REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 139/2023-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate
Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja,
Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana
vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Avenija G. Šuška
6, OIB: 32206148371, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog
drušrva Ravlić i partneri sa sjedištem u Zagrebu, protiv tuženika Rudan d.o.o. Žminj,

9. rujna 1/H, OIB: 84430586938, kojeg zastupaju punomoćnici mr. sc. Sonja Bulić,
odvjetnica u Puli i odvjetnici iz Odvjetničkog društva Stefanović i Vrdelja sa sjedištem
u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Republika Hrvatska, OIB:
16488001145, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi
utvrđenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske broj Pž - 5541/2019-2 od 19. siječnja 2021. ispravljene rješenjem
istog suda broj Pž-5541/2019-5 od 2. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda
Trgovačkog suda u Zagrebu broj P - 2407/2018-16 od 6. lipnja 2019., u sjednici
održanoj 8. studenog 2023.,

r i j e š i o j e:

Ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž -
5541/2019-2 od 19. siječnja 2021., ispravljena rješenjem istog suda broj Pž-
5541/2019-5 od 2. kolovoza 2021. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P -
2407/2018-16 od 6. lipnja 2019., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na
ponovno suđenje.

O troškovima parničnog postupka koji su nastali u povodu izjavljene revizije
odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i žalba umješača na strani
tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odbijen zahtjev tužitelja na
utvrđenje da je Ugovor o energetskom učinku – uštedi vode prema ESCO modelu
broj 0102/2017 sklopljen dana 27. siječnja 2017. ništetan i ne proizvodi pravne
učinke. Odlukom o troškovima postupka tužitelj je obvezan naknaditi tuženiku

375.000,00 kuna.

- 2 - Rev 139/2023-5

2. Rješenjem ovog suda broj Broj: Revd 4129/2021-2 od 23. ožujka 2022. tužitelju je dopuštena revizija protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

„1) je li ugovor o javnoj nabavi upravni ugovor ili ugovor građanskog prava,
uzimajući u obzir njegov sadržaj i postupak koji prethodi sklapanju ugovora o javnoj
nabavi?

2) imaju li odredbe čl. 99. i čl. 105. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“
broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) karakter prisilnih propisa i je li stoga ništetan
ugovor sklopljen u postupku javne nabave protivno navedenim odredbama?

3) ima li odredba čl. 25. st. 5. Zakona o učinkovitom korištenju energije u
neposrednoj potrošnji, karakter prisilnog propisa koji čini ništetnim zaključenje
ugovora suprotno navedenim odredbama?“

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je zbog prethodno naznačenih pitanja
podnio reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,
28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i
predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Tuženik je odgovorio na reviziju uz prijedlog da se ista odbije kao neosnovana.

5. Revizija je osnovana.

6. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski
sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog
pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka
treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno
pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se
uzeti u obzir.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnosti Ugovora o energetskom
učinku – uštedi vode prema ESCO modelu broj 0102/2017 sklopljenog između
tužitelja kao naručitelja i tuženika kao pružatelja energetske usluge 27. siječnja 2017.

8. Između stranaka tijekom postupka nije sporno: - da je Ugovor od 27. siječnja 2017.
sklopljen temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave za energetsku
učinkovitost s jamstvom ušteda vode u građevinskom kompleksu Klinička bolnica
Dubrava, nakon što je tužitelj odlukom od 20. siječnja 2017. odabrao ponudu
tuženika kao najpovoljniju, te - da se navedenim Ugovorom tuženik obvezao pružiti
energetske usluge u svrhu poboljšanja učinkovitosti postojećeg vodoopskrbnog
sustava, što podrazumijeva postizanje dokazivih ušteda za tužitelja, koju svrhu će
postići poduzimanjem ugovorenih mjera ulaganjem tuženika, dok je obveza tužitelja
isplatiti tuženiku iznos koji odgovara 50% zajamčene uštede u ugovorenom razdoblju
od 15 godina. Pored navedenih činjenica koje između stranaka nisu sporne,
nižestupanjski sudovi odbili su zahtjev tužitelja na temelju činjeničnog utvrđenja da
tužitelj nije dokazao da sklopljeni Ugovor nije u skladu s uvjetima određenim

- 3 - Rev 139/2023-5

dokumentacijom za nadmetanje i odabranom ponudom u smislu odredbe čl. 105. st.

1. ZJN-a. Shodno prethodno navedenim utvrđenjima, nižestupanjski sudovi su
relevantno za pitanja koja su rješenjem ovog suda broj Broj: Revd 4129/2021-2 od

23. ožujka 2022. dopuštena odbili zahtjev tužitelja cijeneći: - da iz sadržaja odredbe
čl. 99. st. 7. u svezi s odredbom čl. 77. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“
broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – dalje ZJN) ne proizlazi da bi posljedica
nepoštivanja tih odredbi bila ništetnost ugovora, jer je smisao odredbe o produljenju
roka valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude zaštita naručitelja, - da se
odredba čl. 99. st. 4. ZJN-a kojom se zabranjuje sklapanje ugovora prije izvršnosti
odluke o odabiru odnosi samo na naručitelja, te tako da je riječ o zabrani na koju se
odnosi odredba čl. 322. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), tj o
okolnostima u kojima je sklapanje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani,
u kojim okolnostima je prema navedenoj odredbi ugovor valjan ako u zakonu nije što
drugo predviđeno za određeni slučaj, te - da se odredba čl. 99. st. 3. ZJN-a prema
kojoj u okolnostima kad je nastanak ugovora o javnoj nabavi uvjetovan suglasnošću
mjerodavnog tijela ugovor nastaje u trenutku pribavljanja suglasnosti, odnosi samo
na naručitelja zbog čega pravna posljedica nedostatka navedene suglasnosti u
smislu odredbe čl. 322. st. 2. ZOO-a nije ništetnost.

9. S obzirom na prethodno navedeno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova za
prvo pravno pitanje koje je dopušteno rješenjem ovog suda broj Broj: Revd
4129/2021-2 od 23. ožujka 2022. (...je li ugovor o javnoj nabavi upravni ugovor ili
ugovor građanskog prava, uzimajući u obzir njegov sadržaj i postupak koji prethodi
sklapanju ugovora o javnoj nabavi...) treba odgovoriti da valjanost ugovora o javnoj
nabavi prema odredbama ZJN-a treba tumačiti prema posebnom pravnom uređenju
upravnog ugovora u smislu odredbi čl. 150. – 154. Zakona o općem upravnom
postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21 – dalje: ZUP), kod kojeg ugovora se
shodno odredbama čl. 105. st. 8. ZJN-a na odgovornost ugovornih strana za
ispunjenje obveza iz ovog ugovora odgovarajuće primjenjuju odredbe ZOO-a. Naime,
upravni ugovor pojmovno određuju odredbe čl. 150. – 154. ZUP-a. Prema odredbi čl.

150. ZUP-a, javnopravno tijelo i stranka sklopit će upravni ugovor o izvršenju prava i
obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, ako je zakonom
propisano sklapanje takvog ugovora (st. 1). Upravni ugovor ne smije biti protivan
izreci rješenja, prinudnim propisima, javnom interesu niti smije biti sklopljen na štetu
trećih osoba (st. 2). Upravni ugovor koji ima pravni učinak na prava trećih osoba
pravno je valjan samo uz pisani pristanak tih osoba (st. 3.). Upravni ugovor sklapa se
u pisanom obliku (st. 4). Pri tom odredba čl. 151. ZUP-a posebno uređuje ništetnost
upravnog ugovora na način da je ništetan ako je protivan rješenju radi izvršenja kojeg
je sklopljen (st. 1), da je ništetan i iz razloga ništetnosti propisanih zakonom koji
uređuje obvezne odnose (st. 2.), te da je ništetan i kad je ništetan dio toga ugovora,
osim ako bi ugovor proizvodio pravne učinke i bez tog dijela (st. 3.). Ništetnost
upravnog ugovora utvrđuje sud nadležan za upravne sporove na temelju tužbe
stranke ili javnopravnog tijela (st. 4.). Kada je riječ o ugovoru o javnoj nabavi
prethodno citirane pretpostavke ZUP-a koje određuju upravni ugovor (da su
ugovorne strane javopravno tijelo i stranka u upravnom postupku, da se sklapa u vezi
izvršenja prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, te da je
sklapanje takvog ugovora predviđeno zakonom) treba tumačiti u skladu s odredbama

- 4 - Rev 139/2023-5

ZJN-a kojima je strogo propisan postupak koji prethodi sklapanju ugovora o javnoj
nabavi (u kojem su naručitelji obvezni poštivati izrijekom propisana načela, moraju
primjenjivati odredbe navedenog Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu
nabavu i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu), te koje odredbe posebno
ograničavaju dispoziciju ugovornih strana pri sklapanju i izmjeni ovog ugovora, što pri
ocjeni valjanosti ugovora o javnoj nabavi opravdava primjenu šire propisanih razloga
za ništetnost ugovora prema ZUP-u od onih propisanih odredbama ZOO-a. Shodno
odredbi čl. 105. st. 8. ZJN-a, odredbe ZOO-a odgovarajuće se primjenjuju na
odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ovog ugovora.

10. U odnosu na drugo pravno pitanje koje je dopušteno rješenjem ovog suda broj
Broj: Revd 4129/2021-2 od 23. ožujka 2022. (...imaju li odredbe čl. 99. i čl. 105. ZJN-
a karakter prisilnih propisa i je li stoga ništetan ugovor sklopljen u postupku javne
nabave protivno navedenim odredbama...), treba reći da se navedenim odredbama
izričito uređuje učinak odluke o odabiru, nalaže obveza prema kojoj ugovor o javnoj
nabavi, odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u
dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, te izričito uređuje izvršenje i
izmjena ugovora. Kako navedene odredbe ZJN-a postupanje stranaka izričito
uređuju kao obvezno (te tumačeći ih u kontekstu ukupne normative ZJN-a izričito
nalažu određeno postupanje stranaka koje je posebno važno na način da ga adresati
ne mogu otkloniti svojom voljom), riječ o prisilnim propisima i u načelu (ako zakon u
određenom slučaju ne propisuje što drugo /čl. 322. st. 1. ZOO-a/) ugovor koji je
sklopljen protivno ovim prisilnim propisima je ništetan. Pri tom treba navesti da
odredbe ZJN-a posebno uređuju (prema činjeničnom osnovu na kojem tužitelj temelji
svoj zahtjev u konkretnom slučaju relevantna je odredba čl. 167. ZJN-a) poništenje
ugovora o javnoj nabavi. U okolnostima kada poseban propis (ZJN) kao pravnu
posljedicu nevaljanosti određenog pravnog posla predviđa poništaj, ne primjenjuju se
opće odredbe ZOO-a koje u istim pretpostavkama nevaljanosti za pravnu posljedicu
predviđaju ništetnost pravnog posla.

11. U odnosu na treće pravno pitanje koje je dopušteno rješenjem ovog suda broj
Broj: Revd 4129/2021-2 od 23. ožujka 2022. (...ima li odredba čl. 25. st. 5. Zakona o
učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, karakter prisilnog propisa
koji čini ništetnim zaključenje ugovora suprotno navedenim odredbama...), treba reći
da odredbe čl. 25. st. 5. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj
potrošnji ("Narodne novine" broj 152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14 i 127/14)
uređuju da „...Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem
tekstu: Agencija) provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu
u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
Republike Hrvatske. Ostali subjekti javnog sektora mogu na temelju pisanog
sporazuma, odnosno ugovora ovlastiti Agenciju da u njihovo ime i račun provodi
postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu. Subjekti u čije ime i
račun Agencija provodi postupke javne nabave za energetsku uslugu plaćaju,
odnosno podmiruju Agenciji troškove tih postupaka. Za energetske usluge koje se ne
odnose na zgradarstvo za provedbu postupka javne nabave naručitelj može na
temelju pisanog sporazuma, odnosno ugovora ovlastiti Centar za praćenje
poslovanja energetskog sektora i investicija ili drugog naručitelja u smislu propisa o
javnoj nabavi, uz plaćanje troškova u vezi s provedbom tog postupka...“. Navedena

- 5 - Rev 139/2023-5

odredba izričito uređuje pretpostavke u kojima Agencija provodi postupak javne
nabave za energetsku uslugu. Kako navedene odredbe ovog Zakona postupanje
stranaka izričito uređuju kao obvezno i kojeg adresati ne mogu otkloniti svojom
voljom, riječ o prisilnim propisima i u načelu (ako zakon u određenom slučaju ne
propisuje što drugo /čl. 322. st. 1. ZOO-a/) ugovor koji je sklopljen protivno ovim
prisilnim propisima je ništetan.

12. Kako su nižestupanjski sudovi odlučujući o zahtjevu tužitelja pogrešno primijenili
materijalno pravo na koje se odnose materijalnopravna pitanja zbog kojih je revizija
dopuštena, te kako su zbog pogrešne primjene materijalnog prava ostale nepotpuno
utvrđene činjenice u smislu izloženog stajališta ovog suda, pa nema uvjeta za
preinaku odluke, valjalo je temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u
izreci.

13. U ponovnom postupku potrebno je utvrditi činjenice odlučne za primjenu
materijalnog prava u smislu izloženog pravnog shvaćanja ovog suda, nakon čega će
biti moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

14. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka, jer se za sada ne zna uspjeh stranaka
u sporu, a o trošku revizijskog postupka odlučit će se konačnom odlukom (čl. 166. st.

3. ZPP-a).

Zagreb, 8. studenog 2023.

Predsjednica vijeća
Renata Šantek

Broj zapisa: 9-3085f-e469a

Kontrolni broj: 09d5b-3ece6-775ec

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Renata Šantek, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.