Objavljeno u NN 143/06 od 29.12.2006.:

 

HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

Na temelju članka 11. stavka 1. podstavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (»Narodne novine«, broj 177/04), Hrvatska energetska regulatorna agencija temeljem odluke Upravnog vijeća na sjednici održanoj 19. prosinca 2006. donosi

 

TARIFNI SUSTAV ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE, BEZ VISINE TARIFNIH STAVKI

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim Tarifnim sustavom za distribuciju električne energije, bez visine tarifnih stavki (u daljnjem tekstu: Tarifni sustav) odnosno metodologijom za utvrđivanje tarifnih stavki za distribuciju električ­ne energije određuju se:

– ciljevi i načela ovoga Tarifnog sustava,

– način i kriteriji za utvrđivanje tarifnih stavki za distribuciju električne energije,

– značajke metodologije,

– kategorije kupaca,

– podaci i dokumenti koji se koriste za utvrđivanje troškova distribucije električne energije,

– struktura tarifnih stavki i

– način utvrđivanja prijedloga za promjenu visine tarifnih stavki.

 

Članak 2.

 

Izrazi koji se koriste u ovom Tarifnom sustavu imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01 i 177/04), Zakonom o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 177/04), Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom (»Narodne novine«, broj 14/06) i Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava (»Narodne novine«, broj 36/06).

 

Članak 3.

 

U ovom Tarifnom sustavu koriste se i izrazi koji u smislu ovoga Tarifnog sustava imaju sljedeća značenja:

a) regulacijski period – razdoblje tijekom kojega se primjenjuju jednaki utjecajni parametri za određivanje priznatih troškova poslovanja energetskog subjekta;

b) regulacijska godina – dio regulacijskog perioda koji odgovara razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca kalendarske godine;

c) prethodna regulacijska godina – regulacijska godina koja neposredno prethodi sadašnjoj regulacijskoj godini;

d) sadašnja regulacijska godina – tekuća godina u kojoj se pod­nosi prijedlog promjene visine tarifnih stavki za buduću regulacijsku godinu;

e) buduća regulacijska godina – regulacijska godina koja neposredno slijedi iza sadašnje regulacijske godine;

f) regulirana imovina – imovina koja se koristi za obavljanje regulirane djelatnosti, a čine je dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina te trajna obrtna sredstva;

g) priznati troškovi poslovanja – opravdani troškovi poslovanja koji uključuju i razumne troškove kapitala;

h) kategorija kupaca – grupa kupaca s istim značajkama s obzirom na naponsku razinu na kojoj preuzimaju električnu energiju te na svrhu, količinu, dinamiku i druge karakteristike potrošnje električne energije;

i) tarifni elementi – elementi tarifnog sustava za koje se određuju tarifne stavke;

j) tarifne stavke – komponente tarifnog sustava koje omogućuju obračun;

k) tarifni modeli – određene kombinacije tarifnih elemenata i pripadajućih tarifnih stavki.

 

II. CILJEVI I NAČELA

 

Članak 4.

 

Ovaj Tarifni sustav utvrđuje tarifne stavke za distribuciju električne energije i postupak izračuna njihovog iznosa, kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi:

– razvoj distribucijske mreže,

– održanje dostatne razine sigurnosti distribucijskog sustava,

– osiguranje standardne razine kvalitete isporuke električne energije,

– poticanje učinkovitosti poslovanja operatora distribucijskog sustava,

– poticanje korisnika distribucijske mreže na učinkovito korištenje mreže te snage i energije,

– omogućavanje stabilnih odnosa na tržištu električne energije te

– omogućavanje stabilnih i predvidivih uvjeta poslovanja operatora distribucijskog sustava.

 

Članak 5.

 

Ovaj Tarifni sustav zasniva se na sljedećim načelima i pravilima:

– troškovi poslovanja moraju biti opravdani, a rok povrata uloženih sredstava razuman,

– troškovi distribucije električne energije moraju biti nepristrani i razvidni,

– tarifne stavke određuju se prema kategoriji kupaca odnosno tarifnom modelu,

– tarifne stavke za pojedini tarifni model na cijelom području Republike Hrvatske su jednake,

– visina tarifne stavke za korištenje mreže za pojedini tarifni model određuje se na način da što više odgovara troškovima koje operator distribucijskog sustava ima za taj tarifni model,

– obračun tarifnih elemenata za distribuciju električne energije vrši se za svako obračunsko mjerno mjesto,

– jednake kategorije kupaca i jednaki tarifni modeli primjenjuju se za tarifne i povlaštene kupce,

– tarifne stavke za prijenos i za distribuciju električne energije utvrđuju se odvojeno,

– tarifna stavka koja se odnosi na troškove standardnih mjernih usluga neovisna je o isporučenoj energiji i snazi,

– tarifne stavke za distribuciju električne energije obuhvaćaju troškove energije uravnoteženja unutar granica dopuštenog odstupanja od rasporeda,

– tarifne stavke za distribuciju električne energije za vlastitu potrošnju plaćaju proizvođači električne energije, kao kupci, a za standardnu mjernu uslugu kao proizvođači,

– za prekomjerno preuzetu jalovu energiju utvrđuje se posebna tarifna stavka,

– tarifne stavke za distribuciju električne energije plaćaju kup­ci,

– usklađeno financiranje razvoja distribucijske mreže iz cijene za korištenje mreže i naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage,

– omjer više dnevne tarifne stavke (VT) i niže dnevne tarifne stavke (NT) za preuzetu električnu energiju za kategorije kupaca s dvotarifnim mjerenjem je približno 2:1 te

– postojanost visine tarifnih stavki za distribuciju električne energije.

 

Članak 6.

 

(1) Metoda regulacije koja se primjenjuje u ovome Tarifnom sustavu je metoda priznatih troškova poslovanja.

(2) Mišljenje o priznatim troškovima poslovanja uključujući i stopu povrata kapitala daje Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija).

(3) Regulacijski period jednak je regulacijskoj godini.

(4) Određivanje visine tarifnih stavki za buduću regulacijsku godinu zasniva se na priznatim ostvarenim troškovima poslovanja iz prethodne regulacijske godine, ostvarenim i procijenjenim troškovima poslovanja za sadašnju regulacijsku godinu te prihvaćenim planskim vrijednostima troškova za razmatranu buduću regulacijsku godinu.

 

III. ZNAČAJKE OVOGA TARIFNOG SUSTAVA

 

Članak 7.

 

Primjena tarifnih stavki za distribuciju električne energije za sve naponske razine i za sve vrste korisnika zasniva se na sustavu jedinstvenog obračunavanja korištenja mreža bez obzira na duljinu distribucijskog puta (princip poštanske marke).

 

Članak 8.

 

Korisnici mreže koji su priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju samo cijenu za korištenje prijenosne mreže primjenom tarifnih stavki za prijenos električne energije.

 

Članak 9.

 

Korisnici mreže koji su priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju cijenu za korištenje distribucijske mreže primjenom tarif­nih stavki za distribuciju električne energije i cijenu za korištenje prijenosne mreže primjenom tarifnih stavki za prijenos električne energije.

 

Članak 10.

 

Ovisno o kategoriji kupaca i tarifnom modelu, za utvrđivanje cijene za korištenje distribucijske mreže primjenjuju se tarifne stavke za sljedeće tarifne elemente:

– naknada za mjernu uslugu (kn),

– radna snaga (kn/kW),

– radna energija (kn/kWh) i

– prekomjerno preuzeta jalova energija (kn/kvarh).

 

Članak 11.

 

(1) Naknada za mjernu uslugu odnosi se na standardnu mjernu uslugu utvrđenu Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava i Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom.

(2) Naknada za mjernu uslugu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema kategoriji kupaca i standardu opremljenosti obračunskog mjernog mjesta, a plaća se mjesečno.

 

Članak 12.

 

(1) Ovim Tarifnim sustavom propisuju se potrebni podaci i postupak za utvrđivanje troškova distribucije električne energije.

(2) Podaci potrebni za utvrđivanje troškova distribucije električne energije iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u Prilogu 1. ovoga Tarifnog sustava i čine njegov sastavni dio.

 

Članak 13.

 

(1) Prihod ostvaren primjenom tarifnih stavki treba pokriti priznate ukupne troškove distribucije električne energije.

(2) Agencija sadašnjoj regulacijskoj godini, na temelju podataka o poslovanju iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava, utvrđuje za prethodnu regulacijsku godinu priznate ukupne troškove poslovanja, ostvareni prihod prema tarifnim stavkama i vrijednost njihove razlike DUTPpret.

(3) Razlika između ostvarenog prihoda primjenom tarifnih stavki i priznatih ukupnih troškova poslovanja iz prethodne regulacijske godine DUTPpret te procjena razlike za sadašnju regulacijsku godinu DUTPsad uzimaju se u obzir pri određivanju iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije za razmatranu buduću regulacijsku godinu.

 

Članak 14.

 

(1) Ukupni troškovi poslovanja i razvoja operatora distribucijskog sustava temelje se na planovima poslovanja te planovima razvoja i izgradnje pripremljenim, usklađenim i prihvaćenim za svaku godinu na osnovi trogodišnjeg plana uz suglasnost Agencije.

(2) Operator distribucijskog sustava je dužan izraditi plan poslovanja te plan razvoja i izgradnje za buduću regulacijsku godinu tako da Agencija može razvidno pratiti podatke o osnovnim i obrt­nim sredstvima, kapitalu, prihodima i rashodima s naslova obavljanja regulirane djelatnosti, financijskim tijekovima i investicijama.

(3) Obveza je operatora distribucijskog sustava da najkasnije do 31. svibnja sadašnje regulacijske godine dostavi Agenciji financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu potvrđen od ovlaštenog neovisnog revizora, a najkasnije do 30. studenoga sadašnje regulacijske godine planove iz stavka 2. ovoga članka.

 

Članak 15.

 

Planirani trošak pokrića gubitaka električne energije utvrđuje se na temelju gubitaka planiranih u elektroenergetskoj bilanci primjenjujući cijene nabave prema tržišnim načelima.

 

Članak 16.

 

Tarifne stavke za distribuciju električne energije ne pokrivaju troškove:

– priključenja na mrežu ili povećanja priključne snage,

– drugih djelatnosti,

– nestandardnih usluga i

– drugih naknada koje su prema Zakonu o energiji dužni plaćati kupci električne energije.

 

IV. KATEGORIJE KUPACA

 

Članak 17.

 

Kupci su razvrstani u sljedeće kategorije:

1. poduzetništvo:

a) kupci na mreži visokog napona,

b) kupci na mreži srednjeg napona i

c) kupci na mreži niskog napona:

– s mjerenjem snage

– bez mjerenja snage

– javna rasvjeta

2. kućanstva.

 

Članak 18.

 

(1) Kupci na mreži niskog napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na niskom naponu (do uključivo 1 kV).

(2) Kupci na mreži srednjeg napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na srednjem naponu (od 1 kV do 110 kV).

(3) Kupci na mreži visokog napona su kupci kojima je mjesto predaje električne energije na visokom naponu (od uključivo 110 kV).

 

Članak 19.

 

(1) Kategorija kućanstva obuhvaća potrošnju električne energije u građevinama ili dijelovima građevina koje se koriste za stanovanje ili su u funkciji stanovanja, potrošnju električne energije u pomoć­nim građevinama koje služe za potrebe toga kućanstva te potrošnju električne energije koja je drugim zakonom razvrstana u kategoriju kućanstva.

(2) Kategorija poduzetništvo obuhvaća fizičke i pravne osobe koje kupuju električnu energiju za potrebe proizvodnje robe i/ili pružanja usluga i ne koriste je za potrebe iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Javna rasvjeta iz članka 14. ovoga Tarifnog sustava obuhvaća samo potrošnju električne energije za osvjetljavanje ulica, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata i uređaja za prometnu signalizaciju.

(4) U slučaju jednog obračunskog mjernog mjesta za potrebe kućanstva i poduzetništva, kupac se razvrstava u kategoriju s višim tarifnim stavkama.

 

V. ODREĐIVANJE TROŠKOVA

 

Članak 20.

 

(1) Ukupni troškovi poslovanja UTP operatora distribucijskog sustava određuju se na godišnjoj razini odnosno za regulacijsku godinu i jednaki su:

 

UTP = TPpos + TPkap – TRnsu

 

gdje su:

TPpos – troškovi poslovanja (operativni troškovi) [kn],

TPkap – troškovi kapitala [kn],

TRnsu – trošak pružanja nestandardnih usluga [kn].

(2) Ukupni troškovi poslovanja UTP iz stavka 1. ovoga članka određuju se ili prema priznatim ostvarenim troškovima ili prema prihvaćenim planskim vrijednostima troškova ovisno o tome utvrđuju li se za prethodnu regulacijsku godinu ili za buduću regulacijsku godinu.

(3) Pri utvrđivanju planskih vrijednosti troškova uvažava se utjecaj očekivane inflacije.

 

Članak 21.

 

Troškove poslovanja TPpos čine:

– troškovi održavanja mreže,

– troškovi pokrića gubitaka u mreži,

– troškovi bruto plaća,

– ostali troškovi osoblja,

– ostali troškovi poslovanja,

– drugi troškovi određeni zakonom.

 

Članak 22.

 

Troškovi kapitala TPkap su:

 

TPkap = PRim + A

 

gdje su:

PRim – prinos od regulirane imovine (regulirana osnovica sredstava) [kn],

A – amortizacija regulirane imovine u razmatranoj godini [kn].

 

Članak 23.

 

(1) Prinos od regulirane imovine PRim jednak je:

 

 

gdje su:

PPTK – ponderirani prosječni troškovi kapitala [%] i

RI – prosječna vrijednost regulirane imovine [kn].

(2) Prosječna vrijednost regulirane imovine RI u nekoj godini jednaka je:

 

 

gdje su:

RIp – vrijednost regulirane imovine na početku godine, i ne uključuje vrijednost imovine primljene bez naknade, [kn] te

RIk – vrijednost regulirane imovine na kraju godine [kn].

(3) Vrijednost regulirane imovine RIk na kraju godine jednaka je:

 

RIk = RIp + NI – BI – A – OR

 

gdje su:

NI – vrijednost novih investicija u razmatranoj godini, a koja se financira iz amortizacije, dobiti, kredita, sufinanciranja, dijela naknade za priključenje i donacija te izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira [kn],

BI – vrijednost imovine primljene bez naknade u razmatranoj godini [kn] i

OR – otuđena i rashodovana imovina u razmatranoj godini [kn].

(4) Ponderirani prosječni troškovi kapitala PPTK poslije oporezivanja izračunaju se kao:

 

 

gdje su:

E – vlasnički kapital [kn],

D – iznos dugovanja [kn],

re – prinos na kapital [%],

rd – prosječna kamata na dugovanja [%] i

pd – stopa poreza na dobit [%].

(5) Prinos na kapital re se utvrđuje prema modelu određivanja cijene uloženog kapitala:

 

re = rf + (rm – rf) . b

gdje su:

rf – prinos ostvaren od nerizičnih ulaganja [%],

rm – prosječan prinos od rizičnih ulaganja (očekivani prinos od tržišnog portfelja) [%],

(rm – rf) – premija za tržišni rizik [%],

b – koeficijent varijabilnosti prinosa dionica energetskog subjek­ta u odnosu na prosječnu varijabilnost prinosa svih dionica koje kotiraju na tržištu i

(rm – rf) . b – premija za tržišni rizik vlastitog kapitala [%].

 

Članak 24.

 

(1) Obračun amortizacije regulirane dugotrajne imovine obav­lja se primjenom godišnjih stopa amortizacije utvrđenih prema očekivanom vijeku korištenja imovine.

(2) U vrijednosti amortizacije obračunate na način iz stavka 1. ovoga članka ne priznaje se amortizacija dugotrajne imovine prim­ljene bez naknade.

(3) Obračun amortizacije regulirane dugotrajne imovine vrši se prema načelima računovodstvenih standarda, pojedinačno po pred­metima dugotrajne imovine linearnom metodom.

(4) Trošak rizika naplate potraživanja od kupaca priznaje se najviše u visini iznosa od 0,75% prihoda regulirane djelatnosti kojega je energetski subjekt ostvario u regulacijskom razdoblju temeljem tarifnih stavki utvrđenih ovim Tarifnim sustavom.

 

Članak 25.

 

U svrhu određivanja tarifnih stavki za buduću regulacijsku godinu potrebno je planirane ukupne troškove poslovanja korigirati za TP, pri čemu je

 

 

gdje su:

ipg – ostvarena prosječna stopa inflacije u prethodnoj regulacijskoj godini [%],

isg – procijenjena prosječna stopa inflacije u sadašnjoj regulacijskoj godini [%],

DUTPpret – vrijednost utvrđene razlike između ostvarenog prihoda primjenom tarifnih stavki i priznatih troškova poslovanja u prethodnoj regulacijskoj godini [kn] i

DUTPsad – procijenjena vrijednost razlike između prihoda koji se treba ostvariti primjenom tarifnih stavki i priznatih troškova poslovanja u sadašnjoj regulacijskoj godini [kn], a stopa inflacije se utvrđuje na temelju promjene indeksa potrošačkih cijena, kojeg određuje Državni zavod za statistiku.

 

VI. OBJEKTI DISTRIBUCIJSKE MREŽE

 

Članak 26.

 

Distribucijska mreža na koju se primjenjuje ovaj Tarifni sustav obuhvaća objekte koji su u nadležnosti operatora distribucijskog sustava:

(a) dalekovodi i kabeli 110 kV,

(b) dalekovodi i kabeli 35, 30, 20 i 10 kV,

(c) niskonaponska mreža, uključujući i priključke,

(d) trafostanice 110/20(10) kV,

(e) trafostanice 35(30)/20(10) kV i

(f) trafostanice 20(10)/0,4 kV.

 

VII. ODREĐIVANJE TARIFNIH STAVKI

 

Članak 27.

 

Prijedlog visine tarifnih stavki za distribuciju električne energije za osiguranje prihoda za pokriće ukupnih troškova poslovanja u budućoj regulacijskoj godini utvrđuje se na temelju podataka iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava.

 

Članak 28.

 

Uvažavajući kategorizaciju kupaca iz ovoga Tarifnog sustava te tarifne modele i opću strukturu tarifnih stavki iz Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, bez visine tarifnih stavki i Tarifnog sustava za opskrbu električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Tarifnog sustava prikazane su tarifne stavke i tarifni modeli za distribuciju električne energije, za sve kategorije kupaca.

 

VIII. NAČIN UTVRĐIVANJA PRIJEDLOGA VISINE TARIFNIH STAVKI

 

Članak 29.

 

(1) Prijedlog promjene visine tarifnih stavki za distribuciju električne energije operator distribucijskog sustava podnosi prema strukturi tarifnih stavki iz Priloga 2. ovoga Tarifnog sustava.

(2) Operator distribucijskog sustava je dužan uz prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki dostaviti sve podatke potrebne za utvrđivanje troškova proizvodnje sadržane u tablicama iz Priloga 1. ovoga Tarifnog sustava.

(3) Operator distribucijskog sustava dužan je uz prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i sljedeće:

– financijski izvještaj za prethodnu regulacijsku godinu potvrđen od ovlaštenog neovisnog revizora te

– plan poslovanja i plan razvoja i izgradnje (za sadašnju i buduću regulacijsku godinu).

(4) Dokumenti koji sadrže podatke iz stavka 2. i 3. ovoga članka moraju biti potpisani od strane ovlaštene osobe operatora distribucijskog sustava i ovjereni pečatom tvrtke.

(5) Na zahtjev ministarstva ili Agencije operator distribucijskog sustava je dužan dostaviti i druge podatke potrebne za utvrđivanje promjene visine tarifnih stavki te omogućiti uvid u pripadnu dokumentaciju.

(6) Ako se tijekom regulacijske godine podnosi dva ili više puta prijedlog iz stavka 1. ovoga članka, operator distribucijskog sustava se može pozvati na već ranije dostavljenu istovjetnu dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka, s točno određenim datumom ranije dostave, i priložiti njihovu presliku.

 

Članak 30.

 

(1) Prijedlog promjene visine tarifnih stavki za distribuciju električne energije za buduću regulacijsku godinu operator distribucijskog sustava je dužan dostaviti u sadašnjoj regulacijskoj godini, a nakon što za nju budu poznati polugodišnji ukupni troškovi poslovanja.

(2) Operator distribucijskog sustava je dužan predložiti promjenu visine tarifnih stavki uz uvjet da očekivani prihod u budućoj regulacijskoj godini, izračunat prema Prilogu 3. ovoga Tarifnog sustava ne prelazi prihvaćene planirane ukupne troškove poslovanja UTP korigirane za TP.

 

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 31.

 

Do početka primjene ovoga Tarifnog sustava planirani trošak pokrića gubitaka utvrđivat će se na temelju planirane energije za pokriće gubitaka i planirane prosječne cijene nabave električne energije od TE Plomin d.o.o., NE Krško d.o.o. (uključujući trošak dekomisije) i iz uvoza.

 

Članak 32.

 

Način utvrđivanja tarifnih elemenata tarifnih stavki ovoga Tarifnog sustava definiran je u Prilogu 4. koji je sastavni dio ovoga Tarifnog sustava.

 

Članak 33.

 

Visine tarifnih stavki iz ovoga Tarifnog sustava operator distribucijskog sustava dužan je bez odlaganja dostavljati opskrbljivaču tarifnih kupaca radi njihovog prikaza u tablicama iz Priloga 5. Tarifnog sustava za opskrbu električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki.

 

Članak 34.

 

Primjenu ovoga Tarifnog sustava nadzire Agencija.

 

Članak 35.

 

Operator distribucijskog sustava je dužan uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Tarifnog sustava u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

 

Članak 36.

 

Danom stupanja na snagu ovoga Tarifnog sustava prestaje važiti Pravilnik o načinu i kriterijima za utvrđivanje iznosa naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže (»Narodne novine«, broj 109/03) i Tarifni sustav za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge (»Narodne novine« broj 101/02, 121/02, 129/02 i 98/05), osim u dijelu koji se odnosi na visine tarif­nih stavki iz Priloga 1. do 5. toga Tarifnog sustava koje ostaju na snazi do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki utvrđenih ovim Tarifnim sustavom.

 

Članak 37.

 

Ovaj Tarifni sustav stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/06-01/08

Urbroj: 371-01/06-01

Zagreb, 19. prosinca 2006.

Predsjednik

Upravnog vijeća

Tomo Galić, dipl. ing., v. r.

 

PRILOG 1.  

PODACI POTREBNI ZA UTVRĐIVANJE TROŠKOVA DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

 

Tablica 1. TROŠKOVI POSLOVANJA  

                             

 

 

  Tablica 2. TROŠKOVI KAPITALA

                             

 

 

  Tablica 3. TROŠKOVI OSTVARENI PRUŽANJEM USLUGA

                          

 

*Ostali prihodi uključuju izvanredne prihode, prihod od zateznih kamata i ostale prihode koji nastaju u poslovanju, a nisu računovodstvenim razdvajanjem (članak 21. Zakona o energiji) prikazani na ostalim djelatnostima energetskog subjekta.

Tablica 4. UTVRĐIVANJE RAZLIKE IZMEĐU PRIZNATIH TROŠKOVA POSLOVANJA I OSTVARENIH PRIHODA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI ZA PRETHODNU REGULACIJSKU GODINU, TE PROCJENA RAZLIKE ZA SADAŠNJU REGULACIJSKU GODINU

 

* ovoga Tarifnog sustava

 

Tablica 5. TROŠKOVI POKRIĆA GUBITAKA U MREŽI

                   

 

Tablica 6. TROŠKOVI ODRŽAVANJA MREŽE

                            

 

 

Tablica 7. TROŠKOVI BRUTO PLAĆA

                         

 

 

Tablica 8. OSTALI TROŠKOVI OSOBLJA

                         

 

 

Tablica 9. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA

                           

Napomena: U slučaju da pojedini trošak prelazi 5% vrijednosti ukupnih troškova poslovanja potrebno ga je posebno iskazati.

 

 

Tablica 10.a AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – PRETHOD­NA REGULACIJSKA GODINA (OSTVARENJE)

                  

 

 

Tablica 10.b AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – SADAŠ­NJA REGULACIJSKA GODINA (PROCJENA)

 

Tablica 10.c AMORTIZACIJA REGULIRANE IMOVINE – BUDUĆA REGULACIJSKA GODINA (PLAN)

                 

 

 

Tablica 11. PRINOS OD REGULIRANE IMOVINE

                         

* ovoga Tarifnog sustava

Napomena: Dugovanja obuhvaćaju kratkoročne i dugoročne obveze koje pod­liježu obračunu kamata.

 

PRILOG 2.

 

TARIFNE STAVKE ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

 

 

 

Prazna polja na mjestu tarifnih stavki u tablici iz ovoga priloga ukazuju da u drugim tarifnim sustavima, bez visine tarifnih stavki (proizvodnja električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, prijenos električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom za povlaštene kupce) postoje dotične tarifne stavke, dok crtica u polju znači da niti u jednom tarifnom sustavu takvih tarifnih stavki nema.

 

 

PRILOG 3.  

RAČUNANJE PRIHODA OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA PRIMJENOM TARIFNIH STAVKI

 

Godišnji prihod operatora distribucijskog sustava UP određuje se primjenom tarifnih stavki na tarifne elemente kao zbroj mjesečnih prihoda ostvarenih po pojedinim kategorijama kupaca odnosno tarifnim modelima iz Priloga 2. ovoga Tarifnog sustava.

Ovisno o tarifnom modelu, tarifni elementi koji se uzimaju u obzir su:

ENJT(i,j,k) – radna energija koju tijekom čitavog dana u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh],

ENVT(i,j,k) – radna energija koju za vrijeme većega dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh],

ENNT(i,j,k) – radna energija koju za vrijeme manjega dnevnog opterećenja u mjesecu i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kWh],

PV(i,j,k) – vršna radna snaga u mjesecu i koju na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kW],

EJ (i,j,k) – prekomjerno preuzeta jalova energija koju tijekom mjeseca i na obračunskom mjernom mjestu k preuzima kupac po tarifnom modelu j [kvarh] te

 

(j) – naknada za mjernu uslugu koju mjesečno po obračunskom mjernom mjestu plaća kupac po tarifnom modelu j, a koja se kao tarifni element izravno izražava preko tarifne stavke [kn/mj].

Radi jednostavnosti, u različitim tarifnim modelima tarifne stavke koje se zasnivaju na ovim tarifnim elementima označit će se rednim brojem tarifnog modela (Prilog 2).

Tako će se npr. 

označiti kao (2)  ili npr.  kao (8) .

Prihod operatora distribucijskog sustava u mjesecu i po pojedinom tarifnom modelu j računa se kao:

 

 

 

gdje je:

nk(j) – broj obračunskih mjernih mjesta kupaca koji pripadaju tarifnom modelu j.

Prihod operatora distribucijskog sustava u mjesecu i po svim tarifnim modelima je jednaka:

 

 

gdje je:

m – ukupan broj tarifnih modela.

Godišnji prihod operatora distribucijskog sustava UP ostvaren primjenom tarifnih stavki jednak je zbroju prihoda po mjesecima:

 

 

 

Prihod UP računa se za prethodnu regulacijsku godinu kao ostvarena vrijednost UP(o), a za buduću regulacijsku godinu kao planska vrijednost UP(p).

Na temelju ostvarenog prihoda UP(o) primjenom tarifnih stavki i priznatih ukupnih troškova poslovanja operatora distribucijskog sustava UTP(o) za prethodnu regulacijsku godinu utvrđuje se vrijednost njihove razlike:

 

DUTPpret = UP(o) – UTP(o).

 

Na temelju planskih vrijednosti troškova distribucije UTP(p) za buduću regulacijsku godinu, operator distribucijskog sustava je dužan predložiti takvu visinu tarifnih stavki da daju očekivani planirani prihod UP(p) koji ne prelazi planirane troškove poslovanja UTP (p) korigirane za DTP (troškovi DUTPpret uz uvažavanje inflacije):

 

UP(p) £ UTP(p) – DTP.

 

S obzirom da su tarifni modeli univerzalno definirani da obuhvate sve mogućnosti koje se mogu pojaviti u bilo kojem tarifnom sustavu bez visine tarifnih stavki, (proizvodnja električne energije, s iznimkom za povlaštene kupce, prijenos električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, s iznimkom povlaštenih kupaca), neke tarifne stavke mogu imati iste vrijednosti za različite tarifne modele.

 

PRILOG 4.  

ODREĐIVANJE TARIFNIH ELEMENATA I PRIMJENA TARIFNIH STAVKI TARIFNIH SUSTAVA ZA REGULIRANE ELEKTROENERGETSKE DJELATNOSTI

 

4.1. Radna snaga

(1) Tarifna stavka za radnu snagu, za tarifne modele s mjerenjem snage, primjenjuje se na ostvareno vršno opterećenje, a obračunava se za mjesečno obračunsko razdoblje.

(2) Vršno opterećenje je najveće srednje opterećenje izmjereno tijekom 15 minuta unutar mjesečnoga obračunskog razdoblja u doba viših dnevnih tarifnih stavki.

(3) Ako se vršno opterećenje istodobno mjeri na više obračunskih mjernih mjesta u okviru jedne građevinske lokacije, ako postoje tehnički uvjeti, obračunska snaga se utvrđuje kao najveći zbroj istodobno izmjerenih snaga na tim obračunskim mjernim mjestima.

(4) Za kupce iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom 30 kW i više obvezno je mjerenje vršnog opterećenja.

(5) Za utvrđivanje obračunske snage društvima gradskog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatra se kompletna mreža gradske elektrovuče.

(6) Za utvrđivanje obračunske snage društvima željezničkog prometa za potrebe elektrovuče, jednom građevinskom lokacijom smatraju se sve elektrificirane pruge u Republici Hrvatskoj priključene na distribucijsku mrežu, a drugom sve priključene na prijenosnu mrežu.

(7) Prilikom zaključenja ili raskida ugovora o opskrbi i korištenju mreže te u slučaju obračuna za razdoblje različito od mjeseč­noga obračunskog razdoblja, izmjereno vršno opterećenje, naknada za mjernu uslugu i naknada za opskrbu obračunavaju se razmjerno broju dana korištenja mreže.

(8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena snaga izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu snagu neizravnog kupca pomnoženu s faktorom istodobnosti 0,5.

(9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže.

4.2. Radna energija

(1) Tarifna stavka za radnu energiju ovisi o kategoriji kupca i tarifnom modelu, a primjenjuje se u obračunu za obračunsko raz­doblje.

(2) Kod kupaca s dvotarifnim mjerenjem, tarifne stavke za rad­nu energiju ovise o dobu dana.

(3) Po višim dnevnim tarifnim stavkama (VT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 7 do 21 sat u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 8 do 22 sata u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena.

(4) Po nižim dnevnim tarifnim stavkama (NT) obračunava se električna energija isporučena u vremenu od 21 do 7 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi zimsko računanje vremena, a u vremenu od 22 do 8 sati idućeg dana u razdoblju kada se koristi ljetno računanje vremena.

(5) Kod kupaca s jednotarifnim mjerenjem, tarifna stavka za radnu energiju nije ovisna o dobu dana (JT).

(6) Kod upravljane potrošnje električne energije kupcu se jamči opskrba električnom energijom osam sati dnevno (u pravilu tijekom niže dnevne tarife).

(7) Primjena odredbe iz stavka 6. ove točke moguća je u dijelu distribucijske mreže s izgrađenim sustavom daljinskog upravljanja potrošnjom, uz uvjet da je obračunsko mjerno mjesto izgrađeno prema propisanim tehničkim uvjetima.

(8) Ako se preko mjernih uređaja jednog kupca (izravni kupac) opskrbljuje električnom energijom drugi kupac (neizravni kupac), izmjerena energija izravnog kupca umanjuje se pri obračunu za izmjerenu energiju neizravnog kupca.

(9) Odrednice iz stavka 8. ove točke vrijede samo u iznimnim slučajevima kad ne postoje druge tehničke mogućnosti korištenja mreže, a kupcima je ovakav način korištenja priključka propisanim postupkom odobrio operator mreže.

4.3. Prekomjerno preuzeta jalova energija

(1) Prekomjerno preuzeta jalova energija je pozitivna razlika između stvarno izmjerene jalove energije i jalove energije koja odgovara prosječnom faktoru snage manjem od 0,95, što odgovara približno 33% radne energije.

(2) Prekomjerno preuzeta jalova energija kupcu se obračunava za mjesečno obračunsko razdoblje.

(3) Tarifna stavka za prekomjerno preuzetu jalovu energiju, induktivnu i kapacitivnu, ista je za sve naponske razine.

(4) Kupci iz kategorije kućanstva ne plaćaju dio naknade za korištenje mreže koji se odnosi na prekomjerno preuzetu jalovu energiju.

(5) Kod kupaca iz kategorije poduzetništvo s priključnom snagom do 30 kW može se na temelju značajki potrošnje trajno ugraditi mjerni uređaj s mogućnosti mjerenja jalove energije radi obračuna prekomjerno preuzete jalove energije.

(6) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih postoji mjerenje i obračunava se prekomjerno preuzeta jalova energija, ne mijenjaju se uvjeti mjerenja jalove energije bez obzira na to što im je priključna snaga manja od 30 kW.

(7) Kod kupaca koji su prema odredbama Tarifnog sustava za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge bili razvrstani u kategoriju potrošnje niski napon – poduzetništvo, tarifni model Plavi i Bijeli i kod kojih ne postoji trajno mjerenje, a prekomjerno preuzeta jalova energija se obračunava na temelju povremenog mjerenja, način obračuna se ne mijenja sve do ugradnje brojila s mjerenjem jalove energije, a najkasnije u roku od tri godine.

4.4. Obračun i promjena tarifnog modela

(1) Pri obračunu snage, preuzete radne energije i prekomjerno preuzete jalove energije, kilovati (kW), kilovatsati (kWh) i kilovarsati (kvarh) zaokružuju se na cijele brojeve.

(2) Kupci mogu jedanput godišnje (po isteku 12 mjeseci od zadnje promjene) besplatno promijeniti tarifni model, ako su na mjernom mjestu osigurani tehnički uvjeti potrebni za mjerenje prema odabranom tarifnom modelu.

(3) Promjena tarifnog modela iz stavka 2. ove točke ne podrazumijeva i obvezujuću promjenu mjernog uređaja na račun operatora mreže.

4.5. Obračun odstupanja vršne snage na visokom i srednjem naponu

(1) Obračun odstupanja izmjerene vršne snage u odnosu na ugovorenu vršnu snagu provodi se na sljedeći način:

– ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju između 85% i 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je izmjerenoj;

– ako je izmjerena vršna snaga veća od 105% ugovorene vršne snage, obračunska snaga u tom razdoblju jednaka je izmjerenoj vršnoj snazi uvećanoj za dvostruku razliku između izmjerene vršne snage i vrijednosti 105% ugovorene vršne snage;

– ako je izmjerena vršna snaga u obračunskom razdoblju manja od 85% ugovorene vršne snage, obračunska snaga jednaka je vrijednosti 85% ugovorene vršne snage.

(2) Kupci mogu ugovoriti različite vršne snage po obračunskim razdobljima, ali najviše do iznosa priključne snage iz elektroenergetske suglasnosti.

(3) Kupac ugovara vršnu snagu za ugovorno razdoblje od jedne godine.

(4) Ako kupac želi promjenu ugovorene vršne snage za iduće obračunsko razdoblje, njegov zahtjev za promjenom snage mora biti zaprimljen najmanje 7 dana prije početka obračunskog razdoblja na koje se odnosi.

(5) Ako kupac želi povećanje ugovorene vršne snage u tekućem obračunskom razdoblju, zahtjev za promjenom snage mora dostaviti najmanje 3 dana prije povećanja vršne snage.

(6) Ako kupac ne zatraži promjenu ugovorene vršne snage prije isteka roka iz stavka 3. ove točke, ugovorena vršna snaga primjenjivat će se i u narednom ugovornom razdoblju po načelu mjesec za mjesec.

(7) Ako tijekom obračunskog razdoblja kupac nije u mogućnosti koristiti ugovorenu vršnu snagu zbog više sile, poremećenog ili izvanrednog pogona mreže te u slučaju drugih izvanrednih okolnosti, obračunska snaga određuje se ponderiranjem izmjerenih vršnih opterećenja pojedinih intervala u tom obračunskom razdoblju.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/129000.html