Objavljeno u NN 153/09 od 21.12.2009.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI

Proglašavam Zakon o Pravosudnoj akademiji koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/211

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 17. prosinca 2009.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom osniva Pravosudna akademija (u daljnjem tekstu: Akademija) i uređuje njezino ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja vježbenika, sudskih savjetnika i pravosudnih dužnosnika.

Članak 2.

Akademija provodi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti, stručno obrazovanje vježbenika i sudskih savjetnika te kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

Pri planiranju i provođenju programa iz stavka 1. ovoga članka Akademija surađuje s pravnim fakultetima.

Odnosi između Akademije i pravnih fakulteta uređuju se posebnim ugovorom.

Članak 3.

Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavljat će Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa.

Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.

Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Akademija može osnivati podružnice.

Članak 4.

Sredstva za rad Akademije osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 5.

Prostor, opremu i sredstva za rad Akademije osigurava osnivač.

Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

Akademija ne može bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao, ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen Statutom Akademije.

Prava i obveze Akademije i osnivača koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će se Statutom Akademije.

Članak 6.

Akademija ima svoj žig i pečat.

Žig i pečat su okruglog oblika s državnim grbom u sredini i tekstom »Republika Hrvatska, Pravosudna akademija«.

II. DJELATNOST AKADEMIJE

Članak 7.

Djelatnost Akademije obuhvaća sljedeće poslove:

– organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike,

– organizira i provodi stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima,

– organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika,

– obavlja i druge poslove utvrđene zakonom.

Akademija ima dvije ustrojstvene jedinice, od kojih je jedna Državna škola za pravosudne dužnosnike, a druga ustrojstvena jedinica organizira i provodi usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.

III. TIJELA AKADEMIJE

Članak 8.

Tijela Akademije su:

– Upravno vijeće

– Ravnatelj

– Programsko vijeće.

Članak 9.

Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga devet članova, od kojih je pet stalnih, a četiri su imenovana na vrijeme od četiri godine.

Stalni članovi Upravnog vijeća su:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske,

– ministar pravosuđa,

– predsjednik Državnog sudbenog vijeća,

– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća.

Četiri člana Upravnog vijeća koji se imenuju na vrijeme od četiri godine su:

– jedan sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– jedan zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

– dva predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti.

Članak 10.

Člana Upravnog vijeća iz redova sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, člana iz redova zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Kolegij zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a dva člana iz redova sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju dekani pravnih fakulteta.

Članak 11.

Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 12.

Članovi Upravnoga vijeća nemaju pravo na naknadu za svoj rad.

Članovi Upravnoga vijeća imaju pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju.

Članak 13.

Nadležnost Upravnog vijeća je:

– donosi Statut Akademije, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske,

– donosi poslovnik o svojemu radu,

– donosi pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora,

– donosi pravilnik o sadržaju i metodama provođenja psihološkoga testa,

– donosi pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanja pisanog ispita iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona i usmenog ispita iz članka 30. ovoga Zakona,

– donosi pravilnik o sadržaju i načinu polaganja završnoga ispita, ocjenjivanja završnoga ispita i sadržaju potvrde o završnome ispitu,

– donosi prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije,

– imenuje i razrješava ravnatelja Akademije i zamjenike ravnatelja Akademije,

– imenuje i razrješava članove Programskog vijeća,

– donosi godišnji program rada Akademije,

– raspisuje natječaj za prijam u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i određuje početak rada nastavne godine u Školi,

– imenuje i razrješava stalne i povremene predavače na Akademiji i odlučuje o visini naknade za njihov rad,

– obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.

Članak 14.

Članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni stručnih tijela.

Članak 15.

Akademijom rukovodi ravnatelj.

Ravnatelj ne može bez suglasnosti Upravnog vijeća sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, ako vrijednost pravnog posla iznosi više od 100.000 kuna.

Ravnatelj predstavlja i zastupa Akademiju te izvršava odluke Upravnog vijeća.

Ravnatelj ima dva zamjenika, od kojih je jedan zadužen za upravljanje Državnom školom za pravosudne dužnosnike, a drugi za kontinuirano stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.

Ravnatelja i zamjenike ravnatelja imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

Uvjeti za imenovanje ravnatelja i zamjenike ravnatelja propisuju se Statutom.

Članak 16.

Programsko vijeće stručno je tijelo Akademije, a čini ga 12 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske,

– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske,

– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske,

– jedan sudac Upravnog suda Republike Hrvatske,

– jedan sudac županijskog suda,

– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika,

– jedan sudac općinskog suda,

– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika,

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravne znanosti.

Članak 17.

Članove Programskog vijeća iz redova sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove Programskog vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a predstavnika sveučilišnih nastavnika pravne znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta.

Članak 18.

Programsko vijeće:

– donosi poslovnik o svojemu radu,

– donosi program stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,

– predlaže Upravnomu vijeću godišnji program rada Akademije,

– predlaže Upravnomu vijeću pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora,

– utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike,

– provodi evaluaciju rada stalnih i povremenih predavača na Akademiji i predlaže Upravnomu vijeću imenovanje i razrješenje stalnih i povremenih predavača,

– donosi program stalnog stručnog usavršavanja vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika.

Članak 19.

Članovi Programskoga vijeća imaju pravo na materijalne troškove nastale pri obavljanju poslova za Akademiju, u skladu sa Statutom.

Članak 20.

Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.

IV. PREDAVAČI NA AKADEMIJI

Članak 21.

Predavači na Akademiji su osposobljene osobe iz redova sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika državnih odvjetnika, sveučilišnih nastavnika, a prema potrebi i drugih zanimanja.

Predavači mogu biti stalni i povremeni.

Stalni predavači iz sudova i državnih odvjetništava upućuju se na rad u Akademiju na vrijeme i pod istim uvjetima kao i suci i državni odvjetnici na rad u Ministarstvo pravosuđa.

Povremeni predavači mogu biti uključeni u program Akademije prema potrebi, a njihova prava i obveze uređuju se posebnim ugovorom.

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE U DRŽAVNOJ ŠKOLI

Članak 22.

Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.

U Školi će kandidati stjecati znanje i vještinu za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.

Članak 23.

Upravno vijeće Akademije raspisuje natječaj u »Narodnim novinama« za prijam kandidata u Školu.

Natječaj se raspisuje jedanput godišnje, najkasnije do 1. listopada kalendarske godine.

Natječaj se raspisuje na temelju plana potrebnoga broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, koji donosi Ministarstvo pravosuđa za svaku kalendarsku godinu.

Natječaj za prijam u Školu raspisuje se za kandidate za suce ili zamjenike državnoga odvjetnika, i to za općinske, prekršajne, trgovačke i upravne sudove, općinska državna odvjetništva za područje jedne županije ili više županija.

Članak 24.

Na natječaj se mogu javiti osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

– imaju hrvatsko državljanstvo

– imaju položen pravosudni ispit.

Članak 25.

Postupak odabira kandidata za upis u Školu provodi Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnoga ispita (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u sastavu od pet člana.

Postupak odabira kandidata za suce provodi Povjerenstvo u sastavu od pet članova, koje imenuje Državno sudbeno vijeće, i to četiri iz redova svojih članova, a jednog predstavnika imenuje iz redova sudaca na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Postupak odabira kandidata za zamjenike državnoga odvjetnika provodi Povjerenstvo u sastavu od pet članova, koje imenuje Državnoodvjetničko vijeće, i to četiri iz redova svojih članova, a jednog predstavnika imenuje iz redova zamjenika državnih odvjetnika na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Članak 26.

Na natječaj za prijam u Školu mogu se javiti kandidati koji su na pravosudnom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova.

Na natječaj se mogu javiti i kandidati koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (»Narodne novine«, br. 84/08. i 75/09.), koji polažu pisani ispit pred Povjerenstvom iz članka 25. ovoga Zakona.

Pisani ispit iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od tri radnje, od čega dvije radnje predstavljaju izradu cjelovitih prvostupanjskih presuda iz područja građanskog i kaznenog prava, utemeljenih na konkretnom spisu predmeta, a treću radnju kandidat izrađuje odabirom iz područja trgovačkog, radnog ili upravnog prava i ne mora biti nužno utemeljena na konkretnom spisu predmeta.

Kandidati pisanu radnju izrađuju pod osobnom zaporkom.

Na pisanom ispitu iz stavka 3. ovoga članka kandidat može ostvariti najviše 100 bodova, a bodovi koje ostvari izjednačuju mu se kao bodovi ostvareni na pravosudnom ispitu.

Pravilnik o provođenju pisanog ispita iz stavka 3. ovoga članka i načinu ocjenjivanja tog ispita donosi Upravno vijeće.

Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na natječaj za prijam u Školu imaju se pravo pozivati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Članak 27.

Kandidati koji su na pravosudnom ispitu ili na pisanom ispitu ostvarili najmanje 70 bodova Povjerenstvo upućuje na psihološki test.

Psihološkim testom utvrđuje se sposobnost kandidata za obnašanje pravosudne dužnosti (kao npr. stabilnost osobnosti, sposobnost rada u stresnim uvjetima itd.).

Psihološki test provodi ovlaštena pravna osoba koju određuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja Akademije.

Kandidati psihološki test izrađuju pod osobnom zaporkom.

Kandidat koji nije zadovoljio na psihološkom testu ima pravo prigovora Upravnom vijeću, koje će odrediti drugu ovlaštenu osobu radi ponovljenog psihološkog testiranja.

Članak 28.

Kandidati koji su zadovoljili na psihološkom testu pristupaju usmenom dijelu ispita pred Povjerenstvom.

Na usmeni dio ispita poziva se dvostruko više kandidata od broja kandidata koji se primaju u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i to kandidati koji su postigli najviše bodova na pravosudnom ispitu ili pisanom dijelu ispita.

Na usmenom dijelu ispita ocjenjuje se:

– motiviranost kandidata za rad u pravosuđu

– sposobnost za pregovaranje i mirenje

– sposobnost za rješavanje sukoba i donošenje odluka

– spremnost na suradnju

– osjećaj za pravdu

– odgovorno obnašanje vlasti

– socijalno razumijevanje.

Pravilnik o provođenju usmenog ispita i ocjenjivanju tog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 29.

Za kandidate koji su se natjecali za mjesto suca Državno sudbeno vijeće donosi odluku o listi prvenstva, a za kandidate koji su se natjecali za mjesto zamjenika državnog odvjetnika, odluku o listi prvenstva donosi Državnoodvjetničko vijeće.

Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Akademije.

Lista prvenstva sastavlja se na temelju zbroja bodova koje su kandidati ostvarili na pravosudnom ispitu, ili pisanom ispitu iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona, te na usmenom ispitu pred Povjerenstvom.

Broj bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili pisanom ispitu iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona, može iznositi najviše do 70% u ukupnom zbroju bodova za listu prvenstva, a broj bodova ostvaren na usmenom ispitu pred Povjerenstvom može iznositi najviše do 30% ukupnoga zbroja bodova za listu.

Na odluku Državnoga sudbenog vijeća, odnosno Državnoodvjetničkog vijeća kandidati imaju pravo podnijeti, u roku od 15 dana od dana primitka odluke, tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske.

Upravni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u roku od 15 dana od primitka tužbe iz stavka 5. ovoga članka.

U Školu se primaju kandidati na temelju konačne odluke Državnoga sudbenog vijeća, odnosno Državnoodvjetničkog vijeća za određeni sud ili državno odvjetništvo, a prema redoslijedu na listi prvenstva, do popune predviđenoga broja kandidata za tu godinu.

Ako koji od kandidata s liste prvenstva odustane, u Školu se prima kandidat koji je sljedeći na listi prvenstva.

Ako na listi prvenstva kandidati imaju isti broj bodova prednost ima kandidat koji je pripadnik nacionalnih manjina, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Članak 30.

Kandidati koji su primljeni u Školu postaju zaposlenici sudova ili državnih odvjetništava.

Članak 31.

Stručno usavršavanje za pravosudne dužnosnike traje dvije godine.

Stručno usavršavanje sastoji se od teorijskoga dijela i stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi na sudu i državnom odvjetništvu, a prema potrebi i u državnim tijelima.

Članak 32.

U vremenu koje polaznici Škole provode na sudu, državnom odvjetništvu ili državnom tijelu imaju mentore, koji nadziru njihov rad i ocjenjuju ih, a ovlašteni su obavljati poslove sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o državnom odvjetništvu.

Pravilnik o načinu ocjenjivanja mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.

Članak 33.

Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom.

Na završnom ispitu provjeravaju se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole.

Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 34.

Povjerenstvo utvrđuje završnu ocjenu polaznika Škole.

Završna ocjena objavljuje se na internetskim stranicama Akademije.

Završna ocjena je zbroj bodova ostvarenih na listi prvenstva za prijam u Školu, bodova iz ocjene mentora i bodova ostvarenih na završnom ispitu.

U ukupnom zbroju bodova u završnoj ocjeni bodovi ostvareni na prijamnom ispitu za Školu mogu iznositi najviše do 25%, bodovi ostvareni na završnom ispitu mogu iznositi najviše do 50%, a bodovi ostvareni iz ocjene mentora mogu iznositi najviše do 25%.

Prigovor na završnu ocjenu polaznici Škole za suca mogu podnijeti Državnomu sudbenom vijeću, a polaznici Škole za zamjenika državnoga odvjetnika mogu podnijeti Državnoodvjetničkomu vijeću.

Odluke Državnoga sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkoga vijeća su konačne.

Članak 35.

Polaznici Škole koji nisu uspješno položili završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti ispitu, u roku od šest mjeseci od dana kada su pristupili završnom ispitu a nisu položili, u kojem vremenu ostaju zaposlenici na sudu ili državnom odvjetništvu.

Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika polaznici Škole dužni su provesti na sudu ili državnom odvjetništvu najmanje 5 godina.

Imenovani suci i zamjenici državnih odvjetnika koji bez opravdanog razloga napuste sud ili državno odvjetništvo prije vremena navedenog u stavku 2. ovoga članka dužni su Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena za njihovo školovanje.

Odluku o visini sredstava iz stavka 3. ovoga članka donosi Upravno vijeće.

Članak 36.

Akademija izdaje polazniku Škole potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu.

Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilnikom, koji donosi Upravno vijeće Akademije.

VI. STALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE VJEŽBENIKA, SAVJETNIKA I PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Članak 37.

Stručno usavršavanje vježbenika provodi se u Akademiji sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

Članak 38.

Kontinuirano usavršavanje savjetnika u pravosudnim tijelima provodi se prema programu koji donosi Programsko vijeće.

Članak 39.

Akademija organizira kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

Pravosudni dužnosnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati.

Svrha je kontinuiranog usavršavanja unapređenje stručnih sposobnosti i vještina radi stručnog i učinkovitoga obavljanja pravosudne dužnosti.

Članak 40.

Akademija je dužna jedanput godišnje, najkasnije do 1. prosinca, dostaviti sudovima i državnim odvjetništvima godišnji program stručnoga usavršavanja za pravosudne dužnosnike za sljedeću kalendarsku godinu.

Prijave za programe iz stavka 1. ovoga članka sudovi i državna odvjetništva dostavljaju Akademiji.

Za svaki od ponuđenih programa Akademija određuje korisnike i o tome obavještava sudove i državna odvjetništva.

Pravosudnim dužnosnicima koji su pohađali programe stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se uvjerenje.

VII. SREDSTVA ZA RAD AKADEMIJE

Članak 41.

Sredstva za rad Akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija i organiziranjem edukacijskih djelatnosti, te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Akademija preuzima sredstva za rad, zaposlenike i dokumentaciju dosadašnje Pravosudne akademije osnovane Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 77/08.).

Članak 43.

Ovlaštene osobe iz članka 10. ovoga Zakona dužne su imenovati članove Upravnog vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Konstituirajuću sjednicu Upravnoga vijeća Akademije saziva predsjednik Upravnoga vijeća u roku od 15 dana od dana imenovanja članova Upravnoga vijeća.

Članak 44.

Vlada Republike Hrvatske će najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati privremenog ravnatelja Akademije, koji će obavljati poslove u vezi s upisom Akademije u sudski registar i organizirati početak rada Akademije.

Mandat privremenog ravnatelja Akademije traje do imenovanja ravnatelja Akademije, a ne dulje od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Upravno vijeće objavit će javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Akademije u roku od 15 dana od donošenja Statuta.

Članak 45.

Upravno vijeće Akademije donijet će Statut Akademije u roku od 30 dana od dana svog konstituiranja.

Drugi podzakonski akti predviđeni ovim Zakonom donijet će se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 46.

Upravno vijeće imenuje članove Programskoga vijeća u roku od 30 dana od dana svog konstituiranja.

Članak 47.

Natječaj za prijam u Školu Upravno vijeće Akademije raspisat će najkasnije do 1. listopada 2010. godine.

Članak 48.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka od 82. do 90. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 77/08.) i odredbe članka 14. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 107/09.).

Članak 49.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.

Klasa: 034-01/09-01/02

Zagreb, 11. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.