Objavljeno u NN 143/06 od 29.12.2006.:

 

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Na temelju članka 11. stavka 1. podstavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 177/04), Hrvatska energetska regulatorna agencija temeljem odluke Upravnog vijeća na sjednici održanoj 19. prosinca 2006. donosi

 

TARIFNI SUSTAV ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S IZNIMKOM ZA POVLAŠTENE KUPCE, BEZ VISINE TARIFNIH STAVKI

I. OPĆE ODREDBE  

Članak 1.  

Ovim Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, bez visine tarifnih stavki (u daljnjem tekstu: Tarifni sustav) odnosno metodologijom za utvrđivanje tarifnih stavki za proizvodnju električne energije za tarifne kupce određuju se:

– ciljevi i načela ovoga Tarifnog sustava,

– način i kriteriji za utvrđivanje tarifnih stavki za proizvodnju električne energije,

– značajke metodologije,

– podaci i dokumenti koji se koriste za utvrđivanje troškova proizvodnje električne energije,

– kategorije kupaca,

– način određivanja cijene proizvodnje električne energije i njene osjetljivosti,

– struktura tarifnih modela i tarifnih stavki te

– način utvrđivanja prijedloga za promjenu visine tarifnih stavki.

 

Članak 2.

 

Izrazi koji se koriste u ovom Tarifnom sustavu imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04),Zakonom o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 177/04),Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom (»Narodne novine«, broj 14/06) i Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava (»Narodne novine«, broj 36/06).

 

Članak 3.

 

U ovom Tarifnom sustavu koriste se i izrazi koji u smislu ovoga Tarifnog sustava imaju sljedeća značenja:

a) regulacijski period – razdoblje tijekom kojega se primjenjuju jednaki utjecajni parametri za određivanje priznatih troškova poslovanja energetskog subjekta;

b) regulacijska godina – dio regulacijskog perioda koji odgovara razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca kalendarske godine;

c) prethodna regulacijska godina – regulacijska godina koja neposredno prethodi sadašnjoj regulacijskoj godini;

d) sadašnja regulacijska godina – tekuća godina u kojoj se podnosi prijedlog promjene visine tarifnih stavki za buduću regulacijsku godinu;

e) buduća regulacijska godina – regulacijska godina koja neposredno slijedi iza sadašnje regulacijske godine;

f) regulirana imovina – imovina koja se koristi za obavljanje regulirane djelatnosti, a čine je dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina te trajna obrtna sredstva;

g) priznati troškovi poslovanja – opravdani troškovi poslovanja koji uključuju i razumne troškove kapitala;

h) kategorija kupaca – grupa kupaca s istim značajkama s obzirom na naponsku razinu na kojoj preuzimaju električnu energiju te na svrhu, količinu, dinamiku i druge karakteristike potrošnje električne energije;

i) tarifni elementi – elementi tarifnog sustava za koje se određuju tarifne stavke;

j) tarifne stavke – komponente tarifnog sustava koje omogućuju obračun;

k) tarifni modeli – određene kombinacije tarifnih elemenata i pripadajućih tarifnih stavki.

 

Članak 4.

 

(1) Pod proizvodnjom električne energije u smislu ovoga Tarif­nog sustava razumijeva se proizvodnja električne energije iz elektrana u vlasništvu nositelja obveze javne usluge i nabava električne energije iz drugih izvora.

(2) Proizvodnja električne energije za tarifne kupce predstavlja dio ukupne proizvodnje električne energije, s time da je udio njenih troškova u ukupnim troškovima proizvodnje razmjeran proizvedenoj električnoj energiji za tarifne kupce.

(3) Pod proizvođačem električne energije kao nositeljem proizvodnje u smislu ovoga Tarifnog sustava razumijeva se energetski subjekt koji obavlja djelatnost proizvodnje iz stavka 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: proizvođač).

 

Članak 5.

 

Kupac koji se nalazi u sustavu obveze javne usluge plaća cijenu proizvodnje električne energije za tarifne kupce prema tarifnim stavkama utvrđenim ovim Tarifnim sustavom.

 

II. CILJEVI I NAČELA

 

Članak 6.

 

Ovaj Tarifni sustav ima cilj:

– poticati razvoj djelatnosti proizvodnje električne energije za tarifne kupce,

– stvarati stabilne i predvidive uvjete poslovanja za proizvodnju električne energije,

– poticati izgradnju novih proizvodnih objekata,

– uvažavati korištenje obnovljivih izvora električne energije i kogeneracije,

– osigurati standardnu razinu kvalitete proizvodnje električne energije za tarifne kupce,

– poticati učinkovitost poslovanja te

– promovirati mehanizme za poboljšanje energetske učinkovitosti i upravljanje proizvodnjom.

 

Članak 7.

 

Ovaj Tarifni sustav zasniva se na sljedećim načelima i pravilima:

– troškovi poslovanja moraju biti opravdani, a rok povrata uloženih sredstava razuman,

– troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce moraju biti nepristrani i razvidni,

– troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce uključuju i troškove energije uravnoteženja koje izazivaju tarifni kupci,

– učešće pojedinih kategorija kupaca odnosno kupaca iz pojedinih tarifnih modela u ukupnim troškovima proizvodnje za tarifne kupce razmjerno je njihovoj ukupno preuzetoj električnoj energiji neovisno o tome koristi li se radna snaga kao tarifni element za tu kategoriju kupaca ili tarifni model,

– raspodjela troškova proizvodnje električne energije na stalne i promjenjive unutar neke kategorije kupaca ili tarifnog modela, kod kojih se koristi i radna snaga kao tarifni element, vrši se prema omjeru ukupnih stalnih i promjenjivih troškova proizvodnje za tarifne kupce,

– raspodjela fiksnih troškova po jedinici radne snage unutar one kategorije kupaca ili tarifnog modela za koje je ona tarifni element vrši se uvažavajući faktor istovremenosti vršne radne snage,

– tarifne stavke određuju se prema kategoriji kupca odnosno tarifnom modelu,

– tarifne stavke za pojedini tarifni model na cijelom području Republike Hrvatske su jednake,

– obračun tarifnih elemenata za proizvodnju električne energije vrši se za svako obračunsko mjerno mjesto,

– cijena za proizvodnju električne energije ovisi o isporučenoj energiji i razdoblju dana unutar kojeg je isporučena i

– cijena za proizvodnju električne energije ovisi o ostvarenom mjesečnom vršnom opterećenju (za kategorije kupaca kod kojih se mjeri snaga).

 

Članak 8.

 

(1) Metoda regulacije koja se primjenjuje u ovome Tarifnom sustavu je metoda priznatih troškova poslovanja.

(2) Mišljenje o priznatim troškovima poslovanja uključujući i stopu povrata kapitala daje Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija).

(3) Regulacijski period jednak je regulacijskoj godini.

(4) Određivanje visine tarifnih stavki za buduću regulacijsku godinu zasniva se na priznatim ostvarenim troškovima poslovanja iz prethodne regulacijske godine, ostvarenim i procijenjenim troškovima poslovanja za sadašnju regulacijsku godinu te prihvaćenim planskim vrijednostima troškova za razmatranu buduću regulacijsku godinu.

 

III. ZNAČAJKE OVOGA TARIFNOG SUSTAVA

 

Članak 9.

 

(1) Ovim Tarifnim sustavom propisuju se potrebni podaci i postupak za utvrđivanje troškova proizvodnje električne energije za tarifne kupce te način određivanja jedinične cijene proizvodnje električne energije za tarifne kupce C0.

(2) Ovim Tarifnim sustavom se određuje i osjetljivost cijene C0 na promjene ulaznih parametara kao što su:

– hidrologija,

– cijena ugljena,

– cijena plina,

– cijena loživog ulja,

– cijena nabave električne energije,

– tečaj dolara i

– tečaj eura.

(3) Podaci potrebni za utvrđivanje troškova proizvodnje električne energije za tarifne kupce iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u Prilogu 1. ovoga Tarifnog sustava i čine njegov sastavni dio.

 

Članak 10.

 

(1) Ovisno o kategoriji kupaca i tarifnom modelu uzimaju se u obzir sljedeći tarifni elementi:

– radna energija [kn/kWh] i

– radna snaga [kn/kW].

(2) Prihod ostvaren primjenom tarifnih stavki treba pokriti priznate troškove proizvodnje električne energije za tarifne kupce.

(3) Agencija u sadašnjoj regulacijskoj godini, na temelju podataka o poslovanju iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava, utvrđuje za prethodnu regulacijsku godinu priznate troškove poslovanja, ostvareni prihod prema tarifnim stavkama i vrijednost njihove razlike DTPpret.

(4) Razlika DTPpret između ostvarenog prihoda primjenom tarif­nih stavki i priznatih troškova poslovanja iz prethodne regulacijske godine uzima se u obzir pri određivanju iznosa tarifnih stavki za proizvodnju električne energije za tarifne kupce za razmatranu buduću regulacijsku godinu.

 

Članak 11.

 

(1)Troškovi poslovanja i razvoja proizvodnje za tarifne kupce temelje se na planovima poslovanja te planovima razvoja i izgradnje pripremljenim, usklađenim i prihvaćenim za svaku godinu na osnovi trogodišnjeg plana uz suglasnost Agencije.

(2) Proizvođač je dužan izraditi plan poslovanja te plan razvoja i izgradnje za buduću regulacijsku godinu tako da Agencija može razvidno pratiti podatke o osnovnim i obrtnim sredstvima, kapitalu, prihodima i rashodima s naslova obavljanja regulirane djelatnosti, financijskim tijekovima i investicijama.

(3) Obveza je proizvođača da najkasnije do 31. svibnja sadašnje regulacijske godine dostavi Agenciji financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu potvrđen od ovlaštenoga neovisnog revizora, a najkasnije do 30. studenoga sadašnje regulacijske godine planove iz stavka 2. ovoga članka.

 

IV. KATEGORIJE KUPACA

 

Članak 12.

 

Kupci su razvrstani u sljedeće kategorije:

1. poduzetništvo:

a) kupci na mreži visokog napona,

b) kupci na mreži srednjeg napona i

c) kupci na mreži niskog napona:

– s mjerenjem snage

– bez mjerenja snage

– javna rasvjeta

2. kućanstva.

 

Članak 13.

 

(1) Kupci na mreži niskog napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na niskom naponu (do uključivo 1 kV).

(2) Kupci na mreži srednjeg napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na srednjem naponu (od 1 kV do 110 kV).

(3) Kupci na mreži visokog napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na visokom naponu (od uključivo 110 kV).

 

Članak 14.

 

(1) Kategorija kućanstva obuhvaća potrošnju električne energije u građevinama ili dijelovima građevina koje se koriste za stanovanje ili su u funkciji stanovanja, potrošnju električne energije u pomoć­nim građevinama koje služe za potrebe toga kućanstva te potrošnju električne energije koja je drugim zakonom razvrstana u kategoriju kućanstva.

(2) Kategorija poduzetništvo obuhvaća fizičke i pravne osobe koje kupuju električnu energiju za potrebe proizvodnje robe i/ili pružanja usluga i ne koriste je za potrebe iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Javna rasvjeta iz članka 12. ovoga Tarifnog sustava obuhvaća samo potrošnju električne energije za osvjetljavanje ulica, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata i uređaja za prometnu signalizaciju.

(4) U slučaju jednog obračunskog mjernog mjesta za potrebe kućanstva i poduzetništva, kupac se razvrstava u kategoriju s višim tarifnim stavkama.

 

V. TROŠKOVI PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA KUPCE

 

Članak 15.

 

(1) Ukupni troškovi proizvodnje električne energije za tarifne i povlaštene kupce UTP određuju se na godišnjoj razini odnosno za regulacijsku godinu i jednaki su:

UTP= TPpos + TPkap – TRgub – TRpu – TRenuost

gdje su:

TPpos – troškovi poslovanja (operativni troškovi) [kn],

TPkap – troškovi kapitala [kn],

TRgub – troškovi za pokrivanje gubitaka u sustavu [kn],

TRpu – troškovi za pružanje pomoćnih usluga sustava [kn] i

TRenuost – troškovi za pružanje usluge energije uravnoteženja za subjekte odgovorne za odstupanje izvan HEP grupe [kn].

(2) Ukupni troškovi proizvodnje UTP iz stavka 1. ovoga članka određuju se ili prema priznatim ostvarenim troškovima ili prema prihvaćenim planskim vrijednostima troškova ovisno o tome utvrđuju li se za prethodnu regulacijsku godinu ili za buduću regulacijsku godinu.

(3) Pri utvrđivanju planskih vrijednosti troškova uvažava se utjecaj očekivane inflacije.

 

Članak 16.

 

Troškovi poslovanja TPpos sastoje se od stalnih troškova STpos i promjenjivih troškova PTpos:

 

TPpos = STpos + PTpos.

 

Članak 17.

 

Stalne troškove poslovanja STpos čine:

a) troškovi održavanja elektrana,

b) troškovi razgradnje (dekomisije) elektrana,

c) troškovi bruto plaća,

d) ostali troškovi osoblja,

e) troškovi zajedničkih funkcija i

f) ostali troškovi poslovanja.

 

Članak 18.

 

Promjenjive troškove poslovanja PTpos čine:

a) troškovi energetskog goriva

– ugljen za TE Plomin A

– loživo ulje

– plin

– ostala goriva, materijal prerade i skladištenje goriva,

b) troškovi nabave električne energije

– TE Plomin d.o.o.

– NE Krško

– izvori temeljem ulaganja izvan Republike Hrvatske

– ostali uvoz

– ostali domaći izvori,

c) naknade, koncesije i drugi troškovi određeni zakonom.

 

Članak 19.

 

Troškovi kapitala TPkap jednaki su:

 

TPkap = PRim + A

 

gdje su:

PRim – prinos od regulirane imovine (regulirane osnovice sredstava) [kn] i

A – amortizacija regulirane imovine u razmatranoj godini [kn].

 

Članak 20.

 

(1) Prinos od regulirane imovine PRim jednak je:

 

 

gdje su:

PPTK – ponderirani prosječni troškovi kapitala [%] i

RI – prosječna vrijednost regulirane imovine [kn].

(2) Prosječna vrijednost regulirane imovine RI u nekoj godini jednaka je:

 

 

gdje su:

RIp – vrijednost regulirane imovine na početku godine, i ne uključuje vrijednost imovine primljene bez naknade, [kn] te

RIk – vrijednost regulirane imovine na kraju godine [kn]. (3) Vrijednost regulirane imovine RIk na kraju godine jednaka je:

 

RIk = RIp + NI – BI – A – OR

 

gdje su:

NI – vrijednost novih investicija u razmatranoj godini, a koja se financira iz amortizacije, dobiti, kredita, sufinanciranja, donacija te izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira [kn],

BI – vrijednost imovine primljene bez naknade u razmatranoj godini [kn] i

OR – otuđena i rashodovana imovina u razmatranoj godini [kn].

(4) Ponderirani prosječni troškovi kapitala PPTK poslije oporezivanja jednaki su:

 

 

gdje su:

E – vlasnički kapital [kn],

D – iznos dugovanja [kn],

re – prinos na kapital [%],

rd – prosječna kamata na dugovanja [%] i

pd – stopa poreza na dobit [%]. (5) Prinos na kapital re se utvrđuje prema modelu određivanja cijene uloženog kapitala:

 

re = rf + (rm – rf) . b

 

gdje su:

rf – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja [%],

rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (očekivani prinos od tržišnog portfelja) [%],

(rm – rf) – premija za tržišni rizik [%],

b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjekta u odnosu na prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu i

(rm – rf) . b – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala [%].

 

Članak 21.

 

(1) Obračun amortizacije regulirane dugotrajne imovine obav­lja se primjenom godišnjih stopa amortizacije utvrđenih prema očekivanom vijeku korištenja imovine.

(2) U vrijednosti amortizacije obračunate na način iz stavka 1. ovoga članka ne priznaje se amortizacija dugotrajne imovine prim­ljene bez naknade.

(3) Obračun amortizacije regulirane dugotrajne imovine vrši se prema načelima računovodstvenih standarda, pojedinačno po predmetima dugotrajne imovine linearnom metodom.

(4) Trošak rizika naplate potraživanja od kupaca priznaje se najviše u visini iznosa od 0,75% prihoda regulirane djelatnosti kojega je energetski subjekt ostvario u regulacijskom razdoblju temeljem tarifnih stavki utvrđenih ovim Tarifnim sustavom.

 

Članak 22.

 

(1) Ukupni troškovi proizvodnje električne energije za tarifne i povlaštene kupce UTP mogu se iskazati i kao:

 

UTP= ST + PT

 

gdje su:

ST – stalni (fiksni) troškovi proizvodnje električne energije [kn] i

PT – promjenjivi (varijabilni) troškovi proizvodnje električne energije [kn].

(2) Stalni troškovi proizvodnje električne energije jednaki su:

 

 

 

(3) Promjenjivi troškovi proizvodnje električne energije iznose:

 

 

VI. ODREĐIVANJE CIJENE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE

Članak 23.  

(1) Pod ukupno proizvedenom električnom energijom ENtot smatra se električna energija dobivena proizvodnjom definiranom u članku 4. stavku 1. ovoga Tarifnog sustava.

(2) Električna energija EN koja se isporučuje kupcima jednaka je:

 

EN = ENtot – ENgub – ENcrp – ENost – ENuost = ENtar + ENpov

 

gdje su:

ENgub – električna energija za pokrivanje gubitaka u prijenosnoj i distribucijskoj mreži [kWh],

ENcrp – električna energija za crpni rad [kWh],

ENost – električna energija za vlastitu i opću potrošnju elektrana [kWh],

ENuost – električna energija uravnoteženja za subjekte odgovorne za odstupanje izvan HEP grupe [kWh],

ENtar – električna energija za tarifne kupce [kWh] i

ENpov – električna energija za povlaštene kupce [kWh].

 

Članak 24.

 

(1) Troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce TPtar jednaki su:

 

 

(2) Stalni troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce STtar jednaki su:

 

 

 

a promjenjivi troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce PTtar se izračunavaju kao:

 

 

 

Članak 25.

 

(1) Prosječna planska cijena proizvodnje električne energije za tarifne kupce u budućoj regulacijskoj godini jednaka je:

 

 

pri čemu je

 

 

gdje su:

ipg – ostvarena prosječna stopa inflacije u prethodnoj regulacijskoj godini [%],

isg – procijenjena prosječna stopa inflacije u sadašnjoj regulacijskoj godini [%] i

DTPpret – vrijednost utvrđene razlike između ostvarenog prihoda primjenom tarifnih stavki i priznatih troškova poslovanja u prethodnoj regulacijskoj godini [kn],

a stopa inflacije se utvrđuje na temelju promjene indeksa potrošačkih cijena, kojega određuje Državni zavod za statistiku.

(2) Za određivanje tarifnih stavki u budućoj regulacijskoj godini koje se zasnivaju na radnoj energiji i snazi kao tarifnim elementima, a radi uvažavanja TPpret, moraju se planski stalni i promjenjivi troškovi proizvodnje STtar i PTtar korigirati množenjem faktorom kpret:

 

 

 

VII. OSJETLJIVOST CIJENE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE NA PROMJENE ULAZNIH PARAMETARA

Članak 26.  

Zbog promjene ulaznih parametara poslovanja na koje proizvođač ne može utjecati stvarna prosječna cijena proizvodnje električne energije za tarifne kupce Cs se može razlikovati od planske cijene C0 i jednaka je:

 

 

gdje su:

eh – elastičnost hidrologije,

Dh – promjena primarne energije dotoka u hidroelektrane u odnosu na planiranu [%],

eu – elastičnost za cijenu ugljena,

Du – promjena cijene ugljena u odnosu na planiranu [%],

ep – elastičnost za cijenu plina,

Dp – promjena cijene plina u odnosu na planiranu [%],

elu – elastičnost za cijenu loživog ulja,

Dlu – promjena cijene loživog ulja u odnosu na planiranu [%],

ed – elastičnost za tečaj dolara,

Dd – promjena tečaja dolara u odnosu na planirani [%],

ee – elastičnost za tečaj eura,

De – promjena tečaja eura u odnosu na planirani [%],

en – elastičnost za cijenu nabave električne energije i

Dn – promjena cijene nabave električne energije u odnosu na planiranu [%].

 

Članak 27.

 

(1) Elastičnost pojedinog ulaznog parametra poslovanja je podatak koliku postotnu promjenu troškova proizvodnje odnosno prosječne cijene proizvodnje električne energije izaziva jedan posto promjene toga parametra.

(2) Množenje elastičnosti pojedinog ulaznog parametra poslovanja s njegovom postotnom promjenom daje postotni iznos promjene planske cijene proizvodnje električne energije za tarifne kupce C0 zbog varijacije toga parametra.

(3) Način određivanja elastičnosti ulaznih parametara poslovanja iz članka 26. ovoga Tarifnog sustava definiran je u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Tarifnog sustava.

 

Članak 28.

 

U slučaju da je promjena stvarne prosječne cijene proizvodnje električne energije za tarifne kupce Cs u odnosu na plansku cijenu C0 veća od 5% proizvođač može nakon isteka polovine sadašnje regulacijske godine zatražiti korekciju planske cijene za preostalo razdoblje sadašnje regulacijske godine, a u skladu s navedenom postotnom promjenom izračunatom prema članku 27. ovoga Tarifnog sustava.

 

VIII. TARIFNI MODELI I TARIFNE STAVKE

 

Članak 29.

 

(1) Za proizvodnju električne energije za tarifne kupce poduzetništvo na visokom naponu utvrđuje se tarifni model Bijeli (Prilog 3.).

(2) Tarifni model sadrži tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– radnu energiju na višoj dnevnoj tarifi [kn/kWh],

– radnu energiju na nižoj dnevnoj tarifi [kn/kWh] i

– radnu snagu [kn/kW].

 

Članak 30.

 

(1) Za proizvodnju električne energije za tarifne kupce poduzetništvo na srednjem naponu utvrđuje se tarifni model Bijeli (Prilog 3.).

(2) Tarifni model sadrži tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– radnu energiju na višoj dnevnoj tarifi [kn/kWh],

– radnu energiju na nižoj dnevnoj tarifi [kn/kWh] i

– radnu snagu [kn/kW].

 

Članak 31.

 

(1) Za proizvodnju električne energije za tarifne kupce poduzetništvo na niskom naponu utvrđuju se tarifni modeli Plavi, Bijeli, Crveni, Narančasti i Žuti (Prilog 3.).

(2) Tarifni model Plavi sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(3) Tarifni model Bijeli sadrži tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– radnu energiju na višoj dnevnoj tarifi [kn/kWh] i

– radnu energiju na nižoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(4) Tarifni model Crveni sadrži tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– radnu energiju na višoj dnevnoj tarifi [kn/kWh],

– radnu energiju na nižoj dnevnoj tarifi [kn/kWh] i

– radnu snagu [kn/kW].

(5) Tarifni model Narančasti sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(6) Tarifni model Žuti (javna rasvjeta) sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

 

Članak 32.

 

(1) Za proizvodnju električne energije za tarifne kupce kućanstva utvrđuju se tarifni modeli Plavi, Bijeli, Narančasti i Crni (Prilog 3.).

(2) Tarifni model Plavi sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(3) Tarifni model Bijeli sadrži tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– radnu energiju na višoj dnevnoj tarifi [kn/kWh] i

– radnu energiju na nižoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(4) Tarifni model Narančasti sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

(5) Tarifni model Crni (upravljana potrošnja) sadrži tarifnu stavku za sljedeći tarifni element:

– radnu energiju po jedinstvenoj dnevnoj tarifi [kn/kWh].

 

Članak 33.

 

Prilog 3. iz članaka 29. do 32. ovoga Tarifnog sustava sastavni je dio ovoga Tarifnog sustava.

 

IX. NAČIN UTVRĐIVANJA PRIJEDLOGA VISINE TARIFNIH STAVKI

 

Članak 34.

 

(1) Prijedlog promjene visine tarifnih stavki za proizvodnju električne energije za tarifne kupce proizvođač podnosi prema struk­turi tarifnih stavki iz Priloga 3. ovoga Tarifnog sustava.

(2) Proizvođač je dužan uz prijedlog za promjenu visine tarif­nih stavki dostaviti sve podatke potrebne za utvrđivanje troškova proizvodnje sadržane u tablicama iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava.

(3) Proizvođač je dužan uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i sljedeće:

– financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu potvrđen od ovlaštenog neovisnog revizora te

– plan poslovanja i plan razvoja i izgradnje (za sadašnju i buduću regulacijsku godinu).

(4) Dokumenti koji sadrže podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju biti potpisani od strane ovlaštene osobe proizvođača i ovjereni pečatom tvrtke.

(5) Na zahtjev ministarstva ili Agencije proizvođač je dužan dostaviti i druge podatke potrebne za utvrđivanje promjene visine tarifnih stavki te omogućiti uvid u pripadnu dokumentaciju.

(6) Ako se tijekom regulacijske godine podnosi dva ili više puta prijedlog iz stavka 1. ovoga članka proizvođač se može pozvati na već ranije dostavljenu istovjetnu dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka, s točno određenim datumom ranije dostave, i priložiti njihovu presliku.

 

Članak 35.

 

(1) Prijedlog promjene visine tarifnih stavki za proizvodnju električne energije za tarifne kupce za buduću regulacijsku godinu proizvođač je dužan dostaviti u sadašnjoj regulacijskoj godini, a nakon što za nju budu poznati polugodišnji troškovi poslovanja odnosno proizvodnje električne energije za tarifne kupce.

(2) Proizvođač je dužan predložiti promjenu visine tarifnih stavki uz uvjet da očekivani prihod u budućoj regulacijskoj godini, izračunat prema Prilogu 4. ovoga Tarifnog sustava ne prelazi prihvaćene planirane troškove poslovanja TPtar korigirane za TP.

(3) U slučaju nastupa okolnosti iz članka 28. ovoga Tarifnog sustava ili nekih drugih opravdanih razloga koji dovode do promjene cijene, proizvođač može predložiti promjenu visine tarifnih stavki i za preostalo razdoblje sadašnje regulacijske godine, nakon što budu poznati polugodišnji troškovi poslovanja za sadašnju regulacijsku godinu.

 

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 36.

 

Način utvrđivanja tarifnih elemenata tarifnih stavki ovoga Tarif­nog sustava definiran je u Prilogu 5. ovoga Tarifnog sustava.

 

Članak 37.

 

Visine tarifnih stavki iz ovoga Tarifnog sustava proizvođač je dužan bez odlaganja dostavljati opskrbljivaču tarifnih kupaca radi njihovog prikaza u tablicama iz Priloga 5. Tarifnog sustava za opskrbu električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki.

 

Članak 38.

 

Dok opskrbljivač tarifnih kupaca ne počne plaćati energiju urav­noteženja, troškovi proizvodnje električne energije za tarifne kupce sadržavaju i troškove energije uravnoteženja koje izazivaju tarifni kupci.

 

Članak 39.

 

Primjenu ovoga Tarifnog sustava nadzire Agencija.

 

Članak 40.

 

Proizvođač električne energije dužan je uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Tarifnog sustava u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

 

Članak 41.

 

Danom stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava prestaje važiti Tarifni sustav za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge (»Narodne novine« broj 101/02, 121/02, 129/02 i 98/05), osim u dijelu koji se odnosi na visine tarifnih stavki iz Priloga 1. do 5. toga Tarifnog sustava koje ostaju na snazi do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki utvrđenih ovim Tarifnim sustavom.

 

Članak 42.

 

Ovaj Tarifni sustav stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/06-01/06

Urbroj: 371-01/06-01

Zagreb, 19. prosinca 2006.

Predsjednik

Upravnog vijeća

Tomo Galić, dipl. ing., v. r.

 

PRILOG 1.  

PODACI POTREBNI ZA UTVRĐIVANJE TROŠKOVA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE

 

Tablica 1. TROŠKOVI POSLOVANJA

                                    

 

 

Tablica 2. TROŠKOVI KAPITALA

                                

 

 

Tablica 3. TROŠKOVI OSTVARENI PRUŽANJEM USLUGA

                          

  Napomena: Ostali prihodi uključuju izvanredne prihode, prihod od zateznih kamata i ostale prihode koji nastaju u poslovanju, a nisu računovodstvenim razdvajanjem (članak 21. Zakona o energiji) prikazani na ostalim djelatnostima energetskog subjekta.

Tablica 4. UTVRĐIVANJE RAZLIKE IZMEĐU PRIZNATIH TROŠKOVA POSLOVANJA I OSTVARENIH PRIHODA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI ZA PRETHODNU REGULACIJSKU GODINU

 

* ovoga Tarifnog sustava

Tablica 5. TROŠKOVI ENERGETSKOG GORIVA

                       

 

Tablica 6. NABAVA ELEKTRIČNE ENERGIJE

                         

 

 

Tablica 7. NAKNADE I KONCESIJE

                              

 

 

Tablica 8. TROŠKOVI ODRŽAVANJA ELEKTRANA

                        

 

 

Tablica 9. TROŠKOVI BRUTO PLAĆA

                      

 

Tablica 10. OSTALI TROŠKOVI OSOBLJA

                           

 

 

Tablica 11. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA

                               

Napomena: U slučaju da pojedini trošak prelazi 5% vrijednost ukupnih troškova poslovanja potrebno ga je posebno iskazati.

 

Tablica 12.a AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – PRETHOD­NA REGULACIJSKA GODINA (OSTVARENJE)

                      

 

Tablica 12.b AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – SADAŠNJA REGULACIJSKA GODINA (PROCJENA)

                        

 

Tablica 12.c AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – BUDUĆA REGULACIJSKA GODINA (PLAN)

                         

 

 

Tablica 13. PRINOS OD REGULIRANE IMOVINE

                           

* ovoga Tarifnog sustava

Napomena: Dugovanja obuhvaćaju kratkoročne i dugoročne obveze koje pod­liježu obračunu kamata.

 

PRILOG 2.  

ODREĐIVANJE ELASTIČNOSTI ULAZNIH PARAMETARA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

 

Svrha određivanja elastičnosti parametara proizvodnje električne energije je stvaranje mehanizama za prilagođavanje planske cijene proizvodnje stvarnim troškovima poslovanja kako bi se zaštitili interesi tarifnih kupaca kad su troškovi niži odnosno poslovanje energetskog subjekta kada su troškovi viši od planiranih.

Osnovna načela određivanja elastičnosti parametara proizvodnje električne energije prikazana su u sljedećoj tablici.

 

 

 

Ukupni troškovi proizvodnje električne energije su označeni s UTP. Sve veličine koje su planske u indeksu imaju oznaku (p), a koje su ostvarene oznaku (o). Simbol f označava funkciju odnosno funkcionalnu ovisnost varijabli. Promjena primarne energije dotoka odnosno promjena njene nadomjesne energije te promjene cijena ugljena, plina, loživog ulja i nabave uključuju, zato što su izražene u kunama, osim nominalne promjene samih navedenih veličina i promjenu tečaja.

(1) Elastičnost hidrologije određuje se kao omjer planiranog troška Tne izbjegnute ili dodatno proizvedene nadomjesne energije i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Nadomjesna energija je energija proizvedena u TE Sisak i TE Rijeka na loživo ulje, te električna energija nabavljena na tržištu.

Do promjene troškova Tne dolazi zbog promjene primarne energije dotoka Dhpe u hidroelektranama, koji se odražavaju kao promjena troškova radi angažiranja odgovarajuće količine nadomjesne energije, i zbog promjene cijene nadomjesne energije Dhcne u odnosu na planirane vrijednosti. Planski iznos troškova nadomjesne energije Tne odgovara planskim troškovima proizvodnje hidroelektrana.

(2) Elastičnost za cijenu ugljena određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje ugljena Tu i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju.

Do promjene troškova Tu dolazi zbog promjene cijene ugljena Ducu i promjene tečaja dolara Dd u odnosu na planirane vrijednosti.

(3) Elastičnost za cijenu prirodnog plina određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje prirodnog plina Tp i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju.

Do promjene troškova Tp dolazi zbog promjene cijene prirodnog plina Dpcp i promjene tečaja dolara Dd u odnosu na planirane vrijednosti.

(4) Elastičnost za cijenu loživog ulja određuje se kao omjer planiranog troška potrošnje loživog ulja Tlu i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju.

Do promjene troškova Tlu dolazi zbog promjene cijene loživog ulja Dluclu i promjene tečaja dolara Dd u odnosu na planirane vrijednosti.

(5) Elastičnost za tečaj kune prema dolaru određuje se kao omjer planiranog iznosa kreditnih obveza djelatnosti proizvodnje nominiranim u dolarima Td i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju.

Do promjene troškova Td dolazi zbog promjene tečaja dolara Dd u odnosu na planiranu vrijednost.

(6) Elastičnost za tečaj kune prema euru određuje se kao omjer planiranog iznosa kreditnih obveza djelatnosti proizvodnje nominiranih u eurima Te i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju.

Do promjene troškova Te dolazi zbog promjene tečaja eura De u odnosu na planiranu vrijednost.

(7) Elastičnost za cijenu nabave električne energije određuje se kao omjer planiranog troška nabave Tn i planiranih ukupnih troškova proizvodnje električne energije UTP u obračunskom razdoblju. Nabava električne energije je nabava iz TE Plomin d.o.o., NE Krško, isporuka od EP BiH Sarajevo, nabava iz industrijskih elektrana te nabava s tržišta.

Do promjene troškova Tn dolazi zbog promjene cijene nabave Dncn i promjene tečaja eura De u odnosu na planirane vrijednosti.

 

PRILOG 3.  

TARIFNE STAVKE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE

 

 

 

Prazna polja na mjestu tarifnih stavki u tablici iz ovoga priloga ukazuju da u drugim tarifnim sustavima, bez visine tarifnih stavki (prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom za povlaštene kupce) postoje dotične tarifne stavke, dok crtica u polju znači da niti u jednom tarifnom sustavu takvih tarifnih stavki nema.

 

PRILOG 4.  

RAČUNANJE PRIHODA PROIZVOĐAČA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI

 

Godišnji prihod proizvođača UP određuje se primjenom tarif­nih stavki na tarifne elemente kao zbroj mjesečnih prihoda ostvarenih po pojedinim tarifnim grupama odnosno tarifnim modelima iz Priloga 3. ovoga Tarifnog sustava.

Ovisno o tarifnom modelu, tarifni elementi koji se uzimaju u obzir su:

ENJT(i, j, k) – radna energija koju tijekom čitavog dana u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh],

ENVT(i, j, k) – radna energija koju za vrijeme većeg dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh],

ENNT(i, j, k) – radna energija koju za vrijeme manjeg dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh] te

PV(i, j, k) – vršna radna snaga u mjesecu i koju na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kW].

Radi jednostavnosti, u različitim tarifnim modelima tarifne stavke koje se zasnivaju na ovim tarifnim elementima označit će se rednim brojem tarifnog modela iz Priloga 3. ovoga Tarifnog sustava. Tako će se npr. 

označiti kao  (2) ili npr. kao (8).

Prihod proizvođača u mjesecu i po pojedinom tarifnom modelu j izračunava se kao:

 

 

gdje je:

nk(j) – broj obračunskih mjernih mjesta kupaca koji pripadaju tarifnom modelu j.

Prihod proizvođača u mjesecu i po svim tarifnim modelima je jednak:

 

 

gdje je:

m – ukupan broj tarifnih modela.

Godišnji prihod proizvođača UP ostvaren primjenom tarifnih stavki jednak je zbroju prihoda po mjesecima:

 

 

Prihod UP izračunava se za prethodnu regulacijsku godinu kao ostvarena vrijednost UP(o), a za buduću regulacijsku godinu kao planska vrijednost UP(p).

Na temelju ostvarenog prihoda UP(o) primjenom tarifnih stavki i priznatih troškova poslovanja proizvođača TPtar(o) za prethodnu regulacijsku godinu utvrđuje se vrijednost njihove razlike:

DTPpret = UP(o) – TPtar(o).  

Na temelju planskih vrijednosti troškova proizvodnje TPtar(p) za buduću regulacijsku godinu, proizvođač je dužan predložiti takve visine tarifnih stavki da daju očekivani planirani prihod UP(p) koji ne prelazi planirane troškove poslovanja TPtar(p) korigirane za DTP (troškovi DTPpret uz uvažavanje inflacije):

UP(p) £ TPtar(p) – DTP.

S obzirom da su tarifni modeli univerzalno definirani da obuhvate sve mogućnosti koje se mogu pojaviti u bilo kojem tarifnom sustavu, bez visine tarifnih stavki, (proizvodnja električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca), neke tarifne stavke mogu imati iste vrijednosti za različite tarifne modele.

 

PRILOG 5.  

ODREĐIVANJE TARIFNIH ELEMENATA I PRIMJENA TARIFNIH STAVKI TARIFNIH SUSTAVA ZA REGULIRANE ELEKTROENERGETSKE DJELATNOSTI

 

5.1. Radna snaga

(1) Tarifna stavka za radnu snagu, za tarifne modele s mjerenjem snage, primjenjuje se na ostvareno vršno opterećenje, a obračunava se za mjesečno obračunsko razdoblje.

(2) Vršno opterećenje je najveće srednje opterećenje izmjereno tijekom 15 minuta unutar mjesečnoga obračunskog razdoblja u doba viših dnevnih tarifnih stavki.

(3) Ako se vršno opterećenje istodobno mjeri na više obračunskih mjernih mjesta u okviru jedne građevinske lokacije, ako postoje tehnički uvjeti, obračunska snaga se utvrđuje kao najveći zbroj istodobno izmjerenih snaga na tim obračunskim mjernim mjestima.

(4) Za kupce iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom 30 kW i više obvezno je mjerenje vršnog opterećenja.

(5) Za utvrđivanje obračunske snage društvima gradskog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatra se kompletna mreža gradske elektrovuče.

(6) Za utvrđivanje obračunske snage društvima željezničkog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatraju se sve elektrificirane pruge u Republici Hrvatskoj priključene na distribucijsku mrežu, a drugom sve priključene na prijenosnu mrežu.

(7) Prilikom zaključenja ili raskida ugovora o opskrbi i korištenju mreže te u slučaju obračuna za razdoblje različito od mjesečnoga obračunskog razdoblja, izmjereno vršno opterećenje, naknada za mjernu uslugu i naknada za opskrbu obračunavaju se razmjerno broju dana korištenja mreže.

(8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena snaga izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu snagu neizravnog kupca pomnoženu s faktorom istodobnosti 0,5.

(9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže.

5.2. Radna energija

(1) Tarifna stavka za radnu energiju ovisi o kategoriji kupca i tarifnom modelu, a primjenjuje se u obračunu za obračunsko raz­doblje.

(2) Kod kupaca s dvotarifnim mjerenjem, tarifne stavke za rad­nu energiju ovise o dobu dana.

(3) Po višim dnevnim tarifnim stavkama (VT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 7 do 21 sat u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 8 do 22 sata u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena.

(4) Po nižim dnevnim tarifnim stavkama (NT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 21 do 7 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 22 do 8 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena.

(5) Kod kupaca s jednotarifnim mjerenjem, tarifna stavka za radnu energiju nije ovisna o dobu dana (JT).

(6) Kod upravljane potrošnje električne energije kupcu se jamči opskrba električnom energijom osam sati dnevno (u pravilu tijekom niže dnevne tarife).

(7) Primjena odredbe iz stavka 6. ove točke moguća je u dijelu distribucijske mreže s izgrađenim sustavom daljinskog upravljana potrošnjom, uz uvjet da je obračunsko mjerno mjesto izgrađeno prema propisanim tehničkim uvjetima.

(8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena energija izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu energiju neizravnog kupca.

(9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže.

5.3. Prekomjerno preuzeta jalova energija

(1) Prekomjerno preuzeta jalova energija je pozitivna razlika između stvarno izmjerene jalove energije i jalove energije koja odgovara prosječnom faktoru snage manjem od 0,95, što odgovara približno 33% radne energije.

(2) Prekomjerno preuzeta jalova energija kupcu se obračunava za mjesečno obračunsko razdoblje.

(3) Tarifna stavka za prekomjerno preuzetu jalovu energiju, induktivnu i kapacitivnu, ista je za sve naponske razine.

(4) Kupci iz kategorije kućanstva ne plaćaju dio naknade za korištenje mreže koji se odnosi na prekomjerno preuzetu jalovu energiju.

(5) Kod kupaca iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom do 30 kW može se na temelju značajki potrošnje trajno ugraditi mjerni uređaj s mogućnosti mjerenja jalove energije radi obračuna prekomjerno preuzete jalove energije.

(6) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih postoji mjerenje i obračunava se prekomjerno preuzeta jalova energija, ne mijenjaju se uvjeti mjerenja jalove energije bez obzira na to što im je priključna snaga manja od 30 kW.

(7) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih ne postoji trajno mjerenje, a prekomjerno preuzeta jalova energija se obračunava na temelju povremenog mjerenja, način obračuna se ne mijenja sve do ugradnje brojila s mjerenjem jalove energije, a najkasnije u roku od tri godine.

5.4. Obračun i promjena tarifnog modela

(1) Pri obračunu snage, preuzete radne energije i prekomjerno preuzete jalove energije, kilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati (kvarh) zaokružuju se na cijele brojeve.

(2) Kupci mogu jedanput godišnje (po isteku 12 mjeseci od zadnje promjene) besplatno promijeniti tarifni model, ukoliko su na mjernom mjestu osigurani tehnički uvjeti potrebni za mjerenje prema odabranom tarifnom modelu.

(3) Promjena tarifnog modela iz stavka 2. ove točke ne podrazumijeva i obvezujuću promjenu mjernog uređaja na račun operatora mreže.

5.5. Obračun odstupanja vršne snage na visokom i srednjem naponu

(1) Obračun odstupanja izmjerene vršne snage u odnosu na ugovorenu vršnu snagu provodi se na sljedeći način:

– ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju između 85% i 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je izmjerenoj;

– ako je izmjerena vršna snaga veća od 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga u tom razdoblju jednaka je izmjerenoj vršnoj snazi uvećanoj za dvostruku razliku između izmjerene vršne snage i vrijednosti 105% ugovorene vršne snage;

– ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju manja od 85% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je vrijednosti 85% ugovorene vršne snage.

(2) Kupci mogu ugovoriti različite vršne snage po obračunskim razdobljima, ali najviše do iznosa priključne snage iz elektroenergetske suglasnosti.

(3) Kupac ugovara vršnu snagu za ugovorno razdoblje od jedne godine.

(4) Ako kupac želi promjenu ugovorene vršne snage za iduće obračunsko razdoblje, njegov zahtjev za promjenom snage mora biti zaprimljen najmanje 7 dana prije početka obračunskog razdoblja na koje se odnosi.

(5) Ako kupac želi povećanje ugovorene vršne snage u tekućem obračunskom razdoblju, zahtjev za promjenom snage mora dostaviti najmanje 3 dana prije povećanja vršne snage.

(6) Ako kupac ne zatraži promjenu ugovorene vršne snage prije isteka roka iz stavka 3. ove točke, ugovorena vršna snaga primjenjivat će se i u narednom ugovornom razdoblju po načelu mjesec za mjesec.

(7) Ako tijekom obračunskog razdoblja kupac nije u mogućnosti koristiti ugovorenu vršnu snagu zbog više sile, poremećenog ili izvanrednog pogona mreže te u slučaju drugih izvanrednih okolnosti, obračunska snaga određuje se ponderiranjem izmjerenih vršnih opterećenja pojedinih intervala u tom obračunskom razdoblju.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128998.html