MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Na temelju članka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, broj: 92/10), ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuju se zahvati u prostoru (u daljnjem tekstu: zahvati) u kojima Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u postupcima provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima, u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara.
Članak 2.
Ministarstvo unutarnjih poslova odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u postupcima provedbe procjene utjecaja na okoliš za sljedeće zahvate:
1. plovni putovi;
2. crpljenje podzemnih voda, osim vodoopskrbnih sustava, ili projekti za umjetno dopunjavanje podzemnih voda, bez obzira na kapacitete;
3. sustavi za prijenos vodnih resursa između porječja namijenjeni sprečavanju mogućeg manjka vode, bez obzira na kapacitete;
4. melioracijski sustavi bez obzira na površinu;
5. brane i druge građevine namijenjene zadržavanju i akumulaciji vode, bez obzira na nove ili dodatne količine zadržane ili akumulirane vode;
6. postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje bez obzira na kapacitete, osim postrojenja koja sadrže proizvodnju bioplina;
7. građevine za intenzivan uzgoj peradi bez obzira na kapacitete;
8. građevine za intenzivni uzgoj svinja bez obzira na kapacitete;
9. eksploatacija mineralnih sirovina:
– mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,
– nemetalne mineralne sirovine – grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramička i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu,
– arhitektonsko-građevni kamen,
– sve vrste soli i solnih voda,
– mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu koristiti ili dobivati mineralne sirovine,
– tehničko-građevni kamen, građevni pijesak i šljunak te ciglarska glina;
10. eksploatacija šljunka i pijeska iz obnovljivih izvora;
11. eksploatacija mineralne i termalne vode koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe;
12. morska uzgajališta bez obzira na vrste i kapacitete;
13. slatkovodni ribnjaci bez obzira na vrstu i kapacitete.
Članak 3.
Ministarstvo unutarnjih poslova odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u postupcima provedbe procjene utjecaja na okoliš kada je ocijenjeno da je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš, osim u sljedećim slučajevima:
1. postrojenja za proizvodnju električne energije, uz korištenje fosilnih i krutih goriva te biomase i bioplina;
2. cjevovodi za prijenos nafte i plina;
3. površinska skladišta prirodnog plina i drugih fosilnih goriva;
4. podzemna skladišta zapaljivih plinova;
5. skladišta nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda;
6. industrijsko briketiranje ugljena i lignita;
7. proizvodnja biogoriva;
8. postrojenja za oblikovanje metala pomoću eksploziva;
9. postrojenja za suhu destilaciju ugljena;
10. trgovački, poslovni, prodajni, sportski i rekreacijski centri;
11. postrojenja za uništavanje eksplozivnih tvari.
Članak 4.
Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna policijska uprava ne sudjeluje u postupcima utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima kada nadležno tijelo iz područja zaštite okoliša ocijeni da u referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama nisu sadržane tehnike i procesi vezani za zaštitu od požara, niti u slučajevima koji se odnose na zaštitu i spašavanje.
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 511-01-152-6675-2011
Zagreb, 18. srpnja 2011.
Ministar Tomislav Karamarko, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_88_1883.html