Objavljeno u NN 19/14 od 12.02.2014.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Proglašavam Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, koji je Hrvatski sabor dionio na sjednici 31. siječnja 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/35

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 5. veljače 2014.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Dio prvi ZAJEDNIČKE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje; osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima; poslovanje depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika te nadzor nad poslovanjem obveznih mirovinskih fondova, mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, depozitara obveznog mirovinskog fonda i Središnjeg registra osiguranika.

Značenje pojedinih pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima.

2. Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond koji na temelju odobrenja Agencije osniva mirovinsko društvo i kojim mirovinsko društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama ovoga Zakona. Mirovinski fond može biti mirovinski fond kategorije A, B ili C.

3. Mirovinski fondovi kategorije A, B, C su kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo. Mirovinski fondovi različitih kategorija imaju različite strategije ulaganja. Preuzeti rizik treba biti najmanji u fondu kategorije C, a najveći u mirovinskom fondu kategorije A.

4. Dobrovoljni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

5. Član mirovinskog fonda je osiguranik koji je prijavljen mirovinskom fondu.

6. Član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva.

7. Korisnik mirovine je osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu.

8. Referentni dan je dan ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

9. Osobni račun je račun otvoren na ime člana mirovinskog fonda u odabranom mirovinskom fondu, na kojemu se evidentiraju uplaćeni doprinosi i sve promjene osobne imovine člana mirovinskog fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje, a koji vodi Središnji registar osiguranika.

10. Privremeni račun je račun otvoren za prosljeđivanje sredstava nepovezanih uplata i uplata koje nakon povezivanja nije moguće proslijediti u mirovinske fondove te u razdoblju prije odabira mirovinskog fonda.

11. Prolazni račun je račun na koji se uplaćuju sredstva doprinosa za sustav individualne kapitalizirane štednje i sredstva s osobnih računa u svrhu daljnjeg raspoređivanja, u korist obveznih mirovinskih fondova, obveznih mirovinskih društava, privremenog računa, mirovinskih osiguravajućih društava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili zakonskog nasljednika.

12. Prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana iz jednog u drugi mirovinski fond.

13. Informativni prospekt znači izjavu mirovinskog društva s cjelovitom, točnom i objektivnom informacijom o mirovinskom fondu i mirovinskom društvu koje upravlja tim fondom, na temelju koje potencijalni član mirovinskog fonda može donijeti odluku o članstvu u mirovinskom fondu.

14. Statut je temeljni akt mirovinskog fonda kojim se određuju osnovni pravni odnosi fonda.

15. Jamstveni polog su sredstva na posebnom računu otvorenom u depozitaru na kojem mirovinsko društvo mora držati milijun kuna za svakih 10.000 članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo.

16. Uska povezanost je povezanost dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja.

b) odnosom kontrole.

17. Sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

18. Kontrola je odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

1. ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

2. situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.

19. Matično društvo je matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.

20. Ovisno društvo je ovisno društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.

21. Trajni medij je papir ili drugo sredstvo koje omogućuje pohranu informacija, na takav način da je osiguran pristup toj informaciji za buduću uporabu i to za vremensko razdoblje koje je odgovarajuće s obzirom na svrhu te informacije te omogućuje reprodukciju pohranjene informacije bez njezine izmjene.

22. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke.

23. Prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su vrijednosni papiri definirani u točki 22. a) ovoga članka.

24. Prenosivi dužnički vrijednosni papiri su vrijednosni papiri definirani u točki 22. b) ovoga članka.

25. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku.

26. Relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva

b) član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog društva

c) radnik mirovinskog društva.

27. Osoba s kojom je relevantna osoba u srodstvu je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

28. Povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

– osoba koja ima više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu, ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz prethodne alineje ima, izravno ili neizravno, više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10% dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10% dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

– svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor

– u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena.

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu.

29. Revizor je neovisni vanjski ovlašteni revizor definiran prema propisima koji uređuju reviziju.

30. Depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 172. ovoga Zakona.

31. UCITS fond (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

32. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.

33. Društvo za upravljanje je društvo za upravljanje UCITS fondovima i/ili alternativnim investicijskim fondovima.

34. Investicijsko društvo je pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećima i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.

35. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru.

36. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke 35. ovoga članka.

37. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.

38. Središnji registar osiguranika je ustanova čije su ovlasti i poslovanje propisani Zakonom o Središnjem registru osiguranika.

39. Odobrenje je odluka Agencije kojom se usvaja podneseni zahtjev, koje se uvijek zahtijeva i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom.

40. Bez odgode ili odmah znači poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan.

Primjena drugih propisa

Članak 3.

Na poslovanje mirovinskih društava na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom ili drugim propisom nije određeno drugačije.

Registar mirovinskih fondova i mirovinskih društava

Članak 4.

(1) Mirovinski fondovi i mirovinska društva kojima je Agencija izdala odobrenje za osnivanje i rad, upisuju se u registar obveznih mirovinskih fondova i registar mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj. Registre vodi Agencija.

(2) U registar obveznih mirovinskih fondova i mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima upisuju se mirovinski fondovi i mirovinska društva te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.

(3) Podatke iz registra obveznih mirovinskih fondova i mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima Agencija će objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra obveznih mirovinskih fondova i registra mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.

Dio drugi MIROVINSKO DRUŠTVO

Glava 1.

Odjeljak 1.

Oblik mirovinskog društva

Članak 5.

(1) Mirovinsko društvo je trgovačko društvo u smislu zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.

(2) Mirovinsko društvo ne može izdavati povlaštene dionice.

(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima, odnosno imateljima poslovnih udjela te istima ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti.

Tvrtka mirovinskog društva

Članak 6.

(1) Tvrtka mirovinskog društva mora sadržavati riječi: »društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima«, odnosno riječi: »društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima« ako mirovinsko društvo obavlja i djelatnost iz članka 7. stavka 1. točke b. ovoga Zakona.

(2) Samo mirovinska društva osnovana u postupku propisanom ovim Zakonom imaju pravo koristiti u svojoj tvrtki riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad, mirovinsko društvo mora odmah promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi: »društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima«, odnosno riječi: »i dobrovoljnim«, ovisno o tome za koje djelatnosti prestaje važiti odobrenje za rad.

Djelatnosti mirovinskog društva

Članak 7.

(1) Djelatnosti mirovinskog društva su:

a. osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: upravljanje mirovinskim fondovima)

b. osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima prema zakonu koji uređuje osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima).

(2) Osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima obuhvaća:

1. osnivanje mirovinskih fondova

2. upravljanje imovinom mirovinskih fondova i

3. administrativne poslove.

(3) Osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima određeno je zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(4) Administrativni poslovi iz stavka 2. točke 3. ovoga članka obuhvaćaju:

1. pravne i računovodstvene poslove u vezi s upravljanjem mirovinskim fondovima

2. zaprimanje i obradu upita članova mirovinskih fondova

3. vrednovanje imovine i utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice mirovinskih fondova

4. praćenje usklađenosti s propisima

5. namiru ugovorenih obveza

6. vođenje poslovnih evidencija

7. vođenje evidencije o članovima mirovinskih fondova, prema podacima koje mu treba učiniti dostupnim Središnji registar osiguranika

8. prijenos osobne imovine članova pod uvjetima određenim ovim Zakonom

9. objave i obavještavanje članova mirovinskog fonda

10. promidžbu mirovinskog društva i mirovinskih fondova.

(5) Mirovinsko društvo mora osnovati i upravljati jednim mirovinskim fondom svake od kategorija A, B i C.

(6) Mirovinsko društvo ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(7) Mirovinsko društvo ne smije delegirati poslove iz stavka 2. ovoga članka na treće osobe.

Odjeljak 2.

Temeljni kapital mirovinskog društva

Članak 8.

(1) Najniži iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva iznosi 40.000.000,00 kuna.

(2) Ako mirovinsko društvo ima odobrenje za upravljanje i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, najniži iznos temeljnog kapitala jednak je iznosu iz stavka 1. ovoga članka uvećanim za iznos najnižeg temeljnog kapitala koji je propisan zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(3) Temeljni kapital mirovinskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu.

(4) Temeljni kapital mirovinskog društva ne smije potjecati iz zajmova ili kredita niti smije biti opterećen na bilo koji način.

(5) Temeljni kapital mirovinskog društva mora se uplatiti u ukupnom iznosu prije registracije tog društva na trgovačkom sudu.

(6) Ako se mirovinsko društvo osniva i posluje kao dioničko društvo, sve dionice mirovinskog društva moraju glasiti na ime, izdaju se u nematerijaliziranom obliku i nije moguće izdati povlaštene dionice.

(7) Dionice mirovinskog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

(8) Temeljni kapital mirovinskog društva ne može se povećavati javnim pozivom.

Kapital mirovinskog društva

Članak 9.

(1) Mirovinsko društvo je obvezno uvijek održavati kapital mirovinskog društva u iznosu najnižeg temeljnog kapitala iz članka 8. ovoga Zakona.

(2) Svaka promjena u temeljnom kapitalu mirovinskog društva, prije upisa u sudski registar, mora imati prethodno odobrenje Agencije.

(3) Mirovinsko društvo će bez odgode obavijestiti Agenciju o svakom smanjenju kapitala mirovinskog društva ispod razine utvrđene stavkom 1. ovoga članka.

(4) Mirovinsko društvo, u slučaju smanjenja kapitala ispod iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, mora povećati kapital društva na potrebnu razinu povećanjem temeljnog kapitala u roku koji odredi Agencija.

(5) Agencija će pravilnikom propisati stavke kapitala mirovinskog društva.

Odjeljak 3.

Odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva

Članak 10.

(1) Prije upisa mirovinskog društva u sudski registar, od Agencije se mora ishoditi odobrenje za osnivanje i rad mirovinskog društva (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad), koje se prilaže prijavi za upis osnivanja društva u sudski registar, a nakon upisa u sudski registar mirovinsko društvo podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose Agenciji svi članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mora se odnositi na osnivanje i upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, a može pored toga i na osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog slijednika.

(5) Odobrenje za rad može zatražiti od Agencije i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(6) Društvo iz stavka 5. ovoga članka mora ishoditi od Agencije odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

(7) Nakon što dobije odobrenje za rad mirovinsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 7. ovoga Zakona na koje se prije izdano odobrenje ne odnosi.

(8) Zahtjev za izdavanje proširenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava mirovinskog društva.

(9) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad.

Članak 11.

(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava osnivača) ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću

2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnog kapitala mirovinskog društva, kao i visinu udjela osnivača, odnosno članova u temeljnom kapitalu mirovinskog društva

3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 31. i 32. za članove uprave, odnosno odredbama članka 39. za članove nadzornog odbora ovoga Zakona, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

4. organizacijsku strukturu i poslovni plan mirovinskog društva za sljedećih pet godina

5. opis sustava upravljanja rizicima.

(2) Agencija će pravilnikom propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva.

Članak 12.

(1) U razdoblju od 15 dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija može od osnivača zatražiti dodatnu dokumentaciju i informacije koje osnivači moraju podnijeti Agenciji u daljnjem roku od 15 dana.

(2) Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati dokumentaciju i informacije koje se odnose na zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Pritom, Agencija može:

1. surađivati s nadležnim tijelima

2. prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora.

Članak 13.

Agencija razmatra zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, podnesen u skladu s člancima 11. i 12. ovoga Zakona, te će u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta, informacije ili održanog saslušanja, odobriti ili odbiti zahtjev.

Članak 14.

Agencija će odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. predloženo mirovinsko društvo zadovoljava uvjete vezane za uplatu temeljnog kapitala

2. osnivači mirovinskog društva, članovi uprave i nadzornog odbora, kao i sve povezane osobe za koje zna, financijski su stabilne, primjerene i prikladne za obavljanje tih poslova

3. članovi uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva ispunjavaju uvjete za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcija člana uprave, odnosno nadzornog odbora mirovinskog društva

4. utvrđeno je ili barem učinjeno vjerojatnim da su osnivači mirovinskog društva zadovoljili ili da će prije početka upravljanja mirovinskim fondovima zadovoljiti organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. osigurani su uvjeti za poslovanje mirovinskog društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

6. osnivački akt predloženog mirovinskog društva u skladu je s odredbama ovoga Zakona

7. predložena tvrtka mirovinskog društva ne navodi na pogrešno mišljenje potencijalne i buduće članove mirovinskog fonda, kao i sve druge osobe koje bi mogle s njim poslovati.

Članak 15.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 14. ovoga Zakona

2. na temelju prikupljenih informacija i dokumentacije procijeni da se poslovanje mirovinskog društva neće voditi s pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.

Članak 16.

(1) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odobri, osnivači mogu osnovati mirovinsko društvo podnošenjem prijave za upis društva u sudski registar, uz koju se obvezno prilaže rješenje Agencije o izdavanju odobrenja za rad.

(2) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za rad.

(3) Odobrenje za rad mirovinskog društva i upis tog društva u sudski registar ne jamči dobivanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 17.

(1) Odobrenje za rad mirovinskog društva prestaje važiti:

1. danom otvaranja stečajnog postupka nad mirovinskim društvom ili pokretanjem postupka predstečajne nagodbe nad mirovinskim društvom

2. pokretanjem postupka likvidacije mirovinskog društva

3. nastupanjem pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondom na drugo mirovinsko društvo

4. ako dođe do prestanka mirovinskog društva.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za rad.

(3) O prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti depozitara i Središnji registar osiguranika. U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad iz razloga navedenih u stavku 1. točki 3. ovoga članka, Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 18.

Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za rad mirovinskom društvu:

1. zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

2. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

3. zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva.

Odjeljak 4.

Članovi mirovinskog društva

Članak 19.

Član mirovinskog društva može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u mirovinskom društvu nije imala više od 10% udjela u temeljnom kapitalu u mirovinskom društvu, kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova kupnje i prodaje financijskih instrumenata, društvu za upravljanje ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak na temelju odredaba zakona kojim se uređuje stečajni postupak

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren ili proveden stečajni postupak ili kojemu je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili ne postupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja nije državni dužnosnik, ne obnaša dužnost u državnoj službi niti u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja propisa nije oduzeto ili ukinuto odgovarajuće odobrenje ili suglasnost za obavljanje određenih poslova od strane Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela propisana pravilnikom iz članka 34. stavka 11. ovoga Zakona

8. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.), i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

– kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

– kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.

Odobrenje za stjecanje dionica ili poslovnih udjela

Članak 20.

(1) Prije svake transakcije dionicama ili poslovnim udjelima, odnosno promjene vlasnika ili vlasničke strukture određenog mirovinskog društva utemeljene na pravnom poslu, potrebno je pribaviti odobrenje Agencije. Svaka transakcija, odnosno pravni posao kod kojeg se prekrši ovaj uvjet ništetni su.

(2) Mirovinsko društvo podnosi zahtjev za dobivanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka u ime osobe koja namjerava steći dionice, odnosno poslovne udjele.

(3) Ista pravna ili fizička osoba može biti dioničar, odnosno imati poslovni udjel u samo jednom mirovinskom društvu. Ako netko naknadno stekne dionice ili poslovne udjele u drugom mirovinskom društvu, ne može iz njih ostvarivati pravo glasa, niti bilo kakva druga upravljačka prava sve dok ne otuđi dionice ili poslovne udjele koje ima u ostalim mirovinskim društvima.

(4) Agencija može u rješenju kojim daje odobrenje odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravana transakcija dionicama ili poslovnim udjelima mirovinskog društva mora provesti.

(5) Ako se namjeravana transakcija dionicama ili poslovnim udjelima ne provede u roku iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će ukinuti izdano odobrenje.

Članak 21.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za namjeravane transakcije dionicama ili poslovnim udjelima u mirovinskom društvu iz članka 20. ovoga Zakona, mirovinsko društvo dužno je Agenciji dostaviti podatke o osobama koje namjeravaju postati članovi mirovinskog društva (namjeravani stjecatelj), visinu njihovih udjela u temeljnom kapitalu mirovinskog društva, kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 31. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Agencija će na temelju dokumentacije i informacija iz stavaka 1. i 3. ovoga članka procijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, a u cilju provjere hoće li se poslovi mirovinskog društva u kojem se namjeravaju izvršiti transakcije dionicama ili poslovnim udjelima voditi s pažnjom dobrog stručnjaka, uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja dionica ili poslovnog udjela na mirovinsko društvo. Prilikom procjene Agencija će uzeti u obzir sljedeće kriterije:

1. ugled članova mirovinskog društva i namjeravanog stjecatelja

2. profesionalni ugled i iskustvo osoba koje će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje mirovinskog društva

3. financijsku stabilnost članova mirovinskog društva i namjeravanog stjecatelja

4. hoće li mirovinsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li mirovinsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora

5. postoje li osnove sumnje da su namjeravani stjecatelji počinili ili pokušali počiniti kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima državne vlasti i prikupljati dokumente i informacije iz drugih izvora kada vrši procjene iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 22.

(1) Agencija će procjenu iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti i odluku donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (u daljnjem tekstu: razdoblje procjene) iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja potrebne za dovršenje procjene i u tom slučaju se rok od 60 dana za donošenje odluke računa od dana primitka svih zatraženih podataka ili pojašnjenja.

(3) Agencija može u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odrediti i krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti, a može ga iz opravdanih razloga i naknadno produljiti.

(4) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će u cijelosti ukinuti rješenje kojim je odobreno namjeravano stjecanje. Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena rokom.

Članak 23.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za namjeravane transakcije dionicama, odnosno poslovnim udjelima mirovinskog društva ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti propisani člancima 20. i 21. ovoga Zakona ili

2. su dostavljeni netočni i nepotpuni podaci odnosno podaci koji dovode u zabludu ili

3. nisu dostavljeni dodatni podaci iz članka 22. stavaka 2. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako Agencija u roku iz članka 22. ovoga Zakona ne odluči o davanju odobrenja za transakcije dionicama, odnosno poslovnim udjelima i ne otpremi odgovarajuću odluku u daljnjem roku od tri radna dana, smatra se da je odobrenje dano.

Uska povezanost

Članak 24.

(1) U slučaju uske povezanosti između mirovinskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad mirovinskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava, odnosno ne otežava obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.

(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je mirovinsko društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju ili otežavaju obavljanje nadzora nad mirovinskim društvom.

Članak 25.

(1) Mirovinsko društvo je dužno trajno udovoljavati uvjetima pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.

(2) Mirovinsko društvo obvezno je u roku od tri radna dana izvijestiti Agenciju o svakoj bitnoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i o bitnim činjenicama zbog kojih bi mu u skladu s člankom 222. ovoga Zakona trebalo ukinuti ili poništiti izdano odobrenje za rad.

Članak 26.

(1) Mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva isključivo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2. i 8. ovoga Zakona ili ako kupuje drugo mirovinsko društvo, u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo može uložiti svoja sredstva i u:

1. udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona koji su novčani ili su po svojim karakteristikama slični novčanim fondovima, u skladu s kriterijima koje će pravilnikom propisati Agencija i

2. forward ugovore koji zadovoljavaju uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona i koji su sklopljeni isključivo radi zaštite imovine uložene u stranu valutu prema hrvatskoj kuni.

(3) Iznos propisanog kapitala iz članka 9. ovoga Zakona mirovinsko društvo dužno je održavati u imovini iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2. i 8. ovoga Zakona.

(4) Ako mirovinsko društvo posredno stekne imovinu koja nije u skladu sa stavcima 1. do 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju, a strukturu ulaganja mora uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stjecanja.

Članak 27.

(1) Mirovinsko društvo može steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva, uz prethodno odobrenje Agencije i u skladu s propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Agencija će izdati odobrenje za stjecanje, osim ako smatra:

1. da to nije u interesu članova mirovinskih fondova kojima upravljaju mirovinska društva iz stavka 1. ovoga članka

2. da mirovinsko društvo stjecatelj neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih propisa koji uređuju poslovanje mirovinskih društava.

(3) Ugovor o stjecanju dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela drugog mirovinskog društva bez prethodnog odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, ništetan je.

Statusne promjene mirovinskog društva

Članak 28.

(1) Ako je mirovinsko društvo uključeno u pripajanje, spajanje, podjelu ili preoblikovanje društva, mora za tu statusnu promjenu prije upisa u sudski registar dobiti odobrenje Agencije. Prilikom odlučivanja o davanju odobrenja Agencija će posebice voditi računa o tome dolazi li zbog statusne promjene do prestanka postojanja mirovinskog društva, te tko će i na koji način preuzeti obavljanje djelatnosti mirovinskog društva predviđene člankom 7. ovoga Zakona, odnosno tko će i na koji način preuzeti upravljanje mirovinskim fondovima i/ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravlja mirovinsko društvo koje prestaje postojati.

(2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za statusne promjene društva iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona za izdavanje odobrenja za rad mirovinskom društvu.

(3) Ako se mirovinsko društvo spaja s drugim mirovinskim ili trgovačkim društvom, novo društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad.

(4) Ako mirovinsko društvo pripoji drugo mirovinsko ili trgovačko društvo, ono nastavlja poslovati kao mirovinsko društvo. Međutim, ako se mirovinsko društvo kao pripojeno društvo pripaja od strane nekog trgovačkog društva koje nije mirovinsko društvo, to društvo (društvo preuzimatelj) mora prije upisa pripajanja osim odobrenja Agencije za pripajanje dobiti i odobrenje Agencije za rad, kako bi moglo nastaviti poslovati kao mirovinsko društvo i upravljati fondovima kojima je upravljalo pripojeno mirovinsko društvo.

(5) Ako mirovinsko društvo prestaje postojati zbog razdvajanja, prestaje važiti i njegovo odobrenje za rad te najmanje jedno od društava na koje se dijeli imovina mora prije upisa podjele u sudski registar ishoditi od Agencije odobrenje za rad.

(6) Statusne promjene moraju biti u skladu i s propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.

(7) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje je potrebno ispuniti u svrhu davanja odobrenja na statusne promjene iz ovoga članka.

Glava 2.

Tijela mirovinskog društva

Članak 29.

(1) Tijela mirovinskog društva su:

a) kod dioničkog društva – glavna skupština, uprava i nadzorni odbor

b) kod društva s ograničenom odgovornošću – skupština, uprava i nadzorni odbor.

(2) O održanim sastancima ili sjednicama tijela mirovinskog društva vode se zapisnici.

Uprava mirovinskog društva

Članak 30.

(1) Uprava mirovinskog društva mora imati najmanje dva člana koji zajedno vode poslove i zastupaju mirovinsko društvo. Mandat člana i predsjednika uprave može trajati najviše pet godina.

(2) Ako mirovinsko društvo obavlja i poslove upravljanja dobrovoljnim mirovinskom fondom, uprava mirovinskog društva mora imati najmanje tri člana.

(3) Niti jedan član uprave mirovinskog društva ne može biti ovlašten za samostalno zastupanje mirovinskog društva.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 31.

(1) Član uprave mirovinskog društva može biti osoba:

1. koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova mirovinskog društva

2. koja ima dobar ugled

3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se niti je proveden stečajni postupak odnosno nije pokrenut i ne vodi se postupak predstečajne nagodbe, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje postupka predstečajne nagodbe

4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u mirovinskom društvu ili kojem drugom trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja postupka predstečajne nagodbe, prisilne likvidacije ili oduzimanje, odnosno ukidanje ili poništavanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je odbilo, proteklo je najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave mirovinskog društva

7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

– kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

– kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) i to:

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u mirovinskom društvu, društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, mirovinskom osiguravajućem društvu ili društvu za upravljanje investicijskim fondovima, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s djelatnostima mirovinskog društva.

(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Članovi uprave mirovinskog društva moraju voditi poslovanje mirovinskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s mirovinskim društvom.

(5) Svi članovi uprave mirovinskog društva moraju znati hrvatski jezik.

(6) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima položeni ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.

(7) Agencija će organizirati obrazovni program i provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova. Sadržaj i trajanje obrazovnog programa, uvjete za pristup ispitu i sadržaj ispita Agencija će propisati pravilnikom.

(8) Agencija će donijeti pravilnik o uvjetima za člana uprave i člana društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, kojim će se detaljnije propisati uvjeti iz članka 19. točke 8. ovoga Zakona i uvjeti iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, te dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave, kao i zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje dionica ili poslovnih udjela u skladu s člankom 20. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 32.

(1) Član uprave mirovinskog društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.

(2) Član uprave ili prokurist mirovinskog društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:

1. drugog mirovinskog društva

2. mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

3. depozitara

4. društva za upravljanje

5. kreditne institucije

6. investicijskog društva

7. društva za osiguranje

8. društva za reosiguranje

9. mirovinskog osiguravajućeg društva

10. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja ili dozvole Agencije, osim burze.

Odgovornost članova uprave

Članak 33.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 34.

(1) Članom uprave mirovinskog društva može biti imenovana osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva Agenciji podnosi kandidat za člana uprave mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno tijela nadležnog za imenovanje članova uprave mirovinskog društva te program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje za koje traži odobrenje.

(3) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja odobrenja uvijek dostavlja i mirovinskom društvu o čijem se kandidatu radi.

(4) Agencija može izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i za kraći mandat nego što je zatraženo.

(5) Iznimno, ako nadležni sud imenuje člana uprave, odnosno postavi privremenog upravitelja mirovinskog društva u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 31. ovoga Zakona, osim uvjeta iz članka 31. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu Agenciji podneseni najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje odobrenja i program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najkasnije u roku od 45 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, poništavanju, prestanku ili odbijanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, kao i uvijek u situaciji kada mirovinsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelji zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva, propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka.

(9) U postupku odlučivanja o odobrenju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave mirovinskog društva predstavi program vođenja poslova mirovinskog društva za mandatno razdoblje.

(10) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave jednog mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu ponovno dobiti odobrenje Agencije.

(11) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj programa vođenja poslova mirovinskog društva te postupak i kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavljaju program.

Članak 35.

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 31. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 34. stavka 11. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju mirovinskim društvom s pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz članaka 48. do 58. ovoga Zakona

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o davanju odobrenja

4. program vođenja poslova mirovinskog društva iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje Agencija ne ocijeni zadovoljavajućim.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 36.

(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se rješenje o odobrenju odnosi, istekom navedenog roka

2. osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. osobi prestane radni odnos u mirovinskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Ukidanje ili poništavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

Članak 37.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2. ako je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

3. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala

4. ako je član uprave teže ili sustavno kršio odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje mirovinskog društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi članova mirovinskih fondova, likvidnost ili održavanje kapitala mirovinskog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine

5. ako zbog postupanja ili nemara člana uprave mirovinsko društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

6. ako član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete iz članaka 48. do 58. ovoga Zakona

7. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

8. ako član uprave redovito i s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojim ono upravlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju mirovinskog društva.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 5. do 8. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva (članak 220. stavak 2. točka 12. ovoga Zakona) do otklanjanja nezakonitosti ili nepravilnosti, a najduže na rok od šest mjeseci. U slučaju da u navedenom roku član uprave, odnosno mirovinsko društvo ne otklone nezakonitost ili nepravilnost, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti ili poništiti rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije tog člana uprave mirovinskog društva.

(3) Ako Agencija rješenjem ukine ili poništi rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

Članak 38.

(1) Prokurist može zastupati mirovinsko društvo samo zajedno s najmanje jednim članom uprave. Uprava mirovinskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenja prokure.

(2) Prokurist ne mora imati položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznati stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobrava Agencija, osim ako ima ovlasti za upravljanje imovinom mirovinskih fondova i/ili upravljanje rizicima.

Nadzorni odbor mirovinskog društva

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 39.

(1) Za člana nadzornog odbora mirovinskog društva može biti izabrana ili imenovana osoba koja ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova mirovinskog društva.

(2) Smatra se da je uvjet o posjedovanju iskustva iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad vođenjem poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i mirovinsko društvo.

(3) Agencija može naložiti mirovinskom društvu sazivanje glavne skupštine ili skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora mirovinskog društva ako:

1. nadzorni odbor duže vrijeme ne obavlja svoje dužnosti iz osnivačkog akta mirovinskog društva

2. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima, te propisima donesenim na temelju tih zakona

3. mirovinsko društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

4. član nadzornog odbora neovlašteno oda poslovnu tajnu ili

5. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima moraju udovoljavati članovi nadzornog odbora mirovinskog društva.

Članak 40.

U nadzorni odbor mirovinskog društva ne mora biti imenovan, odnosno izabran predstavnik radnika.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 41.

(1) Članom nadzornog odbora mirovinskog društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva podnosi mirovinsko društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.

(3) Iznimno, ako člana nadzornog odbora mirovinskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 39. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 39. ovoga Zakona.

(5) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom mirovinskom društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.

Članak 42.

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 39. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja mirovinskim društvom

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 43.

(1) Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora, istekom navedenog roka

2. osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, s danom prestanka članstva

3. osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.

(2) U slučajevima prestanka važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ukidanje ili poništavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 44.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora mirovinskog društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2. ako je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način

3. ako je član nadzornog odbora prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala

4. ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona.

(2) Ako Agencija rješenjem ukine ili poništi rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo mirovinskog društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako mirovinsko društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom, nadležno tijelo mirovinskog društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.

Dužnosti članova nadzornog odbora mirovinskog društva

Članak 45.

(1) Pored ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor mirovinskog društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:

1. za određivanje poslovne politike mirovinskog društva

2. na financijski plan mirovinskog društva

3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola mirovinskog društva i sustava upravljanja rizicima

4. na ulaganja iz članka 126. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona

5. na godišnji plan mirovinskog društva te

6. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.

(2) Nadzorni odbor mirovinskog društva utvrđuje načela ulaganja mirovinskih fondova koja su sastavni dio statuta mirovinskog fonda, sukladno s načelima iz članka 124. ovoga Zakona.

(3) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata mirovinskog društva.

Članak 46.

(1) Nadzorni odbor mirovinskog društva mora:

1. nadzirati primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzirati postupanje mirovinskog društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupka nadzora

3. podnijeti izvješće glavnoj skupštini odnosno skupštini o nalozima i utvrđenjima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučiti o davanju suglasnosti na godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i godišnje izvještaje mirovinskih fondova te o njima pisanim putem izvijestiti glavnu skupštinu ili skupštinu mirovinskog društva

5. obrazložiti glavnoj skupštini ili skupštini mirovinskog društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora mirovinskog društva solidarno odgovaraju mirovinskom društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Članak 47.

(1) Mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima članova mirovinskih fondova kojima upravljaju, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti mirovinskog društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, prepoznati ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese mirovinskih fondova i članova mirovinskih fondova i osiguralo da se prema članovima mirovinskih fondova postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na način koji promovira najbolje interese članova mirovinskih fondova i integritet tržišta kapitala.

(2) Mirovinskom društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i radnicima mirovinskog društva interesi članova mirovinskih fondova moraju biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa članova mirovinskih fondova te integriteta tržišta kapitala.

Glava 3. Organizacijski zahtjevi mirovinskog društva

Opći organizacijski uvjeti

Članak 48.

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu koja jasno i na dokumentiran način utvrđuje linije odgovornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti

2. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama mirovinskog društva, uključujući i pravila za osobne transakcije svih relevantnih osoba

4. procedure internog izvještavanja i dostave informacija na svim relevantnim razinama mirovinskog društva kao i učinkovitog protoka informacija sa svim uključenim trećim osobama

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije

6. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

7. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja radnika, primjerenog opisu poslova koje radnik obavlja

8. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja društva i mirovinskih fondova u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

9. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

10. mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija

11. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja.

(2) Mirovinsko društvo dužno je u okviru svoje organizacijske strukture, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ustrojiti najmanje sljedeće organizacijske jedinice:

1. upravljanja rizicima

2. pravne podrške i praćenja usklađenosti s relevantnim propisima

3. internu reviziju

4. upravljanje imovinom

5. analize financijskih tržišta te

6. administrativne i računovodstvene podrške.

(3) Osobe zaposlene u organizacijskim jedinicama iz stavka 2. ovoga članka moraju biti zaposlene u mirovinskom društvu na puno radno vrijeme, a broj radnika u pojedinoj organizacijskoj jedinici i opseg njihovih zaduženja mora biti primjeren.

(4) Osoba iz stavka 3. ovoga članka ne može istodobno raditi u dvije organizacijske jedinice iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Osobe zaposlene u organizacijskim jedinicama iz stavka 3. ovoga članka moraju imati adekvatnu naobrazbu i biti osposobljene za obavljanje radnih zadataka koji proizlaze iz opisa posla njihovog radnog mjesta.

Sukob interesa

Članak 49.

(1) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom pružanja usluga i obavljanja aktivnosti u pitanje došli interesi mirovinskih fondova i njihovih članova.

(3) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima mirovinskih fondova i njihovih članova.

(4) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(5) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti, provoditi, te redovito ažurirati politike o osobnim transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu s financijskim instrumentima u koje ulažu mirovinski fondovi kojima upravlja mirovinsko društvo radi sprječavanja sukoba interesa.

(6) Relevantne osobe mirovinskog društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva mirovinskog fonda nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 50.

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čija je svrha otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.

(2) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te internim aktima mirovinskog društva.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 51.

(1) Mirovinsko društvo dužno je uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i mirovinske fondove, u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika

3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.

(2) Mirovinsko društvo dužno je propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom mirovinskih fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima upravlja.

(3) Mirovinsko društvo dužno je u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti mirovinskih fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog mirovinskog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(4) Mirovinsko društvo dužno je koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja mirovinskih fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo dužno je, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su mirovinski fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(6) Mirovinsko društvo dužno je nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(7) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo dužno je na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(8) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(9) Mirovinsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(10) Mirovinsko društvo dužno je redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki mirovinski fond kojim upravlja.

(11) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 4. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.

Investicijski proces

Članak 52.

(1) Mirovinsko društvo je dužno organizirati poslovanje na način da osigurava kontinuirani investicijski proces, koji se mora najmanje sastojati od:

1. izrade analiza

2. određivanja strategije ulaganja

3. donošenja investicijskih odluka

4. upravljanja rizicima

5. trgovanja

6. kontrole usklađenosti te

7. analize realizacije u odnosu na očekivane rezultate ulaganja.

(2) Za svaku vrstu imovine koja je značajna po udjelu u imovini, rizičnosti i/ili operativnim zahtjevima, mirovinsko društvo je dužno osigurati adekvatan broj radnika zaduženih za ulaganje, trgovanje, analizu i upravljanje rizicima te vrste imovine. Opseg zaduženja pojedinog radnika mora biti primjeren.

(3) Za svaku vrstu imovine društvo je dužno poznavati prirodu investicije, izdavatelja, specifičnosti vezane za trgovanje, pravne propise te rizike koji proizlaze iz prije navedenoga.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati potrebne postupke, uvjete, dokumentaciju, sudionike i ostale zahtjeve vezane za investicijski proces te ostale zahtjeve navedene u ovom članku.

Korporativno upravljanje

Članak 53.

(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti interno tijelo koje donosi odluke vezane uz korporativno upravljanje i odnose s izdavateljima čiji su vrijednosni papiri u vlasništvu mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, a koje se mora sastojati od osoba s odgovarajućim znanjem iz područja korporativnog upravljanja.

(2) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi jasne procedure postupanja u svim standardnim situacijama vezanim uz izdavatelje.

(3) Ako je relevantna osoba mirovinskog društva član nadzornog odbora ili drugog tijela izdavatelja, ta osoba ne smije formalno ili neformalno, posredno ili neposredno utjecati na osobe u mirovinskom društvu koje donose investicijske odluke vezane uz vrijednosne papire tog izdavatelja.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve vezane uz korporativno upravljanje u mirovinskom društvu.

Interna revizija

Članak 54.

(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti internu reviziju koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva, uvodeći sustavan, discipliniran pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja.

(2) Agencija će pravilnikom propisati organizacijski oblik, poslove, osobe koje obavljaju internu reviziju, planiranje te izvješćivanje o radu revizije mirovinskog društva.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 55.

(1) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Politike nagrađivanja

Članak 56.

(1) Mirovinsko društvo dužno je, radi sprječavanja preuzimanja neprimjerenih rizika u svom poslovanju, propisati i implementirati jasne politike i procedure nagrađivanja radnika, članova uprave i nadzornog odbora, čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda.

(2) Politike i procedure nagrađivanja mirovinskog društva moraju dosljedno promicati učinkovito upravljanje rizicima i ne ohrabrivati preuzimanje rizika koji nisu u skladu s profilom rizičnosti ili statutom mirovinskog fonda.

(3) Politika nagrađivanja mirovinskog društva mora biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima i veličinom mirovinskog društva i mirovinskih fondova, kao i interesima mirovinskog društva, mirovinskih fondova i njihovih članova, te uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

(4) Uprava mirovinskog društva dužna je usvojiti i najmanje jednom godišnje preispitivati opća načela politika nagrađivanja te je odgovorna za njihovu primjenu.

(5) Primjena politika i procedura nagrađivanja mora najmanje jednom godišnje, u funkciji nadzora nad poslovanjem mirovinskog društva, biti interno revidirana u smislu usklađenosti s politikama i procedurama nagrađivanja usvojenima od uprave mirovinskog društva.

(6) Ako je nagrađivanje povezano s uspješnošću, ukupni iznos nagrade mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima mirovinskog društva ili mirovinskih fondova, pri čemu se kod ocjene uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(7) Mirovinsko društvo smije isplaćivati nagrade radnicima, prokuristima, članovima uprave i nadzornog odbora samo ako su one održive, uzimajući u obzir financijsko stanje mirovinskog društva u cjelini, te ako je to opravdano s obzirom na uspješnost mirovinskih fondova i mirovinskog društva, odnosno njegovih radnika. Ukupni primici od nagrada ne smiju ograničavati sposobnost mirovinskog društva da ojača kapitalnu osnovu mirovinskog društva.

(8) U slučaju slabijih ili negativnih poslovnih rezultata mirovinskog društva i/ili mirovinskih fondova, mirovinsko društvo iste rezultate mora uzeti u obzir prilikom razmatranja isplate nagrade članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i radnicima.

(9) U godišnjim financijskim izvještajima mirovinskog društva potrebno je objaviti:

1. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane mirovinskog društva isplaćeni radnicima mirovinskog društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

2. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi ili pak radnici mirovinskog društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda.

Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija društva

Članak 57.

(1) Mirovinsko društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojima upravlja.

(2) Mirovinsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, posebice vezanima uz upravljanje imovinom mirovinskih fondova, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema članovima i potencijalnim članovima mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo za svoj račun ili račun pojedinog mirovinskog fonda.

(4) Mirovinsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s imovinom pojedinog mirovinskog fonda čuvati odvojeno od dokumentacije mirovinskog društva i ostalih mirovinskih fondova kojima upravlja.

(5) Svu poslovnu dokumentaciju mirovinsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.

Donošenje pravilnika

Članak 58.

Agencija će detaljnije pravilnicima propisati organizacijske zahtjeve mirovinskog društva, uključujući i dodatne organizacijske zahtjeve u slučaju kada mirovinsko društvo upravlja i dobrovoljnim mirovinskim fondom, s obzirom na:

1. organizacijske uvjete

2. sukob interesa

3. administrativne i računovodstvene postupke

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. upravljanje rizicima

6. mehanizme unutarnje kontrole

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. politike nagrađivanja

9. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije mirovinskog društva

10. primjereno upravljanje informacijskim sustavom i

11. pravila poslovnog ponašanja.

Glava 4.

Vođenje poslova mirovinskog društva

Članak 59.

Mirovinsko društvo dužno je:

1. biti sposobno pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

2. upravljati mirovinskim fondovima na način da je svaki mirovinski fond sposoban pravodobno ispunjavati svoje dospjele obveze (načelo likvidnosti), odnosno da je svaki mirovinski fond trajno sposoban ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti)

3. upravljati mirovinskim fondom u skladu s ograničenjima ulaganja i propisanom rizičnošću svakoga pojedinog mirovinskog fonda kojim upravlja

4. odgovarati za pravodobno, pošteno i učinkovito ispunjavanje svih prava i obveza predviđenih ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda

5. osigurati sustave i mehanizme nadzora koji zorno pokazuju da mirovinsko društvo na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim Zakonom i statutom mirovinskog fonda te koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom mirovinskog fonda

6. osigurati da promidžbeni sadržaji, objave i izvješća članovima mirovinskih fondova, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljena u tisku ili putem elektroničkih sredstava javnog priopćavanja, budu jasna, točna, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Agencije

7. stjecati imovinu za mirovinske fondove isključivo u svoje ime i za račun mirovinskog fonda pohranjujući je kod depozitara, a u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te drugim relevantnim propisima

8. dostavljati depozitaru preslike svih izvornih isprava vezanih uz transakcije imovinom mirovinskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovom primitku, te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i izvršavanje dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim relevantnim propisima

9. evidencije transakcija s imovinom pojedinog mirovinskog fonda voditi odvojeno od svojih vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih mirovinskih fondova, te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađivati s evidencijama depozitara

10. Središnjem registru osiguranika pravodobno dostavljati informacije propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

11. objavljivati podatke o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima kojima upravlja u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima

12. podnositi Agenciji redovite izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Agencije

13. u odnosima s Agencijom pridržavati se načela savjesnosti i poštenja

14. uvesti, voditi i stavljati na uvid svu evidenciju koju Agencija odredi svojim propisom i to na potpun, pravodoban, točan i istinit način, te u onom trajanju koje odredi Agencija

15. pravodobno omogućiti Agenciji uvid u svu svoju evidenciju, te omogućiti razgovor s osobama koje obavljaju poslove u mirovinskom društvu

16. pridržavati se drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

17. ne sklapati nikakav ugovor kojemu je cilj umanjivanje ili promjena odgovornosti utvrđenih ovim Zakonom, pri čemu se svaka odredba ugovora sastavljanog s tim ciljem smatra ništetnom

18. jednog člana uprave zadužiti za održavanje kontakata s Agencijom radi provedbe izvješćivanja i drugih korespondentnih aktivnosti zahtijevanih odredbama ovoga Zakona

19. izdavati depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom mirovinskog fonda

20. osigurati procjenu fer vrijednosti imovine i obveza mirovinskog fonda te ispravno utvrđivanje vrijednosti obračunske jedinice

21. pridržavati se i drugih zahtjeva predviđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Zabranjene radnje za mirovinsko društvo

Članak 60.

Mirovinsko društvo ne smije:

1. obavljati djelatnosti posredovanja u kupnji i prodaji financijskih instrumenata

2. stjecati ili otuđivati imovinu mirovinskih fondova kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba

3. kupovati sredstvima mirovinskog fonda imovinu ili sklapati poslove koji nisu predviđeni ovim Zakonom

4. obavljati transakcije kojima krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja u mirovinske fondove kojima upravlja

5. nenaplatno otuđivati imovinu mirovinskog fonda

6. stjecati ili otuđivati imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti

7. neposredno ili posredno, istodobno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupnju ili prijenos imovine između dva mirovinska fonda kojima upravlja isto mirovinsko društvo pod uvjetima različitim od tržišnih uvjeta ili uvjetima koji jedan mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi

8. preuzimati obveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obveza nije vlasništvo mirovinskog fonda, uz iznimku:

a. transakcija financijskim instrumentima obavljenih na uređenom tržištu ili drugom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku financijskih instrumenata uz istodobno plaćanje i

b. transakcija za koje nije moguća istodobno isporuka financijskih instrumenata ili nisu uobičajeno izvodljive putem sustava namire uz istodobno plaćanje, pri čemu mirovinsko društvo mora uspostaviti odgovarajuće procedure, postupke i mjere u svrhu kontrole rizika namire.

Odgovornost mirovinskog društva

Članak 61.

(1) Mirovinsko društvo odgovorno je članovima mirovinskih fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i statutom mirovinskog fonda.

(2) U slučaju da mirovinsko društvo ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim Zakonom ili statutom mirovinskog fonda, mirovinsko društvo odgovara članovima mirovinskog fonda za štetu koja je nanesena imovini mirovinskog fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta mirovinskog društva u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

(3) Mirovinsko društvo dužno je statutom mirovinskog fonda za slučaj pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice i za slučaj povrede ograničenja ulaganja u smislu članka 135. stavka 4. ovoga Zakona predvidjeti odgovarajuće postupke naknade štete za članove mirovinskih fondova, koji moraju posebno obuhvatiti izradu i provjeru plana naknade štete, kao i mjere naknade štete.

(4) Postupci naknade štete iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani od strane revizora u okviru revizije godišnjih izvještaja mirovinskog fonda.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije razraditi postupak naknade štete i njegovo provođenje, a posebno:

1. pojedinosti postupka naknade štete, minimalnu visinu pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice, nakon koje se provodi postupak naknade štete, kao i pojedinosti pojednostavljenog postupka naknade štete kod nedostatka određene visine za ukupnu štetu

2. mjere naknade štete koje se trebaju poduzeti prema članovima mirovinskog fonda ili mirovinskom fondu te bagatelne granice u kojima bi takve mjere naknade štete prouzrokovale nesrazmjeran trošak

3. obveze izvještavanja prema Agenciji

4. obveze informiranja članova mirovinskog fonda

5. sadržaj i izradu plana naknade štete koji se treba izraditi te pojedinosti mjera naknade štete

6. sadržaj i opseg revizije plana naknade štete i mjera naknade štete od strane revizora.

Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane mirovinskog društva

Članak 62.

Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova mirovinskih fondova prema depozitaru.

Glava 5. Financiranje djelatnosti mirovinskog društva

Članak 63.

Radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,8% od uplaćenih doprinosa

2. naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,45% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2013., 2014. i 2015. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 7% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,3%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom

3. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

Glava 6. Izvještavanje mirovinskog društva

Izvještaji mirovinskog društva

Članak 64.

(1) Na financijsko izvještavanje mirovinskog društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.

(2) Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva te objavljivanje, način i rokove dostave istih Agencija će propisati pravilnikom.

(3) Osim godišnjih financijskih izvještaja iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja mirovinskog društva koje su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.

(4) Agencija može propisati kontni plan mirovinskog društva.

Revizija izvještaja mirovinskog društva

Članak 65.

(1) Godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva mora revidirati revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, osim ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(2) Mirovinsko društvo dužno je Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(3) Isto revizorsko društvo može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva.

Članak 66.

(1) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima mirovinskog društva.

(2) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja mirovinskog društva nije obavljena ili da revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog društva ili na drugi način utvrdi da revizorsko izvješće o izvještajima mirovinskog društva nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od mirovinskog društva da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

(3) Agencija može detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno drugih izvještaja mirovinskog društva.

Glava 7. Prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo

Odjeljak 1. Dobrovoljni prestanak obavljanja djelatnosti mirovinskog društva

Članak 67.

(1) Mirovinsko društvo može prestati obavljati svoju registriranu djelatnost tako da:

1. donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti i da

2. sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja s drugim mirovinskim društvom.

(2) Odluku iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i obavijest o prestanku obavljanja djelatnosti mirovinsko društvo mora uputiti depozitaru mirovinskih fondova i Agenciji najmanje četiri mjeseca prije dana prestanka upravljanja mirovinskim fondovima.

Članak 68.

(1) Mirovinsko društvo dužno je u roku od dva mjeseca od upućivanja obavijesti iz članka 67. stavka 2. ovoga Zakona provesti postupak prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo, u skladu s odredbama članaka 69. do 71. ovoga Zakona.

(2) Ako mirovinsko društvo ne pronađe drugo mirovinsko društvo i na njega ne prenese upravljanje mirovinskim fondovima u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka, dužno je o navedenom odmah izvijestiti Agenciju. U tom slučaju nastupaju uvjeti za prisilni prijenos, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 75. do 77. ovoga Zakona.

(3) Nakon provedbe postupka prijenosa upravljanja mirovinskim fondovima na drugo društvo za upravljanje ili završetka prisilnog prijenosa Agencija će ukinuti izdano odobrenje za rad, na zahtjev mirovinskog društva.

Odjeljak 2. Dobrovoljni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo

Prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo

Članak 69.

(1) Mirovinsko društvo (društvo prenositelj) ima pravo prenijeti poslove upravljanja mirovinskim fondovima na neko drugo mirovinsko društvo (društvo preuzimatelj) u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji reguliraju zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Prije prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvo preuzimatelj mora dobiti odobrenje Agencije.

(3) O prijenosu poslova upravljanja mirovinskim fondovima sklapa se između društva prenositelja i društva preuzimatelja pisani ugovor koji mora sadržavati:

1. opis svih postupaka i radnji koje će mirovinska društva poduzeti u vezi s prijenosom poslova upravljanja

2. rok u kojem će se poslovi upravljanja prenijeti na drugo mirovinsko društvo. Taj rok ne smije biti kraći od jednog mjeseca, a počinje teći od javne objave obavijesti o prijenosu poslova upravljanja iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) U postupku prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvu preuzimatelju prenose se sva tri mirovinska fonda kategorije A, B i C.

(5) Ako društvo preuzimatelj već upravlja s mirovinskim fondovima, svaki mirovinski fond društva prenositelja mora se pripojiti mirovinskom fondu društva preuzimatelja iste kategorije.

(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupak, uvjete i način prijenosa poslova upravljanja mirovinskih fondova.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima

Članak 70.

Zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima društvo preuzimatelj prilaže:

1. ugovor o prijenosu poslova upravljanja mirovinskim fondovima iz članka 69. stavka 3. ovoga Zakona

2. tekst informacije iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona

3. tekst obavijesti članovima mirovinskih fondova iz članka 72. stavka 2. ovoga Zakona

4. zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje, odnosno promjenu ugovora o obavljanju poslova depozitara iz članka 170. stavka 3. ovoga Zakona

5. prema potrebi i drugu dokumentaciju na zahtjev Agencije.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima

Članak 71.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima ako:

1. društvo preuzimatelj ne ispunjava uvjete za upravljanje mirovinskim fondovima

2. sadržaj informacije za objavu i obavijesti članovima mirovinskih fondova iz članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

3. ocijeni da bi prijenos poslova upravljanja mogao štetiti interesima članova u mirovinskim fondovima koji su predmet prijenosa ili interesima javnosti

4. ocijeni da bi prijenos poslova upravljanja bio u suprotnosti s propisima koji uređuju zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondom podnese društvo prenositelj, Agencija će takav zahtjev odbaciti.

Obavještavanje članova mirovinskih fondova o prijenosu upravljanja

Članak 72.

(1) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od osam dana od zaprimanja odobrenja Agencije zajednički javno objaviti informaciju o prijenosu poslova upravljanja.

(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su u roku od 15 dana od zaprimanja odobrenja Agencije putem Središnjeg registra osiguranika obavijestiti sve članove mirovinskih fondova kojima upravljaju o prijenosu poslova upravljanja.

(3) Članovima mirovinskih fondova ne smije se obračunati naknada za izlaz zbog prijenosa upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo.

(4) Članovima fonda kojima upravlja društvo prenositelj i fonda kojima upravlja društvo preuzimatelj mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja neko treće mirovinsko društvo bez obračunavanja naknade za izlaz u razdoblju od dana zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka do isteka šest mjeseci od nastupanja pravnih posljedica prijenosa upravljanja.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način objave i dostave informacije i obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Pravne posljedice prijenosa poslova upravljanja

Članak 73.

(1) Istekom roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona nastupaju sljedeće pravne posljedice:

1. sva prava i obveze društva prenositelja u vezi s upravljanjem mirovinskim fondovima prelaze na društvo preuzimatelja

2. društvu prenositelju prestaje važiti odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima.

(2) Društvo prenositelj i društvo preuzimatelj dužni su do isteka roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona završiti sve postupke i radnje potrebne za prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima i Agenciji dostaviti obavijest o svim poduzetim postupcima i radnjama.

(3) Iznimno, na zahtjev društva prenositelja i društva preuzimatelja Agencija može produžiti rok iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona ako je to u interesu članova mirovinskih fondova. Zahtjev za produženje roka društvo prenositelj i društvo preuzimatelj moraju podnijeti Agenciji prije isteka roka iz članka 69. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona.

(4) Nakon završetka postupka prijenosa poslova upravljanja provodi se pripajanje mirovinskih fondova iste kategorije sukladno odredbama članaka 151. do 169. ovoga Zakona.

Odjeljak 3. Prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima na drugo mirovinsko društvo

Razlozi za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima

Članak 74.

Prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima provodi se:

1. ako je Agencija mirovinskom društvu oduzela odobrenje za rad ili

2. ako je nad mirovinskim društvom otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe ili likvidacije ili

3. ako je nastupio slučaj iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.

Obveze depozitara

Članak 75.

(1) Od trenutka nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na drugo mirovinsko društvo (društvo preuzimatelj), depozitar je dužan obavljati one poslove upravljanja mirovinskim fondovima koje u svrhu zaštite interesa članova mirovinskih fondova nije moguće odgađati.

(2) Poslovi upravljanja mirovinskim fondovima, iz stavka 1. ovoga članka, koji se ne mogu odgađati, smatraju se, primjerice:

a) administrativni poslovi iz članka 7. stavka 3. točaka 3., 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona

b) ostali poslovi zbog kojih bi, da ih depozitar ne obavi, za mirovinske fondove nastala šteta.

(3) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima Agencija može u iznimnim slučajevima, radi zaštite imovine članova mirovinskih fondova, izdati nalog Središnjem registru osiguranika za obustavu uplata doprinosa članova mirovinskih fondova u mirovinske fondove, obustavu prijelaza članova mirovinskih fondova u druge mirovinske fondove i obustavu zatvaranja osobnih računa.

(4) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, depozitar, osim naknade propisane člankom 191. ovoga Zakona, za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka ima pravo i na dodatnu naknadu, sukladno ugovoru sklopljenom s društvom preuzimateljem iz članka 76. stavka 5. ovoga Zakona. Naknada od uplaćenih doprinosa u navedenom razdoblju prihod je društva preuzimatelja.

Izbor drugog mirovinskog društva i prijenos poslova upravljanja

Članak 76.

(1) Depozitar je dužan u roku od sedam dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima iz članka 74. ovoga Zakona uputiti javni poziv mirovinskim društvima da u roku od 45 dana depozitaru podnesu ponudu za upravljanje mirovinskim fondovima koji su pod privremenom upravom depozitara. Po isteku navedenog roka depozitar će u daljnjem roku od 15 dana pisanim putem predložiti Agenciji mirovinsko društvo za preuzimanje poslova upravljanja te ujedno dostaviti sve zaprimljene ponude. Agencija će u daljnjem roku od 15 dana predloženom mirovinskom društvu izdati odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima, osim ako utvrdi da isto ne zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom i na osnovi njega donesenim propisima, u kojem slučaju će naložiti depozitaru da od preostalih zaprimljenih ponuda predloži drugo mirovinsko društvo ili da ponovno uputi javni poziv.

(2) Agencija ponovno upućivanje javnog poziva može depozitaru naložiti samo jednom. Agencija neće izdati odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima ako prijedlog depozitara odnosno niti jednu od zaprimljenih ponuda ne smatra prihvatljivom.

(3) Kriterije za izbor najpovoljnijeg mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom će propisati Agencija. Prilikom izbora mirovinskog društva mora se isključivo voditi računa o interesima članova mirovinskih fondova, a kriterij za izbor najpovoljnijeg mirovinskog društva ne može biti plaćanje bilo kojeg oblika naknade.

(4) Mirovinsko društvo kojemu je Agencija izdala odobrenje iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana dostave odobrenja iz stavka 1. ovoga članaka pripojiti preuzete mirovinske fondove mirovinskim fondovima kojima već upravlja, sukladno postupku za pripajanje propisanom člancima 151. do 169. ovoga Zakona.

(5) Depozitar i društvo preuzimatelj dužni su sklopiti ugovor o prijenosu poslova upravljanja.

(6) Na ugovor iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 69. stavka 3. ovoga Zakona, s tim da rok u kojem će depozitar i društvo preuzimatelj izvršiti prijenos poslova upravljanja ne smije biti duži od 15 dana od dana dostave rješenja Agencije mirovinskom društvu o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Na prisilni prijenos poslova upravljanja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 69. stavaka 4. i 5. i odredbe članka 71. točaka 1., 3. i 4., članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u odnosu na društvo preuzimatelja te odredbe članaka 156. do 169. ovoga Zakona.

(8) Od nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima do nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, nije dopuštena promjena mirovinskog fonda članovima mirovinskih fondova koji su pod privremenom upravom depozitara.

(9) U bilo kojem trenutku unutar godine dana od dana nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja na društvo preuzimatelja, članovi preuzetih mirovinskih fondova mogu prijeći u mirovinski fond odgovarajuće kategorije sukladno ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona kojim upravlja treće mirovinsko društvo, bez obračunavanja naknade za izlaz.

(10) U bilo kojem trenutku unutar šest mjeseci od dana nastupanja pravnih posljedica prijenosa poslova upravljanja iz stavka 4. ovog članka članovima mirovinskih fondova kojima upravlja društvo preuzimatelj mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja treće mirovinsko društvo bez obračunavanja naknade za izlaz.

(11) Ako depozitar ne postupi u skladu s obvezama propisanim u stavku 1. ovoga članka ili na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka ponudu ne podnese niti jedno mirovinsko društvo ili ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija ne izda odobrenje za upravljanje mirovinskim fondovima jer niti jednu od zaprimljenih ponuda ne smatra prihvatljivom, Središnji registar osiguranika će članove mirovinskih fondova posebnim naputkom izvijestiti o potrebi izbora mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo i odrediti rok u kojem trebaju pristupiti novom fondu.

(12) Na članove mirovinskog fonda koji u roku iz stavka 11. ovoga članka ne izvrše izbor fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 91. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(13) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupke, uvjete i način prisilnog prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima te obveze sudionika u postupku prisilnog prijenosa poslova upravljanja mirovinskim fondovima.

Članak 77.

Nakon provedenog pripajanja mirovinskih fondova u slučaju iz članka 69. stavka 5. i članka 76. stavka 4. ovoga Zakona, kao i u slučaju iz članka 76. stavka 11. ovoga Zakona, Agencija će po službenoj dužnosti brisati navedene mirovinske fondove iz registra mirovinskih fondova i mirovinskih društava.

Dio treći MIROVINSKI FONDOVI

Glava 8.

Članak 78.

(1) U mirovinskom fondu se obvezno osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje osiguranici koji su obvezno osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Mirovinski fondovi se prema članstvu i načelima ulaganja dijele u tri kategorije: A, B i C. Mirovinski fondovi različitih kategorija se međusobno razlikuju po ograničenjima članstva sukladno odredbama članka 93. ovoga Zakona te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja sukladno odredbama članaka 126. i 127. ovoga Zakona.

Članak 79.

(1) Mirovinski fond iz članka 78. ovoga Zakona je zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.

(2) Mirovinski fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju razmjerno iznosu sredstava na njihovom osobnom računu.

(3) Dokaz o vlasništvu u mirovinskom fondu je potvrda koju Središnji registar osiguranika izdaje članovima mirovinskog fonda sukladno odredbama članka 193. ovoga Zakona.

Članak 80.

Mirovinskim fondom upravlja, na temelju statuta fonda i ovoga Zakona, mirovinsko društvo.

Članak 81.

Registrirano ime mirovinskog fonda mora sadržavati riječi: »obvezni mirovinski fond« i oznaku kategorije iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona.

Odobrenje za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima

Članak 82.

(1) Mirovinsko društvo podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima u roku od tri mjeseca od dana upisa u sudski registar te je uz zahtjev dužno priložiti:

1. dokumentaciju i informacije iz članka 11. ovoga Zakona ako je od trenutka podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva došlo do promjene istih

2. statute mirovinskih fondova kategorije A, B i C

3. ugovor s depozitarom, u skladu s odredbom članka 170. ovoga Zakona

4. procjenu dinamike upisa broja članova mirovinskih fondova kategorije A, B i C koji bi mogli pristupiti u prvih pet godina i njihovu strukturu temeljenu na istraživanju tržišta, kao i o načinu postizanja tog broja

5. drugu dokumentaciju koja je potrebna prema propisima Agencije.

(2) Agencija može zatražiti odgovarajuće izmjene ili dopune te obrazloženja dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je došlo do promjena u odnosu na dokumente i informacije iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, odnosno ako je prije izdavanja odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima mirovinsko društvo predložilo izmjenu dokumentacije i informacija navedenih u članku 11. ovoga Zakona, potrebno je pribaviti odobrenje Agencije, osim ako je takva promjena izvan kontrole mirovinskog društva i ako je ono uložilo razumne napore kako bi spriječilo tu promjenu. Agencija će razmatrati svaku promjenu u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona, pri čemu može primijeniti i spajanje postupaka predviđeno u članku 18. ovoga Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom propisati dodatnu dokumentaciju koju mirovinsko društvo mora priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 83.

(2) Ako je uredno dostavljena sva dokumentacija i informacije u skladu s člankom 82. ovoga Zakona, te je pribavljeno odobrenje Agencije u smislu članka 82. stavka 3. ovoga Zakona, kada je ono bilo potrebno, Agencija će izdati odobrenje za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima u roku od 15 dana od primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta i informacija pribavljenih u skladu s člankom 82. ovoga Zakona, ako joj nije poznat niti jedan razlog naveden u članku 14. ovoga Zakona zbog kojega bi trebalo odbiti izdavanje navedenog odobrenja.

(3) Obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija će dostaviti Središnjem registru osiguranika.

Članak 84.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima, ako utvrdi da:

1. zahtjev nije u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona

2. poslovanje i organizacija mirovinskih fondova ne bi bili u skladu s ovim Zakonom

3. dokumentacija podnesena u skladu sa člankom 82. ovoga Zakona, sadrži podatke koji upućuju na nedovoljnu zaštitu interesa članova mirovinskih fondova.

(2) Obavijest o odluci iz ovoga članka ili iz članka 83. ovoga Zakona Agencija dostavlja mirovinskom društvu i Središnjem registru osiguranika.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima

Članak 85.

Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima:

1. o zahtjevu mirovinskog društva za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima

2. o zahtjevu za odobrenje statuta mirovinskih fondova kategorije A, B i C i

3. o zahtjevu za odobrenje depozitara za mirovinske fondove kategorije A, B i C.

Imovina mirovinskog fonda

Članak 86.

Imovina mirovinskog fonda ne pripada mirovinskom društvu niti je dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina mirovinskog fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.

Troškovi mirovinskog fonda

Članak 87.

Iz imovine mirovinskog fonda mogu se izravno plaćati isključivo:

1. naknada za upravljanje iz članka 63. točke 2. ovoga Zakona

2. naknada plativa depozitaru i

3. troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskog fonda, uključivši neophodne troškove radi zaštite odnosno očuvanja imovine fonda.

Odgovornost mirovinskog fonda

Članak 88.

(1) Mirovinski fond ne odgovara za obveze mirovinskog društva.

(2) Članovi mirovinskog fonda ne odgovaraju izravno za obveze mirovinskog društva pa ni za one koje proizlaze iz pravnih poslova koje je mirovinsko društvo zaključilo u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskih fondova. Mirovinsko društvo ne može sklopiti pravni posao kojim bi nastala obveza izravno članu mirovinskog fonda. Svi pravni poslovi protivni ovome stavku ništetni su.

(3) Ništetna je svaka punomoć temeljem koje bi mirovinsko društvo zastupalo članove mirovinskih fondova.

(4) Potraživanja za naknadu troškova i naknada nastalih u vezi zaključivanja pravnih poslova za zajednički račun članova mirovinskog fonda mirovinsko društvo može podmiriti isključivo iz imovine mirovinskog fonda, bez mogućnosti da za iste tereti članove mirovinskog fonda izravno.

Članak 89.

(1) Mirovinsko društvo ne može izdati punomoć članovima mirovinskih fondova za ostvarivanje prava glasa iz financijskih instrumenata koji pripadaju imovini mirovinskog fonda.

(2) Mirovinsko društvo će samo ili putem depozitara ostvarivati pravo glasa iz dionica, kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu mirovinskog fonda. Mirovinsko društvo dužno je depozitaru izdati jasne upute za glasovanje.

(3) Pravo glasa iz dionica kao i prava iz drugih financijskih instrumenata koji čine imovinu mirovinskog fonda može ostvariti i punomoćnik kojem će mirovinsko društvo ili depozitar u tom slučaju izdati posebnu pisanu punomoć.

Članstvo i doprinosi u mirovinskim fondovima

Članak 90.

(1) Osiguranici koji su osigurani u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji su mlađi od 40 godina obvezno se osiguravaju na temelju individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu koji sami izaberu te poštujući ograničenja iz članka 93. ovoga Zakona postaju članovi tog mirovinskog fonda.

(2) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se danom uspostavljanja osiguranja u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i od toga dana nastaje obveza izbora mirovinskog fonda određene kategorije u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.

(3) Osiguranik može biti članom samo jednog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.

(4) Osiguranici iz stavka 1. ovoga članka obveznici su doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za koje obvezu plaćanja izvršavaju obveznici utvrđeni zakonom.

(5) Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćuju se po zakonom utvrđenoj stopi.

(6) Prikupljena sredstva doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Središnji registar osiguranika raspoređuje u mirovinske fondove u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje Središnjeg registra osiguranika.

(7) Način raspoređivanja sredstava doprinosa utvrđuje se zakonom i propisima Agencije.

Izbor fonda

Članak 91.

(1) Osiguranici iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona dužni su u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja njihovog obveznog mirovinskog osiguranja odabrati mirovinski fond određene kategorije u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.

(2) Do dana izbora mirovinskog fonda određene kategorije sredstva osiguranika polažu se na privremeni račun.

(3) Ako osiguranik u roku od šest mjeseci od uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja ne odabere mirovinski fond, Središnji registar osiguranika će ga po službenoj dužnosti rasporediti u mirovinski fond kategorije B.

(4) Raspored osiguranika prema stavku 3. ovoga članka obavit će se na način da se svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj osoba.

(5) Agencija će pravilnikom propisati način raspoređivanja i izvještavanja osiguranika o potrebi izbora fonda od strane Središnjeg registra osiguranika, način osiguravanja doprinosa koje je potrebno plaćati prije zakašnjelog učlanjenja, način i učestalost raspoređivanja, način izvještavanja o smrti člana mirovinskog fonda te ostale postupke i uvjete koje je potrebno ispuniti pri izboru fonda.

Članak 92.

Na osiguranike koji su osigurani na produženo osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Ograničenja članstva

Članak 93.

(1) Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo 10 ili više godina.

(2) Osiguranik može biti član mirovinskog fonda kategorije B ako je do referentnog dana ostalo pet ili više godina.

Članak 94.

(1) Član mirovinskog fonda može prijeći u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo ako je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

(2) U slučaju promjene iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje se naknada za izlaz u skladu s člankom 63. stavkom 3. ovoga Zakona.

Članak 95.

(1) Član mirovinskog fonda može promijeniti kategoriju mirovinskog fonda samo u godinama kada će član napuniti godine života koje su višekratnik broja tri (3).

(2) Član mirovinskog fonda može promijeniti kategoriju fonda samo u kalendarskom mjesecu u kojemu je rođen.

(3) Izbor kategorije mirovinskog fonda mora biti u skladu s ograničenjima iz članka 93. ovoga Zakona.

(4) Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 96.

(1) Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije A, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana ima manje od 10 godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije B kojim upravlja isto mirovinsko društvo.

(2) Ako je osiguranik član mirovinskog fonda kategorije B, na dan kada ispuni uvjet da do referentnog dana ima manje od pet godina, Središnji registar osiguranika će ga rasporediti u mirovinski fond kategorije C kojim upravlja isto mirovinsko društvo.

(3) Obavijest o raspoređivanju Središnji registar osiguranika će članu mirovinskog fonda i mirovinskom društvu učiniti dostupnom u skladu sa člankom 194. ovoga Zakona.

Članak 97.

(1) Ako član mirovinskog fonda sam želi izabrati ili promijeniti mirovinski fond mora to obaviti prijavom Središnjem registru osiguranika, na temelju koje postaje član novoizabranog mirovinskog fonda.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, datum rođenja, spol i adresu osiguranika, ime mirovinskog društva i kategoriju mirovinskog fonda koji osiguranik bira, datum podnošenja prijave i vlastoručni potpis osiguranika. Središnji registar osiguranika dužan je sve podatke iz prijave učiniti dostupnim mirovinskom društvu koje upravlja izabranim mirovinskim fondom kako bi ono moglo unijeti podatke iz prijave, odnosno izmjene podataka u slučaju promjene mirovinskog fonda u svoju evidenciju o članovima mirovinskog fonda.

(3) Središnji registar osiguranika koristi jedan oblik prijave za sve slučajeve pristupanja članova mirovinskom fondu te poseban oblik prijave za promjenu mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj obrazaca prijave iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Članstvo u mirovinskom fondu ne može se uskratiti, osim ako osoba koja podnosi zahtjev za članstvo ne ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom.

Članak 98.

(1) Promjenom mirovinskog fonda obavlja se prijenos računa člana mirovinskog fonda.

(2) Prijenos računa obuhvaća iznos koji je na osobnom računu člana mirovinskog fonda na dan prethodnog vrednovanja od kojeg se oduzimaju odbici u skladu sa člankom 63. ovoga Zakona.

(3) Prilikom promjene iz stavka 1. ovoga članka, Središnji registar osiguranika dužan je bez odgode mirovinskom društvu koje upravlja mirovinskim fondom u koji se prenosi osobni račun člana mirovinskog fonda učiniti dostupnim izvještaj o ukupnom stanju i svim dosadašnjim uplatama na osobnom računu, izračunatom prema stavku 2. ovoga članka.

(4) Agencija će pravilnikom propisati način prijenosa računa i obveze mirovinskog društva u procesu prijenosa računa.

Članak 99.

Ako član mirovinskog fonda prestane uplaćivati doprinose u mirovinski fond, on ostaje punopravni član mirovinskog fonda u koji je uplaćivao doprinose.

Ostvarivanje prava na mirovinu

Članak 100.

(1) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu kada član ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(2) Ako član mirovinskog fonda nije ostvario pravo i uvjete na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a na referentni dan nije u osiguranju, kapitalizirana sredstva s njegovog osobnog računa mogu se prenijeti mirovinskom osiguravajućem društvu po ostvarivanju dobnih uvjeta za starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(3) Povlačenjem sredstava prema stavcima 1. i 2. ovoga članka osiguraniku prestaje članstvo u mirovinskom fondu.

(4) Član mirovinskog fonda čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, može u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dati izjavu Središnjem registru osiguranika da želi i nadalje ostati član mirovinskog fonda.

(5) Ako član mirovinskog fonda ne da izjavu u roku iz stavka 4. ovoga članka, Središnji registar osiguranika prenijet će u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će bivšem članu mirovinskog fonda po stjecanju prava na mirovinu odrediti mirovinu, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(6) O prijenosu sredstava s osobnih računa iz stavka 5. ovoga članka Središnji registar osiguranika mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Članak 101.

(1) Ako kod člana mirovinskog fonda nastane potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će mu odrediti invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti na člana mirovinskog fonda koji je stariji od 55 godina i koji je član mirovinskog fonda duže od 10 godina, ako bi mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne invalidske mirovine iz stavka 3. ovoga članka iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju, sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

(3) U slučaju primjene stavka 2. ovoga članka, osiguraniku će se invalidska mirovina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti odrediti kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(4) Ako kod člana mirovinskog fonda nastane djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, član fonda može ostvariti pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana fonda, dok član ne ostvari pravo na prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Članak 102.

(1) Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu prema člancima 100. ili 101. ovoga Zakona, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva s računa tog člana mirovinsko društvo će putem Središnjeg registra osiguranika prenijeti u državni proračun. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredit će obiteljsku mirovinu na temelju ukupnog mirovinskog staža umrlog osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je umrli osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti ako je umrli član mirovinskog fonda u trenutku smrti bio stariji od 55 godina i ako je bio član mirovinskog fonda duže od 10 godina, te ako bi članovima obitelji na temelju ukupnih kapitaliziranih sredstava umrloga člana mirovinskog fonda, mjesečna svota obiteljske mirovine koja bi pripadala prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva uvećana za iznos osnovne obiteljske mirovine iznosila više od mjesečne svote obiteljske mirovine određene primjenom stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva s računa umrlog člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika mirovinskom osiguravajućem društvu koje članovi obitelji izaberu, a koje im osigurava mjesečnu obiteljsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

(3) Nakon smrti korisnika mirovine mirovina koja je u dijelu ili u cijelosti bila određena kao osnovna mirovina, u slučaju ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, obiteljska mirovina se određuje primjenom mirovinskog faktora prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

(4) Ako je član mirovinskog fonda korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, a u trenutku smrti je bio zaposlen, odnosno obavljao djelatnost na temelju koje je bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao i nakon smrti osiguranika.

(5) Ako je član mirovinskog fonda korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umro, a u trenutku smrti nije bio zaposlen, odnosno nije obavljao djelatnost na temelju koje bi bio obvezno osiguran, članovi obitelji mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kao i nakon smrti korisnika mirovine samo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva s osobnog računa putem Središnjeg registra osiguranika prenose se u državni proračun.

Članak 103.

(1) Ako član mirovinskog fonda umre, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja.

(2) Ako su sredstva s osobnog računa umrlog člana mirovinskog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i pravo na mirovinu izvodi od umrlog člana fonda, obiteljska mirovina se određuje kao osnovna mirovina prema tom Zakonu.

(3) Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu koju bi ostvario pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, ili bi se mirovina odredila na povoljniji način od uvjeta propisanim tim Zakonom, i ako su sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda naslijeđena, a član obitelji naknadno stekne pravo na obiteljsku mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, obiteljska mirovina može se ostvariti samo u tom osiguranju. Dio mirovine koji pripada za staž osiguranja ostvaren nakon početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se od mirovine koja bi se ostvarila da je umrli član mirovinskog fonda bio osiguranik samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti primjenom faktora osnovne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Članak 104.

(1) Član mirovinskog fonda koji je u trenutku pristupa u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje imao između 40 i 50 godina, može istupiti iz toga osiguranja s danom ostvarivanja prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ako zahtjev za istup podnese Središnjem registru osiguranika izjavom u postupku ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

(2) Po istupu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje prema stavku 1. ovoga članka, bivši član mirovinskog fonda svoja prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruje na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, kao osiguranik koji je osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinski fond će putem Središnjeg registra osiguranika u roku od 30 dana po zaprimanju podataka iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prenijeti u državni proračun ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa toga člana fonda.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na zahtjev korisnika obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena.

(5) Mirovina iz stavka 1. ovoga članka određena na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, pripada od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je član mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka podnio zahtjev za istup.

Članak 105.

Središnji registar osiguranika osigurava prijenos sredstava s osobnih računa u slučajevima iz članka 104. ovoga Zakona i o tome mjesečno izvještava Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Glava 9. Vođenje osobnih računa i vrednovanje imovine

članak 106.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond i preneseni računi knjiže se u korist osobnih računa na ime člana. Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda su njegova osobna imovina. Pravo na primitak sredstava s osobnog računa člana mirovinskog fonda ne može se iskoristiti do umirovljenja i podložno je odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih važećih propisa.

(2) Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv člana mirovinskog fonda niti dio njegove stečajne ili likvidacijske mase. Ta sredstva također ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe niti ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.

(3) Sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda ne mogu se dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Članak 107.

(1) Mirovinsko društvo dužno je za mirovinski fond utvrditi vrijednost njegove imovine, te svih obveza prilikom utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, odnosno vrijednosti obračunske jedinice.

(2) Izračunom neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora se osigurati nepristrano postupanje prema svim članovima mirovinskog fonda te isti mora biti u interesu članova mirovinskog fonda.

Članak 108.

(1) Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond, kao i preneseni računi u fond, preračunat će se u obračunske jedinice.

(2) Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

(3) Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica mirovinskog fonda uvijek će biti jednaka neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, izračunatoj u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati utvrđivanje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i obračunske jedinice mirovinskog fonda.

Članak 109.

(1) Uplaćeni doprinosi i preneseni računi preračunavaju se u obračunske jedinice svakodnevno u skladu s vrijednošću obračunskih jedinica na taj datum.

(2) Početna vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova kategorije A, B i C iznosi 100,00 kuna (slovima: sto kuna).

Članak 110.

(1) Neto vrijednost imovine mirovinskog fonda mora se izračunavati za svaki dan vrednovanja, u skladu s člancima 108. i 111. ovoga Zakona.

(2) Svakoga dana vrednovanja izračunava se i vrijednost obračunske jedinice koja se zaokružuje na četiri decimalna mjesta.

Članak 111.

(1) Neto vrijednost imovine te vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda izračunava mirovinsko društvo prema usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i statutom mirovinskog fonda.

(2) Računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja mirovinsko društvo dužno je usvojiti za svaki mirovinski fond kojim upravlja, prilikom njegova osnivanja, te ih bez odgode dostaviti depozitaru mirovinskog fonda.

(3) Depozitar osigurava da mirovinsko društvo izračunava neto vrijednost imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, koje moraju biti u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim važećim propisima i statutom mirovinskog fonda.

(4) Izračun vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka kontrolira depozitar koji je odgovoran za kontrolu izračuna.

(5) Depozitar potpisuje i zadržava jedan primjerak dokumentacije o kontroli izračuna za svoju evidenciju.

(6) Ako depozitar prilikom kontrole izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda utvrdi netočnost i/ili nepravilnost, o tome će bez odgode pisanim putem obavijestiti mirovinsko društvo.

(7) Revizor mirovinskog fonda je tijekom revizije godišnjih izvještaja dužan revidirati primjenu metodologije utvrđivanja neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda sadržanih u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti obračunske jedinice točne te da naknada za upravljanje i druge naknade i troškovi predviđeni propisima i statutom mirovinskog fonda ne prelaze dozvoljene iznose.

(8) Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja u roku propisanom pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka izvijestiti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda koju potvrdi depozitar.

(9) Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja objaviti na svojoj mrežnoj stranici neto vrijednost imovine i vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova koje potvrdi depozitar.

(10) Mirovinsko društvo je odgovorno za pravilno vrednovanje imovine mirovinskog fonda, točnost izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednosti obračunske jedinice.

(11) U slučaju da izračun i kontrola neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda nisu izvršeni u propisanom roku, mirovinsko društvo dužno je bez odgode o tome izvijestiti Agenciju i Središnji registar osiguranika, uz naznaku razloga zbog kojih nije bilo moguće odrediti točnu neto vrijednost imovine mirovinskog fonda. Agencija će pravilnikom propisati postupanje u takvom slučaju.

(12) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je depozitar obvezan izvijestiti Agenciju o izračunu neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda i vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda kao i način izvještavanja.

(13) Agencija će pravilnikom propisati način i rok u kojem je mirovinsko društvo dužno izvijestiti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice kao i način izvještavanja.

Jamstveni polog

Članak 112.

(1) Mirovinsko društvo dužno je za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja održavati jamstveni polog najmanje u vrijednosti osnovice koju čini iznos od milijun kuna usklađen prema indeksu potrošačkih cijena.

(2) Osnovica iz stavka 1. ovoga članka usklađuje se prema odluci koju donosi Agencija u prvom tromjesečju svake kalendarske godine prema indeksu potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini, na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, pri čemu je baza za izračun 2002. godina.

(3) Sve uplate i isplate sredstava jamstvenog pologa odobrava Agencija.

(4) Jamstveni polog može se držati na posebnom skrbničkom računu kod depozitara ili uložiti u trezorske zapise Republike Hrvatske.

(5) Nad sredstvima jamstvenog pologa koja se drže na posebnom skrbničkom računu kod depozitara ne može se provesti ovrha ili osiguranje protiv depozitara niti ta sredstva ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara kao ni stečajnu ili likvidacijsku masu mirovinskog društva.

(6) Imovina iz stavka 4. ovoga članka vrednuje se u skladu s odredbama pravilnika iz članka 108. stavka 4. ovoga Zakona.

Zajamčeni prinos

Članak 113.

(1) Svakom članu mirovinskog fonda jamči se prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova umanjenog za dvanaest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B te tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C.

(2) Stopa referentnog prinosa mirovinskih fondova izračunava se za proteklu kalendarsku godinu za svaku kategoriju mirovinskih fondova kao ponderirana aritmetička sredina stopa prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, gdje je ponder udio neto vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na zadnji radni dan u kalendarskoj godini.

(3) Ako je prosječni godišnji prinos mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa prema stavku 1. ovoga članka, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, a ako to nije dovoljno, iz temeljnog kapitala mirovinskog društva do najviše 50% temeljnog kapitala mirovinskog društva.

(4) Izračun zajamčenog prinosa prema ovom članku obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu, na način i u roku koje će Agencija propisati pravilnikom.

Glava 10. Promidžba mirovinskih fondova i odnosi s članovima mirovinskih fondova

Članak 114.

(1) Svaki promidžbeni sadržaj, koji je uz primjenu tiskanih ili elektroničkih medija namijenjen članovima ili potencijalnim članovima mirovinskih fondova mora biti jasno prepoznatljiv kao takav.

(2) Promidžbeni sadržaj o mirovinskim fondovima i mirovinskim društvima:

1. mora biti sastavljen jasnim, jednostavnim te članovima i potencijalnim članovima lako razumljivim jezikom

2. ne smije biti sastavljen tako da njegov smisao bude poticanje osobe da otkaže članstvo u jednom mirovinskom fondu i postane članom mirovinskog fonda kojim upravlja to mirovinsko društvo već ponajviše usmjeren na dodatnu edukaciju i povećanje svijesti članova i potencijalnih članova mirovinskog fonda o ulaganjima, ograničenjima ulaganja svake pojedine kategorije mirovinskih fondova i rizicima koji su s tim povezani, pri tome uzimajući u obzir raznoliki profil članova mirovinskog fonda, kako bi isti sami na temelju objektivno iznesenih i nepristranih činjenica donijeli odluku o izboru ili promjeni mirovinskog fonda

3. ne smije biti u suprotnosti sa sadržajem statuta i informativnog prospekta mirovinskog fonda

4. mora sadržavati točan i istinit opis mirovinskih fondova koji se promoviraju

5. činjenice i navodi koji se iznose moraju biti cjeloviti, jasni, točni, istiniti i nedvosmisleni na dan njihova iznošenja te ne smiju dovoditi u zabludu

6. mora biti sastavljen na način da, prilikom neke usporedbe, činjenice na kojima se takva usporedba temelji budu točne i ažurne ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene te da usporedba bude iznesena na pošten i nepristran način koji ne dovodi u zabludu i koji obuhvaća sve bitne čimbenike za takvu usporedbu

7. mora biti sastavljen na način da je svako navedeno mišljenje točno, potpuno i nedvosmisleno te za svako daljnje korištenje mora imati odobrenje mirovinskog društva

8. svojim izgledom, sadržajem ili oblikom ne smije iskrivljavati, prikrivati niti umanjivati važnost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda koji se prema ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona moraju iznijeti

9. ne smije izostaviti niti jedan podatak čiji bi izostanak prouzročio da promidžbeni sadržaj bude netočan, neistinit, nejasan ili da dovodi u zabludu.

Članak 115.

(1) Prikaz rezultata poslovanja mirovinskih fondova:

1. ne smije podlijegati bilo kakvom jamstvu, garanciji ili obećanju

2. ne smije biti sastavljen u obliku procjene bilo koje vrste

3. mora odražavati rezultate poslovanja mirovinskih fondova od dana osnutka do dana davanja prikaza

4. mora sadržavati ažurne podatke dostupne u trenutku prikaza rezultata poslovanja mirovinskih fondova

5. mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na razdoblje, uz obuhvaćanje ili isključivanje određenih čimbenika koji utječu na takve rezultate

6. ne smije biti predstavljen na način koji bi dao naslutiti da se radi o predviđanju mogućih budućih rezultata poslovanja mirovinskih fondova.

(2) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i metode prikaza i izračuna rezultata poslovanja mirovinskih fondova.

Članak 116.

Promidžbeni sadržaj o mirovinskim fondovima i mirovinskim društvima putem tiskanih i elektroničkih medija uključuje:

1. brošure

2. oglase u novinama, časopisima, na radiju ili televiziji, te mrežnim stranicama

3. pošiljke slane običnom ili elektroničkom poštom, telefaksom ili na druge načine

4. telemarketing, što uključuje i korištenje specijaliziranog pružatelja telemarketing usluga na temelju ugovora sklopljenog s mirovinskim društvom

5. sredstva za unapređenje nuđenja koja prema svojim obilježjima čine financijsku promidžbu

6. investicijske ili druge publikacije kojima se nude neosobne preporuke o nuđenju članstva u mirovinskim fondovima ili promjeni mirovinskog fonda

7. druge metode ili sredstva promidžbe koje članovi i potencijalni članovi mirovinskih fondova mogu pročitati, vidjeti ili primiti.

Članak 117.

(1) Mirovinsko društvo ne smije:

1. ponuditi nikakve povlastice niti jednoj osobi u svrhu nagovaranja te osobe da se učlani u određeni mirovinski fond ili da ostane njegov član

2. ponuditi nikakve povlastice poslodavcu ili povezanoj osobi poslodavca u svrhu poticanja tog poslodavca da nagovara ili zahtijeva od svojih radnika da se učlane u određeni mirovinski fond

3. ponuditi nikakve popratne povlastice sindikatu ili drugom kolektivnom subjektu, odnosno povezanoj osobi takvog sindikata ili subjekta u svrhu poticanja spomenutoga tijela da nagovara ili zahtijeva od svojih članova da se učlane u određeni mirovinski fond

4. svojem radniku, predstavniku ili relevantnoj osobi nuditi niti isplaćivati nikakve novčane naknade, niti druge povlastice radi učlanjenja ili prelaska članova u mirovinski fond kojim upravlja to mirovinsko društvo.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, povlastice su primjerice: novčane stimulacije, plaćanje naknade za prelazak iz mirovinskih fondova kojima upravlja drugo mirovinsko društvo ili poklanjanje materijalne imovine, izuzete su povlastice koje prirodno i izravno proizlaze iz članstva u mirovinskom fondu.

(3) Radnicima i relevantnim osobama mirovinskog društva nije dozvoljeno uzimati osobne podatke budućeg člana mirovinskog fonda u pisanom obliku u svrhu bilježenja ulaska ili prelaska te osobe u mirovinski fond kojim upravlja to mirovinsko društvo.

Članak 118.

(1) Mirovinska društva, s njima povezane osobe, te radnici mirovinskih društava i povezanih osoba ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave, bilo usmeno, putem oglasa, drugog promidžbenog sadržaja bilo u obliku informacija priopćenih članovima mirovinskog fonda, onima koji su stekli pravo da budu članovi mirovinskog fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći to pravo, o mirovinskom fondu ili mirovinskom društvu koje njime upravlja, a koje bi mogle stvoriti krivi ili lažni dojam te prenositi lažne informacije.

(2) Mirovinska društva, s njima povezane osobe, te radnici mirovinskih društava i povezanih osoba ne smiju izražavati nikakve tvrdnje, odnosno davati izjave ili predviđanja, koje se odnose na buduće ulagačke aktivnosti mirovinskog fonda, članovima mirovinskog fonda ili onima koji bi u budućnosti mogli steći pravo na to, osim putem davanja izjave u obliku i na način utvrđen propisima Agencije.

(3) Prije objave, promidžbeni sadržaj o mirovinskom društvu i mirovinskim fondovima, a posebice koji se odnosi na objavu vrijednosti obračunskih jedinica, financijsko poslovanje i prava članova mirovinskih fondova, moraju se dostaviti Agenciji.

(4) Mirovinsko društvo odgovorno je za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu promidžbe mirovinskih fondova.

(5) Mirovinsko društvo mora sačuvati primjerak svakog objavljenog promidžbenog sadržaja, kada je to primjenjivo, kao i izvore podataka koji potkrepljuju navode iz takvih publikacija.

(6) Agencija će pravilnikom iz članka 120. ovoga Zakona propisati što ne bi smjelo biti sadržano u informacijama navedenima u stavku 4. ovoga članka.

(7) Ako Agencija smatra da informacije iz stavka 4. ovoga članka jesu ili bi mogle navoditi na pogrešan zaključak, ona može zabraniti njihovo objavljivanje ili priopćavanje, te narediti da se u utvrđenom roku objavi ili priopći odgovarajući ispravak.

Članak 119.

Promidžba mirovinskih fondova nisu:

1. kratke, isključivo činjenične objave na radiju, televiziji, mrežnim stranicama, u tiskovinama ili elektroničkim medijima koje se odnose na mirovinsko društvo i/ili mirovinski fond te naznake osnovnih podataka za kontakt

2. dopisi i pisane pošiljke pojedinačno naslovljene trećim osobama o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno oglašavanje poštom

3. tromjesečni i godišnji izvještaji mirovinskog fonda, godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva te drugi izvještaji mirovinskog društva i mirovinskih fondova koja su mirovinska društva dužna sastavljati za potrebe Agencije

4. statut i informativni prospekt mirovinskog fonda.

Članak 120.

Agencija će pravilnikom detaljnije propisati promidžbeni sadržaj mirovinskih fondova.

Rješavanje pritužbi članova mirovinskog fonda

Članak 121.

Mirovinsko društvo dužno je:

1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava članova

2. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi člana mirovinskog fonda dostupne i članu mirovinskog fonda i Agenciji

3. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama članova mirovinskog fonda i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana zadnjeg postupanja povodom pritužbe.

Rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskog fonda

Članak 122.

(1) Bez utjecaja na mogućnost rješavanja sporova pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, mirovinsko društvo dužno je osigurati uvjete za izvansudsko rješavanje sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(2) Postupak i uvjete za izvansudsko rješavanje sporova iz stavka 1. ovoga članka mirovinska društva mogu regulirati i zajednički, putem strukovnog udruženja iz članka 227. ovoga Zakona.

Mrežna stranica mirovinskog društva

Članak 123.

(1) Mirovinsko društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:

1. opće podatke o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)

2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima mirovinskog društva (osobna imena, kratke životopise)

3. tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje mirovinskih fondova

4. tromjesečne i revidirane godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva

5. opće podatke o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala, popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona)

6. popis mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uz naznaku kategorije mirovinskog fonda

7. informativni prospekt i statut mirovinskih fondova kojima upravlja

8. informacije članovima mirovinskog fonda o mogućnostima i pravima za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije

9. sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i mirovinske fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i mirovinski fond

10. vrijednost obračunske jedinice za svaki dan vrednovanja

11. informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za vrijednosne papire iz članka 126. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona

12. sve obavijesti vezane za mirovinsko društvo i mirovinske fondove kojim mirovinsko društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

13. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog društva i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(2) Agencija će pravilnikom odrediti dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati mrežna stranica mirovinskog društva, za koje smatra da su važni za članove, tržište i javnost.

Glava 11. Upravljanje imovinom mirovinskih fondova

članak 124.

Imovina mirovinskog fonda može se ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja.

Članak 125.

Imovina mirovinskog fonda može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

7. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

9. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) temeljna imovina izvedenice sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje mirovinski fond može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

b) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija i

c) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev mirovinskog fonda

10. novca na transakcijskom računu za poslovne namjene mirovinskog fonda otvorenog kod depozitara te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja

11. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 10. ovoga stavka.

(2) Imovina iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti najmanje jednak rejtingu koji ima Republika Hrvatska prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije

2. iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka te prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište

b) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(3) Agencija će pravilnikom odrediti dodatne uvjete koje mora zadovoljavati imovina iz ovoga članka, uvjete koje moraju zadovoljavati drugi računi iz stavka 1. točke 10. ovoga članka te uvjete koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda.

Ograničenja s obzirom na vrstu imovine

Članak 126.

(1) Pojedini mirovinski fond može steći najviše:

1. 10% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

2. 10% jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. 20% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uvrštenih na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. 10% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji nisu uvršteni na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. 10% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. 20% udjela u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 15% jednog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koje su uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. 10% udjela, poslovnih udjela ili pojedinog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 7. ovoga stavka

9. izloženost u vrijednosti od 5% jamstvenog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ulaganjem u depozite.

(2) Mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu zajedno steći najviše:

1. 15% jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

2. 15% jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

3. 20% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira sa pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona uvrštenih na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. 15% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji nisu uvršteni na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje će burza propisati strože uvjete u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. 15% jednog izdanja prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. 25% udjela u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 20% jednog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona koje su uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi uvrštenja i zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. 15% udjela, poslovnih udjela ili pojedinog izdanja dionica u pojedinom fondu iz članka 125. stavak 1. točka 7. ovoga Zakona koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 7. ovoga stavka

9. izloženost u vrijednosti od 7% jamstvenog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ulaganjem u depozite.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka i odredbi stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga članka, mirovinski fond, odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu steći i veći udio od ograničenja zadanih stavkom 1. točkama 3. i 4., te stavkom 2. točkama 3. i 4. ovoga članka u jednom izdanju vlasničkog vrijednosnog papira, uz uvjet da pojedino takvo ulaganje ne prelazi 2% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, te da ukupna takva imovina ne prelazi 5% neto imovine mirovinskog fonda.

(4) Iznimno, mirovinski fond odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo mogu bez ograničenja navedenih u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, te bez ograničenja navedenih u članku 128. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona ulagati u prenosive dužničke ili prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

b) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

c) Vlada Republike Hrvatske je na temelju prijedloga koji joj je prethodno uputilo mirovinsko društvo u ime mirovinskog fonda klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske.

(5) Kada mirovinski fond, odnosno mirovinski fondovi kojima upravlja isto mirovinsko društvo ulažu u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10% predmetnog vlasničkog vrijednosnog papira, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka, nadzorni odbor mirovinskog društva mora usvojiti:

1. metodologiju prepoznavanja, upravljanja, praćenja i objavljivanja sukoba interesa u vrijeme trajanja ulaganja između izdavatelja s jedne strane i mirovinskog društva i povezanih osoba mirovinskog društva s druge strane

2. jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju kojom se namjeravaju postići ciljevi tog ulaganja, rokove i praćenje realizacije strategije i uspješnosti ostvarivanja ciljeva, kao i izlaznu strategiju u slučaju neispunjenja ili ispunjenja ciljeva ulaganja te

3. precizna pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema izdavatelju.

(6) Mirovinsko društvo mora u informativnom prospektu i na svojoj mrežnoj stranici objaviti i redovito ažurirati informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja mirovinskog fonda, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10%, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Ako mirovinsko društvo ne postupa u skladu sa stavkom 5. ovoga članka Agencija može tom mirovinskom društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganja u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10%, odnosno u vrijednosne papire iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način ulaganja u imovinu iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, kao i način informiranja javnosti i Agencije o ulaganjima iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

Ograničenja s obzirom na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda

Članak 127.

(1) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije A podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 55% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona,

6. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 9. ovoga stavka, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana

11. ukupna ulaganja koja zadovoljavaju kriterije iz članka 126. stavka 3. i članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona te ukupna ulaganja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a zajedno ne smiju prelaziti 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. pojedino ulaganje u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a ukupno najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije B podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 35% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

6. najviše 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 9. ovoga stavka, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 5% neto vrijednosti imovine, a najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana

11. ukupna ulaganja koja zadovoljavaju kriterije iz članka 126. stavka 3. i članka 125. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, te ukupna ulaganja iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona kojima se stječe posredna izloženost prema tržištima izvan Republike Hrvatske, drugih država članica i država članica OECD-a, zajedno ne smiju prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

12. pojedino ulaganje u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a ukupno najviše 15% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Ulaganje imovine mirovinskog fonda kategorije C podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 70% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda mora biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

3. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

4. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

5. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se takvim ulaganjem stječe posredna izloženost isključivo prema imovini iz članka 125. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 8. i 10. ovoga Zakona

6. najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

7. najviše 10% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

8. imovina mirovinskog fonda ne smije biti uložena u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 5. i 7. ovoga Zakona

9. ulaganje u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona dozvoljeno je isključivo radi postizanja valutne usklađenosti

10. imovina mirovinskog fonda kategorije C ne može biti uložena u imovinu iz članka 126. stavka 4. ovoga Zakona.

Ostala ograničenja u odnosu na neto vrijednost imovine mirovinskog fonda

Članak 128.

(1) Najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(2) Najviše 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i neuvrštene (OTC) izvedenice jednog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva, osim izdavatelja iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i neuvrštene (OTC) izvedenice istog izdavatelja ili grupe izdavatelja koji čine povezana društva može biti uloženo do 10% neto vrijednosti imovine fonda u slučaju da je taj izdavatelj, odnosno ti izdavatelji dioničko društvo čije su dionice uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a.

(4) Najviše 15% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u imovinu koja ne zadovoljava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, a zadovoljava uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Najviše 3% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u pojedini fond iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(6) Najviše 5% neto imovine mirovinskog fonda može biti uloženo u imovinu iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona istog društva za upravljanje.

(7) Najviše 3% neto vrijednosti imovine fonda ukupno može biti izloženo prema jednoj te istoj kreditnoj instituciji iz članka 125. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, odnosno grupi kreditnih institucija.

Valutna usklađenost imovine

Članak 129.

Imovina mirovinskog fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama mirovinskog fonda, odnosno najmanje:

– 40% neto vrijednosti imovine fonda kategorije A

– 60% neto vrijednosti imovine fonda kategorije B

– 90% neto vrijednosti imovine fonda kategorije C

mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Ročna usklađenost imovine

Članak 130.

Imovina mirovinskog fonda kategorije C mora se ulagati na način da bude ročno usklađena s obvezama mirovinskog fonda.

Pozajmljivanje

Članak 131.

(1) Mirovinski fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje, i to ne na rok duži od tri mjeseca.

(2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dozvoljeno je pozajmiti trećim osobama. Imovina mirovinskog fonda može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za prijeboj i namiru. Pozajmljivanje je dozvoljeno samo na isključivu korist mirovinskog fonda radi povećanja prinosa mirovinskog fonda, bez neprimjerenog povećanja rizika. U tom smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.

Izvedenice

Članak 132.

(1) Financijske izvedenice mirovinsko društvo može koristiti u svoje ime i za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu:

1. zaštite imovine mirovinskog fonda

2. efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.

(2) Prilikom ugovaranja financijskih izvedenica moraju se uvažavati sljedeća ograničenja:

1. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice ne smije biti veća od 30% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

2. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije prelaziti 3% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda

3. ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz članka 125. stavka 1. koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim temeljem ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz članka 134. ovoga Zakona.

Članak 133.

Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja za ulaganja, postupanja s imovinom mirovinskih fondova te izračuna izloženosti iz ove glave Zakona, uključujući i maksimalni novčani iznos ulaganja iz članka 126. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 134.

Imovina mirovinskog fonda ne može biti uložena u:

1. imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena ili fiducijarno prenesena radi osiguranja kakve tražbine i

2. vrijednosne papire izdane od depozitara mirovinskog fonda, bilo kojeg dioničara, odnosno vlasnika udjela mirovinskog društva, ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 135.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 126. do 134. ovoga Zakona mirovinski fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 126. do 134. ovoga Zakona posljedica:

1. okolnosti na koje mirovinsko društvo nije moglo utjecati

2. ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

3. stjecanja imovine iz članka 125. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona,

mirovinsko društvo dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja mirovinskog fonda u razumnom roku, ne duljem od tri mjeseca, i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine mirovinskog fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova mirovinskog fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova mirovinskog fonda.

(4) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 126. do 134. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo mirovinsko društvo, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, mirovinsko društvo dužno je uskladiti ulaganja mirovinskog fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Mirovinsko društvo dužno je mirovinskom fondu nadoknaditi tako nastalu štetu.

(5) Ograničenja ulaganja iz članaka 126. do 134. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja mirovinskog fonda, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova mirovinskog fonda.

Članak 136.

(1) Mirovinskom društvu je zabranjeno ugovaranje transakcija, u svoje ime i za račun mirovinskog fonda, s članovima uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva.

(2) U slučaju ugovaranja transakcija za račun mirovinskog fonda u kojima su suprotne strane:

1. dioničari, odnosno vlasnici udjela mirovinskog društva

2. depozitar mirovinskog fonda ili

3. bilo koja druga osoba koja je povezana s navedenim pravnim ili fizičkim osobama,

mirovinsko društvo dužno je o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji.

(3) Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova mirovinskog fonda, zabraniti mirovinskom društvu sklapanje transakcija u svoje ime i za račun mirovinskog fonda sa ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.

(4) Mirovinskom društvu je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine mirovinskog fonda bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Glava 12. Dokumenti i obavijesti mirovinskog fonda

Opće odredbe

Dokumenti, obavijesti i druge objave

Članak 137.

(1) Mirovinsko društvo je dužno:

1. usvojiti i objaviti statute mirovinskih fondova, prema odredbama članaka 138. do 140. ovoga Zakona

2. usvojiti i objaviti informativni prospekt mirovinskih fondova, prema odredbama članaka 141. do 143. ovoga Zakona

3. za svaki mirovinski fond kojim upravlja usvojiti i objaviti tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje, prema odredbama članaka 144. do 148. ovoga Zakona

4. u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda obavještavati članove mirovinskog fonda o drugim događajima propisanima odredbama članaka 149. i 150. ovoga Zakona

(2) Dokumenti i obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti izrađeni i objavljeni na hrvatskom jeziku.

(3) Najnovije verzije dokumenata i obavijesti iz članaka 138. do 149. ovoga Zakona moraju biti objavljene na mrežnim stranicama mirovinskog društva.

Statut mirovinskog fonda

Članak 138.

(1) Statut mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke, opisane jasnim, jednostavnim i članovima lako razumljivim jezikom:

1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu mirovinskog fonda i mirovinskom fondu člana mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu i mirovinskom fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite

2. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema depozitaru, depozitara prema mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda te članova mirovinskog fonda prema depozitaru

3. osnovne podatke o uvjetima poslovanja mirovinskog društva i nadzoru nad njegovim poslovanjem

4. postupke naknade štete članu mirovinskog fonda za slučaj pogrešnog izračuna vrijednosti obračunske jedinice i povrede ograničenja ulaganja, u skladu s odredbama članka 61. stavka 5. ovoga Zakona

5. podatke o sukobu interesa i načinu njegova rješavanja, osobito u odnosu na mogući sukob interesa između mirovinskog društva, članova mirovinskog društva i/ili povezanih osoba mirovinskog društva i mirovinskog fonda, odnosno članova mirovinskog društva te sukob interesa između mirovinskih fondova međusobno kao i istih u odnosu na dobrovoljne mirovinske fondove ako mirovinsko društvo obavlja djelatnost upravljanja i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

6. opis postupka rješavanja sporova između mirovinskog društva i člana mirovinskog fonda

7. naziv mirovinskog fonda, naznaku kategorije mirovinskog fonda

8. datum osnivanja mirovinskog fonda

9. mjesto gdje je moguće dobiti, odnosno način objavljivanja informativnog prospekta i statuta mirovinskog fonda ili dodatnih informacija o mirovinskom fondu, te tromjesečnih i revidiranih godišnjih izvještaja

10. načela, strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda

11. uvjete pripajanja fonda i prava članova u postupku pripajanja

12. naknade i troškove upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlaz, naknade za upravljanje te naknade depozitaru

13. trajanje poslovne godine

14. datum izdavanja statuta mirovinskog fonda

15. prava članova mirovinskog fonda, i uvjete za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije te prelaska u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

(2) Statut fonda stupa na snagu pod uvjetom dobivanja odobrenja Agencije, a najranije sljedeći dan po javnoj objavi iz članka 140. ovoga Zakona.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj statuta mirovinskog fonda.

Izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda

Članak 139.

(1) Agencija će pravilnikom pobliže odrediti obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda, a može propisati i dodatne podatke koji se prilažu uz zahtjev.

(2) Agencija će o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda odlučiti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena sva potrebna dokumentacija s propisanim sadržajem.

(3) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka Agencija ne odluči o zahtjevu za izdavanje odobrenja na statut mirovinskog fonda, smatra se da je odobrenje dano.

(4) Agencija daje odobrenje i na sve izmjene i dopune statuta mirovinskog fonda, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 138. do 140. ovoga Zakona.

Javna objava statuta mirovinskog fonda

Članak 140.

(1) Nakon izdavanja odobrenja od strane Agencije, statut mirovinskog fonda, kao i njegove izmjene i dopune, moraju se objaviti u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama mirovinskog društva te na jedan od sljedećih načina:

1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske ili

2. u tiskanom obliku, besplatno stavljeni javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama mirovinskog društva i na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika.

(2) Mirovinsko društvo dužno je u roku od sedam dana nakon dobivanja odobrenja Agencije statut mirovinskog fonda objaviti u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka te Agenciju izvijestiti o načinu objave.

Informativni prospekt

Članak 141.

(1) Mirovinsko društvo će najkasnije do 30. travnja svake kalendarske godine izdati informativni prospekt mirovinskog fonda s informacijama do 31. prosinca prethodne godine.

(2) Informativni prospekt mirovinskog fonda mora sadržavati najmanje:

a) podatke o mirovinskom fondu

1. naziv mirovinskog fonda i naznaku svih kategorija mirovinskih fondova kojima društvo upravlja

2. datum osnivanja mirovinskog fonda

3. mjesto gdje je moguće dobiti, odnosno način objavljivanja statuta mirovinskog fonda ili dodatnih informacija o mirovinskom fondu te tromjesečnih i revidiranih godišnjih izvještaja

4. podatke o revizorskom društvu i drugim pružateljima usluga mirovinskom fondu

5. način konvertiranja uplaćenih doprinosa i prenesenih računa u obračunske jedinice, način i uvjete prijenosa sredstava sa računa člana mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo ili drugi mirovinski fond te okolnosti u kojima može doći do obustave obračuna

6. prikaz izloženosti imovine mirovinskog fonda svake kategorije pojedinom riziku na 31. prosinca prethodne kalendarske godine, utjecaj i promjene navedenih izloženosti tijekom prethodne godine te način upravljanja navedenim rizicima

7. način i vrijeme izračuna neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda svake kategorije

8. vrijeme, metodu i učestalost izračunavanja vrijednosti obračunske jedinice te način objavljivanja njihove vrijednosti

9. način obračuna naknada za mirovinsko društvo:

a) ulazne naknade

b) naknade za upravljanje i

c) naknade za izlaz u slučaju promjene mirovinskog fonda

10. način obračuna naknade za depozitara

11. opis, iznos i učestalost plaćanja dopuštenih naknada i troškova koji smiju teretiti mirovinski fond i člana mirovinskog fonda

12. podaci o portfelju mirovinskog fonda s osvrtom na investicijske ciljeve i promjene u strukturi portfelja

13. opis ciljane strukture portfelja mirovinskog fonda

14. rizike povezane s ulaganjima i sa strukturom mirovinskog fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na mirovinski fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

15. popis svih ulaganja za mirovinski fond koja čine 1% ili više od neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, s nazivom izdavatelja, količinom, vrijednošću (u kunama) na zadnji dan izvještajnog razdoblja, te ukupnom vrijednošću tog ulaganja u neto imovini fonda

16. informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za vlasničke vrijednosne papire iz članka 126. stavka 3. ovoga Zakona

17. način izračuna rezultata poslovanja mirovinskog fonda, a posebno definiranje pojmova referentni prinos, zajamčeni prinos i realni prinos, te njihove vrijednosti za izvještajno razdoblje

18. povijesni prinos mirovinskog fonda

19. prikaz stope prometa i volumena mirovinskog fonda s posebnim obrazloženjem

20. trajanje poslovne godine

21. datum izdavanja informativnog prospekta

b) podatke o mirovinskom društvu

1. tvrtka, pravni oblik, sjedište mirovinskog društva i adresa uprave, ako ona nije ista kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, datum osnivanja, datum upisa u sudski registar

2. organizacijska shema mirovinskog društva

3. osobna imena i položaj članova uprave, prokurista i članova nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora, njihovi kratki životopisi, uključujući i pojedinosti o njihovim glavnim djelatnostima izvan mirovinskog društva, ako su značajne za mirovinsko društvo i mirovinski fond

4. iznos temeljnog kapitala mirovinskog društva te osobna imena ili naziv članova mirovinskog društva, pravni oblik i naznaku udjela članova u temeljnom kapitalu

5. značajne odredbe ugovora sklopljenog s depozitarom koje mogu biti važne za članove mirovinskog fonda, osim onih koje se odnose na plaćanje naknada

6. poslovne ciljeve i strategiju mirovinskog društva

7. organizacijsku strukturu mirovinskog društva s jasnim linijama odgovornosti

8. opis rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva, uz tabelarni prikaz tih rizika i stupnja njihova utjecaja na Fond i mirovinsko društvo, kao i način upravljanja rizicima te profil rizičnosti, sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika

9. načela i strategija ulaganja imovine mirovinskog društva

10. opis odgovornosti i načina donošenja investicijskih odluka

11. opis korporativnog upravljanja u proteklom razdoblju

12. opis politike nagrađivanja

13. podaci o revizorskom društvu mirovinskog društva

14. godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva revidirani od strane ovlaštenog revizora

15. informacija o tome jesu li članovi uprave i nadzornog odbora članovi fonda kojim upravlja mirovinsko društvo.

c) podatke o depozitaru

1. tvrtka, pravni oblik, sjedište i adresa uprave depozitara, podaci i broj odobrenja nadležne institucije za obavljanje poslova depozitara, osnovna djelatnost depozitara

2. izjava depozitara o načinu obavljanja skrbničkih poslova u inozemstvu

3. kada je depozitar delegirao poslove iz članka 174. ovoga Zakona na treće osobe, podatke iz članka 185. ovoga Zakona te popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima sklopljen ugovor o delegiranju poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

4. visina temeljnog kapitala depozitara

d) osnovne podatke o Agenciji i Središnjem registru osiguranika, s objašnjenjima njihove uloge u mirovinskom sustavu

e) prikaz prava članova mirovinskog fonda propisanih Zakonom te mogućnosti promjene mirovinskog društva, kao i promjene kategorije mirovinskog fonda

f) druge informacije koje Agencija propiše pravilnikom.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dodatni sadržaj i strukturu informativnog prospekta mirovinskog fonda.

(4) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dati na uvid svakoj osobi koja zatraži članstvo u fondu kojim to društvo upravlja.

(5) Mirovinsko društvo će informativni prospekt dostaviti svakom članu mirovinskog fonda na njegov zahtjev i besplatno, u pisanom obliku ili na trajnom mediju, ovisno o zahtjevu člana.

Članak 142.

(1) Informacije navedene u informativnom prospektu moraju biti istinite, točne, potpune i dosljedne.

(2) Sve odredbe u informativnom prospektu moraju biti napisane jasnim, jednostavnim i članovima lako razumljivim jezikom.

Objava informativnog prospekta

Članak 143.

(1) Mirovinsko društvo dužno je informativni prospekt mirovinskog fonda u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku iz članka 141. stavka 1. ovoga Zakona, te objaviti informativni prospekt u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te Agenciju izvijestiti o načinu objave.

(2) Mirovinsko društvo izvršilo je svoju obvezu objavljivanja informativnog prospekta iz stavka 1. ovoga članka kada je on objavljen u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama mirovinskog društva i kada je učinjen dostupnim javnosti na jedan od sljedećih načina:

1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske ili

2. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama mirovinskog društva i na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika.

(3) Dodatne uvjete koji se odnose na objavu informativnog prospekta Agencija može propisati pravilnikom.

Izvještavanje mirovinskih fondova

Poslovna godina mirovinskog fonda i primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 144.

(1) Poslovna godina mirovinskog fonda jednaka je kalendarskoj godini.

(2) Na financijsko izvještavanje mirovinskog fonda primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.

(3) Agencija će pravilnikom propisati kontni plan za mirovinske fondove.

Izvještaji mirovinskog fonda

Članak 145.

(1) Agencija će pravilnikom propisati strukturu i sadržaj tromjesečnih i godišnjih izvještaja mirovinskog fonda te način dostavljanja i objavljivanja istih.

(2) Osim tromjesečnih i godišnjih izvještaja mirovinskog fonda iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će pravilnikom propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja mirovinskog fonda koja su mirovinska društva obvezna sastavljati za potrebe Agencije.

Revizija izvještaja mirovinskog fonda

Članak 146.

(1) Godišnje izvještaje mirovinskog fonda mora revidirati revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(2) Agencija može detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja mirovinskog fonda.

(3) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima.

(4) Isto revizorsko društvo može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih izvještaja istog mirovinskog fonda.

(5) Ako Agencija utvrdi da revizija godišnjih izvještaja mirovinskog fonda nije obavljena ili revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom poslovanja mirovinskog fonda ili na drugi način utvrdi da revizija i revizorsko izvješće o godišnjim izvještajima mirovinskog fonda nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od mirovinskog društva da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak mirovinskog društva.

Rokovi izrade tromjesečnih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja

Članak 147.

(1) Tromjesečni izvještaji mirovinskog fonda dostavljaju se Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku od mjesec dana od završetka tromjesečja na koji se isti odnose.

(2) Revidirani godišnji izvještaji mirovinskog fonda dostavljaju se Agenciji i Središnjem registru osiguranika u roku od četiri mjeseca od završetka poslovne godine.

Dostupnost tromjesečnih izvještaja i revidiranih godišnjih izvještaja

Članak 148.

(1) Mirovinsko društvo dužno je objaviti tromjesečne i revidirane godišnje izvještaje na svojim mrežnim stranicama.

(2) U prostorijama mirovinskog društva i na svim prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika članovima i potencijalnim članovima mora biti omogućen uvid u posljednje revidirane godišnje izvještaje i tromjesečne izvještaje mirovinskog fonda.

(3) Članovima se, na njihov zahtjev i besplatno, moraju dostaviti posljednji revidirani godišnji izvještaji i tromjesečni izvještaji mirovinskog fonda.

Druge objave i obavijesti mirovinskog fonda

Objava pravnih i poslovnih događaja te dostava informacija

Članak 149.

(1) Mirovinsko društvo dužno je, kada je to moguće, na svojim mrežnim stranicama objaviti svaki pravni i poslovni događaj u vezi s mirovinskim društvom kada se radi o događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.

(2) O pravnim i poslovnim događajima iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti i Agenciju.

(3) Na zahtjev člana mirovinskog fonda mirovinsko društvo dužno je dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na području upravljanja rizicima mirovinskog fonda kojim društvo upravlja, postupcima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizičnosti i prinosima osnovnih vrsta financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda.

Izvještavanje Hrvatskoga sabora

Članak 150.

Mirovinsko društvo dužno je jednom godišnje i to u prvom tromjesečju za proteklu godinu Hrvatskome saboru podnijeti izvještaj o radu mirovinskih fondova kojima upravlja.

Glava 13. Pripajanje mirovinskih fondova

Pripajanje mirovinskih fondova

Članak 151.

(1) Dva ili više mirovinskih fondova iste kategorije mogu se pripojiti.

(2) Ako se fondovi iz stavka 1. ovoga članka pripajaju, moraju se na odgovarajući način pripojiti mirovinski fondovi svih kategorija kojima upravljaju ta mirovinska društva.

(3) Dozvoljeno je pripajanje samo mirovinskih fondova iste kategorije.

(4) Pripajanje mirovinskih fondova provodi se prijenosom cjelokupne imovine, prava i obveza jednog ili više mirovinskih fondova (fond prenositelj) na drugi, postojeći mirovinski fond (fond preuzimatelj).

(5) U pripajanju mirovinskih fondova može sudjelovati više fondova prenositelja, ali samo jedan fond preuzimatelj.

(6) Pripajanje mirovinskih fondova provodi se u sljedećim slučajevima:

1. kod prijenosa poslova upravljanja, bilo da se radi o dobrovoljnom bilo o prisilnom prijenosu na drugo mirovinsko društvo koje već upravlja mirovinskim fondovima

2. ako jedno mirovinsko društvo izravno stekne sve dionice, odnosno poslovne udjele u drugom mirovinskom društvu (isključivi vlasnik) ili

3. kod međusobnog spajanja ili pripajanja mirovinskih društava.

Pravne posljedice pripajanja mirovinskog fonda

Članak 152.

(1) Provođenjem pripajanja mirovinskih fondova fond prenositelj prestaje postojati, a sva imovina, prava i obveze fonda prenositelja prelaze na fond preuzimatelj.

(2) Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem stupa u sve pravne odnose u kojima je bilo mirovinsko društvo fonda prenositelja u svoje ime, a za račun fonda prenositelja.

(3) Nakon provedbe pripajanja mirovinskih fondova član fonda prenositelja dobiva obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s određenim omjerom zamjene.

Dan izračuna omjera zamjene i dan provođenja pripajanja

Članak 153.

(1) Omjer zamjene obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju izračunat će se na dan provođenja pripajanja na temelju neto vrijednosti imovine fondova koji sudjeluju u pripajanju izračunate prema pravilima koja donosi Agencija, a kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza mirovinskog fonda (dan izračuna omjera zamjene).

(2) Dan provođenja pripajanja je dan određen u nacrtu pripajanja kao predviđeni datum provođenja pripajanja, na koji se provodi prijenos imovine i obveza fonda prenositelja na fond preuzimatelj, te zamjena obračunskih jedinica fonda prenositelja za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju.

(3) Središnji registar osiguranika izvršit će zamjenu obračunskih jedinica, a rok za dodjelu obračunskih jedinica u fondu preuzimatelju je sljedeći radni dan od dana provođenja pripajanja.

Pravila i uvjeti provođenja pripajanja

Članak 154.

(1) Nakon provedbe pripajanja neto vrijednost imovine fonda preuzimatelja mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda prenositelja prije provedbe pripajanja. Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica fonda preuzimatelja kojih je imatelj pojedini član mirovinskog fonda nakon provedenog pripajanja mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti obračunskih jedinica fonda prenositelja kojih je taj član mirovinskog fonda bio imatelj prije provođenja pripajanja.

(2) Pripajanjem mirovinskih fondova ne smije se oslabiti ekonomski položaj članova mirovinskih fondova koji sudjeluju u pripajanju.

Postupak pripajanja mirovinskog fonda

Odobrenje za pripajanje

Članak 155.

(1) Prije provođenja postupka pripajanja mirovinsko društvo fonda prenositelja mora dobiti odobrenje Agencije (odobrenje za pripajanje).

(2) Ako u postupku pripajanja sudjeluju fondovi prenositelji kojima upravljaju različita mirovinska društva, svako mirovinsko društvo koje upravlja fondom prenositeljem mora dobiti odobrenje za pripajanje za sve fondove prenositelje.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje

Članak 156.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje Agenciji podnosi mirovinsko društvo fonda prenositelja.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:

1. nacrt pripajanja, u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona

2. statut i informativni prospekt fonda preuzimatelja

3. mišljenje depozitara o pripajanju, iz članka 158. ovoga Zakona

4. obavijest o pripajanju koja će se poslati članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.

Nacrt pripajanja

Članak 157.

(1) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su izraditi zajednički nacrt pripajanja.

(2) Nacrt pripajanja mora sadržavati:

1. naziv i kategoriju mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja, tvrtku i sjedište mirovinskog društva koje upravlja fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem te naznaku da se provodi postupak pripajanja

2. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja

3. opis predviđenih posljedica pripajanja za članove fonda prenositelja i fonda preuzimatelja,

4. opis načina vrednovanja imovine i obveza fonda prenositelja i fonda preuzimatelja na datum izračuna omjera zamjene

5. opis metodologije koja će se primijeniti za izračun omjera zamjene na datum izračuna omjera zamjene

6. naznaku predviđenoga datuma provođenja pripajanja

7. detaljan opis postupaka u vezi s prijenosom imovine fonda prenositelja na fond preuzimatelj i u vezi sa zamjenom obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju.

(3) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, u nacrt pripajanja mogu se unijeti i dodatne informacije povezane s postupkom pripajanja.

(4) Nacrt pripajanja potpisuju svi članovi uprave mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.

(5) Ako u postupku pripajanja sudjeluje više fondova prenositelja kojima upravljaju različita mirovinska društva, izrađuje se također jedan nacrt pripajanja.

Mišljenje i obveze depozitara kod pripajanja

Članak 158.

(1) Depozitari mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja dužni su, samostalno i neovisno jedan od drugoga, izraditi mišljenje o pripajanju svaki za mirovinski fond za koji obavlja poslove depozitara, na temelju nacrta pripajanja iz članka 157. ovoga Zakona.

(2) U svome mišljenju depozitar mora izričito navesti jesu li točke 1., 4., 5., 6. i 7. iz stavka 2. članka 157. ovoga Zakona izrađene u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda.

(3) Troškovi povezani s izradom mišljenja depozitara o pripajanju ne smiju biti plaćeni iz imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

(4) Ako neko mirovinsko društvo fonda prenositelja nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze u skladu s odredbama ove glave Zakona, iste će na odgovarajući način izvršiti depozitar mirovinskih fondova kojima upravlja ili je upravljalo to mirovinsko društvo.

Obavijest članovima o pripajanju

Članak 159.

(1) Mirovinsko društvo fonda preuzimatelja putem Središnjeg registra osiguranika dužno je svim članovima fonda preuzimatelja učiniti dostupnim obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu preuzimatelju.

(2) Mirovinsko društvo fonda prenositelja dužno je putem Središnjeg registra osiguranika svim članovima fonda prenositelja učiniti dostupnim obavijesti o svim radnjama i okolnostima pripajanja kako bi članovi mogli procijeniti posljedice koje će pripajanje imati na njihovu imovinu u fondu prenositelju.

(3) Obavijest o pripajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži:

1. kratak opis razloga za provedbu pripajanja i osnove pripajanja

2. opis predviđenih posljedica pripajanja na članove mirovinskog fonda prenositelja

3. opis i postupak ostvarivanja svih prava koja pripadaju članovima mirovinskog fonda na temelju odredaba ovoga Zakona te predviđeni dan provođenja pripajanja

4. informativni prospekt fonda preuzimatelja.

(4) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dostavit će obavijesti o pripajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka članovima tek nakon što Agencija mirovinskom društvu fonda prenositelja izda odobrenje za pripajanje, ali najmanje 30 dana prije provođenja postupka pripajanja.

(5) Članovima fonda prenositelja i fonda preuzimatelja mora se omogućiti prelazak u mirovinski fond kojim upravlja neko drugo mirovinsko društvo bez naplate naknade za izlaz u roku iz stavka 4. ovoga članka te u roku od šest mjeseci nakon izvršenog pripajanja.

(6) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj obavijesti o pripajanju i način njezine dostave članovima u fondu prenositelju i fondu preuzimatelju.

Članak 160.

Mirovinsko društvo fonda preuzimatelja dužno je obavijestiti Središnji registar osiguranika o svim radnjama i okolnostima provođenja pripajanja.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pripajanje

Članak 161.

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za pripajanje ako utvrdi da nisu poštovane odredbe članaka 151. do 160. ovoga Zakona.

Revizija pripajanja

Članak 162.

(1) Prije dana izračuna omjera zamjene i dana provođenja pripajanja, pripajanje mora revidirati revizor iz revizorskog društva kojeg je, u suglasnosti s depozitarom fonda prenositelja, imenovalo mirovinsko društvo fonda prenositelja.

(2) Na temelju revizije iz stavka 1. ovoga članka, revizor je dužan izraditi izvješće o pripajanju koje uključuje nalaz revizora o:

1. tome poštuje li se predloženim pripajanjem načelo nepromjenjivosti ekonomskog položaja članova mirovinskog fonda iz članka 154. ovoga Zakona.

2. o kriterijima prihvaćenima za vrednovanje iz članka 157. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona

3. primjerenosti metodologije izračuna omjera zamjene iz članka 157. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona.

(3) Revizor svoje izvješće o pripajanju podnosi upravama mirovinskih društava fonda prenositelja i fonda preuzimatelja te ga mirovinsko društvo fonda preuzimatelja u roku od tri radna dana dostavlja Agenciji.

(4) Ako u postupku pripajanja sudjeluju fondovi prenositelji više mirovinskih društava, revizor će provesti reviziju pripajanja za svaki fond prenositelj svakog mirovinskog društva. Mirovinska društva fondova prenositelja mogu, u dogovoru s depozitarima tih fondova, odrediti da reviziju pripajanja provede isti revizor koji će izdati jedinstveno izvješće o pripajanju u kojem će se zasebno obraditi fond prenositelj svakog mirovinskog društva, što znači da će se u izvješću za fond prenositelj svakog mirovinskog društva navesti odredbe iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Na odgovornost za štetu revizora koji izrađuje izvješće iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje revizija.

(6) Troškovi revizije ne smiju biti plaćeni iz imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

Pristup podacima o pripajanju

Članak 163.

(1) Član fonda prenositelja ili fonda preuzimatelja od mirovinskog društva fonda preuzimatelja može zahtijevati kopiju izvješća revizora o pripajanju.

(2) Mirovinsko društvo dužno je članu fonda besplatno dati kopiju izvješća revizora o pripajanju najkasnije sljedeći radni dan od primitka pisanog zahtjeva.

(3) Kopija izvješća revizora o pripajanju članu može se dostaviti i u elektroničkom obliku.

Provedba pripajanja

Članak 164.

(1) Pripajanje se provodi na isti dan za sve kategorije fondova mirovinskog društva fonda prenositelja i mirovinskog društva fonda preuzimatelja.

(2) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem moraju, prema stanju na dan izračuna omjera zamjene i prema metodologiji opisanoj u nacrtu pripajanja, na temelju kojega je Agencija izdala odobrenje za pripajanje, odrediti omjer zamjene prema kojem će se provesti zamjena obračunskih jedinica u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju. Pritom se mora poštovati neto vrijednost imovine mirovinskih fondova koji sudjeluju u postupku pripajanja.

(3) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su na dan provedbe pripajanja provesti nacrtom pripajanja predviđen cjelokupni prijenos imovine i obveza u vezi sa svakim mirovinskim fondom koji sudjeluje u postupku pripajanja.

(4) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem dužna su na dan provedbe pripajanja članovima mirovinskog fonda u fondu prenositelju zamijeniti obračunske jedinice u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s omjerom zamjene iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem ne smiju provesti prijenos imovine i obveza te zamjenu obračunskih jedinica u skladu s odredbama ovoga članka ako revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju.

(6) Imovina fonda preuzimatelja u dijelu koji se odnosi na ograničenja ulaganja ne mora biti u potpunosti usklađena s odredbama ovoga Zakona i statutom fonda preuzimatelja najviše 60 dana od dana provedbe pripajanja, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa članova mirovinskog fonda.

(7) Iznimno na zahtjev mirovinskog društva Agencija može produljiti rok iz stavka 6. ovoga članka na dodatnih 60 dana ako je to u interesu članova mirovinskog fonda.

Obavještavanje Agencije

Članak 165.

Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe pripajanja o tome obavijestiti Agenciju i dostaviti nalaz revizora o točnosti stvarnog omjera zamjene utvrđenog na dan njegova izračuna.

Objava informacije o provedbi pripajanja

Članak 166.

Mirovinsko društvo koje upravlja fondom preuzimateljem dužno je sljedeći radni dan nakon provedbe pripajanja na svojim mrežnim stranicama objaviti informaciju o provedbi pripajanja.

Konvalidacija pogrešaka u postupku pripajanja

Članak 167.

Nakon provedbe zamjene obračunskih jedinica fonda prenositelja za obračunske jedinice fonda preuzimatelja, nije moguće tražiti da se provedeno pripajanje mirovinskih fondova utvrdi ništetnim, niti je moguće osporavati pravne radnje izvršene radi provedbe pripajanja.

Troškovi pripajanja

Članak 168.

Sve troškove koji nastanu zbog provedbe pripajanja snose mirovinska društva fonda prenositelja i fonda preuzimatelja.

Odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njegove uprave

Članak 169.

(1) Mirovinska društva fonda prenositelja i fonda preuzimatelja i članovi njihove uprave odgovorni su solidarno za štetu koja zbog provedbe pripajanja nastane članovima tih mirovinskih fondova, osim ako dokažu da su u postupku pripajanja postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Na odgovornost za štetu mirovinskog društva i članova njihove uprave te postupak naknade štete i zastaru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava o odgovornosti za štetu članova tijela pripojenoga društva dioničarima ili imateljima poslovnih udjela tog društva.

Dio četvrti DEPOZITAR

Opće odredbe

Članak 170.

(1) Imovina mirovinskog fonda povjerava se na pohranu i administriranje depozitaru.

(2) Mirovinsko društvo dužno je izabrati jednog depozitara kojemu će povjeriti imovinu mirovinskih fondova i s kojim će sklopiti ugovor o obavljanju poslova depozitara imovine mirovinskih fondova. Depozitar može biti:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ima odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja

2. podružnica kreditne institucije druge države članice, osnovana u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, koja ima odobrenje nadležnog tijela države članice za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja.

(3) Depozitar obavlja poslove određene ovim Zakonom na temelju pisanog ugovora o obavljanju poslova depozitara sklopljenog s mirovinskim društvom.

(4) Depozitar mora biti spreman i sposoban ispuniti sve organizacijske zahtjeve i uvjete potrebne za ispunjenje dužnosti depozitara prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Upravitelji depozitara za mirovinski fond moraju imati odgovarajuće iskustvo. Upraviteljima depozitara smatraju se osobe odgovorne za poslovanje organizacijske jedinice koja obavlja poslove depozitara unutar kreditne institucije, odnosno podružnice kreditne institucije ili osobe koje mogu utjecati na poslovnu politiku u depozitarnom poslovanju kreditne institucije.

(6) Niti jedan subjekt ne smije djelovati i kao mirovinsko društvo i kao depozitar.

(7) Svaki mirovinski fond može imati samo jednoga depozitara.

(8) Poslovi depozitara svih kategorija mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo moraju biti povjereni istom depozitaru.

(9) Pri obavljanju poslova depozitara za više mirovinskih fondova, imovina, djelatnost i evidencije svakog mirovinskog fonda moraju biti potpuno odvojeni, kako međusobno, tako i od samog depozitara.

(10) Depozitar prilikom obavljanja poslova iz članka 172. ovoga Zakona djeluje isključivo u interesu članova mirovinskih fondova za koje obavlja poslove depozitara.

(11) Podatke koji su mu učinjeni dostupnima u skladu s odredbama ovoga Zakona depozitar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.

(12) Depozitar i niti jedno mirovinsko društvo ili mirovinsko osiguravajuće društvo ne smiju biti povezane osobe.

Izbor i promjena depozitara

Članak 171.

(1) Na izbor depozitara od strane mirovinskog društva, kao i svaku promjenu depozitara, Agencija mora izdati odobrenje.

(2) Agencija će pravilnikom propisati uvjete i način za izbor depozitara i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija u bilo koje doba može mirovinskom društvu naložiti promjenu depozitara, a osobito u slučaju:

1. kada depozitar, prema ocjeni Agencije, ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

2. kada postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona

3. kada Agencija opravdano sumnja da mirovinsko društvo i depozitar djeluju u dosluhu na štetu interesa članova mirovinskih fondova

4. kada postoje okolnosti koje konkretno upućuju na povredu kontrolnih obveza depozitara i osnovnih obveza mirovinskog društva

5. kada je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskih fondova.

Dužnosti i obveze depozitara

Članak 172.

(1) Depozitar za mirovinski fond obavlja sljedeće poslove:

1. pohranjuje i/ili evidentira imovinu mirovinskog fonda

2. kontinuirano prati novčane tokove mirovinskog fonda

3. vodi račune za imovinu mirovinskog fonda i odjeljuje imovinu svakog pojedinog mirovinskog fonda od imovine ostalih mirovinskih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te mirovinskog društva

4. kontrolira da se imovina mirovinskog fonda ulaže u skladu s proklamiranim ciljevima, odredbama ovoga Zakona i drugih važećih propisa te statuta mirovinskog fonda

5. izvješćuje Agenciju i mirovinsko društvo o provedenom postupku utvrđivanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda i cijene udjela te potvrđuje i osigurava da je izračun neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda te vrijednost obračunske jedinice u mirovinskom fondu obavljen u skladu s usvojenim računovodstvenim politikama, odnosno metodologijama vrednovanja, ovim Zakonom, važećim propisima, te statutom mirovinskog fonda

6. izvršava naloge mirovinskog društva u vezi s transakcijama financijskim instrumentima i drugom imovinom koja čini imovinu mirovinskog fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, propisima Agencije i statutom mirovinskog fonda

7. izvješćuje mirovinsko društvo o korporativnim akcijama vezanim za imovinu mirovinskog fonda koja mu je povjerena na pohranu i izvršava njegove naloge koji iz toga proizlaze

8. pruža usluge glasovanja na godišnjim skupštinama dioničara i usluge vezane uz ostvarivanje drugih prava koja proizlaze iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda

9. zaprima uplate svih prihoda i drugih prava dospjelih u korist mirovinskog fonda, a koje proizlaze iz njegove imovine

10. osigurava da se prihodi mirovinskog fonda koriste u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i statutom mirovinskog fonda te da su troškovi koje plaća mirovinski fond u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa te statutom mirovinskog fonda

11. obavlja druge poslove koji su predviđeni ugovorom o obavljanju poslova depozitara

12. prijavljuje Agenciji svako ozbiljnije ili teže kršenje ovoga Zakona i ugovora o obavljanju poslova depozitara od strane mirovinskog društva

13. revizorima i drugim osobama ovlaštenima za obavljanje uvida, uključujući Agenciju, omogućuje pristup i razmjenjuje informacije o podacima i računima vezanim uz mirovinski fond i njegovu imovinu.

(2) Agencija može propisati i posebna pravila za obavljanje poslova depozitara nad imovinom mirovinskih fondova i pojedinosti o standardnom sporazumu između depozitara i mirovinskog društva.

Evidencija o kršenjima i obavijesti depozitara o pitanjima važnima za nadzor

Članak 173.

(1) Na zahtjev Agencije, depozitar će Agenciji dostaviti dokumentaciju, obavijesti i informacije o svim pitanjima važnima za obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova depozitara.

(2) Kada depozitar, pri izvršavanju svojih dužnosti i obveza iz članka 172. ovoga Zakona, utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti koje su posljedica aktivnosti mirovinskog društva, a predstavljaju kršenje obveza mirovinskog društva određenih ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili statuta mirovinskog fonda, na iste će bez odgode upozoriti mirovinsko društvo i zatražiti pojašnjenje tih okolnosti.

(3) Ako mirovinsko društvo nakon upozorenja depozitara iz stavka 2. ovoga članka nastavi s kršenjem svojih obveza, depozitar će o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način i rokove obavještavanja o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

Način pohrane imovine mirovinskog fonda

Članak 174.

(1) Imovina mirovinskog fonda povjerit će se na pohranu depozitaru na sljedeći način:

1. financijski instrumenti pohranjeni na skrbništvo:

a) depozitar će pohraniti na skrbništvo sve financijske instrumente koji mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira

b) financijski instrumenti koji ne mogu biti ubilježeni na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira i materijalizirani financijski instrumenti predani depozitaru bit će ubilježeni na drugim odgovarajućim računima

2. neplasirana novčana sredstva držat će se na transakcijskim računima za poslovne namjene koji ne mogu biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema depozitaru ili mirovinskom društvu

3. ostala imovina:

a) ostalu imovinu mirovinskog fonda depozitar će provjeriti i potvrditi da je ona vlasništvo mirovinskog fonda te će voditi evidencije takve imovine

b) provjera i potvrda činjenice da je imovina vlasništvo mirovinskog fonda mora se temeljiti na informacijama ili dokumentima koje je depozitaru dostavilo mirovinsko društvo ili, kada je to primjenjivo, na podacima iz javno dostupnih registara i evidencija.

(2) U svrhu pohrane, depozitar će osigurati da se svi financijski instrumenti i novčana sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka u njegovim knjigovodstvenim evidencijama vode na odvojenim računima na način propisan zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju istog u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata, otvorenim u ime mirovinskog društva, a za račun mirovinskog fonda kojim upravlja, tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada mirovinskom fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.

(3) Depozitar je dužan ažurno voditi svoje evidencije.

(4) Agencija će pravilnikom dodatno propisati način pohrane imovine mirovinskog fonda kod depozitara.

Odvojenost poslovanja depozitara te vođenje imovine mirovinskog fonda

Članak 175.

(1) Poslovi pohrane i administriranja te ostali poslovi koje depozitar obavlja za mirovinsko društvo moraju biti ustrojstveno odvojeni od ostalih poslova koje depozitar obavlja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija.

(2) Imovinu mirovinskog fonda depozitar čuva i vodi tako da se u svakom trenutku može jasno odrediti i razlučiti imovina koja pripada mirovinskom fondu od imovine depozitara i ostalih klijenata depozitara.

(3) Kada je depozitaru povjerena na pohranu imovina mirovinskog fonda, dužan je primjenjivati odgovarajuće mjere kako bi se zaštitila prava vlasništva i druga prava mirovinskog fonda, osobito u slučaju nesolventnosti mirovinskog društva i depozitara.

(4) Depozitar i poddepozitar iz članka 182. ovoga Zakona ne smiju koristiti imovinu iz članka 174. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona za obavljanje transakcija za vlastiti račun ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe, svoje osnivače, radnike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist članova mirovinskog fonda.

(5) Imovina mirovinskog fonda iz članka 174. stavka 1. točaka 1. i 3. ovoga Zakona ne ulazi u imovinu, likvidacijsku ili stečajnu masu depozitara ili poddepozitara iz članka 182. ovoga Zakona, niti može biti predmetom ovrhe u vezi potraživanja prema depozitaru ili poddepozitaru iz članka 182. ovoga Zakona.

Izvršavanje obveza depozitara

Članak 176.

(1) U izvršavanju svojih poslova i dužnosti predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, depozitar će postupati pažnjom dobrog stručnjaka, u skladu s načelom savjesnosti i poštenja, neovisno o mirovinskom društvu, svojem osnivaču ili članu mirovinskog društva i isključivo u interesu članova mirovinskog fonda za koje obavlja poslove depozitara.

(2) Depozitar će izvršavati naloge i upute mirovinskog društva isključivo ako su u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda.

(3) Depozitar putem svoje organizacijske strukture i internih akata, u izvršavanju poslova, obveza i dužnosti depozitara predviđenih ovim Zakonom i ugovorom o obavljanju poslova depozitara, mora izbjegavati sukob interesa između depozitara, osnivača i/ili imatelja kvalificiranog udjela u depozitaru, člana mirovinskog društva, i mirovinskog društva. Nadzor postupanja depozitara u skladu s ovom odredbom u nadležnosti je tijela depozitara koje je neovisno o upravi depozitara.

(4) Upravitelji i ostali radnici depozitara, njegovi prokuristi te punomoćnici ne smiju biti radnici mirovinskog društva.

(5) Članovi uprave mirovinskog društva, njegovi prokuristi, punomoćnici i ostali radnici mirovinskog društva ne smiju biti radnici depozitara.

Članak 177.

(1) Depozitar je odgovoran mirovinskom fondu i članovima mirovinskog fonda za gubitak imovine koji je prouzrokovao on ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata mirovinskog fonda.

(2) U slučaju gubitka financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo, depozitar u imovinu mirovinskog fonda vraća financijski instrument iste vrste ili odgovarajući iznos novčanih sredstava, bez nepotrebnog kašnjenja.

(3) Depozitar nije odgovoran za gubitak financijskih instrumenata koji su pohranjeni na skrbništvo ako može dokazati da je gubitak nastao kao rezultat vanjskog događaja izvan njegove razumne kontrole, čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim nastojanjima da se one izbjegnu.

Revizija izvršavanja obveza depozitara

Članak 178.

(1) Izvršavanje obveza depozitara jednom godišnje revidirat će revizor.

(2) Depozitar mora imenovati revizorsko društvo u roku utvrđenom propisima koji uređuju reviziju.

(3) Depozitar je dužan obavijestiti Agenciju o izboru revizorskog društva bez odgode.

(4) U roku od jednog mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka, Agencija depozitaru može naložiti imenovanje novog revizorskog društva ako ocijeni da je to potrebno kako bi se ostvarila svrha revizije.

(5) Depozitar je po primitku revizorskog izvješća dužan bez odgode dostaviti revizorsko izvješće Agenciji.

(6) Agencija će pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji izvršavanja obveza depozitara.

(7) Ako Agencija utvrdi da revizija izvršavanja obveza depozitara nije obavljena ili revizorsko izvješće nije sastavljeno u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ili ako obavljenim nadzorom nad depozitarom ili na drugi način utvrdi da revizija i revizorsko izvješće o izvršavanju obveza depozitara nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati od depozitara da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak depozitara.

Odgovornost depozitara

Članak 179.

Depozitar odgovara mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda:

1. za gubitak imovine koji podnese depozitar ili treća osoba kojoj je delegirao pohranu financijskih instrumenata mirovinskog fonda

2. za pričinjenu štetu ako neopravdano ne ispunjava, ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predviđene ugovorom o obavljanju poslova depozitara, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili statutom mirovinskog fonda, uključujući i slučaj kada je obavljanje svojih poslova iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona delegirao trećim osobama

3. zbog gubitka imovine mirovinskog fonda koji su nastali kao posljedica propusta depozitara u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti.

Ostvarivanje zahtjeva i prava od strane depozitara i prema depozitaru

Članak 180.

(1) Depozitar je ovlašten i dužan u svoje ime ostvarivati zahtjeve i prava članova mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu zbog kršenja odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i statuta mirovinskog fonda. To ne sprječava članove mirovinskog fonda da iz navedenih razloga pojedinačno i samostalno ostvaruju imovinsko-pravne zahtjeve prema mirovinskom društvu.

(2) Depozitar je dužan vratiti u imovinu mirovinskog fonda sve što je iz nje isplaćeno bez valjane pravne osnove.

(3) Mirovinsko društvo ovlašteno je i dužno u svoje ime ostvarivati prava članova mirovinskog fonda prema depozitaru.

(4) U slučaju da mirovinsko društvo ne podnese tužbu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od nastupa kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili prospekta i statuta mirovinskog fonda, pravo na pokretanje odgovarajućeg postupka, uključivši izravno podnošenje tužbe imaju članovi mirovinskog fonda.

Članak 181.

(1) Depozitar će s računa mirovinskog fonda isplatiti mirovinskom društvu naknadu za upravljanje mirovinskim fondom i s time povezane troškove te ako je predviđeno statutom mirovinskog fonda, naknadu za izlaz.

(2) Depozitar može samo uz odobrenje mirovinskog društva s računa mirovinskog fonda isplatiti naknadu za obavljene poslove depozitara u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Delegiranje poslova depozitara na treće osobe

Članak 182.

(1) Depozitar može dio svojih poslova povjeriti trećoj osobi, poddepozitaru, čime se ne isključuje odgovornost depozitara.

(2) Poslovi depozitara iz stavka 1. ovoga članka mogu se odnositi samo na poslove povjerene trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, i to za obavljanje poslova skrbništva nad imovinom mirovinskog fonda koja je uložena u vrijednosne papire za koje mjesto izdanja nije Republika Hrvatska, čime se ne isključuje odgovornost depozitara. Ako depozitar povjeri dio svojih poslova nekoj trećoj osobi u drugoj državi članici ili trećoj državi, ta treća osoba mora biti registrirana za poslove skrbništva.

(3) Depozitar može trećim osobama delegirati samo poslove i dužnosti iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (pohrana i/ili evidencija imovine Fonda) i to ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. poslovi se ne delegiraju kako bi se izbjegle obveze i zahtjevi predviđeni ovim Zakonom

2. delegiranje se provodi iz objektivnih razloga i isključivo radi povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova i dužnosti

3. depozitar mora dokazati da je treća osoba izabrana primjenom dužne pažnje i da će depozitar u svako doba dužnom pažnjom i učinkovito nadzirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti

4. depozitar mora dokazati da treća osoba ispunjava i da će za trajanja ugovora o delegiranju kontinuirano ispunjavati sljedeće uvjete:

a) da ima uređeno unutarnje ustrojstvo te iskustvo potrebno i primjereno prirodi i složenosti imovine mirovinskog fonda koja mu je povjerena na pohranu u skladu s odredbama članka 174. ovoga Zakona

b) da se radi o osobi koja podliježe bonitetnom nadzoru i nadzoru prema odredbama mjerodavnog prava (uključujući zahtjeve o adekvatnosti kapitala), u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

c) da se radi o osobi nad kojom se redovito periodički provodi neovisna vanjska revizija kako bi se osiguralo i potvrdilo da je osoba u posjedu i/ili ima nadzor nad financijskim instrumentima koji su joj povjereni na skrbništvo, u odnosu na delegiranje poslova skrbništva iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

d) da odvaja imovinu klijenata depozitara od vlastite imovine tako da se u bilo kojem trenutku može jasno i nedvojbeno identificirati i utvrditi koja imovina pripada klijentima toga depozitara

e) da bez suglasnosti mirovinskog društva i prethodnog obavještavanja depozitara neće raspolagati imovinom koja je povjerena na pohranu

f) da udovoljava obvezama i zabranama iz članaka 175. i 176. ovoga Zakona.

(4) Treća osoba može dalje delegirati obavljanje delegiranih poslova i dužnosti samo ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. ovoga članka.

(5) Depozitar odgovara mirovinskom društvu i članovima mirovinskog fonda za izbor treće osobe.

(6) Treće osobe kojima je depozitar delegirao obavljanje poslova i dužnosti iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona mogu biti samo strane kreditne institucije ili strani skrbnici koji imaju odobrenje nadležnog tijela za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, a koji su propisani zakonom koji uređuje tržište kapitala.

Članak 183.

(1) Depozitar koji je delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe Agenciji će dostaviti:

a) sve ugovore koje je sklopio s trećim osobama, bez odgode

b) popis svih trećih osoba s kojima je sklopio ugovor o delegiranju, najkasnije do 31. ožujka svake godine.

(2) Popis iz stavka 1. točke b) ovoga članka depozitar dostavlja i mirovinskom društvu, a depozitar i mirovinsko društvo objavljuju ga bez odgode svaki na svojim mrežnim stranicama.

Članak 184.

Depozitar koji je delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe dužan je:

1. učinkovito, kontinuirano i s dužnom pažnjom nadzirati obavljanje delegiranih poslova, a osobito potencijalnih rizika vezanih uz pohranu imovine mirovinskog fonda na skrbništvo te obavještavati mirovinsko društvo o okolnostima koje mogu uzrokovati promjenu tih rizika

2. bez odgode obavijestiti Agenciju i mirovinsko društvo o neispunjenju i/ili neurednom ispunjenju obveze te propustu treće osobe koji može značajno utjecati na imovinu mirovinskog fonda pohranjenu na skrbništvo.

Članak 185.

Kada je depozitar delegirao poslove iz članka 172. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na treće osobe, u informativnom prospektu mirovinskog fonda, u dijelu koji se odnosi na depozitara moraju se navesti i sljedeći podaci:

1. ugovori sklopljeni između depozitara i trećih osoba koji mogu utjecati na njihovu odgovornost prema članovima (primjerice izbor mjerodavnog prava)

2. jasna naznaka subjekata koji će u konačnici skrbiti o imovini fonda i pod čijim je nadzorom ta imovina

3. opis rizika koje delegiranje može imati na imovinu mirovinskog fonda, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara.

Promjena depozitara

Članak 186.

(1) Depozitar koji namjerava prestati obavljati poslove depozitara ili raskinuti, odnosno otkazati ugovor o obavljanju poslova depozitara imovine mirovinskog fonda, dužan je najmanje dva mjeseca prije planiranog prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ili otkaza ugovora uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri Agenciji i mirovinskom društvu za koje obavlja poslove depozitara mirovinskih fondova.

(2) Depozitar smije prestati obavljati poslove depozitara isključivo za sve mirovinske fondove pod upravljanjem jednog mirovinskog društva.

(3) U slučaju da mirovinsko društvo ne zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara s drugim depozitarom u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, depozitar je dužan, ako je u mogućnosti, nastaviti s pružanjem usluga depozitara u daljnjem roku od mjesec dana, u kojem je mirovinsko društvo dužno zaključiti ugovor s novim depozitarom.

(4) Ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s novim depozitarom u daljnjem roku od mjesec dana iz stavka 3. ovoga članka, oduzet će mu se odobrenje za rad.

Članak 187.

(1) Mirovinsko društvo može, uz odobrenje Agencije i prema uvjetima iz ovoga Zakona, zamijeniti postojećeg depozitara novim depozitarom.

(2) Promjena depozitara mora se obaviti na način da se održi neprekinuto obavljanje poslova depozitara u odnosu na imovinu mirovinskog fonda.

(3) Dotadašnji depozitar mora u pisanom obliku, u roku tri dana od primitka zahtjeva mirovinskog društva za raskid ili otkaz ugovora o obavljanju poslova depozitara, obavijestiti Agenciju postoje li, prema svim njegovim saznanjima, nerazriješene povrede ovoga Zakona ili drugih propisa.

Članak 188.

U slučaju raskida ili otkaza ugovora o obavljanju poslova depozitara, depozitar je dužan, u roku od 30 dana, svu imovinu mirovinskog fonda prenijeti na pohranu i administriranje novom depozitaru s kojim mirovinsko društvo zaključi ugovor o obavljanju poslova depozitara, pri čemu mora predati i knjige računa, evidenciju i sve druge dokumente i materijale bitne za poslovanje mirovinskog fonda za koji je do tada obavljao poslove depozitara, i to u pisanom ili elektroničkom obliku, ovisno o načinu vođenja naznačenih podataka.

Članak 189.

(1) U slučaju otvaranja postupka stečaja ili pokretanja postupka likvidacije nad depozitarom, mirovinsko društvo će:

1. odmah dostaviti obavijest depozitaru o raskidu ili otkazu ugovora i o tome obavijestiti Agenciju

2. odmah izabrati novog depozitara i zatražiti odgovarajuće odobrenje Agencije.

(2) Ako mirovinsko društvo ne poduzme mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će naložiti promjenu depozitara, pri čemu se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 187. stavka 2. i članka 188. ovoga Zakona.

(3) Agencija može narediti mirovinskom društvu promjenu depozitara ako je financijska ili organizacijska struktura depozitara bitno oslabila, čime predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti imovine mirovinskog fonda.

(4) Hrvatska narodna banka obavijestit će Agenciju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Hrvatske narodne banke mogao uzrokovati bitno slabljenje financijske ili organizacijske strukture depozitara.

Članak 190.

(1) Agencija će ukinuti ili poništiti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje na izbor depozitara u sljedećim slučajevima:

1. ako je odobrenje izdano na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako depozitar prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano

3. ako Agencija utvrdi da depozitar ne ispunjava svoje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje ili poništavanje odobrenja je primjerenije od promjene depozitara iz članka 171. stavka 3. ovoga Zakona

4. ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost depozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, osobito u odnosu na delegirane poslove, a ukidanje ili poništavanje odobrenja je primjerenije od promjene depozitara iz članka 171. stavka 3. ovoga Zakona

5. ako depozitar sustavno i/ili teško krši odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili statuta mirovinskog fonda.

(2) Odobrenje na izbor depozitara po sili zakona prestaje važiti:

a) danom otvaranja stečajnog postupka nad depozitarom

b) danom pokretanja postupka redovne ili prisilne likvidacije depozitara.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način postupanja mirovinskog društva i depozitara u slučajevima kada je depozitaru ukinuto odobrenje za rad, odnosno kad je ukinuto odobrenje na izbor depozitara.

Članak 191.

(1) Za poslove depozitara iz članka 172. ovoga Zakona depozitar ima pravo na naknadu čiji najviši postotak propisuje Agencija.

(2) Agencija će svake godine, za narednu kalendarsku godinu, odlukom utvrditi visinu naknade depozitaru, ali ista ne može biti viša od 0,1% od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Dio peti SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

Članak 192.

(1) Središnji registar osiguranika surađuje s depozitarima, Financijskom agencijom, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i drugim tijelima kako bi se osiguralo efikasno prikupljanje doprinosa i izvještavanje.

(2) Središnji registar osiguranika mjesečno za svakog člana mirovinskog fonda ima pravo na naknadu koju plaća mirovinsko društvo, kako je propisano zakonom koji uređuje poslovanje Središnjeg registra osiguranika.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način plaćanja doprinosa, uspostavljanje privremenog računa, način postupanja sa sredstvima na prolaznom i privremenom računu te način prosljeđivanja sredstava.

Članak 193.

(1) Središnji registar osiguranika će najmanje jednom na godinu svakom članu mirovinskog fonda bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.

(2) Na zahtjev člana mirovinskog fonda Središnji registar osiguranika će dostaviti tom članu obavijest o vrijednosti imovine na njegovom računu. Središnji registar osiguranika može zaračunati naknadu za takve obavijesti koje ne proizlaze iz stavka 1. ovoga članka, ali ona ne može biti veća od troška izrade ove obavijesti.

(3) Središnji registar osiguranika dužan je obavijesti s podacima iz stavka 1. ovoga članka najmanje jednom godišnje učiniti dostupnim i mirovinskom društvu za svakog člana mirovinskog fonda kojim to društvo upravlja.

(4) Središnji registar osiguranika podatke o članovima, broju obračunskih jedinica, vrijednosti imovine na osobnom računu, uplatama i isplatama te kategoriji mirovinskog fonda i eventualnim prelascima može priopćavati pravosudnim i upravnim tijelima, te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona.

(5) Središnji registar osiguranika dužan je po primitku vrijednosti obračunskih jedinica svih mirovinskih fondova iz članka 111. stavka 8. ovoga Zakona, iste objaviti na svojoj mrežnoj stranici.

(6) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove dostave obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Agencija će pravilnikom propisati način, rokove i dodatne zahtjeve vezane uz objavljivanje podataka iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.

Članak 194.

(1) Smatra se da je Središnji registar osiguranika članu mirovinskog fonda učinio podatke dostupnim ako su isti dostupni na jedan od sljedećih načina:

1. podaci su dostupni preko internetskog sučelja Središnjeg registra osiguranika

2. član fonda može dobiti podatke na prijemnim mjestima Središnjeg registra osiguranika besplatno na zahtjev

3. podaci su poslani na adresu elektroničke pošte člana mirovinskog fonda ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:

a) član mirovinskog fonda je dostavio Središnjem registru osiguranika valjanu adresu elektroničke pošte

b) član mirovinskog fonda je odabrao takav način dostave podataka.

(2) Smatra se da je Središnji registar osiguranika mirovinskom društvu učinio podatke dostupnim ako su:

1. dostupni preko mrežnog sučelja Središnjeg registra osiguranika ili

2. dostavljeni mirovinskom društvu u elektroničkom obliku.

Članak 195.

Središnji registar osiguranika dužan je uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati, uzimajući u obzir opseg i složenost poslovanja, učinkovite i primjerene:

1. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

2. mjere i postupke za neprekidno očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija

3. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja, a u koju svrhu je Središnji registar osiguranika dužan koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni opsegu i složenosti njegovog poslovanja.

Dio šesti NADZOR NAD POSLOVANJEM MIROVINSKIH DRUŠTAVA, MIROVINSKIH FONDOVA, DEPOZITARA I SREDIŠNJEG REGISTRA OSIGURANIKA

Opće odredbe

Nadzor

Članak 196.

(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora i provođenje mjera i aktivnosti s ciljem otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, a radi zaštite interesa članova mirovinskog fonda, te javnog interesa, pridonošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

(3) Temeljem odredaba ovoga Zakona nadzor se provodi po službenoj dužnosti.

Predmet nadzora

Članak 197.

(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora, za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom, utjecajem i značajem mirovinskog društva i fondova kojima upravlja, kao i prirodom, vrstom, opsegom, složenošću, te pokazateljima njihova poslovanja.

Subjekti nadzora

Članak 198.

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drugačije propisano.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija odlučuje bez usmene rasprave.

(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. mirovinska društva

2. mirovinski fondovi kojima upravljaju mirovinska društva iz točke 1. ovoga stavka

3. depozitari mirovinskih fondova iz točke 2. ovoga stavka

4. Središnji registar osiguranika.

Postupak nadzora

Način obavljanja nadzora

Članak 199.

(1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti:

1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama, te u prostorijama Agencije

2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 200.

(1) Nadzor obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom, Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 201.

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona, zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije, te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.

(3) Agencija je, od osoba iz stavka 2. ovoga članka, ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 202.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. vremensko razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora, ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredni nadzor poslovanja

Članak 203.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi kojih Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaksa, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 204.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 205.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Okončanje postupka neposrednog nadzora

Članak 206.

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo na prigovor u roku od 15 dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti rok kraći od 15 dana, kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za mirovinsko društvo, mirovinski fond, depozitara, člana mirovinskog fonda ili treće osobe.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

Dopuna zapisnika

Članak 207.

Ako sve nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom iz članka 206. ovoga Zakona, za koje bi se inače donosila odgovarajuća nadzorna mjera, budu otklonjene prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i po isteku roka za davanje prigovora donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku, odnosno dopuni zapisnika otklonjene i da je postupak nadzora okončan.

Sadržaj očitovanja

Članak 208.

Prigovor na zapisnik iz članka 206. ovoga Zakona mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti. Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi ako stranka istima raspolaže.

Posredni nadzor

Članak 209.

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i donesenim propisima na temelju istih

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Zapisnik o posrednom nadzoru

Članak 210.

(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.

(3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 206. do 208. ovoga Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka, Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Nadzorne mjere

Članak 211.

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(5) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrsishodnim.

Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje mirovinskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje

Članak 212.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana mirovinskog društva upravljanje mirovinskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi stjecanja glasačkih prava vezanih za dionice ili poslovne udjele članova mirovinskog društva iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste nadzornih mjera

Članak 213.

Agencija mirovinskom društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi mirovinskog društva

2. opomenu

3. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

4. posebne nadzorne mjere

5. ukidanje ili poništavanje odobrenja za rad.

Preporuke upravi mirovinskog društva

Članak 214.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja mirovinskog društva, odnosno mirovinskih fondova kojima upravlja, kao i provjere i procjene rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona i propisa donesenih na temelju istih ili ako Agencija smatra potrebnim da mirovinsko društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju ili poslovanju mirovinskih fondova kojima upravlja, Agencija će izreći preporuke upravi mirovinskog društva.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je mirovinsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona te smjernice upravi mirovinskog društva radi otklanjanja istih, te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja, te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava mirovinskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je mirovinsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju i u poslovanju mirovinskih fondova kojima upravlja, Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom.

Opomena

Članak 215.

(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje mirovinskog društva, mirovinskih fondova, na tržište i/ili članove mirovinskog fonda, Agencija može izreći opomenu mirovinskom društvu.

(2) Agencija može opomenu javno objaviti.

(3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da mirovinsko društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka mirovinsko društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka Agencija će izdati rješenje kojim nalaže otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li mirovinsko društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavaka 3. i 4. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 216.

(1) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, rješenjem će mirovinskom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je mirovinsko društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.

Izvješće ovlaštenog revizora o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 217.

Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je mirovinsko društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti mirovinskom društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 218.

(1) Mirovinsko društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(3) Ako izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.

(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka, u roku od 60 dana od podnošenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 219.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 218. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad mirovinskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere

Članak 220.

(1) Agencija je ovlaštena mirovinskom društvu, uključivši članove uprave ili nadzornog odbora mirovinskog društva, izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako mirovinsko društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 216. ovoga Zakona

2. ako nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

3. ako je kapital mirovinskog društva ispod propisanog minimuma iz članka 9. ovoga Zakona

4. ako ne poštuje odredbe o ograničenjima ulaganja mirovinskih fondova kojima upravlja ili o drugim ograničenjima propisanim odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. u svim drugim slučajevima kada Agencija to smatra potrebnim.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. naložiti mirovinskom društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 9. ovoga Zakona

2. naložiti nadzornom odboru mirovinskog društva da razriješi člana i/ili da imenuje novog člana uprave

3. naložiti mirovinskom društvu da sazove glavnu skupštinu, odnosno skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora

4. privremeno zabraniti mirovinskom društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su s mirovinskim društvom u odnosu uske povezanosti

5. naložiti mirovinskom društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

6. naložiti mirovinskom društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima

7. naložiti mirovinskom društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem mirovinskog društva ili mirovinskog fonda kojim upravlja

8. naložiti mirovinskom društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i radnika mirovinskog društva

9. naložiti nadzornom odboru mirovinskog društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora

10. naložiti mirovinskom društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja veliki rizik za mirovinsko društvo ili mirovinske fondove kojima upravlja

11. naložiti da mirovinsko društvo suspendira jednu ili više osoba s posebnim pravima ili odgovornostima

12. privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva

13. naložiti mirovinskom društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili na temelju drugih zakona kojima se uređuje poslovanje mirovinskog društva i propisa donesenih na temelju istih.

(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Mirovinsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 217. i članka 218. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(5) Ako je donošenje mjera iz ovoga članka Zakona potrebno radi zaštite članova mirovinskog fonda ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnima, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.

Članak 221.

Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija, žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti tužbom upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Ukidanje ili poništavanje odobrenja za rad

Članak 222.

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za rad mirovinskom društvu:

1. ako je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako mirovinsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje mirovinskog društva ne vodi pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

4. ako je mirovinsko društvo teže i/ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

5. ako ne održava kapital iz članka 9. ovoga Zakona

6. ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 216. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona

7. ako mirovinsko društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

8. ako mirovinsko društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost ili likvidnost mirovinskih fondova kojima upravlja

9. ako mirovinsko društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige mirovinskih fondova kojima upravlja ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li mirovinsko društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, upravlja li mirovinskim fondovima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati

10. ako mirovinsko društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 48. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

11. ako se u roku iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijava za upis u sudski registar

12. ako mirovinsko društvo ne započne obavljati djelatnost upravljanja mirovinskim fondovima u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad

13. ako mirovinsko društvo podnese Agenciji zahtjev za prestankom važenja odobrenja za rad.

(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju ili poništavanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad mirovinskom društvu ako mirovinsko društvo ne zaključi ugovor s depozitarom koji ispunjava uvjete, odnosno zaključi ugovor s depozitarom koji ne ispunjava uvjete iz članka 170. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) O ukidanju ili poništavanju rješenja o odobrenju za rad Agencija će odmah obavijestiti mirovinsko društvo, depozitara i Središnji registar osiguranika.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako okolnosti to opravdavaju ili je takav zahtjev mirovinskog društva, odobrenje za rad moguće je ukinuti ili poništiti i samo u odnosu na upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

(5) Ovlaštenje Agencije da rješenjem ukine ili poništi rješenje o odobrenju za rad nije ograničeno rokom.

Nadležnost Agencije za nadzor nad depozitarom

Članak 223.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad depozitarom mirovinskog fonda.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka nadzor je provjera posluje li depozitar u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, kao i internim aktima standardima i pravilima struke.

(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje rizike kojima je depozitar izložen ili bi mogao biti izložen u dijelu poslova koje obavlja u skladu s ovim Zakonom, uzimajući u obzir mišljenja drugih nadzornih i regulatornih tijela koja su nadležna za nadzor poslovanja depozitara.

(4) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka, pored odredbi ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju i odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala o nadzoru nad kreditnom institucijom koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti.

(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije koja je depozitar mirovinskog fonda, u dijelu njezina poslovanja koji se odnosi na poslove depozitara, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

(6) Agencija je ovlaštena od osoba na koje su delegirani poslovi depozitara zahtijevati izvješća i podatke te obaviti pregled dijela poslovanja, kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 203. stavka 3. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na delegirani dio poslova te ih privremeno oduzeti u skladu s člankom 203. stavkom 4. ovoga Zakona.

Nadzorne mjere koje Agencija može izreći depozitaru

Članak 224.

(1) Agencija depozitaru, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi depozitara

2. opomenu

3. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

4. ukinuti izdano odobrenje na izbor depozitara u skladu s člankom 190. ovoga Zakona

5. naložiti promjenu poddepozitara, osobito u slučaju neispunjenja i/ili neurednog ispunjenja obveze te propusta poddepozitara ili ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju sposobnost poddepozitara za uredno, pravodobno i kvalitetno ispunjenje dužnosti u skladu s preuzetim obvezama i/ili odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka koje se mogu izreći depozitaru na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 214. do 219. ovoga Zakona.

Nadležnost Agencije za nadzor nad Središnjim registrom osiguranika

Članak 225.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad Središnjim registrom osiguranika u dijelu poslovanja propisanom ovim Zakonom.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, nadzor je provjera posluje li Središnji registar osiguranika u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju njega, u skladu s drugim propisima, kao i vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke.

(3) Agencija u okviru nadzora provjerava i procjenjuje izvršava li Središnji registar osiguranika poslove propisane člancima 192. i 193. ovoga Zakona.

Nadzorne mjere koje Agencija može izreći Središnjem registru osiguranika

Članak 226.

(1) Agencija Središnjem registru osiguranika, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke ravnatelju Središnjeg registra osiguranika

2. opomenu

3. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti.

(2) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka koje se mogu izreći Središnjem registru osiguranika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 214. do 219. ovoga Zakona.

Dio sedmi STRUKOVNO UDRUŽIVANJE MIROVINSKIH DRUŠTAVA

Članak 227.

(1) Mirovinska društva mogu se strukovno-interesno udružiti u udruženje mirovinskih društava kroz oblik udruživanja koji samostalno odaberu.

(2) Mirovinsko društvo ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugim mirovinskim društvom ili udruženjem mirovinskih društava kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije u djelatnosti mirovinskih društava.

(3) Radi provedbe stavka 2. ovoga članka udruženje mirovinskih društava mora Agenciji dostaviti svoj statut, sve sporazume, pravilnike i ostale opće akte.

Dio osmi SURADNJA NADZORNIH TIJELA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 228.

(1) Agencija i druga nadzorna tijela Republike Hrvatske, koja su odgovorna za superviziju i nadzor istih ili drugih institucija, dužna su na zahtjev pojedinih nadzornih tijela dostaviti tim tijelima sve podatke o tim subjektima nadzora potrebne za provođenje postupaka supervizije i nadzora nad subjektima nadzora, u postupku izdavanja odobrenja za rad ili drugim postupcima.

(2) Nadzorna tijela dužna su se međusobno obavještavati o nepravilnostima ili drugim okolnostima koje su utvrdila, ako su takva utvrđenja važna za rad drugih nadzornih tijela.

Članak 229.

U vezi s ostvarivanjem prava na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Dio deveti PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog društva

Članak 230.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako posluje u obliku i na način različit od onoga propisanog člankom 5. ovoga Zakona

2. ako postupa protivno odredbama članka 7. stavaka 5., 6. ili 7. ovoga Zakona

3. ako ne poštuje odredbe iz članka 8. ovoga Zakona u pogledu temeljnog kapitala mirovinskog društva

4. ako ne poštuje odredbe iz članka 9. ovoga Zakona u pogledu kapitala mirovinskog društva

5. ako o svakoj bitnoj promjeni podataka i o bitnim činjenicama ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. ovoga Zakona

6. ako postupi protivno odredbama članka 26. ovoga Zakona

7. ako stekne vlasnički udio bez prethodnog odobrenja Agencije propisane člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

8. ako izvrši statusnu promjenu protivno odredbama članka 28. stavaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona

9. ako uprava mirovinskog društva nije sastavljena i ne postupa u skladu s odredbama članka 30. ovoga Zakona

10. ako je član uprave osoba koja nije dobila odobrenje u skladu s odredbama članka 34. ovoga Zakona

11. ako postupa protivno odredbama članka 60. ovoga Zakona

12. ako ne ostvaruje prava članova u skladu s odredbom članka 62. ovoga Zakona

13. ako naplaćuje druge naknade osim onih predviđenih člankom 63. ovoga Zakona

14. ako iz imovine mirovinskog fonda isplaćuje naknade, troškove, provizije i/ili pristojbe protivno odredbi članka 87. ovoga Zakona

15. ako podmiri troškove i naknade protivno odredbi članka 88. stavka 4. ovoga Zakona

16. ako ne vodi osobni račun u skladu s odredbama članka 106. ovoga Zakona

17. ako u pogledu vrednovanja imovine ne postupa u skladu s odredbom članka 107. ovoga Zakona

18. ako u pogledu vrednovanja imovine ne postupa u skladu s člankom 108. ovoga Zakona

19. ako u pogledu vrednovanja imovine ne postupa u skladu s člankom 109. ovoga Zakona

20. ako u pogledu vrednovanja imovine ne postupa u skladu s člankom 110. ovoga Zakona

21. ako ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja i ne dostavi depozitaru u skladu s odredbom članka 111. stavka 2. ovoga Zakona

22. ako ne izvijesti Središnji registar osiguranika o vrijednosti obračunske jedinice mirovinskog fonda u skladu sa člankom 111. stavkom 8. ovoga Zakona

23. ako ne održava jamstveni polog u skladu s odredbom članka 112. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

24. ako jamstveni polog ne drži u skladu sa člankom 112. stavkom 4. ovoga Zakona

25. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 125. ovoga Zakona

26. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbi članka 126. ovoga Zakona

27. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda suprotno članku 127. ovoga Zakona

28. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda suprotno članku 128. ovoga Zakona

29. ako postupi protivno odredbama članka 131. ovoga Zakona

30. ako financijske izvedenice koristi protivno odredbama članka 132. ovoga Zakona

31. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 134. ovoga Zakona

32. ako postupa protivno odredbama članka 135. stavka 4. ovoga Zakona

33. ako postupa suprotno odredbi članka 136. ovoga Zakona

34. ako postupi suprotno članku 150. ovoga Zakona

35. ako ne izračuna omjer zamjene obračunskih jedinica u skladu s odredbama članka 153. stavka 1. ovoga Zakona

36. ako u pogledu pravila i uvjeta pripajanja postupi protivno odredbama članka 154. ovoga Zakona

37. ako provede postupak pripajanja protivno odredbama članka 155. ovoga Zakona

38. fonda prenositelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona

39. fonda preuzimatelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona

40. ako naplaćuje troškove iz imovine fonda protivno odredbi članka 158. stavka 3. ovoga Zakona

41. ako postupi protivno odredbama članka 159. ovoga Zakona

42. ako postupa suprotno članku 160. ovoga Zakona

43. ako naplaćuje troškove iz imovine fonda protivno odredbi članka 162. stavka 6. ovoga Zakona

44. fonda prenositelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 164. ovoga Zakona

45. fonda preuzimatelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 164. ovoga Zakona

46. ako ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 165. ovoga Zakona

47. ako u slučaju stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne postupi u skladu s odredbama članka 189. stavka 1. ovoga Zakona

48. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke u skladu s odredbom članka 201. stavka 1. ovoga Zakona

49. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 203. stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona

50. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. ovoga Zakona

51. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 205. ovoga Zakona

52. ako ne otkloni nezakonitosti utvrđene rješenjem Agencije u skladu s odredbama članka 216. ovoga Zakona

53. ako ne otkloni nezakonitosti utvrđene rješenjem Agencije u skladu s odredbama članka 220. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Lakši prekršaji mirovinskog društva

Članak 231.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko društvo ako:

1. o održanim sastancima ili sjednicama ne vodi zapisnik u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ovoga Zakona

2. je član uprave osoba koja ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 31. ovoga Zakona

3. je član uprave osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona

4. član nadzornog odbora ne postupa u skladu s odredbama članka 45. ovoga Zakona

5. član nadzornog odbora ne postupa u skladu sa člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona

6. ne postupi u skladu s odredbama članka 50. ovoga Zakona

7. ne postupi u skladu s odredbama članka 51. ovoga Zakona

8. ne postupi u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona

9. ne ustroji internu reviziju u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona

10. postupa protivno odredbama članka 56. stavaka 1. i 9. ovoga Zakona

11. u pogledu financijskih izvještaja ne postupa u skladu s odredbom članka 64. ovoga Zakona

12. u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja ne postupi u skladu s odredbama članka 65. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

13. kod prijenosa poslova upravljanja ne postupi u skladu s odredbama članka 69. ovoga Zakona

14. ne objavi informaciju o prijenosu upravljanja ili ne obavijesti sve članove mirovinskih fondova o prijenosu u skladu s odredbama članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

15. za račun mirovinskog fonda ne postupi u skladu s odredbom članka 104. stavka 3. ovoga Zakona

16. ne postupi u skladu s odredbom članka 111. stavkom 11. ovoga Zakona

17. postupi protivno odredbi članka 117. ovoga Zakona

18. se imovina mirovinskog fonda ne ulaže u skladu s odredbom članka 129. ovoga Zakona

19. se imovina mirovinskog fonda ne ulaže u skladu s odredbom članka 130. ovoga Zakona

20. ne postupi u skladu s odredbom članka 137. ovoga Zakona

21. ne dostavi tromjesečne izvještaje i revidirane godišnje izvještaje mirovinskog fonda u skladu s odredbom članka 147. ovoga Zakona

22. postupi suprotno članku 148. ovoga Zakona

23. postupi suprotno članku 149. ovoga Zakona

24. ne postupi u skladu s odredbom članka 163. stavka 2. ovoga Zakona

25. ne objavi informaciju o provedbi pripajanja u skladu s odredbom članka 166. ovoga Zakona

26. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 2. ovoga Zakona

27. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 7. ovoga Zakona

28. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 8. ovoga Zakona

29. postupi suprotno članku 170. stavka 12. ovoga Zakona

30. informativni prospekt mirovinskog fonda ne sadrži podatke propisane odredbama članka 185. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog društva.

Teži prekršaji depozitara

Članak 232.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. postupa protivno odredbama članka 173. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

2. prima na pohranu imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 174. ovoga Zakona

3. postupa protivno odredbama članka 175. ovoga Zakona

4. vrši isplate s računa mirovinskog fonda protivno odredbama članka 181. ovoga Zakona

5. imovinu mirovinskog fonda ne prenese na pohranu i administriranje novom depozitaru u skladu s odredbom članka 188. ovoga Zakona

6. naplaćuje naknadu protivno odluci Agencije donesenoj u skladu s odredbama članka 191. ovoga Zakona

7. ne dostavi podatke na zahtjev Agencije u skladu s odredbom članka 201. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

8. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 203. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

9. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbom članka 204. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

10. ne omogući kontrolu informacijskog sustava u skladu s odredbom članka 205. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Lakši prekršaji depozitara

Članak 233.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj depozitar ako:

1. ne obavlja poslove upravljanja mirovinskim fondovima koje nije moguće odgađati u skladu s odredbom članka 75. stavka 1. ovoga Zakona

2. u roku od sedam dana od dana nastupanja razloga za prisilni prijenos poslova upravljanja mirovinskim fondovima ne uputi javni poziv ili ako u roku od 15 dana pisanim putem ne predloži Agenciji mirovinsko društvo za preuzimanje poslova upravljanja te ne dostavi zaprimljene ponude, sve u skladu s odredbom članka 76. stavka 1. ovoga Zakona

3. ne sklopi ugovor o prijenosu poslova upravljanja u skladu s odredbom članka 76. stavka 5. ovoga Zakona

4. ne postupa u skladu s odredbama članka 111. stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona

5. ne postupi u skladu s odredbom članka 158. stavka 4. ovoga Zakona

6. postupa protivno odredbi članka 170. stavka 12. ovoga Zakona

7. postupa protivno odredbama članka 172. stavka 1. ovoga Zakona

8. u izvršavanju svojih obveza ne postupa u skladu s odredbama članka 176. ovoga Zakona

9. u izvršavanju svojih obveza ne postupa u skladu s odredbama članka 178. stavaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona

10. ne postupa u skladu s odredbama članka 180. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

11. delegira obavljanje poslova na treću osobu protivno odredbama članka 182. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

12. ne postupi u skladu s odredbama članka 183. ovoga Zakona

13. prilikom delegiranja poslova na treće osobe ne postupi u skladu s odredbama članka 184. ovoga Zakona

14. ne postupi u skladu s odredbama članka 186. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

15. ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 187. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba depozitara.

Prekršaji Središnjeg registra osiguranika

Članak 234.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Središnji registar osiguranika ako:

1. ne postupi u skladu s odredbama članka 96. ovoga Zakona

2. ne postupi u skladu s člankom 98. ovoga Zakona

3. ne postupi u skladu s odredbama članka 193. ovoga Zakona

4. ne postupi u skladu s člankom 195. ovoga Zakona

5. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 201. ovoga Zakona

6. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 203. ovoga Zakona

7. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

8. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 205. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba Središnjeg registra osiguranika.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 235.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo mirovinskog društva ako:

1. ne revidira postupke naknade štete u skladu s odredbom članka 61. stavka 4. ovoga Zakona

2. tijekom revizije godišnjih izvještaja ne postupi u skladu s odredbom članka 111. stavka 7. ovoga Zakona

3. prilikom revizije pripajanja ne postupi u skladu s odredbama članka 162. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka revizor i odgovorna osoba revizorskog društva koji je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 236.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u sudski registar upiše djelatnosti iz članka 7. ovoga Zakona bez prethodno ishođenog odobrenja Agencije u skladu s odredbom članka 10. ovoga Zakona

2. ako kao treća osoba dalje delegira obavljanje delegiranih poslova i dužnosti, protivno odredbi članka 182. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Dio deseti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađenje mirovinskih društava i mirovinskih fondova

Članak 237.

(1) Mirovinska društva koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju autorizaciju i odobrenje za upravljanje mirovinskim fondom izdano od strane Agencije, nastavljaju poslovati kao mirovinska društva prema ovom Zakonu na temelju postojećeg odobrenja te su dužna u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje akte i organizacijsku strukturu s njegovim odredbama.

(2) Postojeći mirovinski fondovi postaju mirovinski fondovi kategorije B istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu je početna vrijednost obračunske jedinice tako osnovanog fonda kategorije B jednaka vrijednosti obračunske jedinice postojećeg mirovinskog fonda na zadnji dan njegova postojanja.

(3) Mirovinska društva dužna su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osnovati mirovinske fondove kategorije A i C.

(4) Mirovinski fondovi kategorija A i C počinju s radom istekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Članovi postojećih mirovinskih fondova mogu jednom u razdoblju od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona pa do 14 dana prije početka rada fondova kategorije A i C Središnjem registru osiguranika podnijeti prijavu za promjenu mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju koja će nastupiti početkom rada mirovinskih fondova kategorije A i C. Izbor kategorije fonda mora biti u skladu sa odredbama članka 93. ovoga Zakona.

(6) Ako mirovinsko društvo ne postupi sukladno odredbama stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka Agencija će ukinuti rješenje kojim mu je izdano odobrenje za rad.

Članak 238.

(1) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona položile ispit za ovlaštenog upravitelja mirovinskim fondovima imaju ista prava kao i osobe koje će ispit položiti sukladno ovom Zakonu.

(2) Odredbe članka 65. stavka 3. i članka 146. stavka 4. primjenjuju se i na godišnje financijske izvještaje koji su revidirani prije dana početka primjene ovoga Zakona.

Raspored osiguranika

Članak 239.

(1) Osiguranici koji su postali članovi obveznog mirovinskog fonda prije stupanja na snagu ovoga Zakona ili će postati članovi obveznog mirovinskog fonda u prvih šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga Zakona postaju članovi mirovinskog fonda kategorije B, osim ako su se u razdoblju prijave iz članka 237. stavka 5. ovoga Zakona drugačije izjasnili.

(2) Po isteku šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga Zakona članovi mirovinskog fonda kategorije B raspoređuju se u mirovinski fond kategorije C istog mirovinskog društva ako do referentnog dana imaju manje od pet godina.

Članak 240.

(1) Naknada Središnjem registru osiguranika iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona od datuma stupanja na snagu ovoga Zakona iznosi 2,50 kuna mjesečno po članu mirovinskog fonda.

(2) Depozitar u 2014. godini ostvaruje pravo na naknadu iz članka 191. stavka 2. ovoga Zakona do 0,1% godišnje.

Članovi uprave mirovinskog društva

Članak 241.

(1) Osoba koja je od Agencije dobila odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva na temelju odredbi Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatra se da ima odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva izdano prema odredbama članka 34. ovoga Zakona, ali najduže na mandat od pet godina od dana imenovanja. U slučaju da je od dana imenovanja člana uprave prošlo više od pet godina, mirovinsko društvo dužno je osigurati da kandidat za člana uprave Agenciji podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavati uvjete iz članka 31. stavka 1. točke 8. i članka 32. ovoga Zakona.

Izvještaj o usklađenju

Članak 242.

(1) Mirovinska društva iz članka 237. stavka 1. ovoga Zakona dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od 30 dana nakon isteka roka iz članka 237. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Izvještaju o usklađenju iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:

1. podatke o članovima uprave mirovinskog društva

2. podatke o identitetu dioničara ili članova mirovinskog društva i podatak o visini udjela u apsolutnom i relativnom iznosu

3. popis povezanih osoba s mirovinskim društvom i detaljan opis načina povezanosti

4. detaljan prikaz organizacijske strukture mirovinskog društva, uključujući izjavu o načinu ispunjavanja uvjeta iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Ako mirovinsko društvo ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija može ukinuti rješenje kojim je mirovinskom društvu izdano odobrenje za rad. U tom slučaju mirovinsko društvo dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima odobrenje za rad i brisati iste djelatnosti iz sudskog registra. Mirovinsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona ne može podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana ukidanja rješenja kojim mu je izdano odobrenje za rad.

Usklađenje depozitara i Središnjeg registra osiguranika

Članak 243.

Depozitar i Središnji registar osiguranika dužni su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Postupci Agencije

Članak 244.

Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se primjenom odredbi Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).

Donošenje provedbenih propisa

Članak 245.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise za provedbu ovoga Zakona, kada je za to ovlaštena ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će provedbene propise iz članka 58., članka 64. stavaka 3. i 4., članka 66. stavka 3., članka 139. stavka 1., članka 141. stavka 3., članka 143. stavka 3., članka 146. stavka 2. i članka 172. stavka 2. ovoga Zakona donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do donošenja propisa na temelju ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.), ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na poslovanje obveznih mirovinskih društava i obveznih mirovinskih fondova.

Prestanak važenja propisa

Članak 246.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 140/05., 71/07., 124/10., 114/11. i 51A/13.).

Stupanje na snagu

Članak 247.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/274

Zagreb, 31. siječnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.