1. Kako ugovoriti arbitražu
Ugovor o arbitraži može se sklopiti u obliku arbitražne klauzule uključene kao poseban članak u glavni ugovor ili u obliku posebnog ugovora (sporazuma) nakon što do spora dođe (tzv. kompromis).
Preporučena arbitražna klauzula:
„Svi sporovi koji proizađu iz ovog ugovora i u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačkim pravilima)“.
Arbitraža u sporovima proizašlim iz stečajnog postupka!
U želji da se iskoriste prednosti arbitraže, osobito brzina donošenja odluka, zakonodavac je predvidio mogućost rješavanja sporova koji proizađu iz stečajnog postupka pred Stalnim arbitražnim sudištem.
Stečajni zakon (1996-2015) u čl. 178 jednako kao i novi Stečajni zakon (2015) u čl. 268 određuju da na zahtjev vjerovnika koji je upućen na parnicu radi osporene tražbine sud može rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u Republici Hrvatskoj.
Rješenje suda o povjeravanju rješenja spora izbranom sudu u cijelosti zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu. U postupku pred izbranim sudom svaki stečajni vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i sudjelovati u svojstvu umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.
Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i njezin isplatni red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Osoba koja uspije u arbitraži, odnosno stečajni vjerovnik tražbine glede koje je osporavanje otklonjeno, može tražiti od stečajnoga suca ispravak tablice.
2. POJAM I VRSTE ARBITRAŽE
Što je arbitraža ?
Arbitraža je postupak u kojem spor između stranaka pravomoćno i konačno rješava arbitražni sud. Arbitražni sud je nedržavno tijelo koje čini jedan ili više arbitara koji su imenovani na temelju sporazuma stranaka.
Što je institucionalna a što ad hoc arbitraža ?
U institucionalnoj arbitraži arbitražni postupak provodi se u skladu s pravilima neke arbitražne institucije i uz njenu pomoć. Arbitražna institucija pruža strankama različite usluge vezane uz provođenje arbitražnog postupka kao što su npr. imenovanje arbitra, osiguranje prostorija za ročište, administrativna i tehnička pomoć i dr.
Ad hoc arbitraža je arbitraža u kojoj pri osnivanju arbitražnog suda i provođenju postupka strankama ne pomaže nikakva institucija već stranke, primjerice, same trebaju utvrditi pravila arbitražnog postupka, odrediti tko će imenovati arbitre, pribaviti administrativnu i tehničku pomoć i dr.
3. STALNO ARBITRAŽNO SUDIŠTE PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Što je Stalno arbitražno sudište pri HGK ?
Sudište pri HGK je arbitražna institucija koja organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova. Samo Sudište ne odlučuje o sporu za koji je ugovorena arbitraža već o predmetu spora odlučuje arbitražni sud (arbitar pojedinac ili tročlano arbitražno vijeće). Uloga Sudišta pri HGK je u tome da osigura pravila postupka, pomogne strankama u osnivanju arbitražnog suda i pruži administrativnu podršku arbitraži.
Kada je osnovano ?
Prvo arbitražno sudište pri Komori u Zagrebu osnovano je 1853., godinu dana nakon osnivanja same Komore. Institucionalno arbitražno sudovanje djelovalo je pri sljednicima današnje HGK bez prekida do 1945. Sudište je ponovno ustanovljeno 1966. godine pri Privrednoj komori Hrvatske. Nadležnost Sudišta bila je ograničena na sporove bez međunarodnog obilježja. Nakon što je 1991. godine Republika Hrvatska stekla nezavisnost, Sudište preuzima i organiziranje arbitražnih sporova s međunarodnim obilježjem.
Kojim pravnim aktima je uređen rad Sudišta?
Najvažniji pravni akti za djelovanje arbitražnih sudova i Sudišta u vođenju arbitražnih postupaka su:
- Pravilnik o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačka pravila) NN 142/11
- Pravilnik o Stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori NN 142/11
- Odluka o troškovima u postupcima arbitraže NN 142/11, 37/15
- Zakon o arbitraži NN 88/01
Kakvo je ustrojstvo Sudišta?
Sudište je sastavna jedinica Hrvatske gospodarske komore koja je nezavisna u svome radu. Tijela sudišta su predsjedništvo, predsjednik i tajnik Sudišta te arbitražni sudovi kad postupaju u sporovima pred Sudištem ili u vezi s njima.
4. ZAŠTO UGOVORITI ARBITRAŽU ?
Brojni su razlozi zbog kojih se sve više poslovnih subjekata odlučuje na rješavanje sporova arbitražom. Neke prednosti navedene su u usporednom prikazu arbitraža – državni sud:
|
|
Arbitraža |
Državni sud |
|
Mogućnost izbora osobe koja će riješiti spor |
Izborom arbitara stranke mogu na najmanju moguću mjeru svesti rizik pristranosti u suđenju. |
Stranke ne mogu izabrati suca koji će odlučivati o njihovim pravima. |
|
Specijaliziranost
|
Stranke mogu za arbitra imenovati specijalista za pojedina pravna pitanja pa i osobu koja nije pravnik, već je stručna u nekom drugom području koje je važno za predmet spora. |
Suci su uvijek pravnici i uglavnom nisu usko specijalizirani.
|
|
Stupnjevi odlučivanja
|
U arbitražnom postupku o predmetu spora odlučuje se u jednom stupnju – stranke se ne mogu žaliti na odluku arbitara jer su ih same izabrale. Pravilno odlučivanje osigurava se sustavom imenovanja osobe koja donosi odluku, a ne naknadnim preispitivanjem njezine odluke. |
U sudskom postupku, stranke mogu koristiti žalbu i druge pravne lijekove putem kojih se preispituje odluka prvostupanjskog suda. Sustav višestupanjskog odlučivanja često dovodi do odugovlačenja i neizvjesnosti u pogledu ishoda.
|
|
Vrijeme
|
Pravomoćnu odluku arbitri u pravilu donose u roku od četiri do deset mjeseci nakon što je uplaćen predujam troškova postupka.
|
Prvostupanjski parnični postupak u trgovačkim sporovima uglavnom traje preko godinu dana, često i puno dulje od toga. Nakon toga u pravilu izjavljuje se žalba koja, zajedno s drugim pravnim lijekovima, postupak može produljiti na nekoliko godina. |
|
Autonomija stranaka
|
U arbitraži se stranke mogu sporazumjeti o mjerodavnim pravilima postupka.
|
Državni sudovi primjenjuju procesno pravo sadržano u zakonima. Pravila parničnog procesnog prava uglavnom su prisilne naravi i stranke od njih najčešće ne mogu odstupiti sporazumom. |
|
Povjerljivost
|
Arbitražna ročišta zatvorena su za javnost. Arbitri i djelatnici Sudišta, smatraju sve arbitražne postupke i pripadajuću dokumentaciju povjerljivima.
|
U parničnom postupku primjenjuje se načelo javnosti. Svatko ima pravo prisustvovati ročištima, tražiti uvid u sudske spise i izvještavati javnost o podacima prikupljenim o pojedinim predmetima. |
5. UGOVOR O ARBITRAŽI
Kada se neki spor može rješavati arbitražom ?
Arbitražom se mogu rješavati sporovi za koje su stranke ugovorile arbitražu.
Kako se može ugovoriti nadležnost arbitražnog suda ?
Ugovor o arbitraži može se sklopiti u obliku arbitražne klauzule uključene u glavni ugovor ili u obliku posebnog ugovora (sporazuma) nakon što do spora dođe (tzv. kompromis).
Pri sastavljanju ugovora treba izbjeći nepotpune ili nejasne formulacije koje mogu dovesti do dvojbe o tome što su stranke namjeravale ugovoriti. Da bi se izbjegao rizik lošeg sastavljanja arbitražne klauzule Sudište pri HGK preporučuje strankama da koriste sljedeću preporučenu arbitražnu klauzulu:
„Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora i u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačkim pravilima)“.
Za koje se vrste sporova može ugovoriti arbitraža ?
Arbitražom se mogu rješavati svi sporovi o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati, tj. o svim sporovima o kojima se stranke mogu nagoditi.
Može li se ugovoriti arbitraža u inozemstvu ?
Stranke mogu ugovoriti arbitražu izvan Republike Hrvatske ako se radi o sporu s međunarodnim obilježjem, tj. ako je barem jedna od stranka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu odnosno pravna osoba osnovana po stranom pravu.
6. ARBITRAŽNI POSTUPAK
Kako se pokreće i odvija arbitražni postupak?
Arbitražni postupak počinje podnošenjem tužbe Sudištu. Nakon što tužitelj plati upisnu pristojbu i predujam nagrade arbitara i administrativnog troška, Sudište dostavlja tužbu i njene priloge tuženiku na odgovor.
Potom se osniva arbitražni sud, kojeg čini arbitar pojedinac ili vijeće triju arbitara koje provodi raspravu o pitanjima koja su sporna između stranaka i donosi pravorijek – odluku o predmetu spora koja je izjednačena s pravomoćnom presudom državnog suda.
Tko imenuje arbitre?
Ako u sporu odlučuje arbitar pojedinac, stranke ga imenuju sporazumno. Ako se stranke ne mogu sporazumjeti o osobi koju bi trebalo imenovati za arbitra pojedinca, imenuje ga predsjednik Sudišta, osim ako se stranke sporazumiju o nekom drugom ovlašteniku za imenovanje.
Ako odlučuje vijeće triju arbitara, svaka stranka imenuje po jednog arbitra, a dva tako imenovana arbitra imenuju predsjednika vijeća. Ako neka stranka ne imenuje člana vijeća ili ako se članovi vijeća ne mogu sporazumjeti o predsjedniku vijeća, člana, odnosno predsjednika vijeća imenuje predsjednik Sudišta, osim ako se stranke sporazumiju o nekom drugom ovlašteniku za imenovanje.
Kada sudi arbitar pojedinac, a kada vijeće triju arbitara?
O tome hoće li biti imenovan arbitar pojedinac ili arbitražno vijeće odlučuju stranke. Stranke se o broju arbitara mogu sporazumjeti već u arbitražnoj klauzuli ili kasnije, npr. tijekom arbitražnog postupka.
Ako se stranke nisu sporazumjele o broju arbitara, arbitražu provodi arbitar pojedinac i to u slučajevima kad vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000 EUR. U ostalim slučajevima arbitražu će provoditi arbitražno vijeće.
Tko može biti imenovan za arbitra?
Za arbitra može biti imenovana bilo koja fizička osoba koja udovoljava kriterijima nezavisnosti i nepristranosti. Sudište je objavilo liste arbitara za međunarodne i domaće sporove na kojima su navedena imena uglednih stručnjaka koje stranke mogu imenovati za arbitre. Međutim, stranka može imenovati i arbitra koji se ne nalazi na toj listi.
Za arbitra mogu biti imenovani i strani državljani, neovisno o tome ima li spor međunarodno obilježje.
Prema Zakonu o arbitraži, suci sudova Republike Hrvatske mogu biti imenovani za arbitre, ali samo kao arbitri pojedinci ili predsjednici arbitražnih vijeća.
Što ako tuženik ne sudjeluje u arbitražnom postupku?
Ako su stranke sklopile ugovor o arbitraži, arbitražni postupak može se provesti i ako u njemu ne sudjeluje tuženik kojem je dostavljena tužba.
Koliki su troškovi arbitraže ?
Za usluge provođenja arbitraže, Sudište naplaćuje upisnu pristojbu i predujam nagrade arbitara i administrativnih troškova. Iznos upisnine i predujma ovisi o vrijednosti predmeta spora i obračunava se prema Odluci HGK o troškovima u postupcima arbitraže.
Tko snosi troškove arbitraže?
Kao i u sudskom postupku, troškove arbitraže najčešće u konačnici snosi stranka koja je izgubila u sporu. Da bi Sudište moglo osigurati isplatu nagrade arbitrima i pokriće administrativnih troškova, troškovi arbitražnog postupka moraju se predujmiti. Predujam troškova isplaćuje tužitelj nakon podnošenja tužbe.
7. ARBITRAŽNI PRAVORIJEK
Mogu li tražiti ovrhu arbitražnog pravorijeka ako druga stranka odbija provesti ono što joj je pravorijekom naloženo?
Arbitražnim pravorijekom pravomoćno se odlučuje o predmetu spora, tako da stranka koja je uspjela u sporu može tražiti ovrhu pred nadležnim sudom.
Može li se protiv pravorijeka arbitražnog suda izjaviti žalba?
Ne. Arbitražni sud odlučuje u jednom stupnju.
Postoji li kakvo drugo pravno sredstvo protiv pravorijeka?
Protiv pravorijeka se može državnom sudu podnijeti tužba za poništaj. Tužba za poništaj je jedino pravno sredstvo protiv pravorijeka.
Razlozi zbog kojih se može podnijeti tužba za poništaj navedeni su u Zakonu o arbitraži i uglavnom se tiču povreda temeljnih procesnih prava stranaka. Poništaj pravorijeka može se tražiti npr. ako stranke nisu sklopile ugovor o arbitraži, ako je nekoj stranci bilo onemogućeno raspravljanje pred arbitražnim sudom, ako je arbitražni sud odlučio o nekom pitanju koje stranke nisu podvrgnule arbitraži i sl.
Međutim, tužbom za poništaj pravorijeka ne može se tražiti preispitivanje pravorijeka u pogledu sadržaja. Iznimno, pravorijek se može poništiti ako je u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske, tj. ako se njime vrijeđaju temeljna načela hrvatskog pravnog poretka, što u praksi gotovo nikad neće biti slučaj.
Ako je na osnovi ugovora o arbitraži donesen pravorijek, može li se spor ponovno rješavati pred državnim sudom?
Ne. Arbitražom se spor rješava pravomoćno tako da nakon što je donesen pravorijek stranke ne mogu tražiti rješenje spora pred državnim sudom.
Mogu li tražiti ovrhu domaćeg pravorijeka u inozemstvu ili ovrhu stranog pravorijeka u Hrvatskoj?
Da. U sporovima s međunarodnim obilježjem jedna od vrlo važnih prednosti arbitraže jest u tome što je u pogledu arbitražnih pravorijeka na međunarodnoj razini osiguran učinkovit sustav priznanja i ovrhe. Priznanje i ovrha stranih arbitražnih pravorijeka uređeni su Newyorškom konvencijom iz 1958. kojom je uspostavljen sustav koji osigurava jednostavnije priznanje i ovrhu od priznanja i ovrhe presuda državnih sudova.
Za sve daljnje informacije molimo kliknite ovdje.