Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 45/11 od 20.04.2011.:

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 244. stavka 1. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« br. 109/07 i 132/07) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

 

PRAVILNIK O ZVANJIMA I STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI BRODARACA

Glava I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju zvanja, stručna osposobljenost, dopunska osposobljenost, ispitni programi, uvjeti i način stjecanja zvanja, postupak izdavanja, priznavanja, obnove i zamjene svjedodžbi brodaraca, te uvjeti koje moraju ispuniti osobe koje obavljaju izobrazbu brodaraca.

Članak 2.

Pojedini izrazi u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:

1) »brodarac« je osoba koja ima brodarsku knjižicu /dozvolu za ukrcaj.

2) »izobrazba« je stjecanje znanja i vještina putem uvježbavanja i svladavanja stručnih programa posebne namjene, propisanih ovim Pravilnikom;

3) »stručna osposobljenost« ovlasti brodarca za obavljanje poslova i dužnosti u zvanju koje je stekao položenim odgovarajućim stručnim ispitom;

4) »dopunska osposobljenost« ovlasti brodarca za obavljanje posebnih dužnosti na plovilu koje je stekao položenim odgovarajućim stručnim ispitom;

5) »uvjerenje o završenoj izobrazbi« je isprava kojom ovlaštena osoba koja obavlja izobrazbu brodaraca potvrđuje da je na ispravi naznačeni polaznik s uspjehom završio propisanu izobrazbu, u propisanom trajanju, sukladno propisanom programu;

6) »uvjerenje o položenom stručnom ispitu« je isprava izdana i ovjerena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je ovlaštenik položio stručni ispit i stekao zvanje, odnosno dopunsku osposobljenost, propisano ovim Pravilnikom;

7) »svjedodžba o stručnoj osposobljenosti« je isprava izdana i ovjerena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je ovlaštenik stručno osposobljen za obavljanje poslova na plovilu u stečenom zvanju;

8) »svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti« je isprava izdana i ovjerena sukladno odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je ovlaštenik osposobljen za obavljanje posebnih dužnosti na plovilu;

9) »nacionalna plovidba« je plovidba državnim vodnim putovima

10) »ministarstvo« je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu.

11) »ministar« je čelnik ministarstva

Glava II. ZVANJA BRODARACA

Članak 3.

(1) Brodarci stječu zvanja u službi palube ili službi stroja položenim stručnim ispitom.

(2) Zvanja brodaraca u službi palube su:

1) zapovjednik

– vrsta A

– vrsta B

– vrsta C

2) kormilar

3) vođa palube

4) mornar

5) rukovatelj tehničkog plovila

6) voditelj skele u nacionalnoj plovidbi.

(3) Zvanje brodaraca u službi stroja je

1) strojar unutarnje plovidbe.

Članak 4.

(1) Svaki brodarac dužan je prije prvog ukrcaja položiti ispit prema posebnom programu o postupcima u slučaju opasnosti na plovilu iz Priloga 1. (dio IV.) ovoga Pravilnika.

(2) Ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se pred posebnim povjerenstvom koje pri lučkim kapetanijama imenuje lučki kapetan i koje se sastoji od predsjednika, dva člana i tajnika.

(3) Nakon položenog ispita iz stavka 1. kandidatu se izdaje Uvjerenje o položenom ispitu a upisuje se u brodarsku knjižicu.

(4) Naknadu za troškove polaganja ispita propisuje ministar i plaća je kandidat.

Glava III. UVJETI ZA STJECANJE ZVANJA

Članak 5.

(1) Brodarci koji ispunjavaju uvjete za stjecanje određenog zvanja ili dopunske osposobljenosti imaju obvezu prije polaganja stručnog ispita završiti izobrazbu propisanu programom za pojedino zvanje ili dopunsku osposobljenost (Program je u Prilogu 1. ovoga Pravilnika).

(2) Nakon završene izobrazbe, osobe iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika, izdaju polaznicima Uvjerenje o završenoj izobrazbi.

(3) Uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka vrijedi najduže 24 mjeseca od dana izdavanja.

Služba palube

Članak 6.

Zvanje VODITELJA SKELE U NACIONALNOJ PLOVIDBI stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) osnovno obrazovanje,

3) ima najmanje pola godine plovidbene službe na skeli ili posjeduje najmanje 3 godine Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja čamca kategorije B,

4) završi izobrazbu i položi stručni ispit za stjecanje zvanja prema programu iz Priloga 1. (dio I. br. 1.) ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Zvanje MORNAR stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima osnovno obrazovanje,

3) ima minimalno pola godine plovidbene službe kao brodarac ili pomorac u službi palube

4) završi izobrazbu i položi stručni ispit za zvanje MORNAR prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 2.) ovog Pravilnika ili

Članak 8.

Zvanje VOĐA PALUBE stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima osnovno obrazovanje,

3) ima najmanje godinu dana plovidbene službe u zvanju MORNAR te završi izobrazbu i položi stručni ispit za zvanje VOĐA PALUBE prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 2.) ovoga Pravilnika.

Članak 9.

Zvanje KORMILAR stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima osnovno obrazovanje,

3) ima najmanje 1,5 godine plovidbene službe u unutarnjoj plovidbi u zvanju MORNAR, od čega najmanje 1 godinu kormilarenja motornim plovilom te završi izobrazbu i položi stručni ispit za zvanje KORMILAR prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 3.) ovoga Pravilnika.

4) Ima najmanje 1 godinu plovidbene službe u zvanju VOĐA PALUBE, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za zvanje KORMILAR prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 3.) ovoga Pravilnika.

Članak 10.

(1) Brodarac može steći zvanje ZAPOVJEDNIK i to kako slijedi:

– vrsta A

– vrsta B

– vrsta C

(2) Zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta A stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 23 godine života,

2) ima najmanje srednjoškolsko obrazovanje,

3) priloži dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje radiotelefonskim uređajem iz članka 13. ovoga Pravilnika,

4) ima najmanje 4 godine plovidbene službe u službi palube na motornim plovilima u unutarnjoj plovidbi od čega najmanje 1 godinu u zvanju ZAPOVJEDNIK – vrsta B ili 2 godine u zvanju KORMILAR, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za stjecanje zvanja ZAPOVJEDNIK- vrsta A prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 4.) ovoga Pravilnika.

(3) Zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta B stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 21 godinu života,

2) ima najmanje osnovno obrazovanje,

3) priloži dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje radiotelefonskim uređajem iz članka 13. ovoga Pravilnika,

4) ima najmanje 1 godinu plovidbene službe na motornim plovilima u unutarnjoj plovidbi u zvanju KORMILAR ili ZAPOVJEDNIK vrsta C, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za stjecanje zvanja ZAPOVJEDNIK – vrsta B prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 5.) ovoga Pravilnika.

(4) Zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta C stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 21 godinu života,

2) ima najmanje osnovno obrazovanje,

3) priloži dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje radiotelefonskim uređajem iz članka 13. ovoga Pravilnika,

4) ima najmanje 2 godine plovidbene službe u zvanju VOĐA PALUBE ili najmanje 1 godinu plovidbene službe u zvanju KORMILAR, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta C prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 6.) ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Zvanje RUKOVATELJ TEHNIČKOG PLOVILA stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima osnovno obrazovanje,

3) priloži dokaz o stručnoj osposobljenosti za rukovanje radiotelefonskim uređajem iz članka 13. ovoga Pravilnika,

4) ima najmanje 1 godinu plovidbene službe na tehničkim plovilima u zvanju MORNAR, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za stjecanje zvanja RUKOVATELJ TEHNIČKOG PLOVILA prema programu iz Priloga 1. (Dio I. broj 7.) ovoga Pravilnika.

Služba stroja

Članak 12.

Zvanje STROJAR UNUTARNJE PLOVIDBE stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima srednjoškolsko obrazovanje strojarskog ili elektrotehničkog usmjerenja,

3) ima najmanje 2 godine plovidbene službe na motornim plovilima u službi stroja, te završi izobrazbu i položi stručni ispit za stjecanje zvanja STROJAR UNUTARNJE PLOVIDBE prema programu iz Priloga 1. (Dio II. broj 1.) ovoga Pravilnika.

Dopunska osposobljenost

Članak 13.

Dopunsku osposobljenost za rukovanje radiotelefonskim uređajem stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 2.) ovoga Pravilnika.

Članak 14.

Dopunsku osposobljenost za upravljanje plovilom uz pomoć radara stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti za rukovanje radiotelefonskim uređajem iz članka 13. ovoga Pravilnika,

3) završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 1.) ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Dopunsku osposobljenost za rukovanje plovnom dizalicom stječe brodarac koji:

1) ima najmanje 18 godina života,

2) ima osnovno obrazovanje,

3) ima plovidbenu službu na plovnoj dizalici u najmanjem trajanju od pola godine, te završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 3.) ovoga Pravilnika.

Članak 16.

Dopunsku osposobljenost za upravljanje putničkim plovilom stječe brodarac koji:

1) ima zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta A i završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 4.) ovoga Pravilnika,

2) ima zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta B i završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 4.) ovoga Pravilnika,

3) ima zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta C i završi izobrazbu i položi stručni ispit prema programu iz Priloga 1. (Dio III. broj 4.) ovoga Pravilnika.

Članak 17.

Nakon položenog stručnog ispita za stjecanje zvanja i dopunske osposobljenosti, brodarcu će se izdati Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

Glava IV. PLOVIDBENA SLUŽBA

Članak 18.

(1) Plovidbena služba je vrijeme provedeno na plovilu, osim čamaca i plutajućih objekata, u plovidbi, pri čemu se 180 dana plovidbe smatra kao jedna godina plovidbene službe. U okviru 365 uzastopnih dana može se uzeti u obzir samo 180 dana plovidbe.

(2) Plovidbena služba u pomorskoj plovidbi u trajanju od 180 dana smatra se kao jedna godina plovidbene službe.

(3) Trajanje plovidbene službe utvrđuje se na temelju podataka iz brodarske/pomorske knjižice/dozvole za ukrcaj, a ukoliko je potrebno i na temelju izvadaka iz brodskog dnevnika ili popisa posade pojedinih plovila na kojima je brodarac/pomorac bio ukrcan.

Članak 19.

(1) U plovidbenu službu može se priznati i služba ostvarena na plovilima strane zastave.

(2) Plovidbena služba iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju podataka iz brodarske/pomorske knjižice/dozvole za ukrcaj.

Glava V. PRIZNAVANJE SVJEDODŽBI

Članak 20.

(1) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti izdane sukladno odredbama Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, Odluka Međunarodne komisije za sliv rijeke Save i prema propisima Rajnske komisije i zemalja članica Europske unije priznaju se kao da su izdane u Republici Hrvatskoj.

(2) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti izdane od nadležnih tijela stranih država, osim Svjedodžbi iz stavka 1. ovoga članka, priznaju se u Republici Hrvatskoj, uz uvjet uzajamnosti i jednakovrijednosti.

(3) Isprava iz stavka 2. ovoga članka priznaje se, na zahtjev brodarca, ako su ispunjeni svi zahtjevi i uvjeti propisani za izdavanje takve svjedodžbe, sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Ako se utvrdi da standardi obrazovanja i izobrazbe, te uvjeti za izdavanje svjedodžbe u državi koja je izdala svjedodžbu ne odgovaraju uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, Ministarstvo može odrediti dodatno obrazovanje i izobrazbu, dodatnu plovidbenu službu i polaganje odgovarajućih ispita prema odgovarajućem programu iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(5) Da bi se isprave izdane prema propisima Rajnske komisije i zemalja članica Europske unije priznale za plovidbu rijekom Savom, Kupom, Unom i Dravom uzvodno od rkm 20. imatelj isprave mora položiti dio ispita o detaljnom poznavanju plovnog puta za koji traži priznavanje isprave.

(6) Isprave kojima se dokazuju stečena pomorska zvanja u službi stroja, a izdane su u Republici Hrvatskoj, priznat će se kao jednakovrijedne u unutarnjoj plovidbi.

(7) Isprave kojima se dokazuju stečena pomorska zvanja mornara motoriste i zapovjednika broda, priznat će se kao jednakovrijedne u unutarnjoj plovidbi za zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta C.

(8) Isprave kojima se dokazuju stečene pomorske osposobljenosti iz područja temeljne sigurnosti, radioslužbe, radarskih i ARPA uređaja, priznat će se kao jednakovrijedne u unutarnjoj plovidbi.

(9) Postupak priznavanja svjedodžbi vodi Ministarstvo.

Glava VI. SVJEDODŽBE O STRUČNOJ I DOPUNSKOJ OSPOSOBLJENOSTI

Članak 21.

(1) Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih poslova na plovilu izdaje se brodarcu:

1) koji je tjelesno i duševno sposoban obavljati posao na plovilu te ako ispunjava ostale zdravstvene uvjete propisane posebnim propisom,

2) koji je stekao zvanje propisano ovim Pravilnikom.

(2) Ukoliko pored uvjeta iz ovoga Pravilnika, ispunjava i uvjete propisane Odlukom br. 32/07 Međunarodne komisije za sliv rijeke Save o Pravilima o minimalnim uvjetima za izdavanje Svjedodžbe zapovjednika u slivu rijeke Save, brodarcu će se izdati Svjedodžba zapovjednika na rijeci Savi.

(3) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti brodarac je dužan posjedovati tijekom službe na plovilu, a bez svjedodžbe ne smije biti ukrcan na plovilo.

(4) Sadržaj svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

(5) Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti izdaje se sa rokom važenja od 10 godina.

(6) Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti tiska se na obrascu, na hrvatskom i njemačkom jeziku i latiničnom pismu, a popunjava se samo hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.

Članak 22.

(1) Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti za obavljanje odgovarajućih poslova na plovilu izdaje se brodarcu koji je stekao dopunsku osposobljenost propisanu ovim Pravilnikom.

(2) Svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti brodarac je dužan posjedovati tijekom službe na plovilu, a bez svjedodžbe ne može obavljati poslove dopunske osposobljenosti na plovilu.

(3) Sadržaj svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

(4) Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti izdaje se sa rokom važenja od 10 godina.

(5) Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti tiska se na obrascu, na hrvatskom i njemačkom jeziku i latiničnom pismu, a popunjava se samo hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.

Članak 23.

(1) Brodarac se ne smije služiti svjedodžbom o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti ako:

1) su se promijenili njegovi osobni podaci,

2) slika na svjedodžbi više ne odgovara njegovom izgledu,

3) je oštećena ili iz bilo kojeg drugog razloga ne služi svrsi.

(2) Brodarac je dužan podnijeti zahtjev za izdavanje nove svjedodžbe u roku od 30 dana od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 24.

(1) Nestanak svjedodžbe i znatno oštećenje svjedodžbe o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti brodarac je dužan prijaviti lučkoj kapetaniji koja je svjedodžbu izdala.

(2) Nestanak i znatno oštećenje svjedodžbe o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti u inozemstvu, brodarac je dužan prijaviti najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske, a nakon povratka u Republiku Hrvatsku – tijelu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Lučka kapetanija koja je izdala nestalu svjedodžbu istu će proglasiti nevažećom.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije moguća.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka objavit će se u »Narodnim novinama«, o trošku stranke.

(6) Lučka kapetanija koja je izdala nestalu svjedodžbu izdat će na zahtjev brodarca novu svjedodžbu.

(7) Lučka kapetanija koja je izdala svjedodžbu koja je znatno oštećena, na zahtjev brodarca, izdat će novu svjedodžbu ukoliko brodarac znatno oštećenu svjedodžbu priloži zahtjevu.

(8) Rok valjanosti svjedodžbe iz stavaka 6. i 7. ovog članka ne može biti dulji od datuma isteka valjanosti izgubljene ili znatno oštećene svjedodžbe o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti.

Članak 25.

(1) Uz zahtjev za izdavanje Svjedodžbe o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti podnositelj zahtjeva dužan je priložiti dvije fotografije primjerene veličine koje ga vjerno prikazuju, bez pokrivala za glavu i vlastoručni potpis te ostale isprave kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje Svjedodžbe o stručnoj i/ili dopunskoj osposobljenosti.

(2) Iznimno, od podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu se uzeti fotografije na kojoj je fotografiran s pokrivalom za glavu, ako pokrivalo nosi radi vjerskih ili medicinskih razloga, pod uvjetom da pokrivalo ne prekriva obraze, bradu i čelo.

Članak 26.

(1) Ispunjavanje zdravstvenih uvjeta propisanih člankom 21. stavka 1. točka 1. ovoga Pravilnika, dokazuje se valjanim Uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti, koje izdaje ovlaštena zdravstvena ustanova prema posebnom propisu.

Članak 27.

(1) Svjedodžbu o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti izdaje lučka kapetanija nadležna prema mjestu prebivališta brodarca, ako su ispunjeni svi propisani uvjeti za izdavanje svjedodžbe.

(2) Postupak izdavanja svjedodžbi iz stavka 1. ovog članka upravni je postupak.

Članak 28.

(1) Brodarcima kojima je na temelju ranijih propisa izdana svjedodžba o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti, izdat će se, na njihov zahtjev, nova svjedodžba sa tekstom na hrvatskom i njemačkom jeziku, ukoliko ispunjavaju sve uvjete propisane ovim Pravilnikom.

(2) Izdavanje svjedodžbi iz stavka 1. ovog članka upravni je postupak.

Glava VII. OVLASTI ZA OBAVLJANJE POSLOVA

Članak 29.

(1) Brodarac je ovlašten na plovilu obavljati poslove u zvanju koje je stekao i za koje ima svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti kao i sve poslove nižih zvanja.

(2) Brodarac kojemu je izdana svjedodžba o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova određenog zvanja može obavljati ove poslove:

1) VODITELJ SKELE U NACIONALNOJ PLOVIDBI

1.1. zapovijedati skelom bez vlastitog pogona u nacionalnoj plovidbi.

2) MORNAR

2.1. održavati plovilo i palubu, rukovati opremom i uređajima,

2.2. samostalno u smjeni upravljati plovilom bez vlastitog pogona neograničene nosivosti

3) VOĐA PALUBE

3.1. zapovijedati plovilom bez vlastitog pogona neograničene nosivosti.

4) KORMILAR

4.1. kormilariti pod nadzorom motornim plovilom, tegljenim, bočnim ili potiskivanim sastavom.

5) ZAPOVJEDNIK – vrsta A

5.1. zapovijedati plovilom i sastavima svih vrsta.

5.2. zapovijedati plovilom za prijevoz do 12 putnika.

6) ZAPOVJEDNIK – vrsta B

6.1. zapovijedati plovilom duljine do 35 m kada plovilo ne obavlja tegljenje, potiskivanje ili pokretanje bočnog sastava,

6.2. zapovijedati plovilom za prijevoz do 12 putnika,

6.3. upravljati tehničkim plovilom kapaciteta do 50m3/h.

7) ZAPOVJEDNIK – vrsta C

7.1. zapovijedati plovilom, u nacionalnoj plovidbi, duljine do 35 m kada plovilo ne obavlja tegljenje, potiskivanje ili pokretanje bočnog sastava.

7.2. zapovijedati plovilom u nacionalnoj plovidbi za prijevoz do 12 putnika,

7.3. upravljati tehničkim plovilima kapaciteta do 50m3/h u nacionalnoj plovidbi.

8) RUKOVATELJ TEHNIČKOG PLOVILA

8.1. samostalno upravljati radom tehničkog plovila bez ograničenja kapaciteta.

9) STROJAR UNUTARNJE PLOVIDBE

9.1. upravljati motornim postrojenjem neograničene snage na plovilima.

(3) Brodarac kojemu je izdana svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti može obavljati ove poslove određene dopunske osposobljenosti:

1) Brodarac koji je stekao dopunsku osposobljenost za rukovanje radiotelefonskim uređajem može samostalno rukovati brodskim radiotelefonskim uređajem

2) Brodarac koji je stekao dopunsku osposobljenost za upravljanje plovilom uz pomoć radara može upravljati plovilom uz pomoć radara

3) Brodarac koji je stekao dopunsku osposobljenost za rukovanje plovnom dizalicom može samostalno rukovati plovnom dizalicom u skladu s njezinom namjenom

4) Brodarac koji je stekao dopunsku osposobljenost za upravljanje putničkim plovilom može zapovijedati putničkim plovilom za prijevoz više od 12 putnika.

(4) Za zapovijedanje putničkim plovilom, zapovjednik vrsta A, vrsta B i vrsta C, mora steći dopunsku osposobljenost za upravljanje putničkim plovilom.

(5) Dopunsku osposobljenost za upravljanje putničkim plovilom na međunarodnom plovnom putu može steći samo brodarac sa zvanjem zapovjednik – vrsta A.

Glava VIII. STRUČNI ISPITI

Izobrazba brodaraca

Članak 30.

(1) Izobrazbu brodaraca, radi stjecanja pojedinih svjedodžbi o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti, obavljaju osobe ovlaštene odlukom o povjeravanju izobrazbe koju donosi Ministarstvo.

(2) Zahtjev za povjeravanje izobrazbe mora sadržavati najmanje:

1) popis predavača sa sljedećim podacima: ime i prezime, dob, školska sprema, osnovna i dopunska stručna osposobljenost sukladno ovom Pravilniku,

2) veličinu i opis prostora u kojima će se izobrazba odvijati,

3) naziv i vrstu opreme i pomagala koja će se koristiti,

4) popis obveznih i dopunskih uređaja, plovila i/ili simulatora s njihovim opisom,

5) primjerke korištene literature i/ili pisanih uputa, nastavnih filmova i druge prikladne opreme.

Članak 31.

Osoba koja podnosi zahtjev za povjeravanje izobrazbe brodaraca dužna je dokazati da predavači koji će sudjelovati u teoretskoj ili praktičnoj izobrazbi polaznika, ispunjavaju ove uvjete:

1) da su stručni sukladno propisanom Programu izobrazbe i stručnih ispita za stjecanje zvanja i dopunske osposobljenosti članova posade plovila ili imaju najmanje ono zvanje kojem je izobrazba namijenjena,

2) da imaju potrebno iskustvo u struci.

Članak 32.

(1) Ministarstvo može donijeti odluku o povjeravanju izobrazbe ako podnositelj zahtjeva:

1) raspolaže potrebnim brojem predavača,

2) raspolaže potrebnim prostorom, opremom i uređajima,

3) raspolaže plovilom i/ili simulatorom za praktično uvježbavanje.

(2) Rješenje o povjeravanju izobrazbe Ministarstvo donosi nakon što neposrednim uvidom utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom.

(3) Za postupak donošenja Rješenja iz stavka 2. ovog članka ravnatelj uprave nadležne za unutarnju plovidbu imenuje povjerenstvo od tri člana.

Članak 33.

(1) Ministarstvo će u roku od 30 dana odlučiti o podnesenom zahtjevu.

(2) Rješenje o povjeravanju izobrazbe mora sadržavati najmanje: naziv osobe, nazive stručnih odnosno dopunskih osposobljenosti za koju će provoditi izobrazbu, visinu godišnje naknade i rok važenja.

(3) Rješenje Ministarstva o povjeravanju izobrazbe brodaraca donosi se za razdoblje od dvije godine.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena.

(5) Naknada se plaća godišnje unaprijed, a za prvu godinu prilikom preuzimanja rješenja.

(6) Visinu naknade propisat će ministar.

Članak 34.

Ako Ministarstvo utvrdi da osoba ne ispunjava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje ili utvrdi bilo koju drugu nepravilnost u radu, odnosno osoba ne plati naknadu iz članka 33. stavak 5. ovoga Pravilnika, oduzet će ovlasti iz članka 32. ovoga Pravilnika i prije isteka roka važenja rješenja.

Članak 35.

Osoba koja vrši izobrazbu dužna je najmanje tri dana prije početka izobrazbe izvijestiti Ministarstvo i nadležnu lučku kapetaniju o datumu i vremenu početka i okončanja izobrazbe, broju pristupnika, te točnom rasporedu sati, predmeta i predavača.

Članak 36.

(1) Svakom pristupniku koji završi propisani program izobrazbe izdaje se uvjerenje iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka neće se izdati brodarcu koji nije bio nazočan na više od 80% ukupnog trajanja programa izobrazbe, niti onom koji nije u cijelosti pohađao praktični dio izobrazbe.

Članak 37.

(1) Stručne ispite za stjecanje zvanja i dopunske osposobljenosti prema odredbama ovoga Pravilnika, brodarci polažu pred ispitnim povjerenstvima.

(2) Lučki kapetan predlaže članove ispitnog povjerenstva i ispitivače.

(3) Članove ispitnog povjerenstva i ispitivače imenuje ministar na rok od dvije godine.

(4) Tajnika ispitnog povjerenstva imenuje lučki kapetan.

Članak 38.

(1) Ispitno povjerenstvo za svaki pojedini ispit čine predsjednik i četiri člana.

(2) Predsjednika, članove i ispitivače ispitnog povjerenstva za svaki pojedini ispit određuje lučki kapetan nadležne lučke kapetanije, iz redova članova i ispitivača iz članka 37. stavka 3.

(3) Rokove za polaganje ispita određuje nadležna lučka kapetanija.

(4) Predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva ujedno su ispitivači iz pojedinih predmeta.

Članak 39.

(1) Svaki član ispitnog povjerenstva mora imati odgovarajuću stručnost ili zvanje i to najmanje ono zvanje za koje se ispit održava, a za jedan stupanj više, ukoliko se radi o stjecanju zvanja za koje je potrebno osnovno obrazovanje.

(2) Najmanje tri člana ispitnog povjerenstva moraju imati minimalno zvanje za koje se održava ispit prema odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 40.

(1) Ispit iz pojedinih dijelova programa (predmeta) polaže se pismeno i usmeno.

(2) Ispitni program za stjecanje pojedinog zvanja utvrđen je Prilogom 1. ovoga Pravilnika.

Članak 41.

Ocjena uspjeha pristupnika iz svakog predmeta na ispitu je »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

Članak 42.

(1) Za pristupnika koji odustane od započetog polaganja ispita ili popravnog dijela ispita, smatra se da ispit nije položio.

(2) Pristupnik koji ne pokaže dostatan uspjeh iz pisanog dijela ispita ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita iz toga predmeta.

(3) Pristupnik može polagati popravni ispit iz jednog predmeta za ispite koji imaju četiri predmeta ili manje, za ispite koji imaju više od četiri predmeta dozvoljava se polaganje popravnog ispita iz dva predmeta.

(4) Osoba koja ne pristupi polaganju ispita, a svoj izostanak ne opravda valjanim razlogom, u pisanom obliku, najkasnije do početka ispita, smatra se da ispit nije položila.

(5) Osobi koja je izostanak opravdala valjanim razlogom, lučka kapetanija će odrediti novi rok za polaganje ispita.

Članak 43.

(1) O tijeku polaganja ispita vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci od važnosti za postupak i ishod na ispitu, te imena članova ispitnog povjerenstva, nazivi predmeta, uspjeh iz svakog predmeta, te konačna ocjena.

(2) Zapisnik vodi tajnik, a potpisuju ga predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

Članak 44.

(1) Po okončanju ispita, ispitno povjerenstvo utvrđuje ocjenu iz svakog predmeta, konačnu ocjenu i izdaje Uvjerenje o položenom ispitu.

(2) Uvjerenje o položenom ispitu potpisuje predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

(3) Evidenciju o izdanim Uvjerenjima o položenom stručnom ispitu vodi lučka kapetanija pri kojoj je ispit održan.

Članak 45.

(1) Neposredno po priopćenju ishoda ispita, a najkasnije tijekom narednog radnog dana po održanom ispitu, pristupnik ima pravo uložiti pisani i obrazloženi prigovor na odluku ispitnog povjerenstva.

(2) O prigovoru pristupnika predsjednik ispitnog povjerenstva odmah izvješćuje Ministarstvo, koje može potvrditi odluku ispitnog povjerenstva ili odrediti da se dio ispita u roku od tri dana ponovi.

Članak 46.

(1) Popravni ispit za sva stručna zvanja može se polagati najranije 30 dana od započetog polaganja ispita, a najkasnije tri mjeseca od započetog polaganja ispita.

(2) Popravni se ispiti polažu pred istim ispitnim povjerenstvom.

Članak 47.

(1) Poslove organizacije ispita obavlja osoba ovlaštena rješenjem Ministarstva za obavljanje izobrazbe.

(2) Troškove ispita snose kandidati, a visinu naknade za članove ispitnog povjerenstva propisuje ministar.

(3) Troškove održavanja ispita koji uključuju putne troškove i dnevnice članovima i tajniku ispitnog povjerenstva, a prema mjerilima za tijela državne uprave, snosi organizator ispita.

(4) Obračun i naplatu troškova pripreme i organizacije ispita i raspodjelu uprihođenih sredstava obavlja osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Glava IX. UPISNICI UVJERENJA O POLOŽENOM ISPITU, UVJERENJA O STEČENOM ZVANJU I SVJEDODŽBI O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI

Članak 48.

O izdanim Uvjerenjima o položenom stručnom ispitu i Svjedodžbama o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti pri lučkim kapetanijama vode se upisnici.

Članak 49.

Upisnici sadrže najmanje:

1) osobne podatke brodarca (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, državljanstvo),

2) podatke o izdanoj ispravi (broj, serijski broj, zvanje, dopunsku osposobljenost, datum i mjesto izdavanja, rok važenja),

3) ostale podatke (broj, datum i mjesto izdavanja zadnjeg zdravstvenog uvjerenja, naziv izdavatelja i dr.).

Glava X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

(1) Brodarac koji je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika:

1) stekao zvanje voditelj skele prevodi se u zvanje voditelj skele u nacionalnoj plovidbi;

2) stekao zvanje mornar ili kormilar teglenice prevodi se u zvanje vođa palube;

3) stekao zvanje brodski kormilar prevodi se u zvanje kormilar;

4) stekao zvanje upravljač broda ili mornar motorist prevodi se u zvanje zapovjednik – vrsta B;

5) stekao zvanje brodovođa, poručnik i kapetan unutarnje plovidbe prevodi se u zvanje zapovjednik – vrsta A;

6) stekao zvanje strojovođa unutarnje plovidbe prevodi se u zvanje strojar unutarnje

7) stekao zvanje strojar unutarnje plovidbe ili rukovatelj tehničkog broda/plovila

zadržavaju stečeno zvanje.

8) stekao zvanje pomoćnog strojara unutarnje plovidbe prevodi se u zvanje strojara unutarnje plovidbe ako brodarac prethodno položi razliku ispita iz Priloga 1. (Dio II. broj 1.) ovoga Pravilnika.

(2) Postupak prevođenja u odgovarajuće zvanje upravni je postupak.

Članak 51.

(1) Brodarci u službi palube i službi stroja koji su stekli određena zvanja i dopunsku osposobljenost po dosadašnjim propisima, mogu danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika zamijeniti postojeće svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti novim svjedodžbama sukladno odredbama ovoga Pravilnika a najkasnije u roku od 3 godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(2) Brodarci, odnosno pomorci koji su stekli odgovarajuće zvanje po dosadašnjim propisima mogu danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika ishoditi svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti za zvanje ZAPOVJEDNIK – vrsta C sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka svjedodžbe će se moći zamijeniti samo uz posebno odobrenje Ministarstva.

Članak 52.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zvanjima i stručnoj osposobljenosti brodaraca (»Narodne novine« broj 73/09).

Članak 53.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 16. svibnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/10-02/2

Urbroj: 530-05-11-5

Zagreb, 4. travnja 2011.

Ministar Božidar Kalmeta, v. r.

PRILOG 1.

PROGRAM IZOBRAZBE I STRUČNIH ISPITA ZA STJECANJE ZVANJA I DOPUNSKE OSPOSOBLJENOSTI ČLANOVA POSADE PLOVILA

Dio I. ZVANJA U SLUŽBI PALUBE

1. Voditelj skele u nacionalnoj plovidbi:

a) Navigacija – usmeni ispit

– Opći pojmovi o vodotoku, vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Smetnje na plovnom putu, prirodne i umjetne;

– Vezivanje plovila – vrsta i nazivi užadi;

– Manevriranje skelom u prijevozu;

– Riječna odredišta za skelski prijevoz;

– Zimovnici i zimska skloništa;

– Nezgode (havarije) plovila – općenito;

– Plovni put u Republici Hrvatskoj na mjestu prijevoza;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 5 (teorija 3 + praksa 2).

b) Plovidbeni propisi i signalizacija – usmeni ispit

– Općenito o plovidbenim propisima;

– Osobne isprave brodarca;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Isprave i knjige skele;

– Lučke kapetanije, nadležnost;

– Zvučni i optički signali;

– Sposobnost skele za plovidbu – pregledi skele;

– Obilježavanje plovnog puta na skelskom prijelazu;

– Pravila plovidbe plovila na skelskom prijelazu;

– Pravila o stajanju skele na vezu i zimovniku (zimskom skloništu);

– Dužnosti zapovjednika skele;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 3 (teorija 3 + praksa 0).

c) Pretovar i prijevoz tereta – usmeni ispit

– Općenito o skelskom teretu;

– Vrste skelskog tereta;

– Skladišta skele;

– Način utovara i slaganja tereta na skelu;

– Utovar, istovar i slaganje posebno pakiranih tereta;

– Priprema tereta za prijevoz;

– Postavljanje skele za utovar – istovar;

– Određivanje količine skelskog tereta;

– Robne prijevozne isprave;

– Raspored tereta s obzirom na čvrstoću i stabilitet skele;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

d) Osnove hidrotehnike i meteorologije – usmeni ispit

– Osnovi meteorologije;

– Nastajanje leda, vrste i osobine riječnog leda, zaštita od leda;

– Meteorološke pojave, praćenja i prognoze vremena;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja – vrste vodomjera i njihovo očitavanje;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih puteva;

– Riječna skelska pristaništa i njihove vrste

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

e) Brodogradnja – usmeni ispit

– Vrste skela po tipu, namjeni, načinu i materijalu gradnje;

– Razmjere skele: duljina, širina, visina trupa i nadgrađe, deplasman, prazan gaz i slobodan bok;

– Oprema skele i održavanje;

– Konopi, vrste uzlova i način vezivanja skele;

– Stabilitet skele s obzirom na razmještaj tereta;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

f) Pružanje prve pomoći – usmeni ispit

– Kutija prve pomoći – sadržaj i praktična primjena;

– Osnovni pružanja prve pomoći, umjetno disanje (vrste i način);

– Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija;

– Djelovanje visoke temperature i opekline;

– Djelovanje niske temperature;

– Prva pomoć prilikom utapljanja, krvarenja prijeloma, gušenja, trovanja i dr.;

– Sredstva i način pružanja prve pomoći na skeli;

– Zaštita na radu članova posade;

– Zaštita od zagađenja okoline s plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

2. Zvanje mornar i zvanje vođa palube

a) Navigacija – usmeni ispit:

– Opći pojmovi o vodotoku, vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Smetnje na plovnom putu, prirodne i umjetne;

– Vezivanje plovila – vrsta i nazivi užadi;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Zimovnici, zimska skloništa, pristaništa i plovni put;

– Plovni putovi u Republici Hrvatskoj

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 6 (teorija 4 + praksa 2).

b) Plovidbeni propisi i signalizacija – usmeni ispit

– Isprave i knjige plovila;

– Osobne isprave brodarca;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Lučke kapetanije, nadležnost;

– Zvučni i optički signali;

– Sposobnost plovila za plovidbu – pregledi plovila;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Pravila plovidbe: protusmjer, pretjecanje, okret, mostovi, skele i dr.;

– Pravila o stajanju plovila na vezovima i zimovniku;

– Dužnosti posade plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 4 + praksa 0).

c) Brodogradnja – usmeni ispit

– Opći pojmovi o brodogradnji;

– Podjela – tipovi plovnih objekata;

– Glavni dijelovi plovila;

– Glavne mjere – dimenzije plovila;

– Plovnost plovila;

– Istisnina i nosivost plovila;

– Čvrstoća plovila;

– Stabilitet plovila;

– Uređaji i oprema plovila: za sidrenje, privez, vuču i potisak, navigaciju i kormilarenje, signalizaciju i vezu, spašavanje i osiguranje od potonuća, gašenje požara, utovar i smještaj tereta, održavanje instalacija i uređaja za opću namjenu.

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 3 (teorija 3 + praksa 0).

d) Pretovar i prijevoz tereta – usmeni ispit

– Općenito o brodskom teretu;

– Vrste brodskog tereta;

– Skladišta plovila;

– Pristanišna skladišta;

– Specijalna pristanišna skladišta;

– Pretovarni uređaji na plovilima;

– Pristanišni pretovarni uređaji;

– Način utovara i slaganja tereta na plovilu;

– Utovar, istovar i slaganje posebno pakiranih tereta;

– Postavljanje plovila za utovar – istovar;

– Određivanje količine tereta na plovilu;

– Robne prijevozne isprave;

– Raspored tereta s obzirom na čvrstoću i stabilitet plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 3 + praksa 1).

3. Zvanje kormilar

a) Navigacija – usmeni ispit:

– Opći pojmovi o vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Smetnje na plovnom putu, prirodne i umjetne;

– Vezivanje plovila – vrsta i nazivi užadi;

– Manevriranje plovila i sastava;

– Nezgode (havarije) plovila i sastava;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Brodske prevodnice;

– Zimovnici i zimska skloništa;

– Plovna mreža Europe;

– Plovni putovi u Republici Hrvatskoj;

– Detaljno poznavanje plovnog puta i objekata sigurnosti plovidbe za samostalno upravljanje kormilom na dionici plovnog puta za koju se traži ovlaštenje;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 8 (teorija 5 + praksa 3).

b) Plovidbeni propisi i signalizacija – usmeni ispit

– Općenito o plovidbenim propisima;

– Isprave i knjige plovila;

– Osobne isprave brodarca;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Lučke kapetanije, nadležnost;

– Oznake za identifikaciju plovila, zastave država pripadnosti plovila;

– Zvučni i optički signali;

– Sposobnost plovila za plovidbu – pregledi plovila;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Pravila plovidbe: protusmjer, pretjecanje, okret, mostovi, skele i dr.;

– Pravila o stajanju plovila na vezovima i zimovniku;

– Dužnosti posade plovila;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 5 (teorija 5 + praksa 0).

c) Pretovar i prijevoz tereta – usmeni ispit

– Općenito o brodskom teretu;

– Vrste brodskog tereta;

– Skladišta plovila;

– Pristanišna skladišta;

– Specijalna pristanišna skladišta;

– Pretovarni uređaji na plovilu;

– Pristanišni pretovarni uređaji;

– Način utovara i slaganja tereta na plovilu;

– Utovar, istovar i slaganje posebno pakiranih tereta;

– Postavljanje plovila za utovar – istovar;

– Određivanje količine tereta na plovilu;

– Raspored tereta s obzirom na čvrstoću i stabilitet plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 3 + praksa 1).

d) Osnove hidrotehnike i meteorologije – usmeni ispit

– Nastajanje leda, vrste i osobine riječnog leda, zaštita od leda;

– Meteorološke pojave, praćenja i prognoze vremena;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja;

– Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih putova (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni)

– Opći pojmovi o regulacijama rijeka, za veliku i malu vodu;

– Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima;

– Opće hidrološke, hidrografske i plovidbene karakteristike glavnih plovnih rijeka na području unutarnje plovidbe

– Riječne luke i pristaništa, vrste, otvorene, bazenske i sl.;

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA = 5 (teorija 4 + praksa 1).

4. Zvanje zapovjednik – vrsta A

a) Navigacija i signalizacija – usmeni i pismeni ispit

– Pojam o vodostaju i vodostanju;

– Regulacija unutarnji plovnih putova za veliku i malu vodu;

– Vezivanje plovila – vrste i nazivi užadi;

– Manevriranje plovila i sastava;

– Vođenje plovila – kormilarenje (danju i noću);

– Navigacijski instrumenti i pomagala;

– Nezgode (havarije) plovila i sastava i upotreba opreme za spašavanje;

– Protupožarna zaštita i upotreba protupožarne opreme;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Brodske prevodnice, manevar prevođenja;

– Bazenska pristaništa, zimovnici i zimska skloništa;

– Ekonomičnost riječnog prometa, ekonomična i sigurnosna brzina;

– Europski unutarnji plovni putovi

– Plovni putovi u Republici Hrvatskoj

– Međunarodna pravila plovidbe (CEVNI, Dunavska komisija, Savska komisija)

– Dnevni i noćni znaci plovila, te zvučni signali u plovidbi i stajanju;

– Pravila plovidbe u svim vremenskim uvjetima;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku;

– Reguliranje plovidbe putem signalnih stanica;

– Detaljno poznavanje plovnog puta i objekata sigurnosti plovidbe za samostalno upravljanje kormilom plovila na dionici plovnog puta za koju se traži ovlaštenje;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 26 (teorija 16 + praksa 10).

b) Plovidbeno pravo i propisi – usmeni ispit

– Općenito o pravu, pravnim normama, izvorima prava i pravnim poslovima;

– O prometnom pravu i vrste plovidbenih prava;

– Međunarodno plovidbeno pravo;

– Međunarodni ugovori koji se odnose na unutarnju plovidbu;

– Propisi EU koji se odnose na unutarnju plovidbu;

– Međunarodni carinski propisi u unutarnjoj plovidbi;

– Eksteritorijalnost plovila i zastava pripadnosti;

– Diplomatski i konzularni predstavnici;

– Osnovno poznavanje tehničkih pravila za brodove unutarnje plovidbe;

– Isprave i knjige plovila i znaci identifikacije;

– Isprave članova posade;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Upisnici plovila;

– Tehnički pregledi plovila;

– Rođenje, smrt i oporuka na plovilu;

– Dužnosti zapovjednika i članova posade plovila;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila;

– Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 16 (teorija 16 + praksa 0).

c) Brodogradnja – usmeni ispit

– Opći pojmovi o brodogradnji;

– Podjela – tipovi plovnih objekata;

– Glavni dijelovi plovila;

– Glavne mjere – dimenzije plovila;

– Plovnost plovila, osnovni principi plovnosti;

– Istisnina i nosivost plovila, obračun i postupak baždarenja;

– Čvrstoća plovila, elementi čvrstoće trupa;

– Stabilitet plovila, prikaz skicama stanja stabiliteta – izračun metacentarske visine;

– Otpori kretanju plovila – vrste i približne veličine otpora;

– Pogoni plovila – kretna sredstva plovila;

– Osnovno poznavanje EU Direktive 2006/87/EC

– Uređaji i oprema plovila: za sidrenje, privez, vuču i potisak, navigaciju i kormilarenje, signalizaciju i vezu, spašavanje i osiguranje od potonuća, gašenje požara, utovar i smještaj tereta, održavanje instalacija i uređaja za opću namjenu;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 14 (teorija 10 + praksa 4).

d) Prometna hidrotehnika – usmeni ispit

– Pojam o zemljinoj atmosferi i tlaku zraka;

– Vlažnost zraka i mjerenje vlažnosti;

– Uzroci zračnog strujanja, mjerenje brzine i smjera – »ruža« vjetrova;

– Nastajanje oblaka i magle, glavne vrste oblaka;

– Opći pojmovi o atmosferskim talozima – oborinama;

– Nastajanje leda na rijekama, vrste i osobine riječnog leda – obrana od leda, zimovnici i zimska skloništa;

– Meteorološka praćenja i prognoze vremena;

– Osnovni prirodni i zemljopisni pojmovi o vodotocima;

– Karakteristike riječnog toka;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja;

– Erozija, vrste erozije, riječna erozija;

– Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke;

– Tehničko prikazivanje vodotoka – nacrti i pravila;

– Redukcija vodostaja na uvjetni nivo, relativna i apsolutna kota vode;

– Pad rijeke (relativni i apsolutni), orijentacione vrijednosti padova na pojedinim dijelovima unutarnjih plovnih putova;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih putova (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni)

– Unutarnji plovni putovi;

– Opći pojmovi o regulacijama rijeka;

– Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima;

– Opće hidrološke, hidrografske i plovidbene karakteristike glavnih plovnih rijeka na području unutarnje plovidbe

– Riječne luke i pristaništa;

– Zimovnici, vrste, građ. objekti, uređaji i oprema, opisno i skice;

– Brodogradilišta, navozi, bazeni i oprema obale – vrste, opisi i skice;

– Održavanje plovnih putova, vrste radova i tehnička sredstva;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 10 + praksa 2).

5. Zvanje zapovjednik – vrsta B

a) Navigacija i signalizacija – usmeni i pismeni ispit

– Pojmovi o vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela unutarnjih plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Vezivanje plovila – vrste i nazivi užadi;

– Manevriranje plovila i sastava;

– Vođenje plovila – kormilarenje (danju i noću);

– Navigacijski instrumenti i pomagala;

– Nezgode (havarije) plovila i sastava i upotreba opreme za spašavanje;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Brodske prevodnice;

– Zimovnici i zimska skloništa;

– Plovna mreža Europe

– Plovni putovi u Republici Hrvatskoj;

– Reguliranje plovidbe putem signalnih stanica;

– Dnevni i noćni znaci plovila, te zvučni signali u plovidbi i stajanju;

– Pravila plovidbe u svim vremenskim uvjetima;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku;

– Detaljno poznavanje plovnog puta i objekata sigurnosti plovidbe za samostalno upravljanje kormilom plovila na dionici plovnog puta za koju se traži ovlaštenje;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 18 (teorija 12 + praksa 6).

b) Plovidbeno pravo i propisi – usmeni ispit

– O prometnom pravu i vrste plovidbenih prava;

– Međunarodno plovidbeno pravo

– Međunarodni ugovori koji se odnose na unutarnju plovidbu;

– Propisi EU koji se odnose na unutarnju plovidbu;

– Međunarodni carinski propisi u unutarnjoj plovidbi;

– Eksteritorijalnost plovila i zastava pripadnosti;

– Osnovno poznavanje tehničkih pravila za brodove unutarnje plovidbe;

– Isprave i knjige plovila i znaci identifikacije;

– Isprave članova posade;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Dužnosti zapovjednika i članova posade plovila;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila;

– Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija;

– Upisnici plovila;

– Tehnički pregledi plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 12 + praksa 0).

c) Brodogradnja – usmeni ispit

– Opći pojmovi o brodogradnji;

– Podjela – tipovi plovnih objekata;

– Glavni dijelovi plovila;

– Glavne mjere – dimenzije plovila;

– Plovnost plovila, osnovni principi plovnosti;

– Istisnina i nosivost plovila, obračun i postupak baždarenja;

– Čvrstoća plovila, elementi čvrstoće trupa;

– Stabilitet plovila, prikaz skicama stanja stabiliteta – izračun metacentarske visine;

– Otpori kretanju plovila – vrste i približne veličine otpora;

– Pogoni plovila – kretna sredstva plovila;

– Osnovno poznavanje EU Direktive 2006/87/EC

– Uređaji i oprema plovila: za sidrenje, privez, vuču i potisak, navigaciju i kormilarenje, signalizaciju i vezu, spašavanje i osiguranje od potonuća, gašenje požara, utovar i smještaj tereta, održavanje instalacija i uređaja za opću namjenu;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 14 (teorija 10 + praksa 4).

d) Prometna hidrotehnika – usmeni ispit

– Pojam o zemljinoj atmosferi i tlaku zraka;

– Vlažnost zraka i mjerenje vlažnosti;

– Uzroci zračnog strujanja, mjerenje brzine i smjera – »ruža« vjetrova;

– Nastajanje oblaka i magle, glavne vrste oblaka;

– Opći pojmovi o atmosferskim talozima – oborinama;

– Nastajanje leda na rijekama, vrste i osobine riječnog leda – obrana od leda, zimovnici i zimska skloništa;

– Meteorološka praćenja i prognoze vremena;

– Osnovni prirodni i zemljopisni pojmovi o vodotocima;

– Karakteristike riječnog toka;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja;

– Erozija, vrste erozije, riječna erozija;

– Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih putova (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni)

– Unutarnji plovni putovi;

– Opći pojmovi o regulacijama rijeka;

– Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima;

– Opće hidrološke, hidrografske i plovidbene karakteristike glavnih plovnih rijeka na području unutarnje plovidbe

– Riječne luke i pristaništa;

– Održavanje plovnih putova, vrste radova i tehnička sredstva;

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA = 10 (teorija 8 + praksa 2).

e) Pretovar i prijevoz tereta – usmeni ispit

– Općenito o teretu;

– Vrste tereta;

– Skladišta plovila;

– Pristanišna skladišta;

– Specijalna pristanišna skladišta;

– Pretovarni uređaji na plovilu;

– Pristanišni pretovarni uređaji;

– Način utovara i slaganja tereta, stabilitet plovila;

– Utovar, istovar i slaganje posebno pakiranih tereta;

– Postavljanje plovila za utovar – istovar;

– Određivanje količine tereta na plovilu;

– Robne prijevozne isprave;

– Raspored tereta obzirom na čvrstoću i stabilitet plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 10 (teorija 8 + praksa 2).

6. Zvanje zapovjednik – vrsta C

a) Navigacija i signalizacija – usmeni i pismeni ispit

– Pojmovi o vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela unutarnjih plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Vezivanje plovila – vrste i nazivi užadi;

– Manevriranje plovila i sastava;

– Vođenje plovila – kormilarenje (danju i noću);

– Navigacijski instrumenti i pomagala;

– Nezgode (havarije) plovila i sastava i upotreba opreme za spašavanje;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Zimovnici i zimska skloništa;

– Plovni putovi u Republici Hrvatskoj;

– Dnevni i noćni znaci plovila, te zvučni signali u plovidbi i stajanju;

– Pravila plovidbe u svim vremenskim uvjetima;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku;

– Detaljno poznavanje plovnog puta i objekata sigurnosti plovidbe za samostalno upravljanje kormilom plovila na dionici plovnog puta za koju se traži ovlaštenje;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 18 (teorija 12 + praksa 6).

b) Plovidbeno pravo i propisi – usmeni ispit

– Osnovno poznavanje tehničkih pravila za brodove unutarnje plovidbe;

– Isprave i knjige plovila i znaci identifikacije;

– Isprave članova posade;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Dužnosti zapovjednika i članova posade plovila;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila;

– Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija;

– Upisnici plovila;

– Tehnički pregledi plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 12 + praksa 0).

c) Prometna hidrotehnika – usmeni ispit

– Nastajanje oblaka i magle, glavne vrste oblaka;

– Nastajanje leda na rijekama, vrste i osobine riječnog leda – obrana od leda, zimovnici i zimska skloništa;

– Osnovni prirodni i zemljopisni pojmovi o vodotocima;

– Karakteristike riječnog toka;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja;

– Erozija, vrste erozije, riječna erozija;

– Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih putova (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni)

– Unutarnji plovni putovi;

– Opći pojmovi o regulacijama rijeka;

– Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima;

– Riječne luke i pristaništa;

– Održavanje plovnih putova, vrste radova i tehnička sredstva;

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA = 10 (teorija 8 + praksa 2).

d) Pretovar i prijevoz tereta – usmeni ispit

– Općenito o teretu;

– Vrste tereta;

– Skladišta plovila;

– Pretovarni uređaji na plovilu;

– Način utovara i slaganja tereta, stabilitet plovila;

– Utovar, istovar i slaganje posebno pakiranih tereta;

– Postavljanje plovila za utovar – istovar;

– Određivanje količine tereta na plovilu;

– Raspored tereta obzirom na čvrstoću i stabilitet plovila;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 10 (teorija 8 + praksa 2).

7. Zvanje rukovatelj tehničkog plovila

a) Navigacija – usmeni ispit

– Pojmovi o vodnom i plovnom putu;

– Pojam i podjela unutarnjih plovnih putova;

– Plovidba na rijekama;

– Vezivanje plovila – vrste i nazivi užadi;

– Manevriranje plovećom napravom za vrijeme rada;

– Rukovanje palubnim uređajima tehničkog plovila;

– Preventivne mjere prilikom postavljanja tehničkih plovila na nedovoljno poznata

opasna mjesta;

– Izvođenje bagerskih radova;

– Navigacijski instrumenti i pomagala;

– Nezgode (havarije) plovila i sastava;

– Riječne luke, pristaništa i tovarišta;

– Zimovnici i zimska skloništa

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 8 + praksa 4).

b) Prometna hidrotehnika – usmeni i pismeni ispit

– Nastajanje leda na rijekama, vrste i osobine riječnog leda – obrana od leda, zimovnici i zimska skloništa;

– Osnovni prirodni i zemljopisni pojmovi o vodotocima;

– Karakteristike riječnog toka;

– Promjene vodnog nivoa na rijekama, vodostaj, vrste vodostaja i njihovo značenje za plovidbu;

– Mjerenje vodostaja, vodomjeri – obični i automatski, praćenje vodostaja, prognoze vodostaja;

– Erozija, vrste erozije, riječna erozija;

– Uzroci promjene brzine tečenja po širini i dubini poprečnog profila rijeke;

– Tehničko prikazivanje vodotoka – nacrti i pravila;

– Redukcija vodostaja na uvjetni nivo, relativna i apsolutna kota vode;

– Pad rijeke (relativni i apsolutni), orijentacijske vrijednosti padova na pojedinim dijelovima unutarnjih plovnih putova;

– Pojam o vodnom i plovnom putu, podjela vodnih putova (pomorski i unutarnji, prirodni i umjetni)

– Unutarnji plovni putovi;

– Opći pojmovi o regulacijama rijeka;

– Regulacioni radovi na plovnom putu, vrste, materijali i način izvođenja;

– Pojam o kanaliziranim rijekama i umjetnim kanalima;

– Opće hidrološke, hidrografske i plovidbene osobine plovnih rijeka u Republici Hrvatskoj;

– Riječne luke i pristaništa, akvatorij i teritorij, vrste, vrste obale, oprema;

– Zimovnici, vrste, građ. objekti, uređaji i oprema, opisno i skice;

– Brodogradilišta, navozi, bazeni i oprema obale – vrste, opisi i skice;

– Održavanje plovnih putova, vrste radova i tehnička sredstva;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 26 (teorija 16 + praksa 10).

c) Plovidbeni propisi i signalizacija – usmeni ispit

– Osnovno poznavanje tehničkih pravila za brodove unutarnje plovidbe;

– Isprave i knjige plovila i znaci identifikacije;

– Dnevni i noćni znaci plovila, te zvučni signali u plovidbi i stajanju;

– Pravila plovidbe u svim vremenskim uvjetima;

– Obilježavanje plovnog puta i objekti sigurnosti plovidbe;

– Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku;

– Dužnosti zapovjednika i članova posade plovila;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila;

– Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija;

– Osnove propisa o izvođenju građevinskih radova;

– Propisi koji reguliraju vodno dobro i red na vodnom dobru;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 10 + praksa 2).

d) Brodogradnja – usmeni ispit

– Opći pojmovi o brodogradnji;

– Podjela – tipovi plovnih objekata;

– Glavni dijelovi plovila;

– Glavne mjere – dimenzije plovila;

– Plovnost plovila, osnovni principi plovnosti;

– Istisnina i nosivost plovila, obračun i postupak baždarenja;

– Čvrstoća plovila, elementi čvrstoće trupa;

– Stabilitet plovila, prikaz skicama stanja stabiliteta;

– Otpori kretanju plovila – vrste i približne veličine otpora;

– Pogoni plovila kretna sredstva plovila;

– Uređaji i oprema plovila: za sidrenje, privez, vuču i potisak, navigaciju i kormilarenje, signalizaciju i vezu, spašavanje i osiguranje od potonuća, gašenje požara, utovar i smještaj tereta, održavanje instalacija i uređaja za opću namjenu.

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 14 (teorija 10 + praksa 4).

Dio II. ZVANJE U SLUŽBI STROJA

1. Zvanje strojar unutarnje plovidbe

a) Brodska motorna postrojenja – usmeni i pismeni ispit

– Konstruktivno i funkcionalno povezivanje sastavnih dijelova motora;

– Radni proces 4-taktnog dizel-motora s izravnim ubrizgavanjem goriva i cilindar

– Radni proces 4-taktnog dizel-motora s ubrizgavanjem goriva u predkomoru;

– Dvotaktni dizel-motor;

– Uspoređivanje 4-taktnog i 2-taktnog dizel-motora;

– Punjenje i ispiranje cilindara 2-taktnog dizel-motora;

– Sistemi ispiranje cilindara 2-taktnog dizel-motora i sisaljke za ispiranje;

– Količina zraka potrebna za ispiranje cilindra 2-taktnog dizel-motora u odnosu na volumen cilindra;

– Stvaranje gorive smjese kod dizel-motora;

– Ventili za ubrizgavanje goriva – vrste i princip rada;

– Sisaljke za ubrizgavanje goriva;

– Reguliranje količine goriva koja se ubrizgava u cilindar;

– Nepotpuno sagorijevanje goriva;

– Oblici kompresionog prostora, stupanj kompresije i utjecaj na sagorijevanje;

– Uređaj za povećanje snage motora;

– Uređaj za pokretanje motora komprimiranim zrakom;

– Uređaj za prekret – promjenu smjera vrtnje direktno prekretnih motora;

– Prekretne kopče, reduktori, osovinski vod;

– Uređaji za kontrolu rada motora i zaštitu motora;

– Uređaji za daljinsko upravljanje postrojenjem;

– Razvodni kružni dijagram 4-taktnog dizel-motora;

– Reguliranje početka ubrizgavanja goriva u cilindar motora;

– Sistemi za hlađenje motora;

– Sistemi za podmazivanje motora;

– Hlađenje klipa, ventila goriva i ispušnog ventila kod dizel-motora;

– Toplotni bilans kod 4-taktnih i 2-taktnih dizel-motora;

– Fizikalna i kemijska svojstva goriva;

– Sagorijevanje goriva u cilindru benzinskih motora, oktanski broj;

– Sagorijevanje goriva u cilindru dizel-motora, cetanski broj;

– Utjecaj goriva na udarno izgaranje;

– Ulja za podmazivanje motora i osnovne karakteristike;

– Proračun indicirane i efektivne snage motora;

– Pogon i održavanje glavnih motora;

– Snimanje indikatorskih dijagrama i korekcija vremena ubrizgavanja goriva;

– Ekonomičnost rada i stupanj djelovanja glavnih motora;

– Otklanjanje havarije na motoru i utvrđivanje uzroka havarije;

– Poznavanje i upotreba tehničkih uputa o dopuštenim tolerancijama istrošenosti sklopova;

– Podešavanje motora prema protokolu s probnog stola proizvođača;

– Priprema i izvođenje generalnih popravaka motora;

– Proračun zaliha i potrošnje goriva i maziva;

– Rasprema i konzerviranje postrojenja;

– Automatizacija motora u funkciji sigurnosti rada motornog postrojenja;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 26 (teorija 16 + praksa 10).

b) Brodska elektrotehnika i automatizacija pogona – usmeni ispit

– Kondenzatori;

– Napon, jakost i otpor;

– Ohmov zakon;

– Otpor vodiča;

– Otpornici – reostati;

– Grananje električne struje – Kirchoffova pravila;

– Toplinski učinci el. struje;

– Akumulatori;

– Istosmjerna struja;

– Generatori istosmjerne struje;

– Elektromotori istosmjerne struje;

– Pokretanje motora istosmjerne struje;

– Izmjenična struja, omski, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struje;

– Snaga izmjenične struje i faktor snage cos ϕ;

– Generatori izmjenične struje;

– Trofazni generator izmjenične struje;

– Elektromotori izmjenične struje;

– Trofazni asinhroni motor, pokretanje sklopkom »zvijezda – trokut«

– Transformatori izmjenične struje;

– Pretvarači i ispravljači struje;

– Mjerni instrumenti;

– Električne instalacije;

– Sigurnosni automatski prekidači minimalne i maksimalne struje;

– Konstruktivno i funkcionalno poznavanje električnih strojeva, uređaja i instalacija;

– Upotreba, održavanje i popravci;

– Automatizacija u funkciji sigurnosti i zaštiti električnih strojeva i elektroinstalacija;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 16 (teorija 10 + praksa 6).

c) Brodski pomoćni strojevi i uređaji – usmeni ispit

– Podjela pomoćnih strojeva prema namjeni i vrsti pogona;

– Brodske sisaljke – podjela;

– Stapne sisaljke;

– Centrifugalne sisaljke;

– Vijčane sisaljke;

– Zupčaste sisaljke;

– Stapni kompresori;

– Ventilatori za izmjenu zraka u strojarnici;

– Separatori motornog ulja, goriva i zamuljene vode;

– Poredni čistači motornog ulja;

– Izmjenjivači topline rashladne vode glavnog motora;

– Zagrijači vode;

– Termoregulatori – termostati, AKO-ventili;

– Hidrofori vode;

– Grubi i fini čistači vode, goriva i ulja;

– Kotlovi i gorionici za centralno grijanje;

– Posude pod tlakom za pokretanje glavnih motora;

– Hidraulični kormilarski stroj;

– Uljne sisaljke za pogon hidrauličnog kormilarskog stroja;

– Uljni motori za pogon palubnih uređaja;

– Brodski rashladni uređaji;

– Brodske instalacije, ventilske stanice, brzozaporni ventili;

– Palubni uređaji;

– Konstruktivno i funkcionalno poznavanje pomoćnih strojeva i uređaja;

– Pogon, eksploatacija i održavanje;

– Obrada havarije na pomoćnim strojevima i uređajima;

– Izvođenje popravaka na pomoćnim strojevima i palubnim uređajima;

– Automatizacija pomoćnih motora u funkciji sigurnosti pogona;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 12 (teorija 8 + praksa 4).

d) Plovidbeni i tehnički propisi – usmeni ispit

– Propisi o sigurnosti plovidbe;

– Tijela državne vlasti i sigurnosti plovidbe;

– Isprave i knjige plovila;

– Dužnosti članova posade plovila;

– Osobne isprave brodarca;

– Zdravstvena sposobnost brodarca;

– Vrste i rokovi tehničkih pregleda plovila;

– Propisi o obveznim pregledima posuda pod tlakom;

– Instrumenti za sigurnost posuda pod tlakom;

– Propisi o rukovanju goriva i ulja na plovilu;

– Brodski cjevovodi, smještaj i oznake;

– Propisi o akumulatorskim stanicama i el. instalacijama;

– Propisi o zaštiti vode i okoliša od zagađenja sa plovila;

– Red u pristaništu, sidrištu i zimovniku;

– Postupci kod sudara, nasukavanja i drugih havarija plovila;

– Služba sigurnosti plovidbe, nadležna tijela i inspekcija;

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 10 (teorija 8 + praksa 2).

Dio III. DOPUNSKA OSPOSOBLJENOST

1. Za upravljanje plovilom uz pomoć radara

a) Teorija radara

– Radiovalovi, opći pojmovi

– Brzina i smjer rasprostiranja valova

– Reflektiranje radiovalova (radarreflektori)

– Način rada radara

– Frekvencijski opsezi

– Snaga emisije

– Trajanje impulsa emitiranja

– Broj okreta antene

– Karakteristike antena

– Pokazivač-display (način rada)

– Promjer ekrana

– Domet radara

– Greške na malim udaljenostima

– Greške na ekranu općenito

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA =3 (teorija 3 + praksa 0).

b) Tumačenje radarske slike

– Pramčanica

– Određivanje pozicije, pravca i brzine okreta vlastitog plovila

– Određivanje udaljenosti i razmaka

– Procjena ponašanja drugih sudionika u plovidbi (plovilo koji stoje, plovila koji

dolaze u susret i koji plove u istom smjeru)

– Značenje pomoćnih elemenata na radarskoj slici (pramčanica, prsten za mjerenje

udaljenosti, perzistencija, decentracija)

– Ograničenja u mogućnostima prijema informacija putem radara

– Razlike između tradicionalnih displeja i displeja novije tehnologije

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 1 + praksa 3).

c) Smetnje na radarskoj slici

– Smetnje koje uzrokuje vlastito plovilo i mogućnosti za njihovo ublažavanje: smetnje uslijed antenske konstrukcije slijepa područja,višestruki odjeci (npr. od skladišta na plovilu)

– Smetnje zbog okruženja i mogućnosti za njihovo ublažavanje: smetnje uslijed kiše i valova, blizina mosta, višestruki odjeci, lažni odjeci, zasjenjenja-slijepa područja

– Smetnje uslijed drugih radarskih uređaja i mogućnosti za njihovo ublažavanje

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA = 2 (teorija 1 + praksa 1).

d) Opsluživanje radarskog uređaja i priprema za isplovljenje

– Vrijeme uključivanja, priprema

– Osnovna pravila, ugađanje

– Podešavanje kontrasta i osvjetljenja

– Podešavanje dometa

– Podešavanje prigušivača i filtara

– Procjena kvalitete slike

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 1 + praksa 3).

e) Pokazivač brzine okretanja

– Način rada

– Mogućnosti upotrebe

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 1 (teorija 0,5 + praksa 0,5).

f) Pravila plovidbe

– Radiokomunikacija, zvučni znakovi, susretanje i pretjecanje

– Pravila plovidbe uz pomoć radara (dio f) ne polažu kandidati koji su isto položili u okviru ispita za drugo zvanje)

BROJ SATI: TEORIJA+ PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

g) Plovidba uz pomoć radara

– Plovidba i okretanje na svim vrstama plovnih putova

– Ulazak i izlazak u/iz luku/e ili sporedni/og plovni/og put/a uz upotrebu radiouređaja i zvučnih znakova

– Susretanje i pretjecanje

– Dolazak i zaustavljanje na određenoj poziciji

– Rukovođenje posadom u kormilarnici

– Plovidba u posebnim uvjetima (npr.: opasnosti u plovidbi, otkazivanje opreme, prepreke na plovnom putu)

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 7 (teorija 0 + praksa 7).

Plovidba uz pomoć radara ispituje se na plovilu s radarom u plovidbi ili uz pomoć odgovarajuće opreme za simulaciju plovidbe uz pomoć radara.

2. Za rukovanje radiotelefonskim uređajem

a) Općenito o radiokomunikacijama na unutarnjim plovnim putovima

– Definicija pojmova

– Vrsta radiopostaja

– Vrsta i opis komunikacijskih protokola

– Kategorije poruka

– Tablica kanala i frekvencije

– Simplex i Duplex način rada

– Propagacija radiovalova

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

b) Odvijanje radiokomunikacija u unutarnjoj plovidbi

– Hijerarhija poziva

– Komunikacijska forma

– Priprema poziva i pozivanje

– Disciplina komunikacije

– Postupci kod obavljanja radijske straže

– Dual watch

– Tablica spelovanja

– Jezici

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 6 (teorija 3 + praksa 3).

c) Komunikacije u slučaju opasnosti, hitnosti i sigurnosti

– Teoretsko i praktično poznavanje komunikacijskih postupaka

– Početak komunikacije opasnosti

– Odgovor na poziv

– Prosljeđivanje poruke o opasnosti

– Ograničeni režim rada na kanalima za opasnost

– Završetak ograničenog režima rada

– Procedura komunikacije hitnosti

– Procedura komunikacije sigurnosti

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 6 (teorija 2 + praksa 4).

d) Pravna regulativa

– Obvezna dokumentacija na plovilu

– Nacionalni i međunarodni akti koji reguliraju upotrebu radio-postaja

– Odgovornost za rad s radiouređajima

– Obveza javljanja za određena plovila

– Tajnost radiokomunikacija

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 2 + praksa 0).

e) Rukovanje radiouređajima

– Testiranje uređaja

– Izbor kanala i podešavanje uređaja

– Ograničenje snage odašiljača

– Smetnje

– Vrste antena

– Osnove održavanja radiouređaja

– Napajanje radiouređaja

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 4 (teorija 1 + praksa 3).

3. Za rukovanje plovnom dizalicom

a) Konstrukcija i oprema plovnih dizalica

– Osnovni pojmovi o sili, mehaničkom radu, brzini snazi i energiji i o jedinicama za njihovo mjerenje

– Pojam o brodskim linijama, njihovom značenju, i primjeni

– Koeficijent punoće konstrukcione vodne linije i glavnog rebra (definicije i obrasci)

– Istisnina (deplasman), vlastita težina i nosivost plovila (definicije)

– Koeficijent punoće istisnine.

– Približni proračun istisnine i nosivosti plovila, kada su poznate glavne dimenzije trupa i koeficijent punoće istisnine.

– Stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža plovila, sa naročitim osvrtom na stabilitet plovnih dizalica (težište sistema i istisnine, metacentar, osnovna jednadžba statičkog stabiliteta; kontra tegovi i balastni tankovi)

– Osnovni pojmovi o pramčanoj i krmenoj pretezi plovnih dizalica – uzroci, nastajanje i posljedice (opisno)

– Glavne vrste plovnih dizalica, maljeva i razbijača stijena i njihove tehničko – eksploatacijske karakteristike (opis, glavne dimenzije, kapaciteti, prednosti i nedostaci).

– Princip rada i glavni dijelovi četverotaktnog i dvotaktnog dizel-motora – opisno, sa jednostavnim skicama.

– Električni ganeratori i motori istosmjerne višefazne struje (opis glavnih dijelova i primjena na plovnim dizalicama).

– Osnovno poznavanje električne instalacije na plovnoj dizalici.

– Glavne vrste pomoćnih tehničkih plovila – tegljači, blatnjače, teretnjaci za prijevoz materijala, ronilačke barke (opis, namjena i kapaciteti).

– Glavni dizalični uređaji i oprema (vrste, opis i funkcioniranje)

– Pojam o silama koje djeluju na glavne konstruktivne dijelove dizaličnih uređaja i o naprezanju i izdržljivosti materijala (opisno bez formula).

– Vrste popravaka plovnih dizalica

– Rastavljanje, dotjerivanje i podešavanje, sastavljanje i centriranje glavnih dizaličnih uređaja.

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 10 (teorija 10 + praksa 0).

b) Organizacija i rukovanje plovnim dizalicama

– Približni proračun težine tereta

– Opis jednog radnog ciklusa dizalice i proračun vremena ciklusa, kada su zadati: vrsta i kapacitet zahvatnog organa, vrsta materijala-tereta i brzine dizanja, okretanja i spuštanja.

– Vremena ostalih zadržavanja u toku jednog ciklusa procesa procjenjuje kandidat na osnovu stečenog iskustva.

– Proračun dnevnog učinka rada dizalice, kada su zadati: vreme ciklus, moć dizanja, vrste materijala i koeficijent zahvata.

– Ispitivanje položaja i stanja podvodnog tereta

– Procjena težina podvodnih i nadvodnih tereta (približni proračun na bazi uprošćavanja oblika predmeta i specifične težine)

– Radovi na pripremanju podvodnih i nadvodnih tereta za dizanje (otkopavanje, komadanje, podpasivanje, vezivanje).

– Procjena povećanja opterećenja dizalice u momentu prestanka sile potiska vode pri izvlačenju podvodnih tereta iz vode (približni proračun sile potiska na bazi Arhimedovog zakona).

– Postavljanje dizalice na radno mjesto (opis postupka, sa naročitim osvrtom na mjere sigurnosti).

– Pojam o promjeni moći dizanja dizalice u zavisnosti od položaja strijele (krak sile, odnosno veličine momenta) – opisno, sa skiciranjem i jednostavnim proračunom.

– Proračun vremena jednog ciklusa dizanja na osnovu elemenata procesa (hvatanje; brzine dizanja, okretanja i spuštanja; ostavljanje tereta i ostala zadržavanja; vraćanje dizalice do mjesta hvatanja).

– Proračun dnevnog učinka rada dizalice u zavisnosti od vremena ciklusa, moći dizanja, vrste materijala i koeficijenta zahvata.

– Mjere predostrožnosti prilikom dizanja tereta

– Prethodni radovi na pobijanju šipova (upoznavanje terena, obilježavanje trase pobijanja, postavljanje i osiguranje malja).

– Postupci prilikom pobijanja šipova (postavljanje i fiksiranje šipa, mjerenje prodiranja šipa i kontrola njegovog položaja u toku pobijanja; mjere osiguranja prilikom pobijanja).

– Postupci prilikom rada s plovnim razbijačem stijena (postavljanje i osiguranje plovila, postavljanje privremenog vodomjera, manevriranje s plovilom i kontrola dubina u toku rada, mjere osiguranja prilikom razbijanja stijena).

– Organizacija procesa rada pomoćnih tehničkih plovila za vađenje, transport i istovar razbijenog materijala.

– Principi za određivanje normi kod radova sa dizalicama i maljevima (opisno)

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 15 (teorija 10 + praksa 5).

c) Praktični ispit na plovnoj dizalici

– Provjera poznavanja glavnih dizaličnih uređaja i njihovog funkcioniranja

– Praktično poznavanje pomoćnih tehničkih plovila i njihovog korištenja pri obavljanju dizaličnih radova.

– Postavljanje i korištenje privremenih vodomjera.

– Provjera poznavanja postupka oko snimanja profila i obilježavanje trase na terenu, u vezi sa izvođenjem radova na razbijanju stijena, odnosno na pobijanju šipova.

– Čitanje plovidbenih karata i hidrotehničkih crteža.

– Rukovanje glavnim uređajima plovnih dizalica, maljeva i razbijača stijena; provjera snalažljivosti u uočavanju i otklanjanju smetnji pri radu ovih uređaja.

– Provjera praktičnog poznavanja postupka prilikom rastavljanja, dotjerivanja, ponovnog namještanja, podešavanja i centriranja dijelova glavnih uređaja plovnih dizalica, maljeva i razbijača stijena.

– Provjera poznavanja postupka prilikom postavljanja plovnih dizalica, maljeva i razbijača stijena na mjesto rada.

– Provjera poznavanja mjera predostrožnosti prilikom postavljanja plovnih dizalica, maljeva i razbijača stijena na opasna i nedovoljno poznata mjesta, kao i u slučaju vremenskih nepogoda.

– Manevriranje s plovnom dizalicom, maljem i razbijačem stijena na radilištu.

– Kontrola položaja podvodnog tereta za vrijeme dizanja, prodiranja i položaja šipova za vrijeme probijanja i podvodnog prokopa u toku razbijanja stijena.

– Provjera poznavanja postupka prilikom spašavanja tehničkih plovila u slučajevima udesa (havarija).

– Provjera praktične primjene plovidbenih i HTZ propisa.

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 15 (teorija 5 + praksa 10).

4. Za upravljanje putničkim plovilom

a) Osnove organizacije prijevoza putnika i upravljanja putničkim plovilom

– Osnove tehničkih pravila za putničke plovila (stabilitet u slučaju oštećenja, podjela na nepropusne odjeljke, ravnina najvećeg gaza).

– Prva pomoć u slučaju havarija

– Sprečavanje i gašenje požara na putničkim plovilima

– Oprema i metode spašavanja osoba na putničkim plovilima

– Zaštita putnika općenito, a posebice u slučaju napuštanja plovila, oštećenja plovila, sudara, nasukanja, vatre, eksplozija i drugih slučajeva koji mogu dovesti do panike;

– Poznavanje sigurnosnih uputa za putnike (izlazi u slučaju opasnosti, upotreba opreme)

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 25 (teorija 15 + praksa 10).

Dio IV. POSEBAN PROGRAM O POSTUPCIMA U SLUČAJU OPASNOSTI NA PLOVILU

a) Uvod, sigurnost i sprječavanje nezgode

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 0,5 (teorija 0,5 + praksa 0)

b) Komuniciranje u slučaju opasnosti

– Opažanje, predaja i prijem informacija i uputa

– Upute i signali opasnosti na plovilu

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 1 + praksa 1)

c) Pad čovjeka u vodu

– Neposredni postupak

– Korištenje prsluka, pojasa i čamaca za spašavanje

– Učešće pri podizanju čovjeka iz vode

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 1 + praksa 1)

d) Požar na plovilu

– Otkrivanje požara

– Znak za požar

– Neposredni postupak kod požara

– Poznavanje zbornog mjesta

– Upute i naredbe zapovjednika plovila

– Poznavanje korištenja aparata za gašenje požara

– Zatvaranje vatronepropusnih ventila

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 1 + praksa 1)

e) Napuštanje plovila

– Znak za napuštanje plovila – naredba zapovjednika

– Neposredni postupci kod požara ili potonuća plovila

– Poznavanje zbornog mjesta na plovilu

– Smještaj i oblačenje prsluka za spašavanje

– Priprema i puštanje u vodu čamaca za spašavanje

– Poznavanje i korištenje pomoćnih izlaza za napuštanje plovila

– Zatvaranje vodonepropusnih vrata, otvora i prozora na plovilu

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 2 (teorija 1 + praksa 1)

f) Hitna medicinska pomoć na plovilu

– Vrste nezgoda na plovilu

– Postupci neposredno nakon nezgode

– Pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama teorijski i praktično

BROJ SATI: TEORIJA + PRAKSA = 1,5 (teorija 0,5 + praksa 1)

PRILOG 2

A) Sadržaj svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti

Svjedodžba je svijetlo plave boje, dimenzija 85 mm × 54 mm (dimenzija horizontalnog ruba je 85 mm). Rubovi svjedodžbe su zaobljeni. Na prednjoj strani i na poleđini svjedodžbe horizontalne i vertikalne rubove nalazi se hrvatski pleter.

Na prednjoj strani svjedodžbe (strana koja sadrži grb RH) nalazi se:

– natpisi »Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti«, »Republika Hrvatska«, »Lučka kapetanija« na hrvatskom i njemačkom jeziku,

– naziv Lučke kapetanije koja je izdala Svjedodžbu

– slika imatelja Svjedodžbe

– serijski broj iskaznice,

(koji se sastoji od:

a) oznake lučke kapetanije:

Lučka kapetanija Sisak-SK

Lučka kapetanija Osijek-OS

Lučka kapetanija Slavonski Brod-SB

Lučka kapetanija Vukovar-VU

b) oznake zvanja:

oznake zvanja A – zapovjednik A

oznake zvanja B – zapovjednik B

oznake zvanja C- zapovjednik C

oznake zvanja D – kormilar

oznake zvanja E – vođa palube

oznake zvanja F – mornar

oznake zvanja G – rukovatelj tehničkog plovila

oznake zvanja H – strojar unutarnje plovidbe

oznake zvanja I- voditelj skele u nacionalnoj plovidbi

c) rednog broja iskaznice izdane u istoj kapetaniji)

– 1. ime imatelja Svjedodžbe

– 2. prezime imatelja Svjedodžbe

– 3. datum, mjesto i država rođenja imatelja Svjedodžbe

– 4. datum izdavanja Svjedodžbe

– 5. potpis imatelja Svjedodžbe

– 6. naziv zvanja

– 7. datum isteka važenja Svjedodžbe

– 8. napomene, ograničenja, dionice plovnog puta

Na poleđini Svjedodžbe nalazi se legenda – objašnjenje koji podaci se upisuju pod točke od 1 – 8 na prednjoj strani Svjedodžbe i to kako slijedi:

– 1. riječ: »Ime« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 2. riječ: »Prezime« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 3. riječi: »Datum, mjesto i država rođenja« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 4. riječi: »Datum izdavanja« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 5. riječi: »Potpis imatelja« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 6. riječi: »zvanje i ovlasti« na hrvatskom i njemačkom jeziku, te se na hrvatskom jeziku upisuju naziv zvanja i ovlasti propisane ovim Pravilnikom a sukladno stečenom zvanju upisanom na prednjoj strani Svjedodžbe

– 7. riječi: »Datum isteka važenja« na hrvatskom i njemačkom jeziku

– 8. riječi: »Napomene, ograničenja, dionice plovnog puta« na hrvatskom i njemačkom jeziku

b) Sadržaj Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti

Obrazac je isti kao pod a) ovoga Priloga uz sljedeće izmjene:

1. Kod Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za rukovanje brodskom radiotelefonskom stanicom obrazac je bijele boje i pod točkom 6. na prednjoj strani Svjedodžbe upisuje se »RADIOTELEFONIJA«.

2. Kod Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za upravljanje brodom uz pomoć radara obrazac je svijetlozelene boje i pod točkom 6. na prednjoj strani Svjedodžbe upisuje se »RADAR«.

3. Kod Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za rukovanje plovnom dizalicom na plovilu obrazac je žute boje i pod točkom 6. na prednjoj strani Svjedodžbe upisuje se »DIZALICA«.

4. Kod Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti za upravljanje putničkim plovilom obrazac je svijetlosive boje i pod točkom 6. na prednjoj strani Svjedodžbe upisuje se »PUTNIČKO PLOVILO«.

5. Na poleđini Svjedodžbe pod točkom 6. upisuju se riječi: »dopunska osposobljenost i ovlasti« na hrvatskom i njemačkom jeziku, te se na hrvatskom jeziku upisuju naziv dopunske osposobljenosti i ovlasti propisane ovim Pravilnikom a sukladno stečenoj dopunskoj osposobljenosti upisanoj na prednjoj strani Svjedodžbe.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_04_45_1055.html

Copyright © Ante Borić