Objavljeno u NN 57/06 od 24.05.2006.:

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16., stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine« br. 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA VISOKOFREKVENTNA MJERILA OTPORA UZEMLJENJA TE ZA MJERILA OTPORA UZEMLJENJA ČIJE JE NAČELO RADA MJERENJE NAPONA I STRUJE (U-I METODA)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi za mjerila otpora uzemljenja čija su načela rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i mjerenje visokofrekventnih napona i struja (u daljnjemu tekstu: mjerila). Višenamjenska mjerila koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čija su načela rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i mjerenje visokofrekventnih napona i struja, moraju, u dijelu koji se odnosi na mjerenje navedene mjerne veličine, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Izrazi u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja: 1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje; 2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike; 3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda; 4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi; 5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja; 6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje; 7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila; 8) Struja kratkog spoja je struja mjerila koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač; 9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima; 10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju; 11) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100; 12) Osnovna (unutrašnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna pogreška je izražena u postocima dogovorne vrijednosti; 13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti; 14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100; 15) Uporabna pogreška je u postocima izračunata pogreška u uvjetima nazivne uporabe odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine.

II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. Tehnički zahtjevi

Članak 3.

Svi sklopovi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja. Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neisprav­nog rada ili upozoravanja na isti u slučaju kvara ili nepravilne uporabe. Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

Članak 4.

Mjerila se mogu napajati iz električne mreže ili iz vlastitog izvora.

Članak 5.

Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan. Frekvencija izlaznog napona, mjerila s vlastitim izvorom napona, mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od mogućih napona smetnja ili njihovih cjelobrojnih višekratnika najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od70 Hz do 140 Hz. Frekvencija izlaznog napona visokofrekventnih mjerila mora biti u opsegu od 10 kHz do 100 kHz.

Članak 6.

U skladu s odredbama članka 5 ovoga pravilnika, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz. Ako na pokazivanje mjerila utječu naponi smetnja iz stavka 1. ovog članka, onda proizvođač mora naznačiti njihov utjecaj na mjerilu i u uputi za uporabu mjerila.

Članak 7.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgovarajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.

Članak 8.

Natpisi i oznake koje se stavljaju na mjerilo moraju biti na hrvatskome jeziku. Mjerila moraju imati na vidljivome mjestu natpisnu pločicu na kojoj se navode podaci, oznake i simboli koji pri radnim uvjetima moraju biti lako čitljivi. Na natpisnoj pločici moraju biti sljedeći podaci: 1) ime ili znak proizvođača i država proizvodnje; 2) oznaka tipa mjerila; 3) serijski broj i godina proizvodnje; 4) mjerna frekvencija; 5) jedinica mjerene veličine; 6) mjerni opseg u kojem mjerilo udovoljava uvjetima u pogledu pogrešaka propisanih ovim pravilnikom; 7) upozorenje u skladu s člankom 6., stavak 2. ovoga pravilnika; 8) oznake stezaljki, i to tako da se mjerilo može upotrijebiti za mjerenje bez pogrešaka u spajanju, na što se mora upozoriti i u uputama za uporabu; 9) donja i gornja granica napona napajanja u okviru kojih mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima propisanima ovim pravilnikom; 10) napon, struja i vrijeme punjenja baterije, na mjerilima s baterijom koja se puni; 11) vrsta i napon baterije, na mjerilima s baterijom koja se mijenja; 12) napon i frekvencija mreže, na mjerilima s priključkom na vanjsku mrežu; 13) donja i gornja granica brzine okretaja generatora pokretanog rukom, na mjerilima s takvim generatorom; 14) službena oznaka tipa mjerila.

2. Mjeriteljski zahtjevi

Članak 9.

Referentni uvjeti mjerila, ako nije drugačije navedeno, jesu: 1) nazivni napon napajanja mjerila; 2) vodoravni položaj površine ljestvice mjerila; 3) temperatura okoline 23 °C ± 2 °C; 4) otpor sonde i pomoćnog uzemljivača 0 ; 5) odsutnost napona smetnja.

Članak 10.

Nazivni opseg uporabe mjerila, za utjecajne veličine propisane ovim pravilnikom, ako proizvođač nije naveo drugačije, jest: 1) 0 °C i 30 °C za temperaturu okoline; 2) bilo koji položaj mjerila; 3) otpor sonde i otpor pomoćnog uzemljivača prema sljedećoj tabeli:

4) napon smetnja Us = 0,1 Um, gdje je Um napon između uzemljivača i sonde, koji se javlja pri mjerenju; 5) donja i gornja granica napona napajanja mjerila iz vlastitog izvora (baterije), koje je označio proizvođač; 6) 90% do 110% nazivnog napona, pri napajanju mjerila iz mreže. 7) donja i gornja granica brzine okretanja generatora pokretanog rukom koje je označio proizvođač za mjerila s takvim generatorom.

Članak 11.

Uporabna pogreška mjerila izračunava se prema ovoj formuli: Pu = |Po| + (P12 + P22 + P32 + P42+ P52)0,5 gdje je: Pu – uporabna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti, Po – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti P1 – promjena zbog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti, P2 – promjena zbog napona napajanja, u postocima dogovorne vrijednosti, P3 – promjena zbog temperature okoline, u postocima dogovorne vrijednosti, P4 – promjena zbog otpornosti sonde i pomoćnog uzemljivača, u postocima dogovorne vrijednosti. P5 – promjena zbog napona smetnji, u postocima dogovorne vrijednosti.

Članak 12.

Uporabna pogreška mjerila, za mjerne opsege koje je dao proizvođač, ne smije biti veća od vrijednosti koju je za nju dao proizvođač. Najveća vrijednost uporabne pogreške koju je odredio proizvođač ne smije biti veća od ± 30 %.

3. Ispitivanje tipa mjerila

Članak 13.

Ispitivanje tipa mjerila obuhvaća ispitivanje tehničke dokumentacije o mjerilu, ispitivanje mjeriteljskih i tehničkih značajki mjerila te ispitivanje prikladnosti mjerila za uporabu. Mjeriteljske i tehničke značajke mjerila i prikladnost mjerila za uporabu iz stavka 1. ovog članka ispituju se prema dokumentaciji, rezultatima laboratorijskih ispitivanja i prema odredbama ovog Pravilnika. Zahtjevu za ispitivanje tipa mjerila proizvođač mjerila ili njegov predstavnik mora priložiti propisanu dokumentaciju, a posebno: 1) načelnu shemu mjerila; 2) mjernu shemu; 3) granice uporabne pogreške, granice osnovne pogreške i granice promjena, pri čemu granice uporabne pogreške moraju biti unutar granica utvrđenih ovim pravilnikom; 4) upute za mjerenje s objašnjenjem o: a) mogućim postupcima mjerenja mjerilom, b) ispravnom priključenju mjerila i postavljanju sonde, po­moćnog uzemljivača i priključnih vodiča, c) smanjenju osjetljivosti mjerila pri velikim i nedopuštenim vrijednostima otpora sonde i pomoćnog uzemljivača, d) utjecaju napona smetnji i mogućnostima utvrđivanja napona smetnji; 5) dijagram, tablicu ili drugi oblik objašnjenja iz kojega se vidi u kojem se mjernom opsegu mogu mjeriti pojedine vrijednosti otpora uzemljenja, a da pogreške tih mjerenja, uzimajući u obzir dopuštene pogreške mjerila, ne premaše granice zahtijevane za to mjerenje; 6) uputu o smanjenju pogrešaka. 7) za mjerila s baterijom koja se može puniti treba navesti napon, struju i vrijeme punjenja.

Članak 14.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se na njega priključuju moraju biti opisani u odobrenju tipa mjerila.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila otpora uzemljenja čije je načelo rada mjerenje napona i struje (U-I metoda) i za visoko­frekventna mjerila otpora uzemljenja (»Narodne novine« br. 81/02).

Članak 16.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/06-07/14

Urbroj: 558-06/21-06-1

Zagreb, 2. svibnja 2006.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo

Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.