Objavljeno u NN 59/12 od 28.05.2012.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENOJ STATISTICI

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. svibnja 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/66

Urbroj: 71-05-03/1-12-2

Zagreb, 22. svibnja 2012.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENOJ STATISTICI

Članak 1.

U Zakonu o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03. i 75/09.) u članku 3. stavku 1. iza riječi: »Svrha službene statistike je« dodaju se riječi: »razvoj statistike te«.

Članak 2.

U članku 4. stavku 1. točki 5. iza riječi: »plan« dodaju se riječi: »statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan)«.

U točki 8. riječi: »metoda praćenja i promatranja« zamjenjuju se riječima: »metoda promatranja i praćenja«.

Točka 10. mijenja se i glasi:

»10. »Statistička jedinica« jest osnovna jedinica promatranja na koju se podaci odnose (fizička osoba, pravna osoba i njezin dio, obrtnik, slobodna profesija, kućanstvo, državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge osnovne jedinice promatranja na koje se podaci odnose).«.

Iza točke 18. dodaju se točke 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29. i 30. koje glase:

»19. »Službena statistika« podrazumijeva kvantitativne i kvalitativne, agregirane i reprezentativne informacije koje opisuju masovnu pojavu u promatranoj populaciji u skladu s pozitivnim propisima koji reguliraju službenu statistiku u Republici Hrvatskoj.

20. »Razvoj« podrazumijeva aktivnosti za utvrđivanje, jačanje i poboljšanje statističkih metoda, standarda i postupaka koji se koriste za proizvodnju i diseminaciju statističkih podataka te oblikovanje novih statistika i pokazatelja.

21. »Proizvodnja statističkih podataka« podrazumijeva sve aktivnosti koje se odnose na prikupljanje, pohranu, obradu i analizu, koje su potrebne za kompiliranje statistike.

22. »Korištenje podataka za statističke svrhe« podrazumijeva korištenje prikupljenih podataka isključivo za razvoj i proizvodnju statističkih rezultata i analiza.

23. »Povjerljivi podaci« jesu podaci koji omogućuju izravnu ili neizravnu identifikaciju statističkih jedinica, pri čemu se otkrivaju pojedinačne informacije. Kako bi se utvrdilo je li moguća identifikacija statističke jedinice, u obzir se uzimaju sva relevantna sredstva kojima bi se treća strana mogla razumno koristiti za identifikaciju statističke jedinice.

24. »Izravna identifikacija« jest identifikacija statističke jedinice na temelju njezina naziva/imena i prezimena, adrese ili javno dostupnoga identifikacijskog broja.

25. »Neizravna identifikacija« jest identifikacija statističke jedinice na temelju svakoga drugog načina osim izravne identifikacije.

26. »Komisija (Eurostat)« jest Statistički ured Europske unije.

27. »Metapodaci« su podaci koji definiraju i opisuju druge podatke koji su potrebni za uporabu i interpretiranje statistike.

28. »Podaci prikupljeni metodom promatranja i praćenja« su svi podaci koji su prikupljeni na izravan ili neizravan način od izvještajnih jedinica u znanstveno-istraživačke i druge posebne svrhe.

29. »Posjednici podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja« su pravne osobe koje su provele istraživanja metodom promatranja i praćenja.

30. »Kodeks prakse europske statistike« jest dokument Komisije (Eurostata) namijenjen osiguravanju povjerenja javnosti u službenu statistiku tako što utvrđuje kako treba razvijati, proizvoditi i diseminirati službenu statistiku u skladu sa statističkim načelima i kriterijima kvalitete te najboljom međunarodnom statističkom praksom.«.

Članak 3.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Službena statistika temelji se na načelima stručne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i isplativosti.

Ovaj Zakon se odnosi samo na statističku povjerljivost i ne utječe na odredbe posebnih zakona kojima se čuva povjerljivost osim statističke.«.

Članak 4.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»Načela iz članka 5. ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Stručna neovisnost znači da nositelji službene statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati službenu statistiku neovisno, odnosno bez ikakvih političkih ili drugih utjecaja, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora koji će se koristiti te rasporeda i sadržaja svih oblika diseminacije.

2. Nepristranost znači da se službena statistika mora razvijati, proizvoditi i diseminirati neutralno i da se prema svim korisnicima mora jednako postupati.

3. Objektivnost znači da se službena statistika mora razvijati, proizvoditi i diseminirati sustavno, pouzdano i nepristrano primjenjujući stručne i etičke standarde, a primijenjene politike i prakse transparentne su za korisnike.

4. Pouzdanost znači da službena statistika mora što vjernije, što točnije i što dosljednije odražavati promatrane pojave, pri čemu se za odabir izvora, metoda i postupaka koriste znanstveni kriteriji.

5. Statistička povjerljivost podrazumijeva zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka za nestatističke svrhe te njihovo nezakonito otkrivanje.

6. Isplativost znači da troškovi proizvodnje službene statistike moraju biti razmjerni važnosti ciljanog rezultata i koristi, da se resursi moraju optimalno iskoristiti i da se opterećenost izvještajnih jedinica mora svesti na najmanju moguću mjeru.«

Članak 5.

Iza članka 6. dodaje se naslov i članci 6.a i 6.b koji glase:

»II. A. KVALITETA SLUŽBENE STATISTIKE

Članak 6.a

Kako bi se jamčila kvaliteta rezultata, službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira na temelju jednakih standarda i usklađenih metoda. U tom smislu primjenjuju se sljedeći kriteriji:

1. Relevantnost – odnosi se na stupanj do kojeg statistike udovoljavaju trenutačnim i potencijalnim potrebama korisnika.

2. Točnost – odnosi se na približnost procjena nepoznatim stvarnim vrijednostima.

3. Pravodobnost – odnosi se na razdoblje između raspoloživosti informacija i događaja ili pojave koju ona opisuje.

4. Vremenska određenost – odnosi se na razdoblje između datuma objavljivanja podataka i ciljanog datuma.

5. Dostupnost i jasnoća – odnose se na uvjete i načine na temelju kojih korisnici mogu dobiti podatke, koristiti se njima i tumačiti ih.

6. Usporedivost – odnosi se na mjere učinka razlika u primijenjenim statističkim konceptima, alatima mjerenja i postupcima kada se statistički podaci uspoređuju među geografskim područjima, sektorskim područjima ili tijekom vremena.

7. Smislenost – odnosi se na prikladnost podataka za njihovo pouzdano povezivanje na različite načine i za različite namjene.

Članak 6.b

Nositelji službene statistike pri razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike u skladu s načelima službene statistike i kriterijima kvalitete službene statistike polaze od načela Kodeksa prakse europske statistike.«.

Članak 6.

U članku 8. stavku 1. iza riječi: »Hrvatske« briše se točka i dodaju riječi: »i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnim za statistiku.«.

Članak 7.

U članku 18. stavku 1. brojka: »15« zamjenjuje se brojkom: »19«.

U stavku 3. podstavak 11. mijenja se i glasi:

»– organizacija civilnog društva – jedan član,«

Podstavak 13. mijenja se i glasi:

»– Ministarstva gospodarstva – jedan član,«.

Iza podstavka 13. dodaju se podstavci 14., 15., 16. i 17. koji glase:

»– Ministarstva poduzetništva i obrta – jedan član,

– Ministarstva rada i mirovinskog sustava – jedan član,

– Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – jedan član,

– Državnog ureda za trgovinsku politiku – jedan član.«.

Članak 8.

Naslov poglavlja IV. iznad članka 24. mijenja se i glasi: »IV. STRATEGIJA RAZVITKA I AKTI PLANIRANJA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE«.

Članak 9.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Nacrt prijedloga Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.«.

Članak 10.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Nacrt prijedloga Programa izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.

Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Programa za razdoblja koja su istovjetna razdobljima utvrđenima u Europskom statističkom programu Europske unije.

Polazna osnova za izradu nacrta prijedloga Programa iz stavka 1. ovoga članka je Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske.«.

Članak 11.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Programa do 31. svibnja tekuće godine koja prethodi razdoblju na koje se Program odnosi.«.

Članak 12.

U članku 29. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi: »naziv posjednika administrativnih izvora podataka ili podataka dobivenih metodom promatranja i praćenja«.

Stavak 2. briše se.

Članak 13.

U članku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Nacrt prijedloga Godišnjega provedbenog plana izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.«.

Članak 14.

U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Godišnjega provedbenog plana do 31. svibnja tekuće godine za iduću godinu.«.

Članak 15.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»Godišnjim provedbenim planom određuje se:

1. za statistička istraživanja neposrednim prikupljanjem podataka:

a) nositelj službene statistike,

b) naziv statističkog istraživanja,

c) periodičnost istraživanja,

d) kratak opis sadržaja,

e) izvještajne jedinice,

f) načini prikupljanja podataka,

g) rokovi prikupljanja podataka,

h) veza s rezultatima ili aktivnostima u Programu,

i) rokovi objavljivanja rezultata,

j) razina objavljivanja rezultata,

k) relevantni nacionalni standardi,

l) relevantni međunarodni standardi,

2. za statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja:

a) nositelj službene statistike,

b) posjednik administrativnih izvora podataka ili podataka dobivenih metodom promatranja i praćenja,

c) naziv skupa ili niza administrativnih izvora podataka ili podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja,

d) periodičnost,

e) rokovi za prijenos podataka,

f) format (papir, elektronički medij, on-line pristup),

g) klasifikacije/definicije kojih se treba pridržavati posjednik kada su podaci pripravljeni za prijenos do nositelja službene statistike,

h) veza s rezultatima ili aktivnostima u Programu,

i) rokovi objavljivanja rezultata,

j) razina objavljivanja rezultata,

k) relevantni nacionalni standardi,

l) relevantni međunarodni standardi,

3. za razvoj i infrastrukturne aktivnosti, popise i druga opsežnija statistička istraživanja:

a) nositelj službene statistike,

b) naziv aktivnosti,

c) kratak opis sadržaja aktivnosti,

d) ciljevi koje treba ostvariti tijekom godine,

e) relevantni nacionalni standardi,

f) relevantni međunarodni standardi.«.

Članak 16.

U članku 33. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Nacrt prijedloga izvješća o izvršenju Godišnjega provedbenog plana, uz mišljenje Savjeta, izrađuje Državni zavod za statistiku do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.«.

Članak 17.

U članku 38. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Izvještajne jedinice dužne su o statističkim jedinicama za potrebe statističkog istraživanja Intrastat Ministarstvu financija, Carinskoj upravi dostavljati točne, potpune i ažurne podatke o robnoj razmjeni unutar Europske unije, bez naknade, u sadržaju i obliku koje određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 18.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»Državni zavod za statistiku, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ima pravo pristupa povjerljivim podacima prikupljenima statističkim istraživanjima koja provede drugi nositelji službene statistike, pod uvjetom da je to potrebno za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju ili za povećanje kvalitete službene statistike i da je dostava takvih podataka opravdana, u skladu s pravilnikom, odnosno odgovarajućim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

U obavljanju poslova službene statistike u skladu s odredbama ovoga Zakona, a radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica i osiguranja usklađenosti potrebne za proizvodnju službene statistike ili za procjenu kvalitete rezultata, ostali nositelji službene statistike imaju pravo pristupa povjerljivim podacima prikupljenima statističkim istraživanjima koja provode drugi nositelji službene statistike, pod uvjetom da je to potrebno za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju ili za povećanje kvalitete službene statistike iz njihova djelokruga i da je dostava takvih podataka opravdana, u skladu s pravilnikom, odnosno odgovarajućim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

Svaki pristup, odnosno prijenos povjerljivih podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora se evidentirati uz navođenje nositelja službene statistike kojem su dostavljeni i svrsi za koju su dani.

Na sve povjerljive podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se sve odredbe o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka određene ovim Zakonom.

Povjerljivi podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i biti dostupni samo osobama ovlaštenima za prikupljanje i obradu statističkih podataka unutar njihovih posebnih područja rada.

Nositelji službene statistike dužni su u okviru svojih odgovornosti poduzeti sve potrebne regulatorne, administrativne, tehničke i organizacijske mjere s ciljem osiguranja fizičke i logičke zaštite povjerljivih podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Način davanja podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka i način provođenja mjera zaštite u smislu stavka 6. ovoga članka određuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugih nositelja službene statistike.

Povjerljivi podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne mogu se dalje dostavljati bez izričitog odobrenja nositelja službene statistike koji je predmetne podatke ustupio.

Osobe koje imaju pristup povjerljivim podacima iz članka 1. i 2. ovoga Zakona moraju postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na povjerljivost i zaštitu statističkih podataka i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja poslova službene statistike na temelju kojih su mogli imati pristup povjerljivim podacima.«.

Članak 19.

Iza članka 41. dodaju se članci 41.a i 41.b koji glase:

»Članak 41.a

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su, radi učinkovitog pristupa podacima, Državnom zavodu za statistiku na njegov poseban zahtjev omogućiti procjenu sadržaja i potencijalnih mogućnosti navedenih izvora podataka.

Državni zavod za statistiku može posjednicima administrativnih izvora podataka predložiti prikladan razvoj metoda i sustava vođenja administrativnih izvora podataka radi potreba službene statistike, prema raspoloživim sredstvima.

Uvjeti i način provođenja aktivnosti za postizanje učinkovitog pristupa podacima, po potrebi, uređuju se posebnim pisanim sporazumom između Državnog zavoda za statistiku i posjednika administrativnih izvora podataka.

Članak 41.b

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su pravodobno upoznati Državni zavod za statistiku s namjerom prikupljanja administrativnih podataka te ga obavještavati o svim provedenim promjenama sadržaja podataka u postojećim administrativnim izvorima podataka i dostavljati metapodatke za administrativne podatke koji se koriste za statističke svrhe.

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su prije uvođenja, izmjene ili proširenja administrativnih izvora podataka o tome pisanim putem obavijestiti Državni zavod za statistiku.«.

Članak 20.

U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Za potrebe službene statistike Državni zavod za statistiku vodi statističke registre.«.

Članak 21.

U članku 55. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Za svaki objavljeni statistički podatak mora se navesti odgovorni nositelj službene statistike.«.

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.

Članak 22.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»Nositelji službene statistike dužni su izraditi Kalendar objavljivanja podataka statističkih istraživanja koji su obuhvaćeni Godišnjim provedbenim planom, a koji sadrži datume objavljivanja statističkih podataka najmanje tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi Godišnji provedbeni plan.

Svako odstupanje od rokova navedenih u Kalendaru iz stavka 1. ovoga članka mora biti najavljeno najmanje 3 dana prije dana objavljivanja utvrđenoga Kalendarom.«.

Članak 23.

U članku 61. riječ: »Individualni« zamjenjuje se riječju: »Povjerljivi«.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Povjerljivi statistički podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti isključivo u skladu s odredbama ovoga Zakona i ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza izvještajnih jedinica, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru izvještajnih jedinica.«.

Članak 24.

U članku 62. stavku 2. riječ: »individualne« zamjenjuje se riječju: »povjerljive«.

Članak 25.

U članku 65. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Nositelji službene statistike u okviru svojih odgovornosti mogu, na temelju pisanog zahtjeva, znanstvenicima i znanstvenim organizacijama koje provode statističke analize za znanstvene svrhe omogućiti pristup povjerljivim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističkih jedinica.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»Uvjete i način davanja podataka iz stavka 1. ovoga članka za znanstvene svrhe utvrđuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugih nositelja službene statistike.«.

Članak 26.

U članku 67. iza riječi: »međunarodne standarde« dodaju se riječi: »i Kodeks prakse europske statistike«.

Članak 27.

Članak 68. mijenja se i glasi:

»Državni zavod za statistiku organizira razmjenu rezultata i metodoloških osnova službene statistike s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, osim ako u pojedinim slučajevima za to ne ovlasti drugog nositelja službene statistike, odnosno ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike mogu prenositi povjerljive statističke podatke Komisiji (Eurostatu), statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima drugih zemalja koja su odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike, ako navedeni korisnici osiguravaju statističku povjerljivost i pod uvjetom da je prijenos takvih podataka potreban za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju i povećanje kvalitete službene statistike na europskoj razini te da je dostava takvih podataka opravdana.

Povjerljivi podaci koji se prenose u skladu sa stavkom 2. ovoga članka mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i biti dostupni samo osoblju koje radi u području statističkih djelatnosti unutar njihovih posebnih područja rada.

Nositelj službene statistike koji je dao podatke odlučuje o davanju odobrenja Komisiji (Eurostatu) da znanstvenicima znanstvenih institucija i međunarodnih organizacija koji provode statističke analize za znanstvene svrhe, dade pristup prenesenim povjerljivim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističke jedinice, u skladu s propisima Europske unije koji utvrđuju mogućnost pristupa povjerljivim podacima za znanstvene svrhe.

Svaki prijenos, odnosno omogućivanje pristupa statističkim podacima iz stavka 2. i 4. ovoga članka mora se evidentirati uz navođenje statističkog ureda ili drugoga nacionalnog tijela druge zemlje kojem su podaci dostavljeni, odnosno znanstvenika znanstvene institucije ili međunarodne organizacije kojem je omogućen pristup podacima.

Statistički ured ili drugo nacionalno tijelo druge zemlje na koju se prenose podaci mora dati pisanu izjavu u kojoj potvrđuje da će se na prenesene statističke podatke primijeniti odredbe o statističkoj povjerljivosti i da će ih koristiti isključivo za statističke svrhe.«.

Članak 28.

Članak 69. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke u sadržaju i obliku koji određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona,

2. ne dopusti pristup svim administrativnim izvorima podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

3. dobivene statističke podatke koristi protivno odredbama ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 7.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 69. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji se odnose na statističko istraživanje Intrastat vodi Ministarstvo financija, Carinska uprava, kojoj je povjereno obavljanje poslova prikupljanja podataka, kontrole i unosa podataka za navedeno istraživanje.«.

Članak 29.

Članak 71. mijenja se i glasi:

»Novčanom kaznom od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj službena osoba i svaka druga fizička osoba nositelja službene statistike ako postupi suprotno odredbama ovoga Zakona o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike donijet će:

– Pravilnik, odnosno odgovarajući akt iz članka 18. ovoga Zakona najkasnije do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji,

– Pravilnik, odnosno odgovarajući akt iz članka 25. ovoga Zakona u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 31.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o službenoj statistici.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 18. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na izmijenjenu odredbu članka 40. stavka 2. i odredbe članka 28. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na izmijenjenu odredbu članka 69. stavka 4., a koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 950-01/12-01/01

Zagreb, 18. svibnja 2012.

HRVATSKI SABOR