Objavljeno u NN 03/09 od 07.01.2009.:

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 42. i članka 244. stavka 2. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07) ministar mora, prometa i infrastrukture, donosi

 

TEHNIČKA PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU ČAMACA UNUTARNJE PLOVIDBE

DIO I OPĆENITO

Odjeljak 1 UVOD

Članak 1.

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU ČAMACA UNUTARNJE PLOVIDBE (dalje u tekstu: Pravila), sukladno odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, propisuju tehničke zahtjeve u svrhu utvrđivanja sposobnosti čamaca unutarnje za plovidbu, a u svezi sa:

(a) sigurnošću ljudi, čamca i imovine;

(b) sprečavanjem onečišćenja unutarnjih vodnih putova uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem, kao i onečišćenja uzduha;

(c) zaštitom na radu, smještajem posade i putnika na čamcu;

(d) uvjetima za prijevoz putnika;

Članak 2.

Pravila uključuju odredbe europske Direktive 94/25/EZ s dopunama koje se odnose na:

(a) temeljne zahtjeve kojima moraju udovoljavati plovila;

(b) postupke ocjene sukladnosti;

(c) postupak certifikacije (provedbu odobrenog postupka ocjene sukladnosti i izdavanje potvrde o gradnji);

(d) postupak ocjene sukladnosti plovila nakon gradnje.

Pravila se u određenim dijelovima pozivaju na odgovarajuće odredbe važećih Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti Hrvatskog registra brodova.

Odjeljak 2 IZRAZI I POJMOVI

Članak 3.

Čamac – plovilo namijenjeno za plovidbu unutarnjim vodama koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW.

Pojam čamac ne obuhvaća:

(a) plovila koja pripadaju drugom plovilu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova;

(b) kanue, kajake, gondole i pedaline;

(c) plovila namijenjena isključivo za natjecanja.

U svrhu ovih Pravila pojam čamca isključuje plovila:

(a) plovila eksperimentalne izvedbe;

(b) plovila na zračnom jastuku;

(c) hidrokrilna plovila.

Postojeći čamac – čamac koji je upisan u Očevidnik čamaca Republike Hrvatske.

Čamac za gospodarske namjene – čamac za prijevoz putnika i/ili tereta uz naplatu, čamac za rekreaciju za iznajmljivanje i čamac za druge gospodarske djelatnosti.

Čamac za osobne potrebe – čamac koji se ne koristi u gospodarske namjene.

Javni čamac – čamac namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države, i koji služi isključivo u negospodarske namjene.

Motorni čamac – čamac koji se pokreće mehaničkim porivnim uređajem.

Jedrilica – čamac na jedra, s pomoćnim mehaničkim porivnim uređajem ili bez njega.

Čamac na vesla – čamac koji se pokreće veslima.

Osobe u čamcu – članovi posade i putnici u čamcu.

Priznata organizacija – organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva nadležno za unutarnju ‘plovidbu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava. U svrhu ovih Pravila priznatom organizacijom smatra se HRVATSKI REGISTAR BRODOVA (u daljnjem tekstu: Registar).

Prijavljeno tijelo – organizacija koja udovoljava kriterijima iz čl. 15. i Dodatka 12. Pravilnika o brodicama i jahtama (NN br. 27/05; 57/06; 80/07; 26/08; 3/08)

Direktiva – Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 94/25 EZ, kako je izmijenjena i dopunjena, o usklađivanju zakona i drugih propisa zemalja članica koji se odnose na rekreacijska plovila.

Duljina čamca – duljina trupa kako je definirano u Pravilima.

Baždarska duljina čamca – duljina na temelju koje se plovilo određuje kao čamac, a predstavlja 96% duljine na vodnoj liniji, povučenoj na visini od 85% najmanje visine broda iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjega ruba pramčane statve do osi osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost veća. Na čamcima s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom vodnom linijom.

Područje plovidbe – za čamce unutarnje plovidbe područje plovidbe se uzima istovjetno području IIIc brodica i jahti za pomorsku plovidbu.

Projektna kategorjia – prema Direktivi 94/25/EC i uzimajući u obzir područje plovidbe istovjetno području IIIc, čamci unutrašnje plovidbe pripadaju projektnoj kategoriji C (obalna plovidba, brzina vjetra do 6 Bf, visina vala do 2,0 m).

Odjeljak 3 BAŽDARENJE ČAMACA I JAHTI

Članak 4.

Tonaža čamca jednaka je bruto tonaži (GT).

Baždarenje čamca, kojim se utvrđuje tonaža čamca, potvrđuje se Svjedodžbom o baždarenju.

Članak 5.

Duljina čamca (L), m – udaljenost krajnjih točaka trupa na krmi i pramcu, bez izdanaka, mjereno u ravnini paralelnoj s konstruktivnom vodnom linijom.

Širina čamca (B), m – širina na polovini duljine L, mjerena na vanjskim točkama oplate boka odnosno razme i ne računajući eventualne izdanke.

Visina čamca (D), m – udaljenost od točke presjeka vanjskog lica oplate dna i boka kobilice do gornjeg ruba palube na boku ili razme, mjereno okomito na ravninu konstruktivne vodne linije, na polovini duljine L. Ako je na mjestu mjerenja visine bok povišen (kućica ili sl.), točka gornjeg ruba palube na boku određuje se na zamišljenoj krivulji koja spaja krivulju palube ispred i iza povišenja.

Članak 6.

Tonaža čamca računa se formulom:

GT = 0,225 · V

V = sveukupni volumen čamca; m³

Sveukupni volumen čamca /jahte račune se formulom:

V = 0,55 · L · b · D + ∑ l · b · h (m³)

l, b, h = duljina, širina i visina pojedine kućice ili izdanka iznad palube; m

Članak 7.

Ako se na čamcu nakon baždarenja izvedu izmjene kojima se mijenja bilo koja od dimenzija uključenih u izračun tonaže, čamac se mora podvrgnuti reviziji baždarenja, povlači se postojeća i izdaje nova Svjedodžba o baždarenju.

DIO II NADZOR I OCJENA SUKLADNOSTI TIJEKOM GRADNJE

Odjeljak 1 TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVI

Općenito

Članak 8.

Nadzor, odnosno ocjena sukladnosti tijekom gradnje čamca obuhvaća:

(a) temeljne tehničke zahtjeve kojim moraju udovoljavati čamci;

(b) postupke ocjene sukladnosti projekta i gradnje čamca;

(c) statutarna certifikaciju čamaca hrvatske državne pripadnosti.

Članak 9.

Čamac mora udovoljavati zahtjevima navedenim u ovom odjeljku u mjeri koliko je primjenjivo.

Udovoljavanjem usuglašenim međunarodnim normama podrazumijeva udovoljavanje temeljnim tehničkim zahtjevima.

Članak 10.

Primjena usuglašenih međunarodnih norma ne smatra se jedinim načinom dokazivanja udovoljavanju temeljnim tehničkim zahtjevima.

Ako proizvođač ne želi koristiti usuglašene međunarodne norme, njegova je obveza da udovoljavanje proizvoda temeljnim tehničkim zahtjevima dokaže udovoljavanjem drugim tehničkim propisima po svom izboru (npr. neusuglašenim međunarodnim normama ili drugim tehničkim propisima) ili drugim načinima dokazivanja udovoljavanju, pod uvjetom da se osigura minimalno jednaka razina sigurnosti.

Ako proizvođač koristi dio usuglašene međunarodne norme ili primijenjena usuglašena norma ne pokriva u cijelosti temeljne tehničke zahtjeve udovoljavanje se podrazumijeva samo u dijelu u kojem se norma odnosi na temeljne tehničke zahtjeve

Članak 11.

Pored temeljnih tehničkih zahtjeva u svrhu statutarne certifikacije u ime Republike Hrvatske čamac mora, ovisno o vrsti, udovoljavati i dodatnim zahtjevima (vidi Pravila, Dio II Odjeljak 4).

Projektna kategorija

Članak 12.

Prema Direktivi 94/25/EC-a uzimajući u obzir područje plovidbe istovjetno području IIIc, čamci unutrašnje plovidbe pripadaju projektnoj kategoriji C (obalna plovidba, brzina vjetra do 6 Bf, visina vala do 2,0 m).

Opći zahtjevi

Članak 13.

Definicije osnovnih značajki čamaca određene su normom HRN EN ISO 8666:2003 »Mala plovila – Osnovni podaci«.

Članak 14.

Na trupu čamca mora se nalaziti oznaka koja sadrži podatke:

(a) oznaku proizvođača,

(b) državu gdje je čamac proizveden,

(c) jedinstveni serijski broj,

(d) godinu proizvodnje čamca, i

(e) godinu modela.

Detalji označavanja moraju biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 10087:2001 – »Mala plovila – Prepoznavanje trupa – Sustav kodiranja«.

Članak 15.

Na svakom čamcu mora biti stalno pričvršćena pločica graditelja koja sadrži podatke:

(a) naziv proizvođača,

(b) CE oznaku i oznaku prijavljenog tijela gdje se zahtjeva,

(c) projektnu kategoriju,

(d) preporuku proizvođača glede najvećeg dopuštenog opterećenja čamca, i

(e) preporuku proizvođača glede najvećeg dopuštenog broja osoba na čamcu.

Označavanje kako je navedeno u hrvatskoj normi HRN EN ISO 14945:2004 – »Mala plovila – Tvornička pločica«, podrazumijeva udovoljavanje.

Članak 16.

Na motornim čamcima mora biti osigurana vidljivost s glavnog mjesta upravljanja u svim smjerovima u normalnim uvjetima plovidbe (brzina, opterećenje). Udovoljavanje hrvatskoj normi HRN EN ISO 11591:2001 – »Motorna mala plovila – Preglednost s mjesta upravljanja« podrazumijeva sukladnost.

Članak 17.

Za svaki čamac mora biti izrađen Priručnik za korištenje na hrvatskom i engleskom jeziku.

Priručnik izrađen u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 10240:2001 – »Mala plovila – Knjiga uputa« podrazumijeva sukladnost.

Najveće dopušteno opterećenje

Članak 18.

Pod najvećim dopuštenim opterećenjem plovila podrazumijeva se masa goriva, vode, zaliha, razne opreme i osoba za koje je čamac projektiran uzimajući u obzir projektnu kategoriju te plovnost, stabilitet i nadvođe.

Podatak o opterećenju određuje graditelj, a isti mora biti naznačen na pločici graditelja.

Članak 19.

Postupak određivanja najvećeg dopuštenog opterećenja kako je naveden u hrvatskoj normi HRN EN ISO 14946:2004 – »Mala plovila – Najveća nosivost« podrazumijeva sukladnost.

Struktura trupa

Članak 20.

Konstrukcija trupa čamca mora osigurati odgovarajuću čvrstoću u odnosu na projektnu kategoriju plovila i najveće dopušteno opterećenje.

Članak 21.

Temeljni zahtjevi smatraju se ispunjenim ako je udovoljeno zahtjevima iz točaka 1, 2, i 3 ovoga članka ili jednakovrijednim temeljnim tehničkim zahtjevima.

1. Zahtjevi za materijal gradnje:

a) materijal za gradnju trupa od plastičnih materijala koji udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-1:2004: »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – Dio 1. – Materijali: Toplinski očvrstive smole, pojačanja od staklenih vlakana, referencijski laminat« i HRN EN ISO 12215-2:2004 – Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzija konstrukcijskih elemenata – 2. dio: Materijali: materijali jezgre za sendvič konstrukciju, ugrađeni materijali

b) u slučaju primjene čelika, aluminijskih slitina, drva ili drugih materijala zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-3:2004 – »Mala plovila – konstrukcija trupa i dimenzije, Dio 3.: Materijali – Čelik, aluminijske slitine, drvo, ostali materijali«.

2. Uvjeti proizvodnje:

a) glede proizvodnih prostora u kojima čamac gradi, ovisno o materijalu gradnje, zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-4:2004 – »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije, Dio 4.: »Proizvodni prostor i proizvodnja«.

3. Projektna opterećenja, dopuštena naprezanja i dimenzioniranje elemenata:

Preporučuje se korištenje međunarodnih normi trenutno u razvoju:

– prEN ISO/DIS 12215-5:2004: »Konstrukcija trupa malih plovila – Dimenzije – Dio 5.: »Projektni pritisci, dopuštena naprezanja i određivanje dimenzija«;

– prEN ISO 12215-6: »Konstrukcija trupa malih plovila -Dimenzije – Dio 6.; Detalji projekta i konstrukcije«;

– prEN ISO 12 215-7: »Konstrukcija trupa malih plovila – Dimenzije – Dio 7.; Dimenzioniranje višetrupnih plovila«,

– prEN ISO 12 215-8: »Konstrukcija trupa malih plovila – Dimenzije – Dio 8.: Osovina kormila i ležajevi«;

– prEN ISO 12 215-9: »Konstrukcija trupa malih plovila – Dio 9.: Jedrilice – Privjesci na trupu i pričvršćenje opute«.

Neovisno o navedenom, proizvođač može primijeniti i alternativne metode određivanja dimenzija konstruktivnih elemenata.

Plovnost, stabilitet i nadvođe

Članak 22.

Konstrukcija čamca mora osigurati čvrstoću trupa odgovarajuću projektnoj kategoriji te najvećem dopuštenom opterećenju, a čamac mora imati zadovoljavajući stabilitet i dovoljno nadvođe.

Članak 23.

Višetrupni čamci moraju imati dovoljno istisnine da u slučaju prevrtanja ostanu u plutajućem stanju.

Kod čamaca duljine L manje od 6 metara kod kojih postoji sumnja da u plovidbi može doći do naplavljivanja uslijed djelovanja vjetra i valova moraju biti predviđeni dodatni uzgonski elementi.

Članak 24.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sljedećih hrvatskih normi podrazumijeva sukladnost:

(a) čamci bez jedara duljine 6 metara i više moraju udovoljavati hrvatskoj normi HRN EN ISO 12217-1:2003 – »Mala plovila – Ocjena i razredba stabiliteta i plovnosti – Dio 1.: Mala plovila bez jedara duljine trupa 6 m i više«;

(b) čamci na jedra duljine 6 metara i više moraju udovoljavati hrvatskoj normi HRN EN ISO 12217-2:2003 – »Mala plovila – Ocjena i razredba stabiliteta i plovnosti – Dio 2.: Jedrilice duljine trupa 6 m i više«;

(c) čamci duljine manje od 6 metara HRN EN ISO 12217-3:2004 – »Mala plovila – Ocjena i razredba stabiliteta i plovnosti – Dio 3. – Brodice duljine trupa manje od 6 m«.

Otvori na trupu i nadgrađu

Članak 25.

Sredstva zatvaranja otvora na oplati trupa, palubi i nadgrađu moraju biti takva da osiguravaju odgovarajuću vremensku nepropusnost ili vodonepropusnost trupa.

Članak 26.

Prozori, okna, vrata i poklopci grotlašaca moraju izdržati, ovisno o smještaju, pritisak vode koji se može pojaviti u plovidbi. Dodatno, otvori na palubi moraju izdržati opterećenje osoba koje se kreću palubom. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici, vrata – Zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost« podrazumijeva sukladnost.

Članak 27.

Oplatni ventili i prolazi, smješteni ispod vodne linije koja odgovara najvećem dopuštenom opterećenju plovila moraju biti opremljeni lako pristupačnim sredstvima zatvaranja. Udovoljavanje, ovisno o materijalu izrade, hrvatskim normama HRN EN ISO 9093-1:2001 – »Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – Dio 1. – Metalni«, te HRN EN ISO 9093-2:2004 – »Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – Dio 2. – Nemetalni« podrazumijeva sukladnost.

Naplavljivanje

Članak 28.

Čamac mora biti projektiran i građen na način da rizik potonuća uslijed njegovog naplavljivanja bude umanjen u najvećoj mogućoj mjeri.

Posebna pažnja mora se obratiti na:

– kokpite i zdence koji moraju biti samoprazneći ili opremljeni drugim sredstvima sprečavanja ulaska vode u plovilo

– sredstva za ventilaciju

– odstranjivanje vode iz čamca pomoću pumpi ili drugih sredstava.

Članak 29.

Članak 30.

Udovoljavanje hrvatskim normama ovoga članka podrazumijeva sukladnost:

– HRN EN ISO 11812:2004 – »Mala plovila – Vodonepropusni kokpiti i brzoprazneći kokpiti«;

– HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici, vrata – Zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost«;

– HRN EN ISO 15083:2005 – »Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže«.

Sidrenje, vez i tegalj

Članak 31.

Na svim čamcima mora biti ugrađen odgovarajući broj čvrstih točaka ili drugih sredstava koji omogućavaju preuzimanje opterećenja od sidrenja, veza kao i u slučaju tegljenja plovila.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima za sredstva iz ovoga članka sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 15084:2005 – »Mala plovila – Sidrenje, vez i tegalj – čvrste točke« podrazumijeva sukladnost.

Upravljivost

Članak 32.

Značajke upravljivosti čamca moraju biti zadovoljavajuće uzimajući u obzir najveću snagu motora za koju je čamac projektiran.

Članak 33.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima za čamce duljine trupa do 8 metara navedenih u hrvatskoj normi HRN EN ISO 11592:2001 – »Mala plovila – Određivanje najveće porivne snage« podrazumijeva sukladnost.

Na čamcima za razonodu najveća snaga motora, izmjerena u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 8665:2001 – »Mala plovila – Brodski porivni motor i sustav – Mjerenje snage i deklariranje« podrazumijeva sukladnost. Ista mora biti naznačena u Priručniku za korištenje plovila.

Članak 34.

Sustav kormilarenja mora biti projektiran i izveden na način da se osigura kormilarenje čamcem u svim predvidivim uvjetima plovidbe. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenima u hrvatskim normama HRN EN ISO 28847:2001 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – čelično uže i sustav užnica« HRN EN 28848:2001 – »Mala plovila – Sustav daljinskog kormilarenja«, HRN EN ISO 10592:2001 – »Mala plovila – Hidraulički kormilarski sustav«, HRN EN 29975:2001 – »Mala plovila – Daljinsko kormilarenje za izvanbrodske motora« i HRN EN ISO 13929:2004 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi sa zupčano-polužnim prijenosima« podrazumijeva sukladnost.

Kod jedrilica i motornih čamaca s jednim ugrađenim pogonskim strojem s predviđenim daljinskim upravljanjem kormilom moraju dodatno postojati sredstva upravljanja kormilom u nuždi u uvjetima smanjene brzine čamca.

Navigacijska svjetla i znaci

Članak 35.

Navigacijska svjetla i znaci moraju udovoljiti zahtjevima propisima CEVNI za plovidbu rijekama i jezerima.

Strojni uređaj

Članak 36.

Ugrađeni pogonski strojevi moraju biti smješteni unutar zatvorene prostorije odijeljene od nastambi na način da se smanji rizik od požara i spriječi širenje vatre i smanji opasnost od otrovnih plinova kao i štetni utjecaj topline, buke ili vibracija u nastambama Udovoljavanje tehničkim zahtjevima, u mjeri koliko je primjenljivo za pojedinu vrstu pogona sadržanim u hrvatskim normama HRN EN ISO 15584:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni benzinski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja« i HRN EN ISO 16147:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni dizelski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja« podrazumijeva se sukladnost..

Izolacijski materijal u prostoriji strojeva mora biti negoriv. Materijal se smatra negorivim ako je indeks kisika, izmjeren prema ISO 4589-3, najmanje 21.

Članak 37.

Svaki motor mora biti jasno označen sljedećim podacima:

(a) ime ili trgovački naziv proizvođača;

(b) tip motora, porodica motora, ako je primjenjivo;

(c) jedinstveni identifikacijski broj motora;

(d) oznaka CE, ako se radi o izvanbrodskim motorima ili krmenim propulzorima s integralnim ispuhom.

Svaki motor mora imati Priručnik za korištenje na hrvatskom i engleskom jeziku.

Članak 38.

Ako su prostorije strojeva s ugrađenim benzinskim motorima ventilirane kako je propisano hrvatskom normom HRN EN ISO 11105:2001 – »Mala plovila – Ventilacija prostora za smještaj benzinskih motora i/ili benzinskih spremnika« podrazumijeva se sukladnost.

U prostorijama s ugrađenim dizelskim motorima mora biti osigurana odgovarajuća prirodna ventilacija.

Otvori za ulaz zraka u prostorije strojeva moraju biti odgovarajuće smješteni i osigurani od prodora vode.

Članak 39.

Čamci s izvanbrodskim motorima moraju imati zaštitu od upućivanja motora u radnom položaju. Sukladnost se podrazumijeva ukoliko je udovoljeno hrvatskoj normi HRN ISO 11547 – »Mala plovila – Zaštita od upućivanja stroja u radnom položaju«.

Prethodni zahtjev ne primjenjuje se kada:

– pogonski motor proizvodi statičku silu poriva manju od 500 N, ili

– pogonski motor je opremljen uređajem koji ograničava silu poriva na manje od 500 N u trenutku upućivanja motora.

Članak 40.

Pogonski uređaj na čamcima na vodomlazni pogon mora biti tako projektiran da u slučaju pada vozača u more motor prestane raditi ili motor mora biti opremljen uređajem koji umanjuje brzinu i daljnje gibanje čamca. Zahtjevi za pogonski uređaj čamaca na vodomlazni pogon sadržani su u normi HRN EN ISO 13590: 2004 – «Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava«.

Sustav goriva

Članak 41.

Sustav punjenja, spremanja, odušivanja i pražnjenja tankova goriva mora biti tako izveden da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji opasnost od požara ili eksplozije. Tehnički zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 10088:2004 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni sustavi goriva i fiksni tankovi goriva« podrazumijevaju sukladnost.

Pored navedene norme moraju se uzeti u obzir i odnosni zahtjevi iz hrvatskih normi HRN EN ISO 7840:2001 – »Mala plovila – Vatrootporne savitljive cijevi za gorivo«, HRN EN ISO 8469:2001 – »Mala plovila – Savitljive cijevi za gorivo neotporne na vatru«, HRN EN ISO 14895:2003 – »Mala plovila – Kuhinjska kuhala na tekuća goriva«. Udovoljavanje gore navedenim normama podrazumijeva sukladnost.

Zahtjevi ove točke ne odnose se na prenosive tankove goriva.

Članak 42.

Tankovi i cjevovodi goriva moraju biti odvojeni ili zaštićeni od bilo kojeg značajnijeg izvora topline. Materijal izrade tankova i njihova konstrukcija mora biti u skladu s kapacitetom tanka i vrstom goriva koje sadrži.

Članak 43.

Tankovi koji sadrže benzinsko gorivo ne smiju biti dio trupa čamca te moraju biti:

– izolirani od strane prostorije strojeva ili drugog izvora topline i

– odvojeni od prostorija nastambi.

Tankovi koji sadrže dizelsko gorivo mogu biti strukturni tankovi.

Električna oprema

Članak 44.

Električna oprema mora biti projektirana i ugrađena na način da se omogući sigurno korištenje čamca u normalnim uvjetima te da je opasnost od požara ili strujnog udara umanjena u najvećoj mogućoj mjeri.

Posebna pažnja mora se obratiti na zahtjeve u svezi opterećenja i zaštite od kratkog spoja za sve strujne krugove osim strujnog kruga napajanog iz akumulatorskih baterija za pokretanje pogonskog stroja.

Članak 45.

Akumulatorske baterije moraju biti pravilno učvršćene i zaštićene od prodora vode. U prostorijama gdje su smještene akumulatorske baterije mora biti osigurana odgovarajuća ventilacija radi sprječavanja nakupljanja plinova koje akumulatorske baterije mogu ispuštati.

Članak 46.

Udovoljavanje zahtjevima iz hrvatskih normi HRN EN ISO 10133:2003 – »Mala plovila – Električni sustavi – Istosmjerne instalacije vrlo niskog napona«, i HRN EN ISO 13297:2003 – »Mala plovila – Električni sustavi – Instalacije izmjenične struje« i HRN EN 60092-507:2001 – »Brodske električne instalacije – 507. dio: Plovila za razonodu« podrazumijeva sukladnost.

Članak 47.

Električna oprema smještana u prostorijama koje mogu sadržavati zapaljive plinove izvedbe kako je propisano hrvatskom normom HRN EN 28846:2001 – »Mala plovila – Električni uređaji – Zaštita od zapaljenja okolnih plinova« podrazumijeva sukladnost.

Članak 48.

Električni ventilatori moraju biti izvedeni u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 9097:2001 – »Mala plovila – Električni ventilatori«.

Za elektro pogonjene kaljužne pumpe koje udovoljavaju zahtjevima hrvatske norme HRN EN 28849:2001 – »Mala plovila – Električne kaljužne crpke« podrazumijeva se sukladnost.

Za električne dijelove glavnih i pomoćnih motora koji su u skladu s hrvatskim normama HRN EN ISO 15584:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni benzinski motori – komponente sustava goriva i elektrouređaja« i HRN EN ISO 16147:2004 – »Mala plovila – ugrađeni benzinski motori – komponente sustava goriva i elektrouređaja ovješene na motor« podrazumijeva se sukladnost.

Plinska instalacija

Članak 49.

Plinska instalacija mora biti izvedena na način da omogući ispuštanje goriva samo u plinovitom stanju te da se onemogući istjecanje plina i u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne opasnost od eksplozije. Mora postojati mogućnost provjere instalacije na isticanje plina.

Članak 50.

Instalacija mora biti građena od odgovarajućih materijala u odnosu na vrstu plina te izloženost utjecajima okoliša.

U svrhu sprječavanja nakupljanja isteklog plina i produkata izgaranja mora biti predviđena odgovarajuća ventilacija.

Spremnici plina moraju biti smješteni u posebnoj prostoriji koja je odvojena od prostora nastambi i pristupačna samo s vanjske strane. Ventilacija prostorije mora biti takva da se istekli plin odvodi izvan plovila.

Članak 51.

Svako trošilo mora imati zasebnu dobavu plina kontroliranu zasebnim sredstvima zatvaranja dotoka plina.

Svaki plamenik mora biti opremljen djelotvornim uređajem zaštite za slučaj greške plamena.

Članak 52.

Nakon ugradnje plinska instalacija mora biti ispitana.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenima u hrvatskoj normi HRN EN ISO 10239:2001 – »Mala plovila – Sustav ukapljenih petrolejskih plinova« podrazumijeva sukladnost.

Protupožarna zaštita

Članak 53.

Pri projektiranju protupožarne opreme mora se u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o sprečavanju širenja požara. Posebna pažnja mora se obratiti na okolinu uređaja koji proizvode otvoreni plamen, vrućim dijelovima glavnih i pomoćnih motora, preljevima ulja i goriva, nepokrivenim cijevima ulja i goriva te izbjegavanju postavljanja električnih kablova iznad vrućih dijelova strojeva.

Članak 54.

Vrsta, smještaj i količina protupožarne opreme na čamcu mora biti u skladu s odgovarajućim rizikom pojave i širenja plamena. Čamac ne smije započeti putovanje ako protupožarna oprema nije ispravna i potpuna. Prostorije benzinskih motora moraju biti zaštićene sustavom gašenja požara izvedenim na način da se u slučaju požara prostorija ne mora otvarati.

Prenosive naprave za gašenje požara moraju biti smještene na lako pristupačnim mjestima. Jedna naprava mora biti lako dostupna s glavnog mjesta upravljanja čamcem.

Članak 55.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenim u hrvatskim normama HRN EN ISO 9094-1:2003 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita – 1. dio – Mala plovila duljine do uključujući 15 m«, HRN EN ISO 9094-2: 2004 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita – 2. dio – Mala plovila duljine veće od 15 m do 20 m« podrazumijeva sukladnost.

Sprečavanje onečišćenja okoliša

Članak 56.

Čamac mora biti građen i opremljen na način da je onemogućeno slučajno ispuštanje štetnih tvari u okolinu.

Članak 57.

U slučaju da su u čamcu ugrađeni zahodi moraju se predvidjeti tankovi za zadržavanje sanitarnog otpada ili ostaviti mogućnost njihove naknadne ugradnje.

Čamci s ugrađenim tankovima za zadržavanje fekalija moraju biti opremljeni standardnom priključnicom za iskrcaj na kopno.

Na cijevima fekalija koje završavaju na oplati čamca moraju biti ugrađeni ventili s ugrađenim sredstvima osiguranja zatvorenog položaja ventila.

Članak 58.

Ako je ugrađen sustav sanitarnog otpada, i isti udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada«, podrazumijeva se sukladnost.

Čamci na napuhavanje

Članak 59.

Čamci na napuhavanje pogonjeni motorima najveće snage 4,5 kW i manje: udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-1:2000 – Brodice na napuhavanje – 1. dio – Brodice s najvećom snagom motora do 4,5 kW« podrazumijeva sukladnost.

Čamci na napuhavanje pogonjeni motorima snage više od 4,5 kW ali manje do uključivo 15 kW, udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-2:2002 – »Brodice na napuhavanje – 2. dio – Brodice sa najvećom snagom od 4,5 kW do uključivo 15 kW« podrazumijeva sukladnost.

Čamci na napuhavanje pogonjeni motorima najveće snage veće od 15 kW: udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-3:2002 – »Brodice na napuhavanje – Dio 3. – Brodice sa najvećom snagom motora od 15 kW i više« podrazumijeva sukladnost.

Tehnička dokumentacija

Članak 60.

Tehnička dokumentacija mora sadržavati sve potrebne informacije na bazi kojih je moguće potvrditi da čamac ili komponente čamca udovoljavaju primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima. Nadalje, tehnička dokumentacija mora omogućiti uvid u sve detalje nužne za razumijevanje projekta, proizvodnje i uporabe proizvoda.

Članak 61.

Tehnička dokumentacija mora sadržavati:

(a) opći opis prototipa proizvoda;

(b) montažne i radioničke nacrte, nacrte podsklopova, sheme strojarske i električne i sl.;

(c) opis i potrebna objašnjenja za razumijevanje nacrta i shema;

(d) listu korištenih normi, a isto tako, u slučaju da te norme nisu korištene, potrebno je navesti koji drugi tehnički propisi su korišteni kako alternativa normama da bi se udovoljilo temeljnim tehničkim zahtjevima;

(e) rezultate provedenih proračuna i provjera;

(f) rezultate proračuna ili ispitivanja provedenih u svrhu udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima u svezi plovnosti, stabiliteta i nadvođa;

U tablici se daje pregled dokumentacije čamca koja se mora dostaviti prijavljenom tijelu.

Odjeljak 2 POSTUPCI OCJENE SUKLADNOSTI PROJEKTA I GRADNJE ČAMCA

Članak 62.

Ocjena sukladnosti provodi se u svrhu utvrđivanja da je čamac projektiran i građen na način da udovoljava temeljnim tehničkim zahtjevima. Postupak se provodi kroz pojedine module.

Do pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske Unije ili do stupanja na snagu Sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju proizvoda između Republike Hrvatske i Europske Unije, ovisno što je ranije, umjesto oznake sukladnosti »CE« koristit će se hrvatska oznaka sukladnosti »C«.

Unutarnja kontrola proizvodnje (Modul »A«)

Članak 63.

Modul »A«: isključiva je obveza i odgovornost proizvođača da je proizvod projektiran i izgrađen u skladu s primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima. Obveze su proizvođača:

(a) Za svaki pojedinačni čamac izdati Deklaraciju o sukladnosti te svaki proizvod odgovarajuće označiti (CE).

(b) Izraditi tehničku dokumentaciju temeljem koje se može izvršiti provjera udovoljavanju primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima. Ista mora obuhvaćati odgovarajuću projektnu dokumentaciju, dokumentaciju u svezi proizvodnje, a isto tako i korištenja čamca.

(c) Osigurati da je proces proizvodnje takav da jamči udovoljavanje čamca temeljnim tehničkim zahtjevima.

Dokumentacija zajedno s Deklaracijom o sukladnosti mora biti raspoloživa najmanje 10 godina nakon završetka izgradnje /proizvodnje zadnjeg čamca (ako se radi o serijskoj proizvodnji).

Unutarnja kontrola proizvodnje uz obvezna ispitivanja (Modul »Aa«)

Članak 64.

Modul »Aa«: primjenjuju se zahtjevi kao za modul »A« te dodatno:

za projekt i izradu čamca:

(a) Prijavljeno tijelo se mora uvjeriti da čamaca udovoljava temeljnim tehničkim zahtjevima u svezi plovnosti, stabiliteta, najmanjeg nadvođa i dostatne rezervne istisnine.

(b) Udovoljavanje zahtjevima iz (a) može biti izvršeno kroz odobrenje dokumentacije, izvršenjem odgovarajućih ispitivanja u naravi u prisustvu eksperta prijavljenog tijela ili na drugi način usuglašen s prijavljenim tijelom. Ispitivanje može biti izvršeno na jednom ili više jedinica.

(c) Nakon zadovoljavajuće provjere pod (b) prijavljeno tijelo će izraditi Izvještaj o ispitivanju, a proizvođač će svaki čamac označiti odgovarajućom oznakom (CE), te izdati Deklaraciju o sukladnosti.

(d) U svrhu održavanja valjanosti Izvještaja o ispitivanju, proizvođač je dužan izvijestiti prijavljeno tijelo o svakoj preinaci na čamcu koja bi mogla utjecati na udovoljavanje zahtjevima.

Tipno odobrenje (Modul »B«)

Članak 65.

Za tipno odobrenje (Modul »B«) primjenjuju se odgovarajuće odredbe važećih Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti Hrvatskog registra brodova.

Ocjena sukladnosti s prototipom (Modul »C«)

Članak 66.

Za oscjenu sukladnosti s prototipom (Modul »C«) primjenjuju se odgovarajuće odredbe važećih Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti Hrvatkskog registra brodova.

Pojedinačna ocjena proizvoda (Modul »G«)

Članak 67.

Modul »G«, pojedinačna ocjena proizvoda – ocjena sukladnosti daje se nakon sljedećeg postupka:

(a) Proizvođač mora dostaviti prijavljenom tijelu na odobrenje odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja obuhvaća kako samu izvedbu proizvoda tako i proizvodnju i korištenje istog.

(b) Prijavljeno tijelo mora provesti provjeru proizvoda kroz nadzor nad izradom i završnim pregledom te može zahtijevati provedbu određenih ispitivanja, u svrhu osiguravanja udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima.

Nakon zadovoljavajuće provjere i ispitivanja prijavljeno tijelo izdaje Potvrdu o sukladnosti (Modul »G«) u svezi provedenih ispitivanja, a proizvod se označava oznakama prijavljenog tijela.

Proizvod mora biti označen odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE), a proizvođač izdaje Deklaraciju o sukladnosti.

Potpuno osiguranje kvalitete (Modul »H«)

Članak 68.

Za potpuno osiguranje kvalitete (Modul »H«) primjenjuju se odgovarajuće odredbe važećih Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti Hrvatskog registra brodova.

Osiguranje kvalitete proizvoda (Modul »E«)

Članak 69.

Za osiguranje kvalitete proizvoda (Modul »E«) primjenjuju se odgovarajuće odredbe važećih Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti Hrvatskog registra brodova.

Deklaracija o sukladnosti proizvoda

Članak 70.

Deklaracija o sukladnosti mora biti izdana za:

(a) Čamac za razonodu i čamac na vodomlazni pogon. Deklaracija mora biti uključena u Priručnik za korištenje čamca.

(b) Komponente čamca.

(c) Pogonske motore za koje Deklaracija mora biti uključena u Priručnik za korištenje.

Članak 71.

Deklaracija mora sadržavati sljedeće podatke:

(a) naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika;

(b) opis proizvoda;

(c) popis korištenih tehničkih normi iz i/ili popis drugih jednakovrijednih tehničkih propisa kojima se dokazuje udovoljavanje temeljnim tehničkim zahtjevima;

(d) popis drugih EZ direktiva ako su primijenjene;

(e) oznaku Potvrde o EC tipnom ispitivanju, ako je primjenljivo;

(f) naziv i adresu prijavljenog tijela, ako je bilo uključeno u ocjenu sukladnosti;

(g) ime, prezime i funkciju osobe koje potpisuje Deklaraciju u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika u EZ.

Odjeljak 3 CERTIFIKACIJA ČAMACA ZA RAZONODU (prema Direktivi 94/25/EC, s dopunama)

Definicije

Članak 72.

Certifikacija – podrazumijeva se postupak ocjene sukladnosti čamca i komponenti čamca pomoću modula opisanih u Odjeljku 2 u odnosu na zahtjevane temeljne tehničke zahtjeve navedene u Odjeljku 1, te izdavanje odgovarajućih potvrda.

Rekreacijski čamac – čamac bilo koje vrste namijenjen za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 do 24 metra, mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva. Isti čamac, namijenjen za gospodarske svrhe (iznajmljivanje) ili sportski trening, ako se stavlja na tržište kao čamac za sport i razonodu predmet je zahtjeva Direktive 94/25/EZ, s dopunama.

Čamac na vodomlazni pogon (vodeni skuter i sl.) – čamac duljine manje od 4 metra, opremljen motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim pogonskim uređajem, projektiran na način da osoba na njemu sjedi ili stoji uspravno ili kleči.

Porivni stroj – motor s unutarnjim izgaranjem s paljenjem goriva iskrom ili kompresijom koji se koristi za poriv čamca, a koji može biti 2-taktni i 4-taktni ugrađeni motor, krmeni propulzor s ili bez integralnog ispuha te izvanbrodski motor.

Preinaka čamca većeg opsega – preinaka:

(a) kojom se mijenja vrsta, porivnog stroja, ili

(b) koja uključuje preinaku porivnog stroja većeg opsega, ili

(c) koja mijenja čamac u takvom opsegu da se može smatrati novim čamcem.

Preinaka porivnog stroja većeg opsega – preinaka:

(a) koja može potencijalno uzrokovati povećanje propisanih ograničenja u svezi ispušnih plinova ali isključujući izmjenu dijelova motora kod redovitog održavanja, ili

(b) kojom se povećava snaga motora više od 15%.

Sredstvo poriva – način ostvarivanja mehaničkog ili poriva, npr. pomoću brodskog vijka ili vodenim mlazom.

Grupa istovrsnih motora – skupina motora koja bi prema projektu trebala imati slična svojstva ispušnih plinova i koji udovoljavaju propisanim graničnim vrijednostima u toč. 2.7 ovog odjeljka Pravila.

Djelomično izgrađen čamac – čamac koji se sastoji najmanje od potpuno izgrađenog trupa.

Proizvođač – pravna ili fizička osoba koja projektira ili izrađuje proizvode obuhvaćene Direktivom ili koji posjeduje proizvode projektirane i/ili izrađene s namjerom stavljanja na tržište u svoje ime.

Ovlašteni predstavnik – pravna ili fizička osoba s poslovnim nastanom u Europskoj zajednici, odnosno u Republici Hrvatskoj (do njenog pridruženja EU) koja posjeduje pismeno ovlaštenje proizvođača da obavlja aktivnosti u njegovo ime u svezi svih obveza koje proizlaze iz Direktive.

Primjena

Članak 73.

U svezi projektiranja i gradnje ovaj se Odjeljak primjenjuje na:

(a) rekreacijska čamce, te djelomično izgrađene takve čamce;

(b) čamce na vodomlazni pogon (vodeni skuteri);

(c) dijelove opreme i uređaja za čamce.

Ovaj Odjeljak se ne primjenjuje na:

(a) čamce namijenjene isključivo za utrke, uključujući motorne čamce za utrke i čamce za veslačke utrke i trening označene kao takve od strane proizvođača;

(b) kajake, kanue, gondole, pedaline i slična čamce pogonjene ljudskom snagom;

(c) daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima uključujući i one pogonjene motorom;

(d) povijesne čamce građena prije 1950. godine i njihove replike građene pretežito od izvornih materijala i označene od strane proizvođača kao takve;

(e) eksperimentalne čamce;

(f) čamce građene za vlastite potrebe (samogradnje), ukoliko se naknadno u razdoblju kraćem od 5 godina ne stavljaju na tržište;

(g) čamce s posadom namijenjene prijevozu putnika uz naplatu neovisno o broju putnika i posebno čamce unutarnje plovidbe definirane u Direktivi Vijeća 82/714/EEA od 4. listopada 1982. koja propisuje tehničke zahtjeve za čamce unutarnje plovidbe, pri čemu se ovo izuzeće ne odnosi na rekreacijske čamce;

(h) ronilice;

(i) plovila na zračnom jastuku;

(j) hidrokrilne čamce.

Postupci ocjene sukladnosti projekta i izrade čamca te pojedinih komponenti čamca

Članak 74.

Ocjena sukladnosti projekta i izrade čamca osim čamaca na vodomlazni pogon: ovisno o duljini trupa i projektnoj kategoriji čamca ocjena sukladnosti provodi se kako je navedeno u tablici:

Članak 75.

Ocjena sukladnosti projekta i izrade čamaca na vodomlazni pogon: proizvođač može odabrati jedan od slijedećih načina provedbe ocjene sukladnosti: »A« ili »Aa« ili »B+C« ili »B+D« ili »B+E« ili »G« ili »H«.

Članak 76.

Ocjena sukladnosti projekta i izrade komponenti čamaca: proizvođač može odabrati jedan od sljedećih načina provedbe ocjene: »B+C« ili »B+D« ili »B+F« ili »G« ili »H«.

Deklaracija proizvođača u svezi stavljanja na tržište djelomično izrađenih plovila i komponenti čamca

Članak 77.

Kada proizvođač, njegov ovlašteni predstavnik ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište, stavljaju na tržište djelomično izgrađeni čamac obvezni su izdati Deklaraciju koja mora sadržavati sljedeće:

(a) naziv i adresu proizvođača;

(b) naziv i adresu ovlaštenog predstavnika ili, ako je primjenjivo, osobe odgovorne za stavljanje djelomično izgrađenog plovila na tržište;

(c) opis djelomično izgrađenog čamca;

(d) izjavu da je djelomično izgrađeni čamac namijenjen za daljnju gradnju i/ili opremanje od strane drugih osoba te da udovoljava temeljnim zahtjevima primjenjivim za trenutni stupanj izgrađenosti.

Članak 78.

Kada proizvođač komponenti čamca, njegov ovlašteni predstavnik ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište komponenti čamca, obvezni su izdati Deklaraciju koja mora sadržavati sljedeće:

(a) naziv i adresu proizvođača;

(b) naziv i adresu ovlaštenog predstavnika ili, ako je primjenjivo, osobe odgovorne za stavljanje djelomično izgrađenog čamca na tržište;

(c) opis komponente čamca;

(d) izjavu da komponenta čamca udovoljava odgovarajućim temeljnim zahtjevima.

Odjeljak 4 TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU ČAMACA HRVATSKE DRŽAVNE PRIPADNOSTI

Članak 79.

Zahtjevi ovog odjeljka odnose se na sve čamce, osim čamaca za razonodu građenih za osobne potrebe (samogradnje) na koje se odnose samo zahtjevi za opremanje i baždarenje.

Nadzor nad gradnjom

Članak 80.

Nadzor nad gradnjom provodi prijavljeno tijelo postupkom ocjene sukladnosti projekta i izrade čamca kojim se utvrđuje da čamac udovoljava tehničkim zahtjevima Pravila.

Članak 81.

Ocjena sukladnosti u svrhu potvrde udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima navedenim u odsjeku 2 ovog odjeljka Pravila za čamce za rekreaciju namijenjene za iznajmljivanje može biti provedena sukladno Modulu »Aa«.

Članak 82.

Nakon provedenog postupka ocjene sukladnosti čamcima za javne namjene i čamcima za gospodarske namjene (osim čamaca za rekreaciju), izdaje se Potvrda o sukladnosti čamca za gospodarske ili javne namjene.

Tehnički zahtjevi za čamce

Članak 83.

Baždarenje brodica obavlja se prema odredbama u Odjeljku 3.

Članak 84.

Plovnost čamca mora biti u skladu s primjenjivim zahtjevima iz 2-1.15 do 2-1.17:

Članak 85.

Nadvođe čamca mora biti u skladu s primjenjivim zahtjevima iz 2-1.15 do 2-1.17.

Članak 86.

Stabilitet novih čamaca mora udovoljavati temeljnim zahtjevima navedenim u 2-1.15 do 2-1.17.

Članak 87.

Oprema čamca za osobne potrebe:

Članak 88.

Oprema čamca za gospodarske i javne namjene:

Članak 89.

Sidra i sidreni lanci:

Masa sidra navedena u Tablici odnosi se na sidra povećane sile držanja. Ako se koriste tradicionalna sidra (npr. s prečkom ili sl.) masa sidra mora biti uvećana 25%.

Duljina lanaca mora biti odgovarajuća području plovidbe. Općenito, duljina ne smije biti manja od tri duljine trupa čamca ili 30 metara, što je veće, za svako sidro.

Sidreni lanci mogu biti zamijenjeni plastičnim ili čeličnim užadima. U tom slučaju između sidra i užeta mora biti ugrađen lanac u duljini ne manje od 20% ukupne duljine.

Mora se predvidjeti najmanje četiri užeta za vez duljine koja odgovara duljini čamca ali ne manje od 5 metara. Mora se predvidjeti jedno uže za tegalj duljine četiri duljine čamca koje može biti uže za vez. Promjer užeta kako je navedeno u koloni za uže za sidro.

Dodatni zahtjevi za pojedine vrste čamaca

Članak 90.

Čamac namijenjen za prijevoz putnika na relacijama duljim od 500 metara mora imati mehanički porivni uređaj.

Čamac namijenjen za prijevoz putnika na putovanjima koja traju neprekidno duže od 2 sata mora imati higijenski uređaj s nužnikom, kao i dovoljnu količinu pitke vode razmjerno broju osoba koje čamac može prevoziti.

Ako nema palubu, čamac namijenjena za prijevoz putnika mora imati visinu bokova i to računajući od podnice do razme:

(a) do 6 metara dužine – 70 cm.

(b) do 10 metara dužine – 80 cm.

(c) preko 10 metara dužine – 90 cm.

(d) čamac koji ima djelomičnu ili potpunu palubu i namijenjen je prijevozu putnika mora imati ogradu na palubi visoku 80 cm, s tim da razmak između horizontalnih prečaka ne prelazi 20 cm, osim ako postoji odgovarajuće jaka mreža.

Na motornom čamcu namijenjenom za prijevoz putnika koji ima ugrađeni mehanički porivni uređaj, prostor za motor mora od prostora namijenjenog putnicima biti odvojen zaštitnom pregradom ili sandukom. Ako je pregrada ili sanduk drvene građe, isti mora biti sa strane motora obložen limom, a ispušna cijev motora vatrostalnim materijalom.

Podnice brodice u predjelu prostora za motor moraju biti od rebrastog lima ili drveta obloženog rebrastim limom.

Članak 91.

Upućivanje benzinskog motora koji se nalazi smješten u zatvorenom prostoru ili ispod palube mora biti izvedeno na način da se motor ne može pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomoću zračnog ventilatora u sigurnosnoj izvedbi.

Članak 92.

Posude pod tlakom ugrađene u čamac, ako postoje, moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju izdanu od ovlaštenog tijela ili ako je posuda izrađena u stranoj zemlji od ovlaštene organizacije iste zemlje.

Članak 93.

Vodeni skuter od obvezne opreme mora imati sigurnosnu narukvicu, a skuteri, namijenjeni za gospodarske svrhe moraju imati i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale.

Osobe koje se nalaze na skuteru moraju imati na sebi prsluke za spašavanje i sigurnosne kacige.

Pored opreme navedene u članku 87. i 88. gliseri moraju imati sigurnosnu narukvicu, a ako vuku skijaša ili padobranca i konveksni retrovizor.

Najveći dopušteni broj osoba

Članak 94.

Najveći dopušteni broj osoba koji se smije prevoziti čamcem određuje se na osnovu provjere stabiliteta čamca i raspoloživom prostoru za smještaj tih osoba.

Najveći dopušteni broj osoba koji se čamcem smije prevoziti određuje se na slijedeći način:

(a) kod čamaca s palubom ili efikasno zatvorenim nadgrađem, najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina palube za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom 0,5;

(b) kod čamaca bez palube najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom sa 0,4.

Ukoliko čamac kod ukrcaja dopuštenog broja osoba uroni preko oznake teretne vodene linije, dopušteni broj osoba smanjit će se za toliki broj osoba koliko je potrebno da oznaka teretne vodene linije bude iznad površine vode.

Članak 95.

Kod određivanja najvećeg dopuštenog broja putnika mora se osigurati da svaki putnik ima sjedaće mjesto širine sjedišta 50 cm.

Na čamcu namijenjenom za prijevoz putnika mora uvijek na vidljivom mjestu biti ispisan najveći dopušteni broj putnika koji se smije prevoziti.

DIO III PREGLEDI ČAMACA

Odjeljak 1 OPĆENITO

Članak 96.

Ovaj odjeljak propisuje tehničke norme za obavljanje pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu čamaca unutarnje plovidbe i zahtjeve prilikom gradnje čamaca za osobne potrebe.

Ovaj odjeljak se primjenjuje na sve čamce neovisno koriste li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, bez obzira na vrstu poriva i područje plovidbe, i to na:

(a) čamce koji se po prvi put upisuju u Očevidnike čamaca Republike Hrvatske.

(b) postojeće čamce, odnosno čamce koji su već upisani u Očevidnike čamaca Republike Hrvatske.

(c) postojeće čamce u slučajevima bitnih popravaka, preinaka, izmjena opreme i uređaja, u slučajevima promjene namjene, područja plovidbe ili promjene dopuštenog broja osoba, te nakon nesreće ili havarije.

Članak 97.

Preglede čamaca obavljaju lučke kapetanije i ispostave.

Pregled čamca obavlja se na zahtjev vlasnika brodice uz naknadu.

Nakon zadovoljavajuće obavljenog pregleda brodice lučka kapetanija ili ispostava izdaje novu, odnosno potvrđuje (produljuje valjanost) postojeće Dozvole za plovidbu čamca.

Članak 98.

Smatra se da je čamac sposoban za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu ako njegova konstrukcija, plovna svojstva, porivni i drugi uređaji i oprema odgovaraju odredbama ovog odjeljka Pravila.

Novoizgrađeni čamci za gospodarske namjene sposobni su za plovidbu ako njihova konstrukcija, plovna svojstva, porivni i drugi uređaji i oprema odgovaraju primjenljivim odredbama Pravila.

Odjeljak 2 VRSTE I OPSEG PREGLEDA

Članak 99.

Čamci podliježu osnovnom, redovnom i izvanrednom pregledu.

Osnovni pregled

Članak 100.

Osnovni pregled čamca je:

(a) osnovni pregled čamca za osobne potrebe.

(b) osnovni pregled čamca za gospodarske namjene.

Članak 101.

Osnovni pregled obavlja se prije upisa čamca u Očevidnik čamaca Republike Hrvatske, kao i poslije svake obnove ili promjene namjene.

Osnovni pregled čamca obavlja se na suhom i na vodi.

Osnovni pregled čamca obuhvaća provjeru:

(a) konstrukcije, kvalitete izrade i stanja trupa;

(b) plovnih svojstava;

(c) ispravnost rada porivnih i drugih uređaja;

(d) kvalitete, količine i rasporeda opreme.

Nakon obavljenog pregleda i provjere čamca na način kako je gore propisano, lučka kapetanija ili ispostava dužna je sačiniti zapisnik o obavljenom pregledu i utvrđenom stanju na obrascu propisanom Pravilnikom o brodicama i jahtama.

Članak 102.

Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, plovna svojstva, porivni uređaji i oprema za čamac koja ima ispravu o gradnji čamca izdanu od Registra, odnosno za čamac izgrađen u stranoj zemlji ako ima ispravu izdanu od ovlaštenog tijela izvan Republike Hrvatske, već će se isti isključivo ograničiti na utvrđivanje stanja trupa, porivnih i drugih uređaja i opreme čamca.

Redovni pregled

Članak 103.

Redovnim pregledom utvrđuje se stanje trupa, porivnih i drugih uređaja i opreme čamca, a podliježu mu svi čamci upisani u Očevidnike čamaca Republike Hrvatske.

Redovni pregled se u pravilu obavlja na vodi, isključujući čamce za gospodarske namjene kod kojih se redovni pregled u propisanim rokovima mora obaviti na suhom. Iznimno, ako lučka kapetanija, odnosno ispostava koja obavlja pregled utvrdi da je opće stanje čamca za osobne potrebe loše, pregled čamca je potrebno obaviti na suhom.

Članak 104.

Redovni pregled čamca obavlja se u dolje propisanim rokovima ovisno o njegovoj namjeni i to:

(a) svake godine za čamce namijenjene za prijevoz putnika;

(b) svake dvije godine za ostale čamce za gospodarske namjene i javne čamce;

(c) svakih pet godina za čamce za osobne potrebe dulje od 7 metara i snage porivnog uređaja većeg od 15 kW.

Pregled na suhom čamca za gospodarske namjene i javnog čamca obavlja se u dolje propisanim rokovima ovisno o njegovoj namjeni i to:

(a) svake tri godine za čamce namijenjene za prijevoz putnika i iznajmljivanje.

(b) svake četiri godine za ostale čamce za gospodarske namjene i javne čamce.

Za čamce za gospodarske namjene prvi pregled na suhom obavit će se prilikom prvog redovnog pregleda koji će se obaviti nakon šest godina računajući od datuma gradnje (datuma isporuke od strane proizvođača).

Izvanredni pregled

Članak 105.

Izvanrednom pregledu podliježu svi čamci upisani u očevidnike čamaca Republike Hrvatske, a obavezno se obavlja kada čamac pretrpi nesreću (npr. nasukanje, sudar, potapanje, oštećenje, požar i sl.), kao i u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da čamac ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.

Nadzor nad obavljenim radovima nakon pretrpljenog oštećenja čamca obavlja nadležna Lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Registru.

Odjeljak 3 PLOVNA SVOJSTVA ČAMCA

Članak 106.

Nosivost čamca utvrđuje se prilikom prvog upisa u očevidnike čamaca Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenih vrijednosti istisnine i nosivosti.

Nosivost čamca utvrđuje lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Registru.

Dodatno prije navedenom, čamcu kojem je nosivost utvrdio Registar ili neko drugo ovlašteno tijelo izvan Republike Hrvatske ista se uzima kao važeća, te nije podložna dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjiva.

Članak 107.

Nadvođe čamca utvrđuje se prilikom prvog upisa u očevidnike brodica Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđene vrijednosti nadvođa.

Nadvođe čamca utvrđuje lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Registru.

Dodatno prije navedenom, čamcu kojem je nadvođe utvrdio Registar ili neko drugo ovlašteno tijelo izvan Republike Hrvatske isto se uzima kao važeće, te nije podložno dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjivo.

Članak 108.

Provjera stabiliteta čamca obavlja se prilikom prvog upisa u očevidnike čamaca Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca za koju se smatra da ima utjecaja na stabilitet čamca.

Praktičnu provjeru stabiliteta čamca obavlja lučka kapetanija ili ispostava, o čemu sastavlja zapisnik na obrascu propisanom Pravilnikom o brodicama i jahtama. U iznimnim slučajevima lučka kapetanija ili ispostava može praktičnu provjeru stabiliteta povjeriti Registru.

Dodatno prije navedenom, brodicu koja ima Deklaraciju o sukladnosti brodice s Direktivom, ili potvrdu o gradnji koju je izdao Registar nije potrebno podvrgavati praktičnoj provjeri stabiliteta.

Članak 109.

Najveći dopušteni broj osoba na čamcu utvrđuje se prilikom prvog upisa u očevidnike čamaca Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenog dopuštenog broja osoba.

Najveći dopušteni broj osoba koji se čamcem smije prevoziti utvrđuje lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Registru.

Za čamce za koje postoji izdana Deklaracija o sukladnosti s Direktivom kao mjerodavan uzima se najveći dopušteni broj osoba koji je tamo naveden. Pri tome je potrebno posebno voditi računa o činjenici da je u nekim slučajevima u Deklaraciji o sukladnosti brodice s Direktivom za različite projektne kategorije naveden različit najveći dopušteni broj osoba.

Najveći dopušteni broj osoba utvrđen Deklaracijom o sukladnosti čamca s Direktivom uzima se kao važeći, te nije podložan dodatnim provjerama i u pravilu se ne može povećavati.

Čamac za gospodarske namjene kod kojeg je najveći dopušteni broj osoba veći od 12, pored posade nije ovlašten prevoziti više od 12 putnika.

Odjeljak 4 GRADNJA ČAMCA ZA OSOBNE POTREBE

Članak 110.

Samogradnjom se ne smatra gradnja čamca za osobne potrebe čija je gradnja ugovorena sa trećim licem (brodogradilištem, specijaliziranom tvrtkom ili privatnim graditeljem).

Samogradnjom se ne smatra uzastopna gradnja više od dva čamca za osobne potrebe koji se sa istim tehničkim karakteristikama trupa i po istoj tehničkoj dokumentaciji, grade na istom mjestu gradnje.

Samogradnjom se ne smatra gradnja čamca za osobne potrebe od stakloplastike, bez obzira na mjesto gradnje, prilikom koje je vlasnik kalup za lijevanje trupa iznajmio od trećeg lica.

Članak 111.

Temeljem odredbi Gl. III. Pravilnika o brodicama i jahtama vlasnik čamca izgrađenog za osobne potrebe istog ne smije stavljati na tržište (preprodavati) u roku od pet godina od dana izdavanja svjedodžbe o gradnji. Ukoliko se čamac stavlja na tržište prije isteka perioda od pet godina primjenjuju se odredbe Temeljnih tehničkih zahtjeva iz Dijela II.

Članak 112.

Osoba koja namjerava započeti gradnju čamca za osobne potrebe (samogradnju čamca) dužna je prije početka gradnje čamca podnijeti prijavu o gradnji čamac radi odobrenja nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi.

Prijava za gradnju čamca sadrži sljedeću dokumentaciju:

(a) opći plan;

(b) građevni plan sa presjecima i nacrt glavnog rebra;

(c) smještaj opreme i osoba na brodici;

(d) opis gradnje brodice.

Navedena dokumentacija mora biti izrađena u skladu s dobrom brodograđevnom praksom, te koliko je moguće i primjenjivo i u skladu s 2-1.53.

Članak 113.

Provjera konstrukcije trupa i kvalitete izrade trupa obavlja se provjeravanjem, i prema potrebi odobravanjem:

(a) tehničke dokumentacije na temelju koje je brodica izgrađena u odnosu na odredbe iz 2-1.53, koliko je primjenjivo;

(b) kvalitete materijala ugrađenog u čamac;

(c) rasporeda i dimenzija elemenata konstrukcije trupa;

(d) načina spajanja konstrukcijskih elemenata trupa;

(e) kvalitete izrade.

Članak 114.

Provjeravanje konstrukcije i kvalitete izrade trupa čamca izrađenog od stakloplastike obavlja se i opterećenjem čamca na suhom, i to tako da se čamac podupre na pramcu i na krmi ispod kobilice te optereti dvostrukom težinom osoba i opreme koje čamac može nositi i ostavi se pod tim opterećenjem 5 minuta, a zatim utvrdi progib.

Progib se utvrđuje mjerenjem savijanja kobilice čamca u sredini između točaka uporišta. Progib savijene kobilice pod opterećenjem ne smije biti veći od 1/400 dijela dužine čamca i ne smije ostaviti nikakve trajne deformacije. Mjerenje se obavlja prije opterećivanja, za vrijeme njegovog trajanja i nakon uklanjanja opterećenja čamca.

Svi otvori na oplati čamca moraju po svojoj čvrstoći i konstrukciji biti takvi da osiguravaju nepotonivost čamca za slučaj njegovog oštećenja.

Konstrukcija i kvaliteta izrade trupa čamca izrađene od više različitih materijala provjerava se primjenom jednog ili više prethodno propisanih načina, ovisno o materijalu iz kojeg je trup brodice izrađen.

DIO IV PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

Postupci započeti prije stupanja na snagu Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe završit će se sukladno Pravilima o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/05; 57/06; 80/07; 26/08; 3/08).

Članak 116.

Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/08-02/82

Urbroj: 530-05-08-01

Ministar

Božidar Kalmeta, v. r.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_3_95.html