Baza je ažurirana 12.01.2025. 

zaključno sa NN 135/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 57/06 od 24.05.2006.:

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16., stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine« broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA MJERILA OTPORA UZEMLJENJA ČIJE JE NAČELO RADA KOMPENZACIJSKA METODA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju udovoljavati mjerila otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda (u daljnjemu tekstu: mjerila). Višenamjenska mjerila, koja služe i za mjerenje otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda, moraju u dijelu koji se odnosi na mjerenje otpora uzemljenja, zadovoljiti zahtjeve ovoga pravilnika.

Članak 2.

Ovim pravilnikom nisu obuhvaćena mjerila za mjerenje otpora uzemljenja čiji se rad temelji na U-I metodi, metodi visokih frekvencija i sl.

Članak 3.

Pojedini izrazi u ovome pravilniku imaju sljedeća značenja: 1) Otpor rasprostiranja uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i referentne zemlje; 2) Referentna zemlja je dio zemlje koji je od pripadnog uzemljivača toliko udaljen da se, između po volji odabranih točaka, na tom dijelu ne pojavljuju znatnije potencijalne razlike; 3) Otpor uzemljenja je zbroj otpora rasprostiranja i otpora zemljovoda; 4) Uzemljivač je vodič koji se postavlja u zemlju i s njom stoji u provodnoj vezi, ili vodič što se postavlja u beton koji je sa zemljom u dobroj provodnoj vezi; 5) Pomoćni uzemljivač je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, preko kojega se uspostavlja potrebna mjerna struja; 6) Sonda je dopunski uzemljivač, prema točki 4) ovoga članka, većinom u obliku klina za uzemljenje koji služi za priključak na potencijal referentne zemlje; 7) Izlazni napon je napon što se javlja na priključcima za uzemljivač i pomoćni uzemljivač mjerila; 8) Struja kratkog spoja je struja koja se javlja kad se pri referentnim uvjetima kratko spoje priključci za uzemljivač i pomoćni uzemljivač; 9) Apsolutna pogreška je razlika koja se dobiva kad se od izmjerene vrijednosti neke veličine odbije njezina prava vrijednost, odnosno vrijednost utvrđena odgovarajućim etalonima i postupcima; 10) Dogovorna vrijednost je vrijednost na koju se svode pogreške mjerila da bi se odredila njegova točnost. Dogovorna vrijednost za mjerila obuhvaćena ovim pravilnikom je mjerna vrijednost, odnosno vrijednost koju pokazuje mjerilo pri mjerenju; 11) Pogreška u postocima dogovorne vrijednosti je količnik apsolutne pogreške i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100; 12) Osnovna (unutarnja) pogreška je pogreška određena na mjerilu pod referentnim uvjetima. Taj se pojam odnosi na točke 9) i 11) ovoga članka. Prema ovome pravilniku, osnovna je pogreška je izražena u postocima dogovorne vrijednosti; 13) Promjena je razlika između dviju izmjerenih vrijednosti iste mjerene veličine, kad jedna od utjecajnih veličina dobiva uzastopce dvije različite i utvrđene vrijednosti; 14) Promjena u postocima dogovorne vrijednosti je količnik promjene i dogovorne vrijednosti definirane u točki 10) ovoga članka, pomnožen sa 100; 15) Uporabna pogreška je u postocima iskazana pogreška u uvjetima nazivne uporabe, odnosno u uvjetima koji odgovaraju nazivnim područjima uporabe za utjecajne veličine.

II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. Tehnički zahtjevi

Članak 4.

Mjerni sustavi mjerila moraju biti kućištem zaštićeni od mehaničkih udaraca i elektromagnetskih smetnja.

Članak 5.

Mjerila moraju imati ugrađeno samoispitivanje koje se izvodi kod svakog uključivanja i ponovnog postavljanja mjerila. Mjerilo mora imati ugrađenu funkciju onemogućivanja njegovoga neispravnog rada (ili upozoravanja na isti) u slučaju kvara ili nepravilne uporabe. Svi dijelovi mjerila koji utječu na mjeriteljske značajke, računanje i spremanje podataka moraju biti na odgovarajući način zaštićeni od namjernoga ili nenamjernoga nepravilnog rukovanja.

Članak 6.

Dodatni (vanjski) dijelovi mjerila koji se, pri uporabi mjerila na njega priključuju, moraju biti navedeni u uputi proizvođača i u odobrenju tipa mjerila.

Članak 7.

Izlazni napon mjerila mora biti izmjeničan. Frekvencija izlaznog napona mora biti različita od nazivne frekvencije postrojenja koje se ispituje, odnosno od frekvencije mogućih napona smetnja, ili njihovih cjelobrojnih višekratnika, za najmanje 5 Hz i mora se nalaziti u opsegu od 70 Hz do 140 Hz. U skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka, moraju se uzeti u obzir naponi smetnja koji potječu od postrojenja istosmjerne struje, odnosno izmjenične struje nazivnih frekvencija 16 2/3 Hz, 50 Hz i 60 Hz.

Članak 8.

Mjerila koja se napajaju iz baterije moraju imati odgovarajući uređaj kojim se može ustanoviti stanje baterije pri kojem mjerilo u pogledu pogrešaka zadovoljava zahtjeve ovoga pravilnika. Pri tome se baterija mora opteretiti najmanje onom snagom koja je potrebna za mjerenje.

Članak 9.

Mjerilo mora imati na vidljivom mjestu ispisane natpise, oznake i simbole. Natpisi i oznake na mjerilu moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku. Natpisi i oznake moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Članak 10.

Na mjerilima se moraju nalaziti ovi natpisi i oznake: 1) tvrtka, odnosno ime ili znak proizvođača; 2) oznaka tipa; 3) serijski broj; 4) mjerna frekvencija; 5) jedinica mjerene veličine; 6) mjerni opseg u kojem mjerilo udovoljava uvjetima u pogledu pogrešaka propisanih ovim pravilnikom; 7) oznake stezaljki, i to tako da se mjerilo može uporabiti za mjerenje bez pogrešaka u spajanju, na što se mora upozoriti i u uputama za uporabu; 8) donja i gornja granica napona napajanja u okviru kojih mjerilo u pogledu pogrešaka udovoljava uvjetima propisanima ovim pravilnikom; 9) napon, struja i vrijeme punjenja baterije, na mjerilima s baterijom koja se puni; 10) vrsta i napon baterije, na mjerilima s baterijom koja se mijenja; 11) napon i frekvencija mreže, na mjerilima s priključkom na vanjsku mrežu; 12) službena oznaka tipa mjerila.

2. Mjeriteljski zahtjevi

Članak 11.

Ispitivanje mjerila obavlja se pri sljedećim referentnim uvjetima, ako nije drugačije navedeno: 1) nazivni napon napajanja mjerila; 2) vodoravni položaj mjerila; 3) temperatura okoline 23 °C ± 2 °C; 4) otpor sonde i pomoćnog uzemljivača 0W ; 5) odsutnost napona smetnja.

Članak 12.

Nazivni opsezi uporabe mjerila, za utjecajne veličine propisane ovim pravilnikom, ako proizvođač nije naveo drugačije, jesu: 1) temperatura okoline od 0 °C do 30 °C; 2) bilo koji uporabni položaj mjerila; 3) otpor sonde Rs = 400 Rz, pri čemu otpor sonde Rs ne smije biti veći od 50 kW, i ne manji od 500 W, gdje je Rz otpor uzemljenja u W; 4) otpor pomoćnog uzemljivača Rp = 100 Rz, pri čemu otpor pomoćnog uzemljivača Rp ne smije biti veći od 50 kW, gdje je Rz otpor uzemljenja u W; 5) napon smetnji Us = 1 + (Rz / 10)0,5 u voltima, koji se javlja na otporu uzemljenja Rz u W; 6) donja i gornja granica napona napajanja mjerila iz vlastitog izvora (baterije), prema oznaci proizvođača; 7) 90 % do 110% nazivnog napona, pri napajanju mjerila iz mreže.

Članak 13.

Uporabna pogreška mjerila izračunava se prema ovoj formuli: Pu = |Po| + (P12 + P22 + P32 + P42)0,5 gdje je: Pu – uporabna pogreška, Po – osnovna pogreška, u postocima dogovorne vrijednosti, P1 – promjena zbog položaja mjerila, u postocima dogovorne vrijednosti, P2 – promjena zbog otpora sonde i pomoćnog uzemljivača, u postocima dogovorne vrijednosti, P3 – promjena zbog temperature okoline i napona napajanja, u postocima dogovorne vrijednosti, P4 – promjena zbog napona smetnji, u postocima dogovorne vrijednosti.

Članak 14.

Uporabna pogreška mjerila, za mjerne opsege koje je dao proizvođač i pri referentnim uvjetima propisanim ovim pravilnikom, ne smije biti veća od vrijednosti uporabne pogreške koju je za nju odredio proizvođač. Najveća vrijednost uporabne pogreške koju je odredio proizvođač ne smije biti veća od ± 30 %.

3. Ispitivanje tipa mjerila

Članak 15.

Ispitivanja tipa mjerila obuhvaća ispitivanje tehničke dokumentacije o mjerilu, ispitivanje mjeriteljskih i tehničkih značajki mjerila te ispitivanje prikladnosti mjerila za uporabu. Mjeriteljske i tehničke značajke mjerila i prikladnost mjerila za uporabu iz stavka 1. ovog članka ispituju se prema dokumentaciji, rezultatima laboratorijskih ispitivanja i prema odredbama ovog Pravilnika. Zahtjevu za ispitivanje tipa mjerila proizvođač mjerila ili njegov predstavnik mora priložiti propisanu dokumentaciju, a posebno: 1) upute za uporabu koje sadrže: a) opće tehničke podatke; b) opis rada mjerila i njegovih sklopova s mogućim upozorenjima; c) upute za postavljanje i električnu shemu spajanja; d) potrebnu programsku podršku i upute za njezinu ugradnju; e) upute za uporabu, održavanje i ovjeravanje; f) upute za funkcionalnu provjeru ispravnosti mjerila; g) postupak za utvrđivanje sukladnosti mjerila s odredbama ovoga pravilnika; 2) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju (o mehaničkim i elektroničkim sklopovima) mjerila; 3) konstrukcijsku (tehničku) dokumentaciju o programskoj podršci (ako je ugrađena u mjerilo), a posebno: a) opis programske podrške; b) opis komunikacije podataka između sklopova; c) podatke i upute za identifikaciju programske podrške ugrađene u mjerilo; d) pisanu izjavu proizvođača mjerila da ugrađena programska podrška isključivo obavlja; samo one funkcije koje su navedene u podtočki a) ove točke; e) način zaštite programske podrške; 4) potreban broj fotografija mjerila (za obradu na elektroničkome računalu); 5) druge dokumente ili podatke koji su potrebni za provođenje ispitivanja tipa mjerila, a koje tijekom provođenja ispitivanja zatraži službeni organ.

Članak 16.

Pri ispitivanju tipa mjerila, prema mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima propisanima ovim pravilnikom, u uputama za uporabu mjerila moraju se navesti: 1) načelna shema mjerila; 2) mjerna shema; 3) granice uporabne pogreške, granice osnovne pogreške i granice promjena, pri čemu granice uporabne pogreške moraju biti unutar granica utvrđenih u članku 14. ovoga pravilnika; 4) upute za mjerenje s objašnjenjem: – o mogućim postupcima mjerenja mjerilom, – o ispravnom priključenju mjerila i postavljanju sonde, pomoćnog uzemljivača i priključnih vodiča, – o smanjenju osjetljivosti mjerila pri velikim i nedopuštenim vrijednostima otpora sonde i pomoćnog uzemljivača; 5) dijagram, tablica ili drugi oblik objašnjenja iz kojega se vidi u kojem se mjernom opsegu mogu mjeriti pojedine vrijednosti otpora uzemljenja, a da pogreške tih mjerenja, uzimajući u obzir dopuštene pogreške mjerila, ne premaše granice zahtijevane za to mjerenje; 6) uputa o smanjenju pogrešaka. Za mjerila s baterijom koja se može puniti treba navesti napon, struju i vrijeme punjenja.

Članak 17.

Pri ispitivanju tipa mjerila provodi se i provjera uputa za uporabu mjerila, kako bi se utvrdilo da su navedeni podaci i opisani postupci jasno i razumljivo navedeni.

Članak 18.

U rješenju o odobrenju tipa mjerila treba navesti i podatke za prepoznavanje uputa za uporabu mjerila.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila otpora uzemljenja čije je načelo rada kompenzacijska metoda (»Narodne novine« br. 81/02).

Članak 20.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/06-07/13

Urbroj: 558-06/21-06-1

Zagreb, 2. svibnja 2006.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo

Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127107.html