Obajvljeno u NN 73/13 od 18.06.2013.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 14. lipnja 2013. godine.

Klasa: 011-01/13-01/130

Urbroj: 71-05-03/1-13-2

Zagreb, 17. lipnja 2013.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

I. TEMELJNE ODREDBE

Služba u Oružanim snagama

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

(2) Služba u Oružanim snagama je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao služenje vojnog roka, dragovoljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.

(3) Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

(4) Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe raspoređene na službu izvan Oružanih snaga.

Rodna ravnopravnost

Članak 2.

Izrazi u ovom Zakonu koji imaju rodno značenje i bez obzira koriste li se u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Vojne osobe

Članak 3.

Vojne osobe su: djelatna vojna osoba, ročnik, kadet i pričuvnik.

Članak 4.

(1) Djelatne vojne osobe su:

– djelatni vojnik/mornar

– djelatni dočasnik

– djelatni časnik

– vojni specijalist.

(2) Vojnik/mornar je osoba koja je vojnom obukom osposobljena za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(3) Dočasnik je osoba koja je vojnom obukom i izobrazbom osposobljena za obnašanje dočasničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen dočasnički čin.

(4) Časnik je osoba koja je civilnom te vojnom izobrazbom i vojnom obukom osposobljena za obnašanje časničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen časnički čin.

(5) Vojni specijalist je osoba koja posjeduje specijalizirana znanja i vještine potrebne za obnašanje vojnih dužnosti u rodovima borbene potpore, službama i strukama i koja je raspoređena na poslove određene za vojnog specijalista.

Članak 5.

(1) Ročnik je vojna osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka tijekom kojeg se vojnom obukom osposobljava za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Kadet je vojna osoba koja se na temelju ugovora sklopljenoga s Ministarstvom obrane civilnim obrazovanjem te vojnom izobrazbom i obukom osposobljava za dužnosti časnika u Oružanim snagama.

(3) Pričuvnik je osoba iz pričuvnog sastava Oružanih snaga u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(4) Ugovorni pričuvnici su osobe koje su s Ministarstvom obrane sklopile ugovor o službi u ugovornoj pričuvi Oružanih snaga.

(5) Osobe iz stavaka 1., 3. i 4. postaju vojne osobe stupanjem u Oružane snage.

(6) Kadeti postaju vojne osobe sklapanjem ugovora o osposobljavanju iz stavka 2. ovoga članka.

Službenici i namještenici

Članak 6.

(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove.

(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Svečana prisega

Članak 7.

(1) Vojne osobe pri stupanju u Oružane snage daju svečanu prisegu.

(2) Jedanput dana svečana prisega vojnu osobu trajno obvezuje dok je u službi u Oružanim snagama bez obzira na moguće promjene statusa.

(3) Svečana prisega glasi: »Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona, da ću savjesno i odgovorno izvršavati službene zapovijedi, braniti suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske te poštivati i štititi temeljna načela slobode i jednakosti.«

(4) Djelatne vojne osobe daju svečanu prisegu u pisanom obliku, što potvrđuju osobnim potpisom u očevidniku.

(5) Ročnici, kadeti i pričuvnici daju usmeno svečanu prisegu.

Dan Oružanih snaga i dani grana

Članak 8.

(1) Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.

(2) Dani grana Oružanih snaga:

– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja

– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna

– Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane je 12. prosinca.

(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.

Opća i posebna pravila postupanja u Oružanim snagama

Članak 9.

(1) Opća pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o službi u Oružanim snagama, kojim se uređuju pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, izgleda te ponašanja pripadnika Oružanih snaga

– Pravilnik o obredima u Oružanim snagama, kojim se propisuju vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti i druge svečane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti

– Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba.

(2) Opća pravila iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) i uz suglasnost ministra obrane.

(3) Posebna pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama

– Pravilnik o stražarskoj službi u Oružanim snagama

– Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama

– Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama

– Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici

– Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama.

(4) Posebna pravila iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

II. NAČELA I POSEBNOSTI SLUŽBE U ORUŽANIM SNAGAMA

Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti

Članak 10.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su u obavljanju službe postupati u skladu s Ustavom, zakonom, međunarodnim ratnim i humanitarnim pravom te općim i posebnim pravilima postupanja u Oružanim snagama.

Načelo hijerarhijske podređenosti

Članak 11.

(1) Prema odnosima u službi, vojne osobe mogu biti nadređene i podređene, a prema činovima i dužnostima, starije i mlađe.

(2) Nadređena je osoba koja na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti zapovijeda i rukovodi zapovjedništvom, postrojbom, ustanovom ili pojedinim dijelovima Oružanih snaga i osobama u njima.

(3) Starija je osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istoga čina, starija je ona osoba koja obnaša dužnost višega ustrojbenog čina odnosno ako imaju isti čin i obje obnašaju dužnost istoga ustrojbenog čina, starija je ona osoba koja je dulje u činu.

Načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja

Članak 12.

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici ostvaruju prava po propisanim uvjetima iz ovoga Zakona.

(2) Pripadnici Oružanih snaga dužni su razvijati i snažiti domoljublje, poštovati dostojanstvo svake osobe, ugled i čast, kao i temeljna prava i slobode čovjeka.

(3) U obavljanju službe vojne osobe, službenici i namještenici dužni su jednako i pravedno postupati prema podređenima i drugim osobama, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, profesionalni razvoj, nagrađivanje i pravnu zaštitu.

(4) Vojna osoba kojoj je povrijeđeno dostojanstvo, a osobito ako je seksualno uznemiravana ili zlostavljana ima pravo obratiti se Odboru za ravnopravnost spolova ili Odboru za zaštitu dostojanstva vojne osobe.

(5) Vojna osoba ima pravo obratiti se izravno odborima iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Sastav, nadležnosti i način postupanja odbora iz stavka 4. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Načelo stalne spremnosti

Članak 13.

(1) Djelatne vojne osobe osposobljavaju se za obavljanje dužnosti i poslova na koje su raspoređeni ili imenovani, odnosno upućeni, poslova opasnih za život i zdravlje te poslova na kojima su izloženi rizicima, pri čemu nisu u mogućnosti birati dužnosti i mjesta službe i dužni su u svakom trenutku biti dostupni za obavljanje dužnosti i poslova.

(2) Pripadnici Oružanih snaga dužni su obavljati dužnosti i postavljene zadaće u Oružanim snagama i izvan njih na dužnostima i poslovima na koje su raspoređeni ili imenovani, odnosno upućeni.

Ograničenja u vezi sa službom

Članak 14.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno:

– obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost

– obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi

– biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno, nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje znanstvenih, stručnih, umjetničkih i drugih autorskih radova koji nisu u vezi sa službom i obavljanjem službe.

Ograničenja sindikalnog i političkog djelovanja

Članak 15.

(1) Djelatne vojne osobe nemaju pravo na sindikalno organiziranje.

(2) Djelatnim vojnim osobama nije dopušten štrajk.

(3) Vojnim osobama, službenicima i namještenicima nije dopušteno politički djelovati u Oružanim snagama.

(4) Djelatnim vojnim osobama nije dopušteno članstvo u političkim strankama te kandidiranje u predstavnička tijela građana, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatski sabor.

(5) Službenicima i namještenicima dopušteno je sindikalno organiziranje u skladu s općim propisima o radu.

(6) Službenicima i namještenicima nije dopušten štrajk:

– u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti)

– koji je u neposrednoj vezi s mjerama pripravnosti

– koji je u neposrednoj vezi s borbenom spremnošću Oružanih snaga

– koji ugrožava vitalne funkcije Oružanih snaga.

Članak 16.

(1) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nije potrebno odobrenje ministra obrane ako je djelatna vojna osoba, službenik i namještenik izaslanik ministra obrane ili Predsjednika Republike.

(3) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima dopušteno je istupanje iz stavka 1. ovoga članka u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, ako to pravila u međunarodnoj organizaciji u okviru koje se te aktivnosti odvijaju dopuštaju.

Obveza provedbe zapovijedi i naloga

Članak 17.

(1) Vojne osobe obvezne su provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba u vezi sa službom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka vojna osoba nije obvezna provoditi zapovijedi i naloge nadređenih osoba čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo te zapovijedi i naloge nadređenih osoba koji bi bili protivni međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu.

(3) O protupravnim zapovijedima i nalozima iz stavka 2. ovoga članka vojna osoba obvezna je odmah izvijestiti osobu nadređenu osobi koja je izdala protupravnu zapovijed ili nalog, odnosno drugu nadležnu osobu.

(4) Vojne osobe dužne su izvršavati zapovijedi i naloge starijih i kada nije nazočna nadređena osoba, a kada je nužno poduzeti mjere i radnje za izvršenje neodgodivih i važnih poslova i zadaća.

Nošenje i uporaba oružja

Članak 18.

(1) Vojna osoba ima pravo nositi i uporabiti vatreno i drugo oružje u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Vojna osoba tijekom službe prolazi obuku koja uključuje rukovanje i uporabu oružja.

(3) Vojna osoba dužna je povjereno joj oružje čuvati i održavati na propisan način.

(4) Vojna osoba nosi i uporabljuje vatreno i drugo oružje u skladu s pravilima iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona:

– u obavljanju bojnih zadaća

– u obavljanju dežurstva, stražarske službe i nadzorno-propusne službe

– na obuci i vojnoj vježbi

– u obavljanju službene zadaće (vojna policija)

– u drugim slučajevima po zapovijedi nadređenog zapovjednika.

(5) Vojnoj osobi zabranjeno je iznošenje oružja izvan vojnih lokacija, osim kada je to predviđeno posebnim propisima, planovima obuke ili uporabe Oružanih snaga ili zapovijedima zapovjednika samostalne bojne ili njemu ravne ili više razine.

Članak 19.

Vojna osoba može bez zapovijedi nadređenog zapovjednika uporabiti vatreno i drugo oružje u provedbi zadaća iz članka 18. ovoga Zakona samo kada na drugi način ne može:

– zaštititi živote ljudi i lokacije koje osigurava

– odbiti napad ili ukloniti neposrednu opasnost za ljude i lokacije koje osigurava

– odbiti napad kojim se neposredno ugrožava njezin život ili život drugog pripadnika Oružanih snaga

– poštovati pravila djelovanja na dužnosti koju obnaša.

Članak 20.

(1) Pripadnik Oružanih snaga ne može se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga u tijeku radnog vremena bez dopuštenja nadređene osobe.

(2) U ratnom stanju ili stanju neposredne ugroženosti kada su izdane zapovijedi o poduzimanju mjera pripravnosti te o općoj ili djelomičnoj mobilizaciji pripadnici Oružanih snaga mogu se udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga ili iz mjesta službe samo po dopuštenju nadležnog zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine.

Pritužbe i drugi podnesci

Članak 21.

(1) Vojna osoba ima pravo nadređenoj osobi podnositi pritužbe i druge podneske u vezi s pitanjima iz rada i života u ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga te na njih ima pravo dobiti odgovor.

(2) Vojna osoba koja podnese pritužbu protiv nadređene osobe nije oslobođena obveze izvršenja zapovijedi, osim u slučaju iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.

Pristup, postupanje i zaštita klasificiranih podataka

Članak 22.

(1) Vojna osoba, službenik i namještenik koji ostvari pristup i postupa s klasificiranim podacima dužan je čuvati tajnost podataka za vrijeme i nakon prestanka obavljanja službe u Oružanim snagama sve dok je podatak klasificiran ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti.

(2) Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može vojnu osobu, službenika i namještenika osloboditi obveze čuvanja tajnosti klasificiranog podatka u istražnom, sudskom ili upravnom postupku u skladu s posebnim zakonom.

Vojna odora

Članak 23.

(1) Vojna osoba nosi vojnu odoru za vrijeme službe, a po osobnom izboru može dolaziti na posao i odlaziti s posla u civilnoj odjeći.

(2) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje vrstu vojnih odora, vojne oznake, kriterij pripadanja, vrijeme, način i prigode u kojima vojnu odoru i pripadajuće vojne oznake nose vojne osobe, umirovljene djelatne vojne osobe te djelatne vojne osobe raspoređene na dužnost izvan Oružanih snaga, kao i slučajeve u kojima se ne nosi vojna odora prilikom obavljanja vojne službe.

Identifikacijska vojna iskaznica

Članak 24.

(1) Vojnim osobama, službenicima i namještenicima izdaje se identifikacijska vojna iskaznica kojom se dokazuje pripadnost Oružanim snagama.

(2) Ministar obrane pravilnikom propisuje oblik i sadržaj iskaznice iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ročnicima i pričuvnicima izdaje se vojna iskaznica propisana Zakonom o obrani.

III. PRISTUP U SLUŽBU

Sastav Oružanih snaga

Članak 25.

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.

(4) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

(5) Predsjednik Republike utvrđuje mirnodopski i ratni ustroj Oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom ustroju Oružanih snaga.

Pristup u službu

Članak 26.

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način:

– ročnici – upućivanjem na služenje vojnog roka ili na dragovoljno vojno osposobljavanje

– pričuvnici – na temelju poziva

– ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva

– vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi na određeno vrijeme

– kadeti – na temelju ugovora o školovanju

– dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu

– službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu.

Javni natječaj ili interni oglas

Članak 27.

(1) U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se javni natječaj za prijam u kadetsku službu, za prijam vojnika/mornara te časnika i vojnih specijalista s tržišta rada.

(2) Za obavljanje poslova i zadaća posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, vojnog specijalista, odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja javnog natječaja.

(3) Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(4) Prijedlog izbora kandidata iz stavaka 1. i 3. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo Ministarstva obrane koje imenuje ministar obrane.

Dragovoljno vojno osposobljavanje

Članak 28.

(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina života.

(3) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.

(4) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 29.

(1) Za dragovoljno vojno osposobljavanje odabiru se kandidati koji ispunjavaju uvjete za dragovoljno vojno osposobljavanje i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate.

(2) Uvjete i kriterije za odabir kandidata, način ostvarivanja prava i obveza ročnika te druga pitanja u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem pravilnikom propisuje ministar obrane.

Ugovor o dragovoljnom vojnom osposobljavanju

Članak 30.

(1) Prije stupanja na dragovoljno vojno osposobljavanje odabrani kandidat potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor kojim se obvezuje na službu u Oružanim snagama u statusu ročnika.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i prestanak dragovoljnoga vojnog osposobljavanja, iznos novčane naknade, uvjeti i posljedice prijevremenog prestanka dragovoljnog vojnog osposobljavanja, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem.

Pričuvnici

Članak 31.

(1) Popuna ratnog ustroja Oružanih snaga pričuvnicima provodi se u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(2) Ugovorni pričuvnik poziva se i upućuje na službu u Oružane snage u skladu s odredbama Zakona o obrani te odredbama ovoga Zakona.

Evidencija ročnika i pričuvnika

Članak 32.

Ministarstvo obrane vodi službenu evidenciju ročnika i pričuvnika.

Plan i postupak prijma u djelatnu vojnu službu

Članak 33.

(1) Prijam u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi za prijam utvrđen godišnjim planom prijma osoblja koji u skladu s potrebama Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju potreba Oružanih snaga koje iskazuje Glavni stožer.

(3) Na temelju plana iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak privlačenja, oglašavanja i odabira kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu.

(4) Način i postupak privlačenja, oglašavanja i odabira pravilnikom propisuje ministar obrane.

Opći uvjeti za prijam

Članak 34.

(1) U službu u Oružane snage može biti primljen punoljetni državljanin Republike Hrvatske koji ispunjava sljedeće opće uvjete:

– odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja

– zdravstvenu sposobnost za vojnu službu

– da ispunjava psihologijske kriterije za vojnu službu

– da zadovoljava kriterije tjelesne spremnosti

– da zadovoljava sigurnosne kriterije za vojnu službu

– da nema zapreka za prijam

– da ispunjava ostale uvjete utvrđene ustrojem.

(2) Kriterije i postupak za utvrđivanje zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta te oblike uvjerenja pravilnikom propisuje ministar obrane.

Zapreke za prijam

Članak 35.

Zapreke za prijam u službu u Oružane snage ima osoba:

– protiv koje se vodi kazneni postupak pokrenut po službenoj dužnosti

– koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga, osim ako je po posebnom zakonu nastupila rehabilitacija

– kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti.

Prijam vojnika/mornara

Članak 36.

(1) Osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu kada osim općih uvjeta za prijam ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

– srednju stručnu spremu

– najviše navršenih 27 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona mogu se odrediti i dodatni kriteriji za prijam vojnika/mornara ovisno o rodu, službi, vojnostručnoj specijalnosti.

(3) Odabirni postupak za prijam vojnika/mornara pravilnikom utvrđuje ministar obrane.

Ugovor o vojničkoj službi

Članak 37.

(1) Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranog broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od tri godine.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak i trajanje službe, probni rad, rod, služba i obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Probni rad može trajati do dodjele vojnostručne specijalnosti, a najdulje šest mjeseci.

Drugi i treći ugovor o vojničkoj službi

Članak 38.

(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina, najkasnije 90 dana prije isteka prvog ugovora.

(2) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe, ovisno o potrebama popune postrojbe, s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti treći ugovor o vojničkoj službi u trajanju do šest godina, najkasnije 90 dana prije isteka drugog ugovora.

(3) Uvjete i postupak za sklapanje drugog i trećeg ugovora odlukom propisuje ministar obrane.

Profesionalni razvoj vojnika/mornara

Članak 39.

(1) Profesionalni razvoj vojnika/mornara odvija se promicanjem u vojničke činove u skladu s postignutim rezultatima tijekom službe.

(2) Pod propisanim uvjetima djelatni vojnik/mornar može biti primljen u djelatnu vojnu službu na dočasničku ili časničku dužnost.

Prijam dočasnika

Članak 40.

(1) Nakon sklapanja drugog ugovora djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe i nisu stariji od 29 godina.

(3) Odabranim kandidatima iz stavka 2. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

Prijam u kadetsku službu

Članak 41.

(1) Punoljetni državljani Republike Hrvatske koji su završili srednjoškolsko obrazovanje i ispunjavaju opće uvjete za djelatnu vojnu službu mogu se na temelju javnog natječaja natjecati za prijam u kadetsku službu do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 22 godine života.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za prijam u kadetsku službu mogu se natjecati i punoljetni državljani Republike Hrvatske koji su upisani ili su stekli uvjete za upis na drugu godinu stručnog studija ili preddiplomskog sveučilišnog studija, na prvu godinu diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija, odnosno na četvrtu godinu integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, u skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Prije raspisivanja natječaja za prijam u kadetsku službu provodi se postupak privlačenja u kadetsku službu.

(4) U kadetsku službu primaju se kandidati koji u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate.

(5) Način i postupak privlačenja, oglašavanja i kriteriji odabira kadeta propisani su pravilnikom iz članka 33. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Odabrani kandidat za kadeta nakon upisa odgovarajućeg studija potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se datum stjecanja statusa kadeta, iznos i način plaćanja školarine, stipendije, nošenje vojne odore, smještaj i prehrana u vojnim lokacijama, standardi ispunjavanja studentskih obveza i obveza iz programa vojne obuke, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s kadetskom službom.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze kadeta nakon završetka školovanja, a prije upućivanja na osposobljavanje za časnika.

(4) Kadeti su tijekom kadetske službe obvezni u propisanim rokovima ispunjavati studentske obveze za stjecanje akademskog ili stručnog naziva, steći temeljna vojna znanja i vještine prema programu obuke za kadete.

(5) Ministar obrane pravilnikom određuje način i uvjete sklapanja ugovora o kadetskoj službi, iznos stipendije, uvjete i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

Kandidati za časnike

Članak 43.

(1) Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete:

– završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnoga vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2) Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(3) U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(4) Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(5) Osoba iz stavka 3. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Ugovor o osposobljavanju za časnika

Članak 44.

(1) Osobe iz članka 43. ovoga Zakona koje u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate upućuju se na temelju ugovora na osposobljavanje za časnika u trajanju do godinu dana i sklapanjem ugovora o osposobljavanju za časnika oni postaju kandidati za časnike.

(2) Program osposobljavanja za časnike donosi načelnik Glavnog stožera.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i trajanje osposobljavanja odnosno službe, rod, služba i struka za koju se osposobljava, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika pravilnikom propisuje ministar obrane.

(5) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu časničke izobrazbe.

Prijam na časničku dužnost

Članak 45.

(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka preddiplomskoga sveučilišnog studija, ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi u skladu s kojim se osposobljava na preddiplomskom sveučilišnom studiju u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

Prijam vojnih specijalista

Članak 46.

(1) Prijam vojnih specijalista s tržišta rada obavlja se u skladu s odredbama članka 27. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka osim posebnih specijalističkih znanja potrebnih za obnašanje dužnosti vojnog specijalista moraju zadovoljavati i opće uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu iz ovoga Zakona.

(3) Odabrani kandidati s tržišta rada upućuju se na izobrazbu za vojne specijaliste na temelju ugovora o izobrazbi za vojne specijaliste.

(4) Nakon završetka izobrazbe iz stavka 3. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu se primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuju se na dužnost koja se može popunjavati vojnim specijalistima.

(5) Posebna specijalistička znanja iz stavka 2. ovoga članka, vrste vojnih specijalista, kao i ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Prijam službenika i namještenika

Članak 47.

Punoljetni državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u službu u Oružane snage u svojstvu službenika i namještenika ako ispunjava sljedeće uvjete:

– odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja

– da je zdravstveno i psihički sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima

– da zadovoljava sigurnosne kriterije

– da nema zapreka za prijam propisanih ovim Zakonom.

Članak 48.

Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.

IV. STANJA U SLUŽBI

1. OPĆENITO O STANJU U SLUŽBI

Članak 49.

(1) Djelatna vojna osoba koja je u službi može biti:

– imenovana na dužnost, odnosno raspoređena na ustrojbeno mjesto

– upućena na školovanje

– upućena u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu

– upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo

– upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.

(2) Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti:

– na raspolaganju

– na liječenju i bolovanju

– udaljena iz službe

– u statusu nestalog

– u statusu zarobljenog

– na mirovanju službe.

2. IMENOVANJE NA DUŽNOST ODNOSNO RASPOREĐIVANJE NA USTROJBENO MJESTO

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

Članak 50.

(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti, na rok do četiri godine.

(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Rok raspoređivanja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na vojnike/mornare.

Raspoređivanje na ustrojbeno mjesto, odnosno dužnost

Članak 51.

(1) Osobe koje u skladu s odredbama Zakona o obrani ne imenuje na dužnost Predsjednik Republike, Predsjednik Republike odlukom raspoređuje na ustrojbeno mjesto brigadira/kapetana bojnog broda odnosno generala/admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

(2) Osobe koje u skladu s odredbama zakona Predsjednik Republike ne imenuje na dužnost odnosno ne raspoređuje na ustrojbeno mjesto, na ustrojbeno mjesto raspoređuje ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, načelnik Glavnog stožera ili osobe koje on ovlasti raspoređuju na dužnost vojnike/mornare, dočasnike i vojne specijaliste.

(4) Ministar obrane ili osobe koje on ovlasti raspoređuju djelatne vojne osobe u Ministarstvo obrane.

(5) Dočasnici i časnici raspoređuju se na ustrojbeno mjesto, odnosno dužnost odlukom o rasporedu.

(6) Vojnici se raspoređuju na vojničke dužnosti skupnom ili pojedinačnom odlukom o rasporedu.

(7) Sadržaj odluke o rasporedu iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, kao i način ispravljanja pogrešaka u odluci propisuju se odlukom ministra obrane.

(8) Odluke iz stavaka 1., 5. i 6. ovoga članka nisu upravne stvari.

Članak 52.

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:

– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane

– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.

Raspored na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti

Članak 53.

(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:

– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena

– kada postoji poseban interes službe, što se u svakom pojedinačnom slučaju mora posebno obrazložiti.

(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.

(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine.

Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

Članak 54.

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:

– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti

– zbog rasporeda na temelju osobne zamolbe, ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne.

Privremeno obnašanje druge dužnosti uz svoju dužnost

Članak 55.

(1) Djelatna vojna osoba može uz svoju dužnost privremeno obnašati i dužnost neposredno nadređenog zapovjednika, odnosno čelnika ustrojstvene jedinice u koju je raspoređena zbog privremene odsutnosti, odnosno spriječenosti neposredno nadređenog zapovjednika odnosno čelnika ustrojstvene jedinice.

(2) Djelatna vojna osoba može uz svoju dužnost privremeno obnašati i dužnost druge djelatne vojne osobe, službenika i namještenika iste ustrojstvene jedinice u koju je raspoređena zbog privremene odsutnosti, odnosno spriječenosti djelatne vojne osobe, službenika i namještenika.

(3) Obnašanje druge dužnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može trajati najdulje do godinu dana.

(4) Kada obnaša drugu dužnost dulje od 30 dana, osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom odredi ministar obrane.

(5) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na vojne specijaliste.

Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

Članak 56.

(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena za obnašatelja dužnosti na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.

(2) Raspored na ustrojbeno mjesto koje je dva čina više od osobnog čina iz stavka 1. ovoga članka mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

Privremeno dodana dužnost

Članak 57.

(1) Djelatna vojna osoba imenovana na dužnost ili raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s odredbom članka 52. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona može biti uz temeljni raspored privremeno raspoređena na dodanu dužnost:

– u namjenski organizirane snage Oružanih snaga za obavljanje posebnih zadaća u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnosti u inozemstvu, ako traje do devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje do šest mjeseci.

(2) Privremeno dodana dužnost iz stavka 1. ovoga članka može trajati do devet mjeseci neprekidno, odnosno 12 mjeseci s prekidima u dvije godine.

(3) Djelatna vojna osoba privremeno raspoređena na dodanu dužnost u skladu sa stavkom 1. ovoga članka zadržava pravo na naknadu plaće temeljne dužnosti.

Promjena roda ili službe

Članak 58.

(1) Vojnoj osobi može biti promijenjen rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost:

– na osobni zahtjev

– zbog interesa službe.

(2) Vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost na osobni zahtjev ako ima propisano obrazovanje, uz obvezu prekvalifikacije za vojnostručnu specijalnost roda ili službe za koju se osposobljava i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

(3) U interesu popune Oružanih snaga vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila raspoređena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, službi, struci ili vojnostručnoj specijalnosti ako ima propisano obrazovanje.

(4) Za promjenu roda, službe, struke ili vojnostručne specijalnosti u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili služba.

Raščlamba popune

Članak 59.

(1) Osobe ovlaštene za raspoređivanje djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika najmanje jedanput na godinu provode raščlambu popune ustrojbenih mjesta prema uvjetima za raspoređivanje iz ovoga Zakona.

(2) Rezultati raščlambe iz stavka 1. ovoga članka temelj su za izradu planova popune, prijma, raspoređivanja, izobrazbe, promicanja i izdvajanja osoblja.

3. UPUĆIVANJE NA ŠKOLOVANJE

Članak 60.

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(2) Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.

4. UPUĆIVANJE U OPERACIJE POTPORE MIRU I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU

Članak 61.

(1) Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici i ugovorni pričuvnici na službi u Oružanim snagama mogu biti upućeni u inozemstvo radi sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.

(2) Djelatna vojna osoba razrješuje se dužnosti kada upućivanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od devet mjeseci.

5. UPUĆIVANJE U MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I VOJNA PREDSTAVNIŠTVA

Članak 62.

(1) Djelatna vojna osoba može se uputiti na rad u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

6. UPUĆIVANJE U DRUGA JAVNOPRAVNA TIJELA ILI PRAVNE OSOBE

Članak 63.

Djelatna vojna osoba može se uputiti na rad u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu najdulje do četiri godine, ako je to u interesu Oružanih snaga i javnopravnog tijela ili pravne osobe, na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

7. STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE

Članak 64.

(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:

– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca

– nakon ukidanja ustrojbenog mjesta – na rok iz članka 210. ovoga Zakona

– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.

(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

Članak 65.

(1) Protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) O žalbi odlučuje ovlaštena službena osoba Ministarstva obrane prema nadležnosti na temelju Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(3) Žalba protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje ne odgađa izvršenje rješenja.

8. LIJEČENJE I BOLOVANJE

Članak 66.

(1) Djelatna vojna osoba koja je zbog bolesti, ozljede ili ranjavanja privremeno spriječena obnašati dužnost u neprekidnom trajanju duljem od tri mjeseca razrješava se dužnosti.

(2) Djelatna vojna osoba po prestanku razloga zbog kojeg je razriješena dužnosti ima pravo biti raspoređena na istu vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja u istom ili najbližem mjestu službe.

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

9. UDALJENJE IZ SLUŽBE

Članak 67.

(1) Djelatnu vojnu osobu udaljuje se iz službe kada je protiv nje pokrenut istražni postupak i određen istražni zatvor, s danom određivanja istražnog zatvora.

(2) Udaljenje iz službe upravna je stvar.

Članak 68.

(1) Djelatna vojna osoba može biti udaljena iz službe kada je pokrenut kazneni postupak ili stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa, a povreda je takve naravi da bi ostanak u službi dok traje kazneni ili stegovni postupak mogao štetiti interesima službe.

(2) Ministar obrane, odnosno načelnik Glavnog stožera rješenjem može trenutačno udaljiti iz službe podređene odgovorne osobe do utvrđivanja konkretne pojedinačne odgovornosti, u slučaju da su dovedeni u opasnost životi i zdravlje ljudi odnosno imovina veće vrijednosti.

(3) U operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ovlast iz stavka 2. ovoga članka ima zapovjednik hrvatskih snaga u tim aktivnostima u inozemstvu.

Članak 69.

(1) Rješenje o udaljenju iz službe donosi nadređena osoba:

– u Oružanim snagama – časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine

– u Ministarstvu obrane – osoba na dužnosti načelnika sektora, odnosno njoj ravne ili više razine.

(2) Nadređena osoba obvezna je u rješenju obrazložiti činjenice i okolnosti na temelju kojih je donijela rješenje o udaljenju iz službe te je obvezna o udaljenju, bez odgađanja, obavijestiti osobu nadležnu za raspoređivanje osobe udaljene iz službe.

Članak 70.

(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba protiv rješenja o udaljenju iz službe ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Viši vojnostegovni sud dužan je riješiti žalbu u roku od 15 dana od primitka žalbe.

(4) Rješenje Višega vojnostegovnog suda izvršno je u upravnom postupku danom dostave toga rješenja.

Članak 71.

(1) Udaljenje iz službe djelatne vojne osobe može trajati samo dok postoje razlozi zbog kojih je doneseno rješenje o udaljenju iz službe.

(2) Nakon prestanka razloga za udaljenje iz službe djelatne vojne osobe nadležna osoba obvezna je riješiti status u službi djelatne vojne osobe.

(3) Udaljenje iz službe može trajati do okončanja kaznenog ili stegovnog postupka.

Članak 72.

(1) Smatrat će se da djelatna vojna osoba nije ni bila udaljena iz službe:

– ako bude obustavljen kazneni postupak koji se protiv nje vodio

– ako pravomoćnom odlukom suda bude oslobođena optužbe ili optužba bude odbijena ili odbačena

– ako izvršnom odlukom vojnostegovnog suda bude oslobođena od odgovornosti ili postupak bude obustavljen

– ako u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima bude oslobođena optužbe

– ako joj u stegovnom postupku pred vojnostegovnim sudom bude izrečena stegovna mjera.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka osobi koja se udaljuje iz službe pripadaju sva prava u vezi s obavljanjem službe kao da je cijelo vrijeme bila na dužnosti.

Članak 73.

(1) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, u iznosu od 80% osnovne plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio mjesecu udaljenja iz službe.

(2) Vrijeme udaljenja iz službe ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje iz službe.

(3) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje sva prava iz zdravstvenog osiguranja, osim prava na naknadu plaće zbog bolovanja.

10. STATUS NESTALOG I ZAROBLJENOG

Članak 74.

(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.

(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.

(4) Pravo iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.

11. MIROVANJE SLUŽBE

Članak 75.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je imenovana na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka traje do isteka roka na koji je imenovana, a najdulje pet godina.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je kao predstavnik Republike Hrvatske imenovana na dužnost u međunarodnu organizaciju.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama za vrijeme neplaćenog dopusta do isteka roka odobrenog neplaćenog dopusta.

(5) Djelatna vojna osoba čiji je supružnik imenovan na dužnost u inozemstvo ima pravo na mirovanje službe u skladu s propisima kojima se uređuju vanjski poslovi.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi miruju sva prava iz službe u Oružanim snagama dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju do šest mjeseci, s danom početka izdržavanja kazne.

(7) Mirovanje službe iz stavaka 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 76.

(1) Djelatna vojna osoba nakon iskorištenog rodiljnog i roditeljskog dopusta ima pravo ne raditi do navršene treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom kojim je regulirano to pravo, a za koje vrijeme miruju prava i obveze iz vojne službe.

(2) O svim pitanjima o pravima roditelja i njima izjednačenih osoba primjenjuju se odredbe posebnoga zakona kojima se regulira navedeno pravo.

(3) Mirovanje službe iz stavka 1. ovoga članka upravna je stvar.

V. PROFESIONALNI RAZVOJ

Članak 77.

(1) Profesionalni razvoj djelatnih vojnih osoba tijekom službe odvija se neprekidnim usavršavanjem, obukom i izobrazbom, uspješnim obnašanjem dužnosti, posebno ustrojbenih dužnosti višeg čina od osobnog te promaknućem u viši čin.

(2) Napredovanje u službi temelji se na stjecanju novih znanja i vještina i njihovu ocjenjivanju, izgradnji i održavanju sposobnosti potrebnih za obnašanje dužnosti više razine te provjerama tjelesnih, zdravstvenih i psihičkih sposobnosti.

1. POHAĐANJE VOJNE IZOBRAZBE

Vojno školovanje, vojna izobrazba i obuka

Članak 78.

(1) Vojno školovanje je vremenski ograničen planski proces stjecanja teorijskih znanja i vještina, u školama i drugim obrazovnim institucijama u svrhu osposobljavanja polaznika za obnašanje odgovarajućih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Vojna izobrazba je trajni proces usvajanja znanja, vještina i sposobnosti vojne osobe tijekom školovanja, obuke i drugih oblika usavršavanja i osposobljavanja.

(3) Vojna izobrazba je sastavni dio profesionalnog razvoja vojnih osoba, a provodi se na Hrvatskom vojnom učilištu, u središtima za obuku Oružanih snaga te u vojnim i civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(4) Vojna obuka je organiziran oblik aktivnosti kojim se pripadnici Oružanih snaga osposobljavaju za provedbu namjenskih zadaća.

Vrste vojne izobrazbe

Članak 79.

(1) Vojna izobrazba organizira se kao slijedno-rastuća te funkcionalna izobrazba.

(2) Slijedno-rastuća vojna izobrazba osposobljava vojnu osobu za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti i provodi se kroz četiri razine dočasničke i četiri razine časničke izobrazbe.

(3) Specijalistička vojna izobrazba osigurava stjecanje potrebnih znanja i vještina za obnašanje dužnosti određene vojnostručne specijalnosti.

(4) Vojna osoba se upućuje na određenu razinu slijedno-rastuće izobrazbe ako je s uspjehom završila prethodnu razinu izobrazbe.

(5) Funkcionalna izobrazba je oblik stjecanja znanja i vještina u svrhu kvalitetnijeg obnašanja dužnosti i nadopune vojnostručne specijalnosti, čijim se završetkom stječe dodatna osposobljenost za dužnosti u rodovima, službama i strukama u određenom funkcionalnom području.

(6) Izobrazba za prijam vojnih specijalista iz članka 46. ovoga Zakona provodi se pohađanjem općih nastavnih programa i specijalističkih tečajeva.

(7) Nadležnosti i način donošenja nastavnih planova i programa za pojedine vrste i razine vojne izobrazbe i izobrazbe za vojne specijaliste i nadzor nad provođenjem nastavnih planova i programa pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Temeljna i specijalistička vojna obuka

Članak 80.

(1) Vojnici/mornari osposobljavaju se za obnašanje vojničkih i mornarskih dužnosti temeljnom i specijalističkom vojnom obukom.

(2) Obuka iz stavka 1. ovoga članka provodi se u obučnim središtima i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga te u vojnim obučnim središtima u inozemstvu.

(3) Vojnici/mornari u pravilu se obučavaju za obnašanje dužnosti vojnostručnih specijalnosti u okviru jednog roda, odnosno službe, a iznimno se, u skladu s potrebama službe, mogu obučiti i za obnašanje dužnosti vojnostručnih specijalnosti u okviru drugog roda ili službe, ako posjeduju potrebno predznanje i sposobnosti.

Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba

Članak 81.

Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva:

– prva razina – za dodjelu čina skupnika

– druga razina – za promaknuće u čin desetnika i narednika

– treća razina – za promaknuće u čin nadnarednika i stožernog narednika

– četvrta razina – za promaknuće u čin časničkog namjesnika.

Članak 82.

(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina skupnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin desetnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 36 godina života.

(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin nadnarednika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 44 godine života.

(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin časničkog namjesnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 48 godina života.

Slijedno-rastuća časnička izobrazba

Članak 83.

Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva:

– prva razina – za dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promaknuće u čin natporučnika/poručnika fregate

– druga razina – za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete

– treća razina – za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate i brigadira/kapetana bojnog broda

– četvrta razina – za promaknuće u čin generala/admirala.

Članak 84.

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina poručnika/poručnika korvete najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin generala/admirala, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 godina.

(6) Časnici struka upućuju se na prvu i drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

Međunarodna vojna izobrazba

Članak 85.

(1) Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici pripremaju se i upućuju na školovanje u inozemstvu u skladu s Planom međunarodne vojne izobrazbe i godišnjom odlukom ministra obrane o školovanju u inozemstvu.

(2) Programi vojne izobrazbe u inozemstvu na koje se upućuju osobe iz stavka 1. ovoga članka prethodno se vrednuju prema razinama vojne izobrazbe u Oružanim snagama.

(3) Ministar obrane odlukom propisuje vrednovanje programa iz stavka 2. ovoga članka.

Vojni stipendisti

Članak 86.

(1) Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

(2) Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.

(3) Pravilnikom iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.

Učenje stranih jezika

Članak 87.

(1) Vojne osobe obvezne su steći, održavati i usavršavati odgovarajuću razinu znanja stranog jezika ovisno o činu i dužnosti koju obnašaju.

(2) Stjecanje, održavanje i usavršavanje znanja jezika provodi se u vojnim i civilnim obrazovnim institucijama i samoučenjem.

(3) Strane jezike za čijim poznavanjem postoji potreba službe, razinu znanja potrebnog za promaknuće u činove viših časnika te generala/admirala, kriterije za utvrđivanje razine znanja i način provjere znanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Prijavljivanje i odabir za izobrazbu

Članak 88.

(1) Vojne osobe koje ispunjavaju propisane uvjete mogu se uputiti na izobrazbu u skladu s kriterijima i potrebama službe.

(2) Odabrani kandidati potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u vezi s izobrazbom.

(3) Način i kriterije za odabir kandidata, nadoknadu troškova u vezi s izobrazbom, obveze koje će se utvrđivati ugovorima za pojedinu vrstu izobrazbe te druga pitanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja vojnih osoba pravilnikom propisuje ministar obrane.

2. ČINOVI

Članak 89.

(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.

(3) Činovi u Oružanim snagama su:

– za vojnike/mornare:

ČIN                                                  KRATICA

vojnik/mornar                                       voj/mor

pozornik                                                     pz

razvodnik                                                    rz

– za niže dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN                                                  KRATICA

skupnik skupnik vojni specijalist                     sk

desetnik desetnik vojni specijalist                    ds

narednik narednik vojni specijalist                   nr

– za više dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN                                                   KRATICA

nadnarednik nadnarednik vojni specijalist         nnr

stožerni narednik                                          sžn

časnički namjesnik                                        čn

– za niže časnike i vojne specijaliste:

– za više časnike:

– za generale/admirale:

(4) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.

Članak 90.

(1) Vojnoj osobi može se za potrebe obavljanja dužnosti u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te pri međunarodnim organizacijama dodijeliti privremeni čin za jedan čin viši od osobnog čina dok obavljaju te dužnosti.

(2) Vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka privremeni čin dodjeljuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

(3) Za vrijeme obavljanja dužnosti iz stavka 1. ovoga članka vojna osoba ostvaruje sva prava čina koji joj je privremeno dodijeljen, osim računanja vremena provedenog u privremenom činu za promaknuće u viši čin.

(4) Vojna osoba nakon prestanka dužnosti iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje prava u skladu sa svojim osobnim činom.

3. PROMICANJE VOJNIH OSOBA

Opći uvjeti za promicanje

Članak 91.

(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu

– ako nije kažnjena za kazneno djelo, odnosno ako je za kazneno djelo nastupila rehabilitacija i ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak

– ako nije kažnjena za stegovni prijestup, odnosno ako je stegovna sankcija brisana iz evidencije i ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

– ako u vremenu propisanom za promaknuće nijedanput nije ocijenjena ocjenom »zadovoljava«

– ako postoji mogućnost rasporeda na dužnost višeg čina.

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s propisom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(5) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.

Odabir i promicanje vojnih osoba

Članak 92.

(1) Odabir vojnih osoba za promicanje provodi se jedanput na godinu na temelju:

– ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom

– godišnjeg plana promicanja prema broju i strukturi činova po rodovima, službama i strukama

– vrednovanja propisanih kriterija za pojedini čin.

(2) Ministar obrane donosi plan iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka na temelju potreba ustroja, mogućnosti proračuna, slobodnih ustrojbenih mjesta i drugih važnih okolnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(3) Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije vrednovanja, postupak i način odabira te dodjele činova i promicanja vojnih osoba u činove.

(4) Propisom iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se uređuju i kriteriji, postupak i način odabira te dodjele činova i promicanje pričuvnika.

Dodjela čina i promicanje vojnika/mornara

Članak 93.

(1) Vojniku/mornaru može se dodijeliti čin pozornika nakon što u službi provede najmanje dvije godine.

(2) Pozornik se može promaknuti u čin razvodnika nakon što u činu pozornika provede najmanje tri godine.

(3) Vojnika/mornara u činove pozornika i razvodnika promiče načelnik Glavnog stožera ili osobe koje on ovlasti.

Dodjela čina skupnika

Članak 94.

Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.

Promicanje dočasnika

Članak 95.

(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– skupnik može biti promaknut u čin desetnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– desetnik može biti promaknut u čin narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 37 godina, kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 42 godine, kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 49 godina, kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za godinu dana dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na dočasnike vojne specijaliste.

(4) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika, odnosno voditelja.

Dodjela čina poručnika/poručnika korvete i promicanje časnika i generala/admirala

Članak 96.

(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

(2) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.

Članak 97.

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina života propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine te završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 39 godina, kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 48 godina, kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 51 godinu, kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu treće i četvrte razine ne primjenjuju se na časnike struka.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 98.

(1) Brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin brigadnog generala, odnosno komodora kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine te ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu četvrte razine, završen diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ima istaknute rezultate u službi na temelju najviših službenih ocjena.

(2) Promaknuće u čin general-bojnika/kontraadmirala, general-pukovnika/viceadmirala i generala zbora/admirala obavlja se u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U čin stožernoga generala, odnosno admirala flote može biti promaknut general zbora, odnosno admiral samo za ratne zasluge.

Ubrzano promicanje

Članak 99.

Časnik koji je proveo polovicu propisanoga vremena u činu potrebnome za promaknuće može se promaknuti u viši čin ako je u tom vremenu obnašao zapovjednu dužnost i u svim ocjenjivačkim razdobljima bio ocijenjen službenom ocjenom »osobito se ističe«.

Izvanredna dodjela čina

Članak 100.

U ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti Predsjednik Republike može dodijeliti odgovarajući časnički čin neovisno o odredbama ovoga Zakona.

Izvanredno promicanje

Članak 101.

(1) Časnik, odnosno dočasnik može biti izvanredno promaknut u neposredno viši čin jedanput tijekom službe, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekao posebne zasluge za Oružane snage.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u vrijeme ratnog stanja ili u stanju neposredne ugroženosti.

Oduzimanje i gubitak čina

Članak 102.

(1) Vojnoj osobi oduzima se čin:

– ako joj prestane hrvatsko državljanstvo

– ako joj je izvršnim rješenjem vojnostegovnog suda izrečena stegovna kazna oduzimanja čina.

(2) Osoba kojoj se oduzima čin gubi i sva prava vezana uz čin.

(3) Odluku o oduzimanju čina donosi osoba nadležna za dodjelu čina i promaknuće u čin u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Odluka o oduzimanju čina nije upravna stvar.

Članak 103.

(1) Osoba gubi čin po sili zakona ako joj prestane hrvatsko državljanstvo, ako je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga.

(2) Osoba nadležna za oduzimanje čina može oduzeti čin i osobi koja je pravomoćnom presudom osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora do pet godina za kazneno djelo protiv: čovječnosti i ljudskog dostojanstva; života i tijela; osobne slobode; spolne slobode; spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta; braka, obitelji i djece; zdravlja ljudi; opće sigurnosti; imovine; krivotvorenja; službene dužnosti; pravosuđa; javnog reda i mira; Republike Hrvatske; strane države ili međunarodne organizacije; Oružanih snaga.

(3) O pravomoćnim presudama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvješćuje se Ministarstvo obrane po službenoj dužnosti u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku.

(4) Osoba koja gubi čin gubi i sva prava vezana uz čin.

(5) Odluka o gubljenju čina nije upravna stvar.

Vraćanje oduzetog čina

Članak 104.

(1) Osobi iz članka 102. ovoga Zakona može biti vraćen čin koji joj je oduzet ako se utvrdi da nisu postojali razlozi za njegovo oduzimanje.

(2) Osobi kojoj je bio oduzet čin vraćaju se i sva prava u vezi s činom od dana oduzimanja čina.

(3) O povratu čina odlučuje osoba koja je dodijelila čin ili promaknula u čin.

4. STANDARDI PROFESIONALNOG RAZVOJA

Članak 105.

Standardi profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba ovise o osobnom činu, godinama života, civilnoj izobrazbi, vojnoj izobrazbi, vremenu provedenom u službi, kao i o drugim okolnostima važnim za obavljanje službe u Oružanim snagama.

Članak 106.

(1) Radi upravljanja profesionalnim razvojem ministar obrane pravilnikom utvrđuje standarde profesionalnog razvoja za djelatne vojnike/mornare, dočasnike i časnike. Prijedlog pravilnika ministru obrane može podnijeti načelnik Glavnog stožera.

(2) Standardi profesionalnog razvoja posebno se propisuju za djelatne vojne osobe borbenih rodova i rodova borbene potpore, a posebno za djelatne vojne osobe struka odnosno službi.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja te program zbrinjavanja i tranzicije osoba koje nemaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja.

5. OCJENJIVANJE DJELATNIH VOJNIH OSOBA

Članak 107.

(1) Djelatne vojne osobe ocjenjuje se za rad i postignuća tijekom kalendarske godine službenom ocjenom koja je temelj za odabir kandidata za promicanje, napredovanje u službi, izobrazbu, raspored i otpust iz službe.

(2) Rok za donošenje službenih ocjena je 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Djelatne vojnike/mornare ocjenjuje se svake druge godine 31. siječnja i u razdoblju od 90 do 120 dana prije isteka ugovora, osim u slučaju potrebe donošenja ocjene »ne zadovoljava«.

(4) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete, postupak i kriterije ocjenjivanja te način preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(5) Ne ocjenjuje se djelatnu vojnu osobu koja je, bez obzira na razloge, u kalendarskoj godini na dužnostima provela manje od šest mjeseci.

Članak 108.

(1) Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.

(2) Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.

(3) U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:

– rezultate u radu

– rezultate u usavršavanju

– sposobnost vođenja, zapovijedanja, odnosno upravljanja

– ljudske i vojničke osobine

– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi

– zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti.

(4) U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.

(5) U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.

(6) Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje.

(7) Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču.

Članak 109.

(1) Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.

(2) Drugoocjenjivač, odnosno prvoocjenjivač za osobe koje se ne ocjenjuju u drugoj razini može djelatnog dočasnika i časnika ocijeniti ocjenom »osobito se ističe« ili »ne zadovoljava« uz prethodno mišljenje kadrovskog savjeta odgovarajuće razine.

(3) Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku.

Članak 110.

(1) Osoba nezadovoljna ocjenom može podnijeti zahtjev za preispitivanje ocjene osobi nadređenoj drugoocjenjivaču u roku od 15 dana od dana primitka ocjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka osoba nadređena drugoocjenjivaču obvezna je osnovati povjerenstvo od tri člana koji imaju najmanje isti čin, isti razinu obrazovanja i po mogućnosti stručno usmjerenje kao i ocjenjivana osoba.

(3) Povjerenstvo je dužno preispitati osporavanu ocjenu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva i donijeti završnu ocjenu.

6. VOJNA PRIZNANJA

Općenito o vojnim priznanjima

Članak 111.

(1) Vojna priznanja mogu se dodijeliti vojnim osobama, službenicima i namještenicima, ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za osobit doprinos u izvršenju misije ili zadaće Oružanih snaga.

(2) Vojna priznanja su vojne medalje, plakete, pohvale i nagrade.

Članak 112.

Vojna priznanja dodjeljuju se prigodom obilježavanja Dana Oružanih snaga, Dana državnosti Republike Hrvatske, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Dana neovisnosti Republike Hrvatske, dana grana, rodova i službi, obljetnica postrojbi te u drugim svečanim prigodama.

Vojne medalje

Članak 113.

(1) Vojne medalje dodjeljuju se vojnim osobama i službenicima i namještenicima na službi u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane za osobni ili skupni doprinos postignućima u izvršavanju misija ili zadaća Oružanih snaga.

(2) Vojne medalje mogu se dodijeliti i vojnim osobama stranih zemalja te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za njihov osobni ili skupni doprinos postignućima u izvršenju misija ili zadaća Oružanih snaga.

(3) Vrste vojnih medalja, uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

Plakete

Članak 114.

(1) Plakete se dodjeljuju ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga i Ministarstva obrane te vojnim osobama, službenicima i namještenicima za doprinos u promicanju ugleda Oružanih snaga.

(2) Vrste vojnih plaketa te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Dodjela vojnih medalja i plaketa

Članak 115.

Vojne medalje i plakete dodjeljuju:

– Predsjednik Republike

– predsjednik Vlade Republike Hrvatske

– ministar obrane

– načelnik Glavnog stožera.

Pohvale i nagrade

Članak 116.

(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.

(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Strane vojne medalje

Članak 117.

Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.

VI. PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Članak 118.

(1) Djelatne vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama ostvaruju osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi.

Članak 119.

(1) Zdravstvena zaštita pripadnika Oružanih snaga provodi se kroz sustav zdravstvene potpore kao dijela cjelovitog sustava potpore Oružanih snaga, a pruža se u stacionarnim i terenskim uvjetima.

(2) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja propisuje pravilnikom način planiranja, organizacije, provedbe i nadzora zdravstvene potpore u Oružanim snagama.

Članak 120.

(1) Djelatne vojne osobe primarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruju kod izabranog vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine.

(2) Za djelatne vojne osobe kojima nije moguće zbog teritorijalne nepokrivenosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kod vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine uredit će se način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i doktora dentalne medicine iz mreže javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja propisat će pravilnikom postupak i ovlasti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika Oružanih snaga te način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Članak 121.

(1) Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti:

– zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama, a koje su izravna posljedica obavljanja službe

– zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu nakon otpusta iz Oružanih snaga kada prijave ozljedu ili bolest nadležnoj zdravstvenoj komisiji i kada zdravstvena komisija utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama.

Članak 122.

Zdravstvena sposobnost utvrđuje se na:

– prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite

– zahtjev nadređenog zapovjednika razine samostalne bojne, njemu ravne ili više razine

– zahtjev djelatne vojne osobe.

Članak 123.

(1) Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se nalazi na liječenju odnosno bolovanju neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(2) Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti.

(3) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose ocjenu zdravstvene sposobnosti.

(4) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku u neupravnom postupku za djelatne vojne osobe kojima utvrdi nesposobnost za djelatnu vojnu službu.

(5) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 4. ovoga članka u neupravnom postupku.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 4. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Odluke zdravstvene i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.

(8) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.

2. OBLICI POTPORE PRIPADNICIMA ORUŽANIH SNAGA I NJIHOVIM OBITELJIMA

Članak 124.

(1) Kada je protiv pripadnika Oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službe u Oružanim snagama, Ministarstvo obrane može pripadnicima Oružanih snaga osigurati odvjetničku ili drugu pravnu pomoć.

(2) Djelatnim vojnim osobama, na osobni zahtjev, može se osigurati besplatno pravno savjetovanje ako je protiv njih pokrenut kazneni postupak po privatnoj tužbi vezan za obavljanje službe, a služba je prema ocjeni Ministarstva obrane obavljana u skladu s propisima i pravilima.

(3) Pravno savjetovanje iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća savjetovanje o pravnom položaju u pravnim stvarima koje su povezane s obavljanjem vojne službe, pravima i obvezama u postupku, postupovnim pravilima, načinu izvršenja sudske odluke i sl.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje postupak i uvjete ostvarivanja prava na odvjetničku ili drugu pravnu pomoć iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Članak 125.

(1) Vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji je u obavljanju službe ili u vezi sa službom, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom, odnosno pogibeljnom događaju Ministarstvo obrane će osigurati pružanje psihološke pomoći.

(2) Vojnu osobu koja odbije psihološku pomoć zapovjednik samostalne bojne ili više razine odnosno vojni psiholog može uputiti na izvanrednu psihološku procjenu.

Članak 126.

(1) Djelatne vojne osobe kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) O uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane donosi pravilnik.

Članak 127.

(1) Djelatna vojna osoba koja pogine ili umre pokopat će se uz počasti u mjestu koje odredi njezina obitelj na trošak Ministarstva obrane.

(2) Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se:

– troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba

– putni troškovi za dva pratitelja

– troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema

– troškovi kremiranja

– ostali troškovi.

(3) Ministar obrane pravilnikom propisuje postupak ostvarivanja prava i iznos troškova iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 128.

(1) Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

(2) Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka 1. ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

Članak 129.

(1) Djeca djelatne vojne osobe koja je izgubila život u obavljanju službe imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć kao naknadu za troškove uzdržavanja i redovnog školovanja, i to za dijete predškolskog uzrasta 50%, do završenog osmog razreda osnovne škole 70% te do završene srednje škole, odnosno studiranja u statusu redovitog studenta 90% proračunske osnovice najdulje do kraja redovnog školovanja.

(2) Pod obavljanjem službe iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se borbene zadaće, vojne vježbe, operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu te obučne aktivnosti.

Članak 130.

Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika i roditelja u visini jedne proračunske osnovice.

Članak 131.

Rješavanje o pravima na novčane pomoći iz članaka 128., 129. i 130. ovoga Zakona upravne su stvari.

3. STAMBENO ZBRINJAVANJE

Članak 132.

(1) Djelatni vojnici/mornari, ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama smješteni su u vojnim lokacijama bez naknade.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u skladu s potrebama službe u vojnim lokacijama mogu biti smješteni i drugi pripadnici Oružanih snaga.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje može se dati na korištenje službeni stan prema uvjetima i kriterijima u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane.

Članak 133.

(1) Djelatnu vojnu osobu može se rasporediti u mjesto službe koje je više od 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku.

(2) Djelatnu vojnu osobu iz stavka 1. ovoga članka koja će u roku od pet godina ispuniti uvjete za starosnu mirovinu može se rasporediti na osobni zahtjev u mjesto službe najbliže mjestu stanovanja u skladu s nepopunjenim ustrojbenim mjestima.

(3) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u drugo mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku, kojima se u roku od 30 dana od dana rasporeda ne može dati na korištenje službeni stan, a nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(4) Visinu naknade iz stavka 3. ovoga članka određuje jedanput na godinu posebnom odlukom ministar obrane ovisno o razmještaju ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga na području Republike Hrvatske.

(5) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje.

(6) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza i pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji.

(7) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na korištenje organiziranog prijevoza.

(8) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 134.

Pravo na naknadu za stanovanje djelatna vojna osoba ne ostvaruje ako:

– je na temelju osobnog zahtjeva raspoređena u mjesto različito od prebivališta svoje obitelji

– je osiguran smještaj za nju i obitelj u mjestu rada.

4. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU

Članak 135.

(1) Djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi ne pripada plaća za sate odnosno dane neopravdane odsutnosti s posla.

Članak 136.

(1) Plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.

(2) Plaća se određuje odlukom o rasporedu.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka nije upravna stvar.

Članak 137.

(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.

(4) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

(5) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 3. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 138.

Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj doktora znanosti, ako im je znanstveni stupanj u funkciji poslova ustrojbenog mjesta.

Članak 139.

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.

5. NAKNADE PLAĆE

Naknada plaće za vrijeme bolovanja

Članak 140.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog bolovanja do 42 dana odsutna iz službe pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine osnovne plaće.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u iznosu od 100% prosječne plaće isplaćene joj u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupila privremena nesposobnost za rad.

Članak 141.

Naknada plaće za bolovanje koje traje dulje od 42 dana određuje se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i isplaćuje se na teret sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i dopusta

Članak 142.

Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu.

Naknada plaće za vrijeme izobrazbe i obuke

Članak 143.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme izobrazbe u zemlji ili inozemstvu isplaćuje se naknada plaće u visini plaće koju je ostvarivala na temelju dužnosti na koju je bila raspoređena prije upućivanja na izobrazbu.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu u inozemstvo, kao i djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na izobrazbu izvan mjesta prebivališta dulje od 30 dana, pripada i posebna naknada u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi upućenoj na vojnu obuku u inozemstvo pripada posebna naknada koju odlukom određuje ministar obrane.

(4) Pravo iz stavaka 2. i 3. ovoga članka isključuje pravo na dnevnicu.

6. OSTALA PITANJA U VEZI S PLAĆOM

Članak 144.

(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu ima pravo na osnovnu plaću osobnog čina i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjerila za plaće i druga primanja, odnosno materijalna prava vojnodiplomatskih osoba, osoba upućenih na rad u međunarodne organizacije, administrativno-tehničkog osoblja odnosno nediplomatskog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom određuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 145.

Kandidatu za časnika za vrijeme vojne izobrazbe i obuke tijekom koje se osposobljava za časnika Oružanih snaga pripada naknada plaće u visini 85% osnovne plaće utvrđene za čin poručnika/poručnika korvete.

Članak 146.

(1) Ugovornom pričuvniku tijekom službe u Oružanim snagama pripada plaća i druge naknade u skladu sa sklopljenim ugovorom o službi u ugovornoj pričuvi.

(2) Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije, uvjete i postupak ostvarivanja prava na novčanu naknadu ili naknadu plaće te druga prava ugovornih pričuvnika.

7. NAKNADE TROŠKOVA U VEZI S OBAVLJANJEM SLUŽBE

Naknada prijevoznih troškova

Članak 147.

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.

(2) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.

(3) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.

Naknada selidbenih troškova

Članak 148.

(1) Djelatna vojna osoba koja je zbog potreba službe raspoređena ili imenovana na dužnost u drugo mjesto rada ima pravo na naknadu troškova selidbe iz dosadašnjega u novo mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi isplatit će se naknada troškova selidbe u visini stvarnih izdataka prema računima troškova prijevoza uobičajenih u mjestu selidbe.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, selidbeni troškovi neće se nadoknađivati kada selidbu organizira Ministarstvo obrane.

Naknada za službeno putovanje

Članak 149.

(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.

(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa naknade kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.

Prehrana

Članak 150.

(1) Tijekom vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, obavljanja dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.

(2) Djelatni vojnici/mornari koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na besplatan objed.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici koji nisu obuhvaćeni stavcima 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na subvencioniranu prehranu.

(4) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo i iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

8. OSTALE NOVČANE POMOĆI

Članak 151.

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć jedanput na godinu u slučaju bolesti kada bolovanje traje neprekinuto dulje od 90 dana u visini jedne proračunske osnovice.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć zbog nastanka njegove teške invalidnosti ili teške invalidnosti njegove malodobne djece i supružnika u visini jedne proračunske osnovice.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć za rođenje djeteta, odnosno pravo na novčanu pomoć za slučaj posvojenja djeteta mlađeg od tri godine u visini od 50% proračunske osnovice.

(4) Rješavanje o pravima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 152.

Ako se propisima kojima se uređuju prava iz radnog odnosa ustanovi materijalno pravo koje nije propisano odredbama ovoga Zakona, ministar obrane može propisati to pravo u skladu s visinom proračunskih sredstava.

VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Općenito o radnom vremenu

Članak 153.

(1) Služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan.

(2) Radno vrijeme je razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadležne osobe.

(3) Raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane.

Članak 154.

(1) Puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u pet dana.

(2) Radno vrijeme zbog specifičnosti vojne službe ne mora biti ravnomjerno raspoređeno po tjednima te se može preraspodijeliti unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca, tako da u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od propisanoga punog radnog vremena.

(3) Kada je radno vrijeme preraspodijeljeno na način iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na rad u vrijeme vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstava, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu, taborovanja i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe i sl.

(5) Rad iz stavka 4. ovoga članka uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću, u smjenama i turnusima.

(6) Radno vrijeme može se za pojedine ustrojstvene jedinice Oružanih snaga rasporediti na način da vojne osobe kontinuirano vrijeme borave na vježbalištu, poligonu i u vojarni zbog specifičnosti vojne službe, a određeno vrijeme su izvan službe u stanju pripravnosti.

Članak 155.

Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

Godišnji odmor

Članak 156.

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje četiri tjedna.

(2) Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima ovisno o uvjetima obavljanja službe, složenosti i značaja dužnosti koja se obavlja, duljine radnog staža, životne dobi, socijalnih uvjeta, zdravstvenoga stanja i ostvarenih rezultata u službi, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u kalendarskoj godini.

(3) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom, kao ni vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik.

(4) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje uvjete i način korištenja godišnjeg odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 157.

(1) Ukupni broj dana godišnjeg odmora za svaku djelatnu vojnu osobu za tekuću kalendarsku godinu utvrđuje se odlukom, a vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjih odmora koji donosi zapovjednik, odnosno čelnik ustrojstvene jedinice razine samostalne bojne ili njoj ravne i više razine.

(2) Djelatna vojna osoba može godišnji odmor koristiti u više dijelova od kojih prvi dio od najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a preostali dio mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba koja zbog privremene nesposobnosti za rad ili obavljanja službe u inozemstvu nije bila u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor za prethodnu godinu u propisanom roku može navedeni godišnji odmor koristiti do 30. rujna tekuće godine.

(4) Djelatna vojna osoba kojoj prestaje služba, a nije iskoristila godišnji odmor u cijelosti ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

(5) Djelatna vojna osoba koja se prvi put zaposli ili ima prekid dulji od osam dana između dva zaposlenja pravo na godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidne službe.

Članak 158.

(1) Zapovjednik odnosno čelnik ustrojstvene jedinice iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona može djelatnoj vojnoj osobi zbog izvanrednih potreba službe prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora dok takvi razlozi traju.

(2) U slučaju prekida ili odgode godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih prekidom ili odgodom korištenja godišnjeg odmora.

(3) O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za upravljanje osobljem rješenjem, na temelju očitovanja osobe koja je donijela odluku o prekidu ili odgodi korištenja godišnjeg odmora i priložene dokumentacije kojom se dokazuju stvarni troškovi.

Plaćeni dopust

Članak 159.

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust do ukupno petnaest radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

– zaključenja braka – pet radnih dana

– rođenja djeteta – pet radnih dana

– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja i posvojenika – pet radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva – dva radna dana

– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja – tri radna dana

– dobrovoljnog davanja krvi – dva radna dana

– doniranja organa – 15 radnih dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja – dva radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja – četiri radna dana

– polaganja stručnog ili drugog ispita – pet radnih dana

– kulturnih i sportskih nastupanja – dva radna dana

– elementarne nepogode koja je neposredno zadesila djelatnu vojnu osobu – pet radnih dana.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i svako dobrovoljno davanje krvi iz stavka 1. ovoga članka neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom kalendarske godine iskoristila po drugim osnovama.

(3) Ako okolnost iz stavka 1. ovoga članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili u vrijeme odsutnosti iz službe zbog drugih razloga, djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

(4) Pravo na plaćeni dopust utvrđuje se odlukom koja nije upravna stvar.

Neplaćeni dopust

Članak 160.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi može se odobriti neplaćeni dopust bez naknade plaće do 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da neće izazvati veće poteškoće u obavljanju poslova ustrojstvene jedinice u slučajevima gradnje, popravka ili adaptacije obiteljske kuće, odnosno stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama ili natjecanjima, školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije za vlastite potrebe, kao i zbog drugih opravdanih razloga.

(2) Kada to okolnosti zahtijevaju, može se neplaćeni dopust odobriti u trajanju duljem od 30 dana, a najdulje do godine dana.

(3) Za vrijeme neplaćenog dopusta djelatnoj vojnoj osobi miruju prava i obveze iz službe.

(4) Pravo na neplaćeni dopust utvrđuje se rješenjem koje je upravna stvar.

VIII. PRAVA I OBVEZE OSOBA UPUĆENIH U OPERACIJE POTPORE MIRU I DRUGE AKTIVNOSTI U INOZEMSTVU

Članak 161.

(1) U operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije ili druge aktivnosti u inozemstvo mogu se upućivati djelatne vojne osobe, službenici i namještenici i ugovorni pričuvnici na službi u Oružanim snagama koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

– da su prethodno završili odgovarajuću obuku u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu i da su osposobljeni za dužnost na koju se upućuju

– da imaju odgovarajuću vojnu izobrazbu

– da imaju zdravstvenu sposobnost

– da imaju odgovarajuće znanje stranog jezika

– da ispunjavaju propisane sigurnosne kriterije

– da ispunjavaju i druge kriterije koje je propisala međunarodna organizacija pod čijim okriljem se provodi međunarodna operacija.

(2) Ministar obrane pravilnikom propisuje kriterije i postupak za odabir pripadnika Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način osposobljavanja u skladu sa zahtjevima pojedine operacije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje načelnik Glavnog stožera.

Članak 162.

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.

(2) Ministar obrane odlukom propisuje terenski dodatak osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.

(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku.

Članak 163.

(1) Prije upućivanja u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu Ministarstvo obrane s osobom iz članka 161. ovoga Zakona zaključuje ugovor.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se međusobna prava i obveze, naziv operacije, odnosno aktivnosti u koju se osoba iz stavka 1. ovoga članka upućuje, terenski dodatak, uvjeti i posljedice raskida ugovora te druga pitanja u vezi upućivanja u operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.

Članak 164.

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona dužne su prihvatiti sudjelovanje u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ako ispunjavaju uvjete iz članka 161. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje odbiju upućivanje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka dužne su Ministarstvu obrane nadoknaditi troškove obuke te drugu štetu nastalu u vezi s odbijanjem, odnosno upućivanjem druge osobe.

Članak 165.

(1) Osobama iz članka 161. ovoga Zakona može se, na osobni zahtjev, odgoditi upućivanje u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu zbog smrti ili teške bolesti u obitelji, odnosno zbog prirodnih nepogoda i drugih nesreća, ako bi njihova uža obitelj bila dovedena u težak položaj zbog njihove odsutnosti dok postoje ti razlozi, a najdulje godinu dana.

(2) Odgoda upućivanja iz stavka 1. ovoga članka nije upravna stvar.

Članak 166.

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu tijekom jednog upućivanja provesti najdulje 12 mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu provesti dulje od 12 mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu iz tehničkih razloga i ostalih okolnosti koji priječe povratak u Republiku Hrvatsku, dok takve okolnosti traju.

(3) Na zahtjev zapovjednika snaga i uz suglasnost načelnika Glavnog stožera u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osoba iz stavka 1. ovoga članka može provesti najdulje 15 mjeseci.

Članak 167.

Za vrijeme sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona obvezne su:

– dostojno predstavljati Republiku Hrvatsku

– djelovati u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske

– poštovati odluke, zapovijedi i naloge te načela i pravila međunarodnog ratnog i humanitarnog prava te posebna pravila konkretne operacije odnosno druge aktivnosti na koju su upućeni

– poštovati vojnu stegu

– pridržavati se propisa o osobnoj sigurnosti

– provoditi preventivne mjere radi zaštite zdravlja

– čuvati povjerena materijalna sredstva

– poštovati kulturne i vjerske običaje te druge vrednote zemlje domaćina

– provoditi mjere zaštite tajnosti klasificiranih podataka tijekom boravka u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu.

Članak 168.

Za vrijeme sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobama iz članka 161. ovoga Zakona zabranjeno je:

– obavljanje gospodarskih ili uslužnih djelatnosti, osim onih koje se odnose na logističku potporu vlastitih ili savezničkih snaga

– svako miješanje u unutarnje poslove zemlje domaćina izvan odobrenog mandata tih operacija, odnosno drugih aktivnosti

– samovoljno napuštanje ili prekidanje operacije, odnosno druge aktivnosti bez suglasnosti ili odobrenja nadležnih tijela

– svako drugo postupanje izvan mandata tih operacija, odnosno drugih aktivnosti.

Članak 169.

(1) Za svakih navršenih šest mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(2) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.

(4) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama, odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku pravilnikom propisuje ministar obrane.

IX. KAZNENA, PREKRŠAJNA, STEGOVNA I MATERIJALNA ODGOVORNOST

1. KAZNENA ODGOVORNOST

Odgovornost pripadnika Oružanih snaga za kaznena djela

Članak 170.

(1) Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za kaznena djela po odredbama Kaznenog zakona i drugih zakona.

(2) Kaznena odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet kaznenog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.

(3) Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek kaznenog postupka.

(4) Počinitelju stegovnog prijestupa protiv kojeg je kazneni postupak pokrenut ili je u tijeku ne može se izreći stegovna kazna pritvora.

Obveze i ovlasti ovlaštenih službenih osoba vojne policije

Članak 171.

(1) Ovlaštene službene osobe vojne policije provode kriminalističko istraživanje nad pripadnicima Oružanih snaga kada postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti te provode radnje za pokretanje prekršajnog postupka.

(2) Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene službene osobe vojne policije postupaju u okviru prava i dužnosti prema Zakonu o kaznenom postupku, Prekršajnom zakonu, Zakonu o obrani i drugim propisima.

2. PREKRŠAJNA ODGOVORNOST

Odgovornost pripadnika Oružanih snaga za prekršaje

Članak 172.

(1) Pripadnici Oružanih snaga odgovaraju za prekršaje prema općim propisima o prekršajima.

(2) Prekršajna odgovornost ne isključuje stegovnu odgovornost ako djelo koje je predmet prekršajnog postupka predstavlja i kršenje vojne stege.

(3) Stegovni postupak vodi se bez obzira na tijek prekršajnog postupka.

3. STEGOVNA ODGOVORNOST

3.1. Općenito o stegovnoj odgovornosti

Načelo zakonitosti

Članak 173.

Vojnu osobu ne može se smatrati stegovno odgovornom za djelo koje prije nego što je počinjeno nije bilo Zakonom određeno kao kršenje vojne stege, niti joj može biti izrečena stegovna sankcija koja prije nego što je djelo počinjeno nije bila Zakonom predviđena kao stegovna mjera, odnosno stegovna kazna.

3.2. Kršenje vojne stege

Vojna stega i kršenje vojne stege

Članak 174.

(1) Vojna stega je točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama u skladu s ovim Zakonom, drugim propisima, pojedinačnim aktima i zapovijedima nadređenih osoba te poštovanje načela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje.

(2) Kršenjem vojne stege smatra se svako ponašanje suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Vrste kršenja vojne stege

Članak 175.

(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.

(2) Stegovne pogreške su:

1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga

2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe

3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana

4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata

5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni

6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima

7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju

8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(3) Stegovni prijestupi su:

1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga

2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove

4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe

6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti

7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola ili droga u službene prostorije

8. dolazak na službu ili dužnost pod utjecajem alkohola ili droga

9. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola (opijenost) ili droga u službi, na dužnosti ili na javnom mjestu

10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti

11. povreda propisa o stražarskoj službi

12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja

13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti

14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe

15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane

16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do pet dana

17. zlouporaba bolovanja

18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća

19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta

20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga

21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata

22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda

23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože

24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje

25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga

26. tjelesni sukob

27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane

28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane radi protupravnog prisvajanja

29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama

30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi

31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka

32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti

33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane

34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama

35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima

37. javno istupanje suprotno propisima

38. nepostupanje po zahtjevu za iseljenje iz službenog stana Ministarstva obrane

39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona

41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju

42. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

Osobe koje mogu biti odgovorne za kršenje vojne stege

Članak 176.

(1) Za kršenje vojne stege odgovaraju vojne osobe dok su u službi u Oružanim snagama.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je stegovni postupak pokrenut za vrijeme trajanja službe, djelatne vojne osobe odgovaraju za stegovne prijestupe počinjene tijekom službe u Oružanim snagama i nakon prestanka službe.

(3) Ako vojnostegovni sud ocijeni da bi vođenje stegovnog postupka nakon prestanka službe djelatne vojne osobe bilo nesvrhovito, obustavit će postupak.

Stupnjevi odgovornosti

Članak 177.

(1) Vojne osobe koje u tijeku obavljanja službe ili izvan nje prekrše vojnu stegu podliježu stegovnoj odgovornosti ako su prekršile vojnu stegu s namjerom ili iz nehaja.

(2) Kršenje vojne stege može biti počinjeno s izravnom ili neizravnom namjerom.

(3) Vojna osoba postupa s izravnom namjerom kada je svjesna svojega djela i hoće ili je sigurna u njegovo počinjenje.

(4) Vojna osoba postupa s neizravnom namjerom kada je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege pa na to pristaje.

(5) Kršenje vojne stege može biti počinjeno svjesnim ili nesvjesnim nehajem.

(6) Vojna osoba postupa sa svjesnim nehajem kada je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.

(7) Vojna osoba postupa s nesvjesnim nehajem kada nije svjesna da može počiniti kršenje vojne stege iako je prema okolnostima bila dužna i prema svojim osobnim svojstvima mogla biti svjesna te mogućnosti.

Isključenje protupravnosti i odgovornosti

Članak 178.

(1) Nema kršenja vojne stege ako je vojna osoba postupila u nužnoj obrani, kao ni u slučaju krajnje nužde.

(2) Nužna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da vojna osoba od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad.

(3) Krajnja nužda postoji kada vojna osoba prekrši vojnu stegu da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom je učinjeno zlo manje ili jednako zlu koje je prijetilo.

(4) Nema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.

(5) Nema kršenja vojne stege kada je vojna osoba postupila pod djelovanjem neodoljive sile ili pod djelovanjem prijetnje ili ako je kao službena osoba na temelju zakonske ovlasti primijenila sredstva prisile u skladu sa zakonom.

(6) Vojna osoba koja kršenje vojne stege počini na zapovijed odgovorna je samo ako je znala ili je bilo očito da izvršenjem zapovijedi čini kazneno djelo ili kršenje vojne stege.

(7) Nema kršenja vojne stege ako vojna osoba odbije izvršiti nalog ili zapovijed kojom se od nje traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava ili koja je upravljena na počinjenje kaznenog djela ili je protivna običajima ratovanja i pravu oružanih sukoba ili usmjerena na ponižavanje dostojanstva osobe ili je očito nejasna ili neprovediva.

3.3. Stegovne sankcije

Općenito o stegovnim sankcijama

Članak 179.

(1) Za kršenje vojne stege vojnim osobama izriču se stegovne sankcije: stegovne mjere i stegovne kazne.

(2) Opća svrha propisivanja, izricanja i primjene stegovnih sankcija jest da sve vojne osobe poštuju vojnu stegu i da nitko ne krši vojnu stegu te da se počinitelji kršenja vojne stege ubuduće tako ponašaju.

(3) Svrha izricanja stegovnih sankcija je da se, uvažavajući opću svrhu stegovnih sankcija, izrazi prijekor zbog počinjenog kršenja vojne stege, utječe na stranku da ubuduće ne krši vojnu stegu, utječe na sve ostale vojne osobe da ne krše vojnu stegu i da se primjenom propisanih sankcija utječe na svijest vojnih osoba o neprihvatljivosti kršenja vojne stege i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

(4) Za stegovne pogreške izriču se stegovne mjere, a za stegovne prijestupe stegovne kazne.

(5) Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se istodobno odlučuje izriče se samo jedna stegovna mjera ili jedna stegovna kazna.

(6) Pri odabiru vrste i mjere stegovne sankcije uzima se u obzir vrsta kršenja vojne stege, posljedice kršenja vojne stege, stupanj krivnje osobe protiv koje se vodi postupak, pobude iz kojih je prekršena vojna stega, okolnosti u kojima je prekršena vojna stega, dotadašnji rad i ponašanje osobe protiv koje se vodi postupak, narav njezina posla, njezin odnos prema oštećeniku i naknadi štete prouzročene kršenjem vojne stege te druge olakotne i otegotne okolnosti.

Stegovne mjere

Članak 180.

(1) Stegovne mjere su:

1. opomena

2. ukor

3. smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca.

(2) Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ne može se izreći ročnicima, kadetima i pričuvnicima.

Stegovne kazne

Članak 181.

(1) Stegovne kazne su:

1. zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknuću u trajanju od jedne do četiri godine

2. smanjenje plaće od 21% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci

3. pritvor u trajanju do 30 dana

4. prevođenje čina u neposredno niži čin

5. oduzimanje čina

6. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine

7. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina

8. raskid ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom usavršavanju

9. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi

10. prestanak djelatne službe.

(2) Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.

(3) Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.

(4) Stegovna kazna prestanka djelatne službe može se izreći i uvjetno na vrijeme od tri do 12 mjeseci. Stegovna se kazna neće izvršiti ako vojna osoba u određenom vremenu ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup.

(5) Vojna osoba koja stegovni prijestup počini u operaciji potpore miru ili drugoj aktivnosti u inozemstvu kaznit će se stegovnom kaznom prestanka službe ili stegovnom kaznom prevođenja čina u neposredno niži čin ili oduzimanja čina ili smanjenjem plaće od 33% u trajanju od najmanje šest mjeseci.

Brisanje stegovnih sankcija

Članak 182.

(1) Vojnoj osobi koja u razdoblju od dvije godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(2) Vojna osoba koja u razdoblju od pet godina nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(3) Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s danom njezina brisanja.

(4) Vojnoj osobi se s danom donošenja akta o pomilovanju stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(5) Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba, odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno stegovnu kaznu.

(6) S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kada je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije, odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.

(7) Vojnoj osobi kojoj je stegovna sankcija brisana, nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da nije kršila vojnu stegu te se njezina prava ne mogu razlikovati od prava vojne osobe koja nije kršila vojnu stegu.

Zastara izvršenja stegovne sankcije

Članak 183.

(1) Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa nakon isteka tri mjeseca od dana kada je odluka o stegovnoj kazni postala izvršna, a zastara izvršenja stegovne mjere nakon isteka dva mjeseca od dana kada je stegovna mjera postala izvršna.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zastara izvršenja stegovne kazne prestanka službe nastupa nakon isteka šest mjeseci od dana kada je odluka o kazni postala izvršna.

(3) Zastara izvršenja stegovne kazne prekida se svakom radnjom usmjerenom na izvršenje kazne.

(4) Zastara izvršenja stegovne kazne nastupa u svakom slučaju kada protekne dvaput onoliko vremena koliko je propisano u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

3.4. Stegovni postupak

Supsidijarna primjena Zakona o općem upravnom postupku

Članak 184.

Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti, a u onim stvarima koje nisu uređene ovim propisima odgovarajuće se primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Pokretanje i vođenje stegovnog postupka

Članak 185.

(1) Ovlaštena tijela pokreću i vode stegovni postupak po službenoj dužnosti.

(2) Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka i vodi nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.

(3) Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa pokreću podnošenjem stegovne prijave nadređene osobe na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine i ovlaštene službene osobe vojne policije, a vodi nadležni vojnostegovni sud.

(4) Svi su dužni prijaviti kršenja vojne stege o kojima imaju saznanja. Osobe koje nisu ovlaštene za pokretanje stegovnog postupka inicirat će njegovo pokretanje putem vojne policije.

(5) Na temelju činjenica utvrđenih u vojnostegovnom postupku nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, odnosno vojnostegovni sud donosi rješenje o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj sankciji.

(6) Protiv rješenja donesenih u vojnostegovnom postupku dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana primitka.

(7) Stranke se po objavi rješenja vojnostegovnog suda mogu odreći prava na žalbu.

(8) Ako su se obje stranke nakon objave odluke odrekle prava na žalbu, pisano izrađeno rješenje ne mora sadržavati obrazloženje.

(9) Protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda može se pokrenuti upravni spor pred sudom nadležnim za upravne sporove.

(10) Osoba protiv koje se vodi stegovni postupak ima pravo braniti se sama ili uz stručnu pomoć branitelja.

Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka

Članak 186.

(1) Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške zastarijeva nakon isteka tri mjeseca od dana kada je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine saznala za izvršenu povredu i počinitelja, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana izvršenja povrede, a postupak se mora završiti u roku od šest mjeseci od dana pokretanja.

(2) Pokretanje stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa zastarijeva nakon isteka 12 mjeseci od dana kada je nadređena osoba postavljena na dužnost zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine saznala za stegovni prijestup, ali najkasnije u roku od dvije godine od izvršenog prijestupa, a postupak se mora završiti u roku od dvije godine od dana pokretanja.

(3) Zastara pokretanja i vođenja stegovnog postupka zbog stegovnog prijestupa koji ima obilježja kaznenog djela za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti te je u povodu toga kaznenog djela u tijeku postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom ili sudom ili je kazneni postupak već okončan pravomoćnom osuđujućom presudom nastupa istodobno kada i zastara progona zbog kaznenog djela.

Smjernice za provedbu stegovnih postupaka

Članak 187.

Radi utvrđivanja jedinstvene stegovne politike ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera jedanput na godinu donosi smjernice za provedbu stegovnih postupaka.

3.5. Vojnostegovni sudovi

Općenito o vojnostegovnim sudovima

Članak 188.

(1) Vojnostegovni sudovi samostalno i neovisno odlučuju o stegovnoj odgovornosti za stegovne prijestupe i materijalnoj odgovornosti vojnih osoba.

(2) Prvostupanjski vojnostegovni sud ustrojava se u Oružanim snagama, a za svoj rad odgovara ministru obrane i načelniku Glavnog stožera.

(3) Viši vojnostegovni sud ustrojava se u Ministarstvu obrane, a za svoj rad odgovara ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

(4) Sjedište prvostupanjskoga vojnostegovnog suda određuje se ustrojem Oružanih snaga, a sjedište Višega vojnostegovnog suda ustrojem Ministarstva obrane.

(5) Vojnostegovni sudovi sastoje se od predsjednika suda, određenog broja sudaca i sudaca porotnika.

(6) Ustroj prvostupanjskoga vojnostegovnog suda uređuje se ustrojbenim knjigama Oružanih snaga, a ustroj Višega vojnostegovnog suda Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

Stvarna nadležnost vojnostegovnih sudova

Članak 189.

(1) Prvostupanjski vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o stegovnoj odgovornosti vojnih osoba za stegovne prijestupe, kao i za stegovne pogreške ako se u postupku za stegovni prijestup utvrdi da je vojna osoba počinila stegovnu pogrešku

2. odlučivanje o odgovornosti za štetu koju vojna osoba počini u službi ili u vezi s obavljanjem službe

3. vođenje službene evidencije o stegovnim kaznama za stegovne prijestupe i o postupcima utvrđivanja odgovornosti za štetu te izdavanje potvrda o stegovnoj kažnjavanosti odnosno nekažnjavanosti.

(2) Viši vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom vojnostegovnom postupku

2. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe

3. vođenje službene evidencije o žalbama na rješenja o stegovnim mjerama i kaznama, žalbama na rješenja o udaljenju iz službe i odlukama suda nadležnog za upravne sporove po tužbama protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda.

Sastav vojnostegovnih sudova

Članak 190.

(1) Postupak pred prvostupanjskim vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac koji profesionalno obnaša dužnost.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se sudi generalima/admiralima, prvostupanjski vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca od kojih najmanje jedan profesionalno obnaša dužnost, a najmanje jedan sudac od tri suca ima osobni čin generala/admirala.

(3) Viši vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca koji profesionalno obnašaju dužnost.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri i žalbe protiv rješenja o udaljenju iz službe odlučuje sudac pojedinac Višega vojnostegovnog suda.

Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca te svečana prisega

Članak 191.

(1) Predsjednika i suce prvostupanjskog vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke te suce porotnike iz reda generala/admirala imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

(2) Predsjednika i suce Višega vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

(3) Predsjednici vojnostegovnih sudova, vojnostegovni suci i suci porotnici prije stupanja na dužnost daju svečanu prisegu pred ministrom obrane i načelnikom Glavnog stožera. Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano pridržavajući se Ustava i zakona, dajući puni doprinos razvitku Oružanih snaga jačanjem vojne stege.«

Nadzor nad poslovanjem vojnostegovnih sudova

Članak 192.

(1) Ministar obrane i načelnik Glavnog stožera ili osobe koje oni ovlaste nadziru pravodobnost i urednost obavljanja poslova prvostupanjskoga vojnostegovnog suda.

(2) Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti nadzire pravodobnost i urednost obavljanja poslova Višega vojnostegovnog suda.

(3) Tijekom obavljanja poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se obaviti i neposredan uvid u rad sudaca, ali se pri tome ne smije utjecati na njihovu neovisnost i slobodu u donošenju odluka.

4. MATERIJALNA ODGOVORNOST

Materijalna odgovornost Republike Hrvatske

Članak 193.

(1) Za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u vezi s obavljanjem službe počini trećim osobama odgovara Republika Hrvatska.

(2) Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti povrat iznosa iz stavka 1. ovoga članka isplaćenoga trećim osobama samo ako je pripadnik Oružanih snaga namjerno ili iz krajnje nepažnje počinio štetu.

(3) Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka Republika Hrvatska ima pravo od pripadnika Oružanih snaga tražiti i naknadu budućih iznosa koje je ona dužna obročno isplaćivati na temelju pravomoćne sudske odluke.

(4) Za ostale štete počinjene u vezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi šteta.

(5) O zahtjevu oštećenika da mu Republika Hrvatska nadoknadi štetu odlučuje nadležni sud.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. ovoga članka, oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz članka 126. ovoga Zakona.

Materijalna odgovornost vojnih osoba

Članak 194.

(1) Vojna osoba koja namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese Republici Hrvatskoj štetu dužna ju je nadoknaditi.

(2) Nadređeni zapovjednik razine bojne, njemu ravne ili više razine u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se šteta dogodila obvezan je pokrenuti postupak utvrđivanja štete protiv vojne osobe koja je nanijela štetu Republici Hrvatskoj pred nadležnim vojnostegovnim sudom.

Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti

Članak 195.

(1) Postojanje štete, visinu štete, odgovornost za naknadu štete utvrđuje prvostupanjski vojnostegovni sud odlukom koja nije upravna stvar.

(2) Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti pred vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac.

(3) Prije donošenja odluke vojnostegovni sud dužan je saslušati osobu protiv koje se provodi postupak utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete ili pribaviti njezinu pisanu izjavu.

(4) O načinu naknade štete može se sa štetnikom zaključiti pisani sporazum koji predstavlja ovršnu ispravu.

(5) Ako štetnik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.

(6) Potraživanje naknade štete utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva za 10 godina.

(7) Ministar obrane će pravilnikom urediti postupak utvrđivanja štete i njezine visine.

Naknada štete počinjene kršenjem vojne stege

Članak 196.

(1) O naknadi štete počinjene kršenjem vojne stege na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane odlučuje se u stegovnom postupku pred vojnostegovnim sudom.

(2) Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, vojnostegovni će sud odlučivati samo o stegovnoj odgovornosti, a o naknadi štete odlučivat će se u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.

Posebni slučajevi oslobođenja od odgovornosti za štetu, odnosno obveze naknade štete

Članak 197.

(1) Štetnika se može u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu ili prouzročenu štetu, odnosno može se obustaviti postupak za naknadu štete ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadležnoga zapovjednika, pod uvjetom da ga je štetnik prethodno pisanim putem upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta.

(2) Štetnika koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete.

(3) Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 2. ovoga članka ako je šteta nastala obavljanjem službe ili vojne vježbe u Oružanim snagama, zbog znatnih napora u obavljanju službe, smještaja stvari koji ne odgovara propisanim uvjetima ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.

Utvrđivanje visine štete

Članak 198.

(1) Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.

(2) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.

(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

Odgovornost više osoba za istu štetu

Članak 199.

(1) Kada je štetu počinilo više vojnih osoba, svaka od njih odgovara za dio štete koju je počinila ili prouzročila.

(2) Kada se ne može utvrditi pojedinačni udio počinitelja štete, smatra ih se jednako odgovornima i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

(3) Kada štetu počini više vojnih osoba kaznenim djelom počinjenim s namjerom, počinitelji solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu.

Odgovornost računopolagatelja za štetu na imovini

Članak 200.

(1) Računopolagatelji i rukovatelji sredstvima Oružanih snaga odgovorni su za štetu na imovini koja im je povjerena na čuvanje, osim ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom treće osobe ili je šteta nastala slučajem ili zbog više sile.

(2) Ministar obrane u skladu s propisima kojima se uređuje materijalno i financijsko poslovanje odlukom propisuje koje se osobe u Oružanim snagama smatraju računopolagateljima te utvrđuje njihova prava i dužnosti.

X. PRESTANAK SLUŽBE

Planiranje izdvajanja i tranzicije

Članak 201.

Radi dostizanja i održavanja zahtijevane dobne i kvalifikacijske strukture, strukture činova i kategorija osoblja, omogućavanja profesionalnog razvoja osoblja ministar obrane donosi godišnji plan izdvajanja osoblja.

Godišnji plan izdvajanja osoblja

Članak 202.

(1) Godišnjim planom izdvajanja osoblja utvrđuje se broj i struktura djelatnih vojnih osoba, kriteriji, prioriteti te dinamika izdvajanja osoblja.

(2) Odabir i priprema osoba za izdvajanje provodi se u skladu s godišnjim planom izdvajanja osoblja koji se donosi najkasnije do kraja listopada tekuće za sljedeću kalendarsku godinu.

Tranzicija

Članak 203.

(1) Za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje uz častan otpust zbog potreba službe prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, Ministarstvo obrane izrađuje i provodi program tranzicije i zbrinjavanja djelatnih vojnih osoba.

(2) Ministar obrane odlukom će odrediti iznos i način isplate otpremnine, kao i način provedbe programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja.

1. NAČINI PRESTANKA SLUŽBE

1.1. Općenito o načinima prestanka službe

Članak 204.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje:

– po sili zakona

– na temelju osobnog zahtjeva

– nakon isteka roka na koji je primljena u službu

– otkazom

– nakon isteka probnog rada vojnika/mornara, ako ne zadovolji

– sporazumom.

(2) U vrijeme ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti ili u slučaju sudjelovanja Oružanih snaga u operacijama u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora služba može prestati samo po sili zakona ili sporazumom.

1.2. Prestanak službe po sili zakona

Članak 205.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:

– smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti

– kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe

– kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu po općem propisu, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete

– na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem

– na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, danom utvrđenim rješenjem

– na temelju rješenja o općoj i profesionalnoj nesposobnosti za rad, danom utvrđenim rješenjem

– ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja

– ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne

– kada je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu

– kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja

– kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja

– kada je tijekom službe osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja

– istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka

– kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka.

(3) Stegovni postupak iz stavka 2. ovoga članka mora se provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.

1.3. Prestanak službe na osobni zahtjev

Članak 206.

(1) Djelatna vojna osoba može podnijeti osobni zahtjev za prestanak službe.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi može se odbiti zahtjev za prestanak službe i odrediti zadržavanje do godine dana ako za to postoji osobita potreba službe koju utvrđuje načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi koja nije ispunila obveze u vezi sa školovanjem, stipendiranjem ili specijalizacijom služba može prestati na osobni zahtjev i prije ispunjenja obveza ako ne postoji poseban interes službe, uz obvezu prethodne naknade troškova stipendiranja i specijalizacije razmjerno neispunjenom dijelu obveze.

(4) Na prestanak službe na osobni zahtjev primjenjuju se otkazni rokovi iz članka 210. ovoga Zakona.

1.4. Prestanak službe istekom roka

Članak 207.

Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje istekom roka na koji je primljena u službu ako joj služba ne prestane ranije na drugi način propisan ovim Zakonom.

1.5. Prestanak službe istekom probnog rada vojnika/mornara

Članak 208.

Djelatnom vojniku/mornaru djelatna vojna služba prestaje ako nije zadovoljio na probnom radu, posljednjeg dana probnoga rada.

1.6. Sporazumni prestanak službe

Članak 209.

(1) Sporazumno služba može prestati na temelju pisanog sporazuma između Ministarstva obrane i djelatne vojne osobe.

(2) Sporazumom se utvrđuje dan prestanka službe i način rješavanja međusobnih prava i obveze u vezi sa službom.

(3) Sporazum o prestanku službe mora biti u pisanom obliku i sadržavati način rješavanja svih međusobnih potraživanja iz službe ili u svezi sa službom.

1.7. Prestanak službe i otkazni rokovi

Članak 210.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem.

(2) Služba iz stavka 1. ovoga članka prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:

– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine

– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu

– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine

– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina

– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina

– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.

(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.

1.8. Častan i nečastan otpust

Članak 211.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi u rješenju o prestanku djelatne vojne službe naznačava se je li dobila »častan otpust« ili »nečastan otpust«.

(2) Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:

– izgubile službu na temelju izvršnog rješenja vojnostegovnog suda

– tijekom službe osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine za kazneno djelo koje je zapreka za prijam iz članka 35. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

(3) U svim ostalim slučajevima propisanima odredbama ovoga Zakona osobe dobivaju častan otpust.

(4) Nečastan otpust iz stavka 2. ovoga članka ima za posljedicu gubitak prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka službe, kao što su:

– pravo na čin i oslovljavanje činom u mirovini

– pravo na povratak u službu

– pravo na mirovinu u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kada se ispune propisani uvjeti

– pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama

– ostale povlastice i pogodnosti.

Članak 212.

(1) Časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezan je bez odgode izvijestiti nadležnu osobu o nastanku razloga za prestanak službe djelatne vojne osobe, službenika ili namještenika za kojeg je nastao neki od razloga za prestanak službe.

(2) Rješenje o prestanku službe donosi se najkasnije 30 dana od dana primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Žalba na rješenje o prestanku službu ne odgađa izvršenje rješenja.

1.9. Predstavljanje i nošenje vojne odore nakon prestanka službe

Članak 213.

(1) Umirovljeni časnici i dočasnici imaju pravo na predstavljanje kao: »umirovljeni general/admiral«, »umirovljeni brigadir/kapetan bojnog broda«, »umirovljeni časnički namjesnik«, »umirovljeni stožerni narednik« itd.

(2) Časnici i dočasnici kojima je služba prestala uz častan otpust imaju pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje svojim nedoličnim ponašanjem u javnosti nanesu štetu ugledu Oružanih snaga gube pravo na nošenje vojne odore.

(4) Pod nedoličnim ponašanjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se osobito svako postupanje suprotno pravnom poretku, javnom moralu ili djelovanje na štetu života i zdravlja ili drugih temeljnih sloboda i prava čovjeka.

(5) Nedolično ponašanje kojim se nanosi šteta ugledu Oružanih snaga utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje ministar obrane.

(6) U slučaju neovlaštenoga nošenja vojne odore ili dijelova vojne odore s propisnim oznakama pripadnosti Oružanim snagama osobe iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj za neovlašteno nošenje vojne odore.

XI. NADLEŽNOSTI ZA ODLUČIVANJE O ODNOSIMA U SLUŽBI

Članak 214.

(1) Odlučivanje o prijmu u službu, prestanku službe, stanjima u službi i pravima i obvezama za koje je odredbama ovoga Zakona propisano donošenje rješenja upravne su stvari.

(2) O ostalim stanjima o službi te pravima i obvezama rješava se odlukama u neupravnom postupku.

(3) U upravnom postupku u kojem se odlučuje o upravnoj stvari iz stavka 1. ovoga članka postupa službena osoba u čijem opisu poslova je vođenje toga postupka ili rješavanje o upravnoj stvari.

(4) Osobe koje vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima obvezne su imati položen državni stručni ispit.

Članak 215.

(1) Službene osobe Ministarstva obrane u čijem je to opisu poslova i koje su raspoređene u ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane u čijoj nadležnosti su ljudski resursi vode upravni postupak u kojem se odlučuje u prvom stupnju i rješavaju u upravnim stvarima određenim odredbama ovoga Zakona za djelatne vojne osobe raspoređene u Ministarstvo obrane.

(2) Službene osobe Oružanih snaga u čijem je to opisu poslova vode upravni postupak u kojem se odlučuje u prvom stupnju i rješavaju u upravnim stvarima određenim odredbama ovoga Zakona za vojne osobe te službenike i namještenike raspoređene u Oružane snage.

(3) Službene osobe Ministarstva obrane u čijem je to opisu poslova i koje su raspoređene u ustrojstvenu jedinicu Ministarstva obrane u čijoj je to nadležnosti vode upravni postupak u kojem se odlučuje u drugom stupnju po žalbama protiv rješenja donesenih u prvom stupnju za djelatne vojne osobe raspoređene u Oružane snage i Ministarstvo obrane te za službenike i namještenike raspoređene u Oružane snage.

(4) Ako u skladu s odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.

Članak 216.

Prijam i prestanak službe u Oružanim snagama u nadležnosti su Ministarstva obrane.

Članak 217.

Ministar obrane i osobe koje on ovlasti nadležni su za odlučivanje o stanjima u službi o kojima se u skladu s odredbama ovoga Zakona ne vodi upravni postupak.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 218.

(1) Provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 219.

Plaće i druga materijalna prava djelatnih vojnih osoba do stupanja na snagu podzakonskih propisa iz ovoga Zakona kojima će se urediti to područje određivat će se u skladu s propisima donesenima na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) kojima se uređuje to područje.

Članak 220.

Pravilnik o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i državnih službenika i namještenika Ministarstva obrane u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 8/06. i 19/11.) donesen na temelju Zakona o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zaštite te državnih službenika i namještenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 33/02. i 92/10.) ostaje na snazi do stupanja na snagu provedbenog propisa iz članka 169. stavka 4. ovoga Zakona, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 221.

Odluka o radnim mjestima na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti uvećava osnovna plaća državnih službenika i namještenika (»Narodne novine«, br. 50/08.), kojom su na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) službenicima i namještenicima u Oružanim snagama određena radna mjesta na kojima se zbog osnovnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti osnovna plaća uvećava, ostaje na snazi do 1. siječnja 2014.

Članak 222.

(1) Stegovni postupci i postupci za utvrđivanje materijalne odgovornosti zatečeni u rješavanju pred prvostupanjskim vojnostegovnim sudom na dan stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).

(2) Stegovni postupci i postupci za utvrđivanje materijalne odgovornosti protiv službenika i namještenika koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dovršeni pred nadležnim vojnostegovnim sudom dovršit će se prema odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).

Članak 223.

(1) Pribavljanje i izdvajanje pripadnika Oružanih snaga u 2013. godini provest će se u skladu s planovima i propisima donesenim na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pribavljanje vojnika/mornara u 2013. godini provest će se u skladu s odredbama ovoga Zakona i planovima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 224.

(1) Službenici i namještenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni s rasporedom na ustrojbenim mjestima djelatnih vojnih osoba na tim dužnostima mogu ostati najdulje do isteka roka od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Istekom roka iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici u Oružanim snagama s rasporedom na ustrojbenim mjestima djelatnih vojnih osoba rasporedit će se na ustrojbena mjesta službenika ili namještenika u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 225.

(1) Djelatni vojnik/mornar koji je u djelatnu vojnu službu primljen na neodređeno vrijeme ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(2) Časnik zatečen u službi u Oružanim snagama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koji ima srednju stručnu spremu ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izdvojit će se iz Oružanih snaga prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2016.

Članak 226.

Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za promaknuće u viši čin zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput promaknuti u viši čin ako ispunjavaju ostale uvjete za promaknuće propisane ovim Zakonom.

Članak 227.

Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za upućivanje na vojnu izobrazbu zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput uputiti na vojnu izobrazbu neovisno o godinama života.

Članak 228.

(1) Na djelatne vojne osobe, službenike i namještenike zatečene na raspolaganju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se rokovi za raspolaganje u skladu s aktima kojima je reguliran njihov status na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Djelatne vojne osobe koje su neraspoređene na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje na rok iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Službenici i namještenici koji su neraspoređeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje te se trajanje raspolaganja određuje u skladu s općim propisima o radu.

(4) Osobama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka rok raspolaganja počinje teći prvoga dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 229.

(1) S vojnicima/mornarima kojima drugi ugovor o vojničkoj službi istječe ili je istekao tijekom 2013. godine može se sklopiti treći ugovor o vojničkoj službi neovisno o roku iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Kadeti i vojni stipendisti koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju sklopljene ugovore o stipendiranju zadržavaju prava i obveze u skladu s tim sklopljenim ugovorom.

Članak 230.

(1) Dočasnici, časnici, službenici i namještenici zatečeni u službi na dan 1. siječnja 2014. na ustrojbenim mjestima vojnih specijalista prevode se po sili zakona u vojne specijaliste.

(2) Dočasnici i časnici iz stavka 1. ovoga članka prevode se u vojnog specijalista osobnog čina pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanog ovim Zakonom za vojne specijaliste.

(3) Službenici i namještenici iz stavka 1. ovoga članka prevode se u poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista, odnosno skupnika vojnog specijalista.

Članak 231.

Djelatne vojne osobe imenovane na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i kojima na dan stupanja na snagu ovoga Zakona miruje služba u Oružanim snagama, mirovanje službe u Oružanim snagama traje do isteka mandata dužnosti na koji su imenovani.

Članak 232.

Djelatne vojne osobe koje je Predsjednik Republike imenovao na dužnost u Oružanim snagama u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.), a koje danom stupanja na snagu ovoga Zakona podliježu raspoređivanju Predsjednika Republike iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, Predsjednik Republike rasporedit će na ustrojbeno mjesto u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 233.

Knjige ustroja Glavnog stožera, zapovjedništava, stožera, postrojbi i ustanova Oružanih snaga uskladit će se s odredbom članka 50. stavka 1. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 234.

Osobama kojima je na temelju odredbe članka 106. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95., 33/95., 105/99. i 128/99.) dodijeljen počasni čin Oružanih snaga ostaje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje.

Članak 235.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.).

Članak 236.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 230. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Klasa: 800-03/12-01/01 Zagreb, 14. lipnja 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.