Objavljeno u NN 69/09 od 17.06.2009.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 85. podstavka prvog Zakona o hrani (»Narodne novine«, br. 46/07 i 155/08) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

 

PRAVILNIK O SMJERNICAMA ZA ODREĐIVANJE KRITERIJA PROVEDBE REVIZIJA NA TEMELJU ODREDBI PRAVILNIKA O SLUŽBENIM KONTROLAMA KOJE SE PROVODE RADI VERIFIKACIJE POSTUPANJA U SKLADU S ODREDBAMA PROPISA O HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE, TE PROPISA O ZDRAVLJU I ZAŠTITI ŽIVOTINJA[1]

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju smjernice za određivanje kriterija provedbe revizija na temelju odredbi članka 4. stavka 6. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja (»Narodne novine«, br. 99/07, 74/08)[2].

Članak 2.

Smjernice iz članka 1. ovoga Pravilnika određene su u Prilogu ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Primjena smjernica iz stavka 1. ovoga članka ne dovodi u pitanje provedbu posebnog propisa o potporama u poljoprivredi i ribarstvu.[3]

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine.

PRILOG

SMJERNICE ZA SUSTAVE REVIZIJE NADLEŽNOG TIJELA

1. CILJ I PODRUČJE PRIMJENE

Ove smjernice određuju način provođenja sustava revizije koje provodi nadležno tijelo. Cilj sustava revizije je verificirati da su službene kontrole hrane, hrane za životinje, zdravlja i zaštite životinja provedene učinkovito i prikladno za postizanje ciljeva posebnih propisa uključujući usklađenost s planovima kontrole.

Ove smjernice određuju načela za promatranje, ali ne i detaljne metode, kako bi olakšale provedbu revizije. Za primjenu načela ovih smjernica primjenjuju se odgovarajuće metode ovisno o veličini, prirodi, broju i složenosti službenih kontrola.

2. PRAVNI TEMELJ

Pravni temelj za donošenje ovih smjernica je Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[4].

Ove smjernice određuju kriterije za provedbu revizije u skladu s člankom 4. stavkom 6. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[5].

2.1. Operativni kriteriji nadležnog tijela – članak 4. stavak 6. navedenog Pravilnika

Nadležno tijelo provodi unutarnje revizije ili može drugome povjeriti obavljanje revizije, te poduzima odgovarajuće mjere s obzirom na rezultate kako bi osiguralo da se njima postižu ciljevi ovoga Pravilnika, Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu. Revizije se obavljaju nepristrano i na transparentan način.

2.2. Pojam »revizija« – članak 2. točka 6. navedenog Pravilnika

Revizija (engl. audit) znači sustavno i neovisno preispitivanje kojim se treba ustanoviti je li djelovanje i uz to povezani rezultati u skladu s planovima, provode li se ti planovi učinkovito i jesu li prikladni za postizanje ciljeva.

3. POJMOVNIK

Za potrebe ovih smjernica primjenjuju se pojmovi propisani:

• člancima 2. i 3. Zakona o hrani[6],

• člankom 2. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja,

• normom HRN EN ISO 19011:2003,

• normom HRN EN ISO 9000:2008.

Za potrebe ove smjernice posebno se primjenjuju sljedeći pojmovi iz norme HRN EN ISO 19011:2003 i norme HRN EN ISO 9000:2008:

»Kriterij za reviziju« je skup politika, procedura ili zahtijeva uporabljenih kao referenca prema kojoj je uspoređen revizorski dokaz, tj. standard prema kojem su procijenjene revizorske djelatnosti.

»Revizorski plan« je opis djelatnosti i postupaka za reviziju.

»Revizorski program« je skup jedne ili više revizija, planiranih za određeno vremensko razdoblje, a usmjerenih prema specifičnoj svrsi. Program revizije uključuje sve aktivnosti nužne za planiranje, organiziranje i provedbu revizije.

»Revizorski tim« je jedan ili više revizora koji provode reviziju, po potrebi potpomognuti od strane tehničkih stručnjaka.

»Revidirani subjekt« je organizacijska jedinica koja se revidira.

»Revizor« je osoba koja je ovlaštena za provođenje revizije.

»Popravna radnja« je radnja kojom se uklanjaju uzroci utvrđene nesukladnosti ili druge otkrivene neželjene situacije.

»Preventivna radnja« je radnja kojom se uklanjaju uzroci moguće nesukladnosti ili druge moguće neželjene situacije.

»Tehnički stručnjak« je osoba koja revizorskom timu osigurava specifična znanja ili ekspertize.

Za potrebe ove smjernice primjenjuju se i sljedeći pojmovi:

»Revizorsko tijelo« je tijelo koje provodi reviziju. Revizorsko tijelo može biti unutarnje i vanjsko.

»Postupak revizije« je skup aktivnosti određenih u dijelu 5.1. ovih smjernica – Sustavni pristup

»Sustav revizije« je kombinacija jednog ili više revizorskih tijela koja provode postupak revizije, unutar ili preko nadležnog tijela.

»Proizvodni lanac« je cijeli lanac koji uključuje sve faze proizvodnje, prerade i distribucije u skladu s člankom 3. točkom 16. Zakona o hrani[7].

4. OPĆE SMJERNICE

U slučaju kada je uveden, sustav revizije treba postaviti mehanizme koji će osigurati obuhvaćanje navedenim sustavom svih kontrolnih aktivnosti u skladu s odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[8], uključujući zdravlje i dobrobit životinja te u svim fazama proizvodnog lanca za hranu i hranu za životinje, uključujući i djelatnosti svih uključenih agencija ili kontrolnih tijela.

U slučaju kada su kontrolne zadaće povjerene kontrolnom tijelu, a nadležno tijelo provodi reviziju kontrolnog tijela, ugovorne obveze kontrolnog tijela uključuju prihvaćanje revizorskih zahtjeva i uvjeta.

Uz primjenu ovih smjernica ovoga Pravilnika, primjenjuju se i opće smjernice iz norme HRN EN ISO 19011:2003.

5. STANDARDI REVIZIJE

5.1. Sustavni pristup

U planiranju, provođenju, praćenju i upravljanju revizijama mora se koristiti sustavni pristup. U tu svrhu revizijski postupak treba:

– biti rezultat transparentnog procesa planiranja prepoznavajući prioritete utemeljene na rizicima u skladu s odgovornostima nadležnog tijela prema odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[9],

– biti dio revizorskog programa koji obuhvaća sva relevantna područja aktivnosti u skladu s Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[10] te tijela nadležna za provođenje inspekcije kako je propisano Zakonom o hrani, a s učestalošću na temelju procjene rizika,

– se provoditi u skladu s dokumentiranim procedurama i zapisima,

– se provoditi u skladu s procedurama koje moraju sadržavati i revizorski nalaz, uključujući procjenu kvalitete dokaza o sukladnosti ili nesukladnosti s relevantnim propisima te izradu izvješća, usuglašavanje i dostavu izvješća,

– unutar dokumentirane procedure uključivati i praćenje provedbe preporuka s ciljem identificiranja snage i slabosti kontrolnog sustava, primjene najbolje prakse i praćenja provedbe preporuka,

– biti praćen i pregledan da se osigura postizanje revizorskih ciljeva i identificiranje mogućnosti unaprjeđenja.

U slučaju kada je predviđeno više revizorskih programa mora se osigurati njihova učinkovita koordinacija u svrhu osiguravanja nesmetanog provođenja revizorskog postupka nadležnog tijela. Navedeni revizorski programi moraju obuhvatiti sve relevantne razine u hijerarhiji nadležnog tijela.

5.2. Transparentnost

Radi dokazivanja transparentnosti dokumentirane procedure posebice uključuju jasno definirane planove revizije, kriterije za reviziju, odobravanje revizijskog izvješća te njegovo dostavljanje.

Upravljanje i provedba revizorskog postupka mora biti transparentna za sve interesne skupine. Posebno, mora biti osigurana potpuna transparentnost između revizorskog tijela i revidiranog subjekta. Osiguravanje transparentnosti revizorskog postupka za interesne skupine pridonosi širenju informacija a posebno dobre prakse unutar nadležnog tijela ili između nadležnih tijela

U tabelarnom prikazu prikazane su mjere za unapređenje transparentnosti revizorskog postupka.

TABLICA

Mjere za unapređenje transparentnosti revizorskog postupka

5.3. Neovisnost

Revizorsko tijelo mora biti slobodno od komercijalnih, hijerarhijskih, političkih ili drugih utjecaja u odnosu na procjenu ili završni rezultat revizorskog postupka. Revizorski sustav, revizorsko tijelo i revizori moraju biti neovisni u odnosu na aktivnosti koje su predmet revizije, nepristrani i ne smiju biti u sukobu interesa. Revizori ne smiju obavljati reviziju u područjima ili aktivnostima za koja su direktno odgovorni.

Nadležno tijelo osigurava razdvajanje dužnosti i odgovornosti revizije i kontrolne aktivnosti, kao npr. upravljanje i nadzor nad sustavom službenih kontrola.

U slučaju kada revizorski tim predlaže preporuke za popravne i preventivne radnje, revidirani subjekt bira metode koje će primijeniti u djelovanju. Aktivno uključivanje revizorskog tima u praćenje, ograničeno je na procjenjivanje prikladnosti plana djelovanja te učinkovitosti popravnih i preventivnih radnji. Revidirani subjekt ne smije utjecati na revizorski program, nalaze ili zaključke, a mora se konzultirati o nacrtu izvješća i njegove komentare revizorsko tijelo treba razmotriti. Kada je prikladno, komentari revidiranog subjekta uzimaju se u obzir na transparentan način.

U svrhu omogućavanja neovisnosti revizorskog tijela i revizorskog tima mora se osigurati slijedeće:

– jasna, dokumentirana ovlast za provedbu revizije,

– revizorsko tijelo i revizorski tim ne smiju biti uključeni u upravljanje ili nadzor kontrolnih sustava koji se revidiraju,

– za vanjske revizije, revizorsko tijelo i revizorski tim trebaju biti vanjski, i neovisni od organizacijske hijerarhije revidiranog subjekta,

– za unutarnje revizije, primjenjuju se sljedeći opći principi u svrhu osiguravanja neovisnosti i transparentnosti postupka:

– revizorsko tijelo i revizorski tim moraju biti odabrani od čelnika nadležnog tijela,

– revizorsko tijelo i/ili revizorski tim mora izvještavati čelnika nadležnog tijela,

– treba osigurati nepostojanje sukoba interesa za revizorsko tijelo ili revizorski tim.

Neovisna revizorska tijela moraju biti vanjska ili odvojena od uprave nadležne za revidirane aktivnosti. Unutarnja revizorska tijela moraju izvještavati najviše rukovoditelje unutar organizacijske strukture nadležnog tijela.

U slučaju kada je tehnička stručnost potrebna za provođenje revizije dostupna jedino unutar nadležnog tijela, mora se osigurati neovisnost revizorskog tima.

U slučaju organizacije sustava kontrola u područnim jedinicama, navedene stručne osobe mogu se izmjenjivati, u svrhu osiguranja neovisnosti.

5.4. Neovisna procjena revizorskog postupka

U svrhu procjene postizanja ciljeva, revizorski postupak mora biti predmet procjene neovisne osobe ili tijela, koje mora imati ovlast, znanje i resurse za učinkovito provođenje ovoga zadatka. Pristup neovisnim procjenama može ovisiti o aktivnosti ili nadležnom tijelu. U slučaju kada je osnovano tijelo ili odbor za neovisnu procjenu revizorskog postupka, jedna ili više neovisnih osoba moraju biti njihovi članovi. Navedene osobe moraju imati pristup revizorskom postupku i biti ovlaštene za cjelovito postupanje. U slučaju utvrđivanja nedostataka u revizorskom postupku od neovisne osobe ili tijela moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za otklanjanje.

6. PROVEDBA REVIZORSKOG POSTUPKA

6.1. Načela za provedbu

Načela za provedbu su:

a) sukladnost s planovima;

b) učinkovitost provedbe;

c) prikladnost za postizanje ciljeva.

U skladu sa zahtjevima članka 4. stavka 6. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja, sustav revizije u skladu sa člankom 2. točkom 6. navedenog Pravilnika[11] uključuje:

(a) verifikacija sukladnosti s planovima, u svrhu osiguravanja da su službene kontrole provedene kako je to planirano, te da su osobe ovlaštene za provedbu službenih kontrola primjenjivale upute ili smjernice za provođenje kontrola. Navedena verifikacija provodi se pregledom dokumentacije i/ili pregledom na licu mjesta. Revizorski tim mora posjedovati sveobuhvatno revizorsko znanje i vještine za postizanje ciljeva revizije,

(b) verifikacija učinkovite provedbe planova, u svrhu procjene ostvarenja planiranih rezultata, što uključuje operativnu provedbu na licu mjesta. Navedeno uključuje procjenu kvalitete i adekvatnosti sustava kontrola, te revizorske aktivnosti na licu mjesta. Revizorski tim mora posjedovati relevantnu stručnost za postizanje ciljeva revizije,

(c) sustav revizije uključuje i procjenu prikladnosti postizanja ciljeva u skladu sa odredbama Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[12], a posebno jedinstvenog višegodišnjeg nacionalnog plana kontrole. Navedeno uključuje procjenjivanje prikladnosti službenih kontrola, u odnosu na njihovu učestalost i primijenjene metode, na strukturu proizvodnog lanca, proizvodnu praksu i obim proizvodnje. Revizorski tim mora posjedovati dostatno znanje i razumijevanje sustava koji se revidira te relevantnu stručnost potrebnu za ostvarenje revizorskih ciljeva.

U svrhu određivanja prikladnosti planova za postizanje ciljeva iz podtočke (c) ove točke uzima se u obzir sljedeće:

– kriteriji za reviju moraju uključivati strateške ciljeve određene Zakonom o hrani i Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja[13], uključujući jedinstveni višegodišnji nacionalni plan kontrole i posebne propise,

– primarni fokus revizije je planirani sustav kontrola koji se odnosi na kritične kontrolne točke u proizvodnom lancu. Težište je procjenjivanje da li planirani sustavi kontrola daju dostatna jamstva za:

(a) sigurnost gotovog proizvoda,

(b) sukladnost sa zahtjevima posebnih propisa o hrani, hrani za životinje, zaštiti zdravlja i dobrobiti životinja. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, gdje je to moguće, revizije se mogu provoditi i izvan administrativnih granica Republike Hrvatske.

6.2. Revizorsko izvješće

Revizorsko izvješće treba sadržavati jasne zaključke koji proizlaze iz nalaza revizije te, gdje je prikladno, preporuke:

– zaključci trebaju biti usmjereni na sukladnost s planovima, učinkovitost provedbe, te prikladnost planova za postizanje postavljenih ciljeva, prema potrebi. Zaključci se moraju temeljiti na objektivnim dokazima. Posebice, kada se zaključci odnose na prikladnost planova za postizanje ciljeva, dokaz može biti dobiven sakupljanjem i analizom rezultata iz više različitih revizija. U tom slučaju, zaključci mogu obuhvatiti i rezultate više različitih revizija,

– preporuke se više odnose na krajnji rezultat kojeg treba postići, nego na način ispravljanja nesukladnosti, a moraju se temeljiti na razumnim zaključcima.

6.3. Praćenje rezultata revizije

Gdje je prikladno revidirani subjekt mora sastaviti akcijski plan i dostaviti ga revizorskom tijelu. U akcijskom planu revidirani subjekt mora predložiti vremenski rok za provedbu popravnih i preventivnih radnji za rješavanje bilo kojeg nedostatka utvrđenog revizijom. Revizorski tim mora procijeniti prikladnost akcijskog plana i može biti uključen u verifikaciji njegove provedbe:

– akcijski plan koji omogućava revizorskom timu procjenu dostatnosti predložene popravne i preventivne radnje za provođenje preporuka revizorskog izvješća. Akcijski plan mora uključiti određivanje prioriteta na temelju rizika i vremenski rok za završavanje popravne i preventivne radnje. Revidirani subjekt mora iz različitih dostupnih opcija akcijskih planova izabrati jedan akcijski plan koji se smatra zadovoljavajućim,

– popravna i preventivna radnja ne treba biti ograničena na rješavanje specifičnih tehničkih zahtijeva, već bi trebala, gdje je prikladno, uključiti širok sustav mjera (npr. komunikacija, kooperacija, koordinacija, pregledavanje i tijek kontrolnih procesa, itd.). Revidirani subjekt mora provesti analizu uzroka nesukladnosti kako bi se odredila najprikladnija popravna i preventivna radnja. Razlike u mišljenju između revidiranog subjekta i revizorskog tima moraju biti riješene,

– zatvaranje akcijskog plana; moraju se uspostaviti mehanizmi koji osiguravaju prikladnost akcijskih planova, te izvršenje popravnih i preventivnih mjera učinkovito i pravovremeno. Postupci za verifikaciju zatvaranja akcijskog plana moraju biti dogovoreni između revidiranog subjekta i revizorskog tima.

6.4. Rezultati revizije te primjena dobre prakse

Implikacije revizorskih nalaza za druge sektore i regije trebaju se uzeti u obzir, osobito u slučaju ako su kontrole delegirane većem broju nadležnih tijela ili su decentralizirane. Primjeri dobre prakse bi se trebali širiti. U tu svrhu, izvješća trebaju biti dostupna drugim sektorima a nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i Europskoj komisiji. Rezultati revizije se također uzimaju u obzir prilikom planiranja revizorskih programa i u kontekstu jedinstvenog višegodišnjeg nacionalnog plana kontrole.

6.5. Resursi

Nadležno tijelo uspostavlja, provodi i održava učinkovit sustav revizije.

Ljudski i ostali resursi potrebni za upravljanje, praćenje i rezultate revizorskog procesa trebali bi biti dostupni, a nadležno tijelo i njihove kontrolne djelatnosti moraju biti revidirane u razdoblju koje nije dulje od pet godina. Opća smjernica o resursima potrebnim za reviziju određena u normi HRN EN ISO 19011:2003.

Kako bi imao potrebnu stručnost za provedbu revizije i revizorskog programa, u revizorski tim se mogu uključiti revizori općeg znanja i vještina, posebnih tehničkih znanja i vještina i tehnički stručnjaci. Treba voditi brigu o osiguranju objektivnosti i neovisnost revizorskog tima, posebice tamo gdje su nužni tehnički stručnjaci. U tu svrhu, rotacija revizora i/ili revizorskih timova mogu pripomoći u postizanju istog.

6.6. Stručnost revizora

Stručnost revizora i kriteriji za odabir revizora određuju se u skladu sa:

– općim znanjem i vještinama– revizorska načela, procedure i tehnike; upravljačke/organizacijske vještine,

– posebnim tehničkim znanjem i vještinama,

– osobnim karakteristikama,

– edukacijama,

– radnim iskustvom,

– revizorskom obukom i iskustvom.

Nužno je uvesti mehanizam koji će osigurati konzistentnost u radu revizora te održavanje njihove stručnosti. Posebna tehnička znanja i vještine zahtijevane od strane revizorskih timova varirati će ovisno o području koje se revidira unutar kontrole ili nadzornom sustavu. U vezi s posebnim tehničkim znanjem i vještinama potrebnim za revizora, također treba uzeti u obzir i obuke za službenike koji provode službene kontrole (Prilog 1., Poglavlje 1. Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja).[14]

Klasa: 011-02/09-01/147

Urbroj: 525-15-00-0509/09-1

Zagreb, 10. lipnja 2009.

Ministar mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.

[1]Pravilnikom su preuzete odredbe Odluke Komisije 2006/677/EEZ od 29. rujna 2006. godine koja postavlja smjernice koje utvrđuju kriterije za provedbu revizije prema Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o službenim kontrolama kako bi potvrdila sukladnost sa Zakonom o hrani i hrani za životinje te zdravlju i zaštiti životinja.

[2]Člankom 4. stavkom 6. Pravilnika preuzete su odredbe članka 4. stavka 6. Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja

[3]Odredbe Uredbe (EZ-a) br. 796/2004 izravno će se primjenjivati danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

[4]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[5]Člankom 4. stavkom 6. Pravilnika preuzete su odredbe članka 4. stavka 6. Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[6]Člancima 2. i 3. Zakona o hrani preuzete su odredbe članaka 2. i 3. Uredbe (EZ-a) br. 178/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti zakona o hrani, osniva Europska agencija za sigurnost hrane, te utvrđuju postupci u predmetu zdravstvene ispravnosti hrane.

[7]člankom 3. točkom 16. Zakona o hrani preuzete su odredbe članka 3. točke 16. Uredbe (EZ-a) br. 178/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti zakona o hrani, osniva Europska agencija za sigurnost hrane, te utvrđuju postupci u predmetu zdravstvene ispravnosti hrane.

[8]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[9]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[10]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[11]Člankom 4. stavkom 6. Pravilnika preuzete su odredbe članka 4. stavka 6. Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 , a člankom 2. točkom 6. preuzete su odredbe članka 2. točke 6. iste Uredbe.

[12]Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[13]Zakonom o hrani preuzete su odredbe Uredbe (EZ-a) br .178/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. kojom se utvrđuju opća načela i uvjeti zakona o hrani, osniva Europska agencija za sigurnost hrane, te utvrđuju postupci u predmetu zdravstvene ispravnosti hrane a Pravilnikom su preuzete odredbe Uredbe (EZ-a) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije poštovanja zakona o stočnoj hrani i prehrambenim proizvodima te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

[14]Prilogom 1. Poglavljem 1. Pravilnika preuzete su odredbe Priloga II. Poglavlja I. Uredbe (EZ-a) br. 882/2004

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_06_69_1691.html