Objavljeno u NN 03/08 od 07.01.2008.:

 

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz suglasnost ministra obrane donosim

 

PRAVILNIK O VOJNOJ STEZI

I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.

Pravilnikom o vojnoj stezi (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage). Nadređene osobe i vojnostegovni sudovi utvrđuju stegovnu odgovornost pripadnika Oružanih snaga u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovim Pravilnikom. Iznimno od stavka 2. ovoga članka, o kršenju vojne stege podređenoga koje je počinjeno prema nadređenoj osobi, odlučuje osoba neposredno nadređena osobi prema kojoj je kršenje vojne stege počinjeno.

Članak 2.

Nema kršenja vojne stege ako ponašanje nije Zakonom propisano kao kršenje vojne stege. Nitko ne može biti kažnjen stegovnom mjerom niti stegovnom kaznom ako ta mjera odnosno kazna nije Zakonom propisana kao stegovna mjera odnosno stegovna kazna.

Članak 3.

Stranka u smislu ovoga Pravilnika je osoba protiv koje se vodi stegovni postupak.

Članak 4.

Kršenje vojne stege može biti počinjeno izravnom ili neizravnom namjerom. Stranka postupa izravnom namjerom kad je svjesna svojega djela i hoće njegovo počinjenje. Stranka postupa neizravnom namjerom kad je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege pa na to pristaje.

Članak 5.

Kršenje vojne stege može biti počinjeno svjesnim ili nesvjesnim nehajem. Stranka postupa svjesnim nehajem kad je svjesna da može počiniti kršenje vojne stege, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Stranka postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjesna da može počiniti kršenje vojne stege iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bila dužna i mogla biti svjesna te mogućnosti.

Članak 6.

Osoba koja vodi stegovni postupak ne može imati niži osobni čin od stranke. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka: – u postupku raspravljanja pred vojnostegovnim sudovima predsjednik sudskog vijeća može imati niži osobni čin od stranke, – načelnici službi i čelnici samostalnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane mogu voditi stegovni postupak za stegovne pogreške protiv djelatnih vojnih osoba raspoređenih na rad u njihovim ustrojstvenim jedinicama.

Članak 7.

Pripadnici Oružanih snaga dužni su prijaviti nadređenoj osobi kršenje vojne stege o kojem imaju saznanja. Nadređena osoba dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja.

Članak 8.

Postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti je hitan i javan. Javnost se može is­ključiti ako to zahtijeva potreba čuvanja tajnih podataka i u drugim zakonom utvrđenim slučajevima. U stegovnom postupku stranka se može braniti sama ili uz pomoć branitelja koji u tom postupku ima položaj punomoćnika. Na zahtjev stranke koja je član sindikata omogućit će se sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.

Članak 9.

Razgledavanje i umnožavanje spisa odobrava osoba nadležna za vođenje stegovnog postupka. Ako spis predmeta sadrži dokumentaciju označenu određenim stupnjem tajnosti, nadležna osoba odobrit će uvid u spis pod nadzorom i osobu koja spis razgleda upozoriti da je dužna držati tajnom činjenice i podatke koje spis sadrži. U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka nadležna osoba može zabraniti prepisivanje ili umnožavanje dokumenata iz spisa. O svakom razgledavanju, umnožavanju i prepisivanju dokumentacije iz stegovnog spisa, o upozorenju iz stavka 2. ovog članaka, te o zabrani razgledavanja ili umnožavanja dokumentacije iz spisa, nadležna osoba sastavlja službenu bilješku koja se ulaže u spis.

Članak 10.

Za jedno ili više kršenja vojne stege o kojima se odlučuje istodobno, izriče se samo jedna stegovna sankcija. Za isto kršenje vojne stege pripadniku Oružanih snaga ne može se izreći stegovna mjera i stegovna kazna.

Članak 11.

Službujući časnik Vojne policije može zadržati pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava javni red i mir ili remeti red u postrojbi, ustanovi odnosno zapovjedništvu, ali ne dulje od 24 sata. O zadržavanju se sastavlja zapisnik. Časnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je odmah o zadržavanju izvijestiti osobu ovlaštenu za odlučivanje o pokretanju stegovnog postupka.

Članak 12.

Zapovjednik privremenog vojnog sastava (namjenski organizirane snage) glede pokretanja stegovnog postupka i izricanja stegovnih mjera ima ovlast zapovjednika koji je osnovao privremeni vojni sastav. Zapovjednik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka odnosno o izricanju stegovne mjere izvijestit će zapovjednika postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u koje je stranka raspoređena na službu.

Članak 13.

Obnašatelj dužnosti ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera u skladu s dužnošću koju privremeno obnaša.

Članak 14.

U Hrvatskoj ratnoj mornarici časnici koji se nalaze na određenim ustrojbenim mjestima, glede pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera imaju sljedeće ovlasti: – ovlast zapovjednika satnije – zapovjednik broda ili desantnog plovnog sredstva, pomoćnik zapovjednika broda ili zapovjednik brodskog odreda za čije je ustrojbeno mjesto predviđen čin poručnika bojnog broda odnosno satnika, – ovlast zapovjednika bojne – zapovjednik plovne postrojbe, zapovjednik ili pomoćnik zapovjednika broda za čije je mjesto predviđen čin kapetana korvete ili viši čin.

Članak 15.

Zapovjednik ratnog broda kao i zapovjednik sastava ratnih brodova, kada se brod ili sastav ratnih brodova nalazi izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ima pravo pokretanja i vođenja stegovnog postupka te izricanja stegovnih mjera kao i njegov neposredno nadređeni časnik.

Članak 16.

Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege počinjeno u prijašnjoj ustrojstvenoj jedinici u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka raspoređena na službu u vrijeme utvrđivanja njezine stegovne odgovornosti. Čelnik iz stavka 1. ovoga članka o pokretanju postupka izvješćuje čelnika ustrojstvene jedinice u kojoj je stranka bila raspoređena na službu u vrijeme kršenja vojne stege. Pokretanje stegovnog postupka za kršenje vojne stege poči­njeno u ustrojstvenoj jedinici u koju je stranka privremeno upućena u ovlasti je čelnika ustrojstvene jedinice u vrijeme utvrđivanja stegovne odgovornosti. Čelnik iz stavka 3. ovoga članka o pokretanju stegovnog postupka izvješćuje čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu.

II. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE POGREŠKE 1. Općenito Članak 17.

Stegovni postupak za stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka protiv kojeg žalba nije dopuštena.

Članak 18.

Zaključak o pokretanju stegovnog postupka dostavlja se stranci. Kada se stranci ne može dostaviti zaključak o pokretanju stegovnog postupka, zaključak će se javno istaknuti na oglasnoj ploči ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu odnosno oglasnoj ploči ustrojstvene jedinice u koju je stranka privremeno upućena.

Članak 19.

Nadređena osoba koja je donijela zaključak o pokretanju stegovnog postupka zbog stegovne pogreške ispitat će stranku i svjedoke, o tome sastaviti zapisnik, odnosno pribaviti njihove pisane izjave i prikupiti sve raspoložive dokaze.

Članak 20.

Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine zaključkom o pokretanju stegovnog postupka može odrediti osobu i rok u kojem će ta osoba utvrditi činjenično stanje i prikupiti dokaze potrebne za odlučivanje o stegovnoj odgovornosti. Nadređena osoba u pravilu odredit će časnika pravne struke kao osobu koja će utvrditi činjenično stanje i prikupiti dokaze. Osoba određena zaključkom iz stavka 1. ovoga članka dužna je podnijeti pisano izvješće o poduzetim radnjama i prijedlog mjera za daljnje postupanje.

Članak 21.

Nakon što osoba koja je donijela zaključak o pokretanju stegovnog postupka utvrdi činjenično stanje i prikupi dokaze u svezi počinjenja stegovne pogreške odnosno kada preispita navode iz izvješća osobe iz članka 20. stavka 1. ovoga Pravilnika odlučit će o stegovnoj odgovornosti stranke. U slučaju kada nadređena osoba utvrdi odgovornost stranke za stegovnu pogrešku, rješenjem će joj izreći stegovnu mjeru.

Članak 22.

Za izricanje stegovnih mjera ovlašteni su: – nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine – za opomenu, ukor, prekorednu službu u trajanju do tri smjene i zabranu izlaska iz vojarne u trajanju do 5 dana, – nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine – za opomenu, ukor, prekorednu službu u trajanju do tri smjene, zabranu izlaska iz vojarne u trajanju do 10 dana i smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od 1 do 3 mjeseca.

Članak 23.

Kada nadređena osoba utvrdi odgovornost stranke za stegovnu pogrešku i ocijeni da nije ovlaštena izreći stegovnu mjeru koju smatra odgovarajućom, bez odgode će ustupiti spis predmeta neposredno nadređenoj osobi na daljnje postupanje.

Članak 24.

Kada nadređena osoba ocijeni da je stranka počinila stegovni prijestup, bez odgode će ustupiti spis predmeta nadređenoj osobi na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine na daljnje postupanje. Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine bez odgode će podnijeti ste­gov­nu prijavu nadležnom vojnostegovnom sudu kada ocijeni da je stranka počinila stegovni prijestup.

Članak 25.

Nadređena osoba kojoj je ustupljen spis predmeta može: – predmet nadopuniti, – vratiti spis predmeta podređenom s uputom i nalogom za daljnje postupanje, – izreći stegovnu mjeru, – podnijeti stegovnu prijavu vojnostegovnom sudu.

Članak 26.

Nadređena osoba zaključkom će obustaviti stegovni postupak kada utvrdi: – da stranka nije stegovno odgovorna, – da nije dokazano da je stranka počinila stegovnu pogrešku, – da je nastupila zastara vođenja stegovnog postupka.

Članak 27.

Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više dužnosti donijet će zaključak o prekidu stegovnog postupka za stegovnu pogrešku s nadnevkom podno­šenja stegovne prijave nadležnom vojnostegovnom sudu.

2. Postupak po žalbi Članak 28.

Protiv rješenja kojim je izrečena stegovna mjera može se u roku od 15 dana od dana primitka rješenja izjaviti žalbu Višem vojnostegovnom sudu. Žalbu se podnosi pisano i predaje se neposredno nadređenoj osobi. Neposredno nadređena osoba nakon što zaprimi žalbu dužna ju je u roku od tri dana proslijediti nadređenoj osobi koja je izrekla stegovnu mjeru.

Članak 29.

Osoba koja je izrekla stegovnu mjeru, dužna je utvrditi je li žalba pravovremena i je li podnesena od ovlaštene osobe. Osoba iz stavka 1. ovoga članka rješenjem će odbaciti nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu. Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti žalbu Višem vojnostegovnom sudu. Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dana primitka rješenja.

Članak 30.

Ako su žalbeni razlozi utemeljeni, a nije potrebno postupak upotpuniti, osoba iz članka 29. stavka 1. ovoga Pravilnika, može donijeti rješenje kojim će zamijeniti pobijano rješenje. Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nakon razmatranja žalbe ocijeni da ne postoje razlozi iz stavka 1. ovoga članka, bez odgode će proslijediti žalbu sa spisom predmeta Višem vojnostegovnom sudu na postupanje. Žalbu sa spisom predmeta Višem vojnostegovnom sudu dostavlja nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine.

Članak 31.

Odlučujući po žalbi, Viši vojnostegovni sud rješenjem će odbaciti žalbu koja je nepravovremena ili koju je izjavila neovlaštena osoba. Viši vojnostegovni sud usvojit će žalbu i poništiti rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri kada utvrdi: – da postupanje stranke ne predstavlja kršenje vojne stege, – da stranka nije stegovno odgovorna, – da je nastupila zastara vođenja stegovnog postupka, – nije dokazano da je stranka počinila kršenje vojne stege, – da je stegovnu mjeru izrekla neovlaštena osoba, – da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, – da stranka nije ispitana, odnosno nije pribavljena njezina pisana izjava, – da rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri ima formalnih nedostataka, – da kršenje vojne stege predstavlja stegovni prijestup. U slučajevima iz stavka 2. podstavaka 5., 6., 7. i 8. ovoga članka Viši vojnostegovni sud će spis predmeta vratiti na ponovni postupak. Viši vojnostegovni sud smanjit će ili ublažiti izrečenu stegovnu mjeru kada utvrdi da izrečena stegovna mjera ne odgovara težini počinjenog kršenja vojne stege. Viši vojnostegovni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje kada utvrdi da je postupak pravilno proveden i da je izrečena odgovarajuća stegovna mjera.

Članak 32.

Stranci se po žalbi ne može izreći teža stegovna mjera od one protiv koje je izjavila žalbu.

3. Izvršenje stegovne mjere Članak 33.

Izrečene stegovne mjere izvršavaju se kada rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri postane izvršno. Ako žalba nije izjavljena, prvostupanjsko rješenje o izre­čenoj stegovnoj mjeri postaje izvršno protekom roka za žalbu. Ako je žalba izjavljena, a Viši je vojnostegovni sud odbaci ili odbije, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno danom dostave drugostupanjskog rješenja stranci. Drugostupanjsko rješenje kojim je prvostupanjsko rješenje promijenjeno postaje izvršno danom dostave drugostupanjskog rješenja stranci.

Članak 34.

Stegovna mjera priopćuje se stranci. Stegovna mjera izrečena ročniku, kadetu, pričuvnom i djelatnom vojniku priopćuje se pred skupom pripadnika ustrojstvene jedinice. Stegovna mjera izrečena dočasniku, državnom službeniku i namješteniku na službi u Oružanim snagama priopćava se na skupu pripadnika ustrojstvene jedinice u koju su raspoređeni, a stegovna mjera izrečena časniku na skupu časnika istoga ili višega čina.

Članak 35.

Stegovne mjere opomene i ukora izvršavaju se priopćenjem. Stegovnu mjeru smanjenja plaće od 5% do 20% u trajanju od 1 do 3 mjeseca izvršava ustrojstvena jedinica nadležna za poslove obračuna i isplate plaće.

Članak 36.

Izvršenje rješenja kojim je izrečena stegovna mjera osigurava osoba nadređena stranci.

III. STEGOVNI POSTUPAK ZA STEGOVNE PRIJESTUPE 1. Prethodni postupak Članak 37.

Po saznanju o počinjenju stegovnog prijestupa nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine, dužna je sama ili preko Vojne policije poduzeti potrebne mjere radi pronalaženja osobe za koju postoje saznanja o počinjenju stegovnog prijestupa, osiguranja i otkrivanja tragova stegovnog prijestupa i predmeta koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica. Nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka donijet će zaključak kojim će odrediti osobu ili imenovati povjerenstvo za provođenje ispitnog postupaka.

Članak 38.

Tijekom ispitnog postupka potrebno je: – ispitati osobu za koju postoje saznanja o počinjenju stegovnog prijestupa i o tome sastaviti zapisnik ili uzeti njezinu pisanu izjavu, – saslušati druge osobe koje mogu dati podatke važne za utvrđivanje činjeničnog stanja i o tome sastaviti zapisnik ili uzeti izjavu tih osoba, – prikupiti obavijesti, službene zabilješke odnosno druge do­kaze o počinjenju stegovnog prijestupa i odgovornosti osobe za koju postoje saznanja o počinjenju prijestupa. Nakon provedenoga ispitnog postupka osoba odnosno čelnik povjerenstva iz članka 37. stavka 2. ovoga Pravilnika dužan je podnijeti izvješće o izvršenim radnjama i utvrđenim činjenicama s prijedlogom za daljnje postupanje.

2. Stegovna prijava Članak 39.

Kada nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine ocijeni da se radi o stegovnom prije­stupu, podnijet će stegovnu prijavu nadležnom vojnostegovnom sudu sa spisom predmeta u primjercima za sud, stranku i njezina branitelja. Kada nadređena osoba iz stavka 1. ovoga članka ocijeni da se radi o stegovnoj pogrešci, donijet će rješenje o izricanju stegovne mjere.

Članak 40.

Kada podnošenje stegovne prijave putem Vojne policije iniciraju osobe iz članka 70. stavka 3. Zakona, Vojna policija će podnijeti ste­govnu prijavu nadležnom vojnostegovnom sudu. O podnošenju stegovne prijave nadležnom vojnostegovnom sudu Vojna policija će obavijestiti čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena na službu. Ako je Vojna policija nakon utvrđivanja činjenica i prikupljanja podataka utvrdila da ne postoje uvjeti za pokretanje stegovnog postupka za stegovni prijestup, o tome će obavijestiti osobu iz članka 70. stavka 3. Zakona.

Članak 41.

Stegovna prijava sadrži: – naziv nadležnog vojnostegovnog suda, – podatke o podnositelju stegovne prijave (naziv i sjedište ustrojstvene jedinice te čin, ime, prezime i dužnost ovlaštene osobe), – osobne podatke stranke, odnosno osobni čin, ime i prezime, djevojačko prezime, nadimak, ime i prezime roditelja, dan, mjesec i godinu rođenja, mjesto rođenja, prebivalište odnosno boravište stranke, državljanstvo, stanje u službi, dužnost, podatke o pristupu u Oružane snage, podatke o nadležnom uredu za obranu koji stranku vodi u vojnoj evidenciji, podatke o odlikovanjima i priznanjima, posljednjoj službenoj ocjeni i ranijoj stegovnoj kažnjavanosti, – činjenični opis stegovnog prijestupa (vrijeme i mjesto počinjenja prijestupa te ostale okolnosti iz kojih proistječu zakonska obilježja stegovnog prijestupa), – naziv stegovnog prijestupa s navođenjem odredbe Zakona kojom je taj prijestup propisan, – prijedlog o dokazima koje treba izvesti na usmenoj raspravi (imena i ostale osobne podatke svjedoka, dokumentacija i predmeti koji se odnose na točno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja), – potpis podnositelja prijave i pečat. U prilogu stegovne prijave dostavlja se: – zapisnik o ispitivanju stranke odnosno njezina pisana izjava, – zapisnik o saslušanju svjedoka odnosno pisana izjava svjedoka, – druge prikupljene obavijesti i dokaze, – podatke o eventualnoj šteti (visina i činjenični opis okolnosti nastanka štete), – mišljenje čelnika ustrojstvene jedinice o ljudskim i radnim značajkama stranke.

Članak 42.

Nakon zaprimanja stegovne prijave predsjednik vijeća ispituje sadrži li stegovna prijava propisane dijelove iz članka 41. ovoga Pravilnika. Kada predsjednik vijeća utvrdi da stegovna prijava ne sadrži sve propisane dijelove, vratit će je podnositelju prijave na dopunu. Podnositelj prijave dužan je u roku od sedam dana nadopuniti stegovnu prijavu. Predsjednik vijeća na zahtjev podnositelja prijave može produljiti rok za dopunu stegovne prijave najduže za još 15 dana. Kada podnositelj prijave ne dopuni stegovnu prijavu u roku iz stavka 4. i 5. ovoga članka, predsjednik vijeća rješenjem će odbaciti stegovnu prijavu i o tome obavijestiti osobu koja je nadređena podnositelju prijave.

Članak 43.

Vojnostegovni sud može stegovnu prijavu odbaciti, a ako je ne odbaci, obvezan je dostaviti je stranci na odgovor. Stranka može odgovoriti na stegovnu prijavu u roku od sedam dana od dana primitka prijave. U odgovoru na stegovnu prijavu stranka, branitelj ili sindikat (ako je državni službenik ili namještenik član sindikata i ako ga ovlasti za zastupanje), ima pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke. Vojnostegovni sud prilikom odlučivanja o stegovnoj prijavi nije vezan doslovnim navodima u činjeničnom opisu stegovnog prijestupa niti njegovom pravnom kvalifikacijom.

Članak 44.

Kada vojnostegovni sud iz stegovne prijave ne može ocijeniti vjerodostojnost navoda prijave odnos­no kada podaci u prijavi ne daju dovoljno osnova za ocjenu o tome je li stegovni prijestup počinjen, vojnostegovni će sud, ako to ne može poduzeti sam ili preko drugih tijela, od Vojne policije zahtijevati da prikupi potrebne obavijesti i dokaze. Vojnostegovni sud može zatražiti potrebne podatke od tijela javne vlasti i pravnih osoba.

Članak 45.

Protiv rješenja kojim je stegovna prijava odbačena može se izjaviti žalbu Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalbu se podnosi vojnostegovnom sudu koji je donio rješenje o odbačaju stegovne prijave.

Članak 46.

Odlučujući po žalbi kojom je odbačena stegovna prijava Viši vojnostegovni sud može rješenjem: – odbaciti žalbu ako je nepravovremena ili ako ju je podnijela neovlaštena osoba, – odbiti žalbu ako je neosnovana, – usvojiti žalbu i poništiti rješenje kojim je stegovna prijava odbačena te predmet vratiti prvostupanjskom vojnostegovnom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Usmena rasprava i rješenje Članak 47.

Predsjednik sudskog vijeća u roku 15 dana od proteka roka iz članka 43. stavka 1. ovoga Pravilnika, odnosno od pribavljene nadopune, nalogom određuje dan, sat i mjesto usmene rasprave. Suce porotnike određuje nalogom predsjednik vojnostegovnog suda. Suci porotnici moraju imati osobni čin jednak ili viši od osobnoga čina stranke. Kada se sudi generalima odnosno admiralima vojnostegovni sud sudi u vijeću od pet sudaca od kojih tri suca profesionalno obnašaju dužnost, a najmanje jedan sudac od pet sudaca ima osobni čin generala odnosno admirala.

Članak 48.

Poziv na usmenu raspravu dostavlja se stranci prije zakazane usmene rasprave tako da joj za pripremu obrane ostane najmanje tri dana. Kada se stranka prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu na branitelja. Stranci koja je na službi i podnositelju stegovne prijave poziv na usmenu raspravu dostavlja se putem ustrojstvene jedinice. Čelnik ustrojstvene jedinice, na­kon što zaprimi poziv, dužan ga je odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, uručiti stranci te dokaz o urednoj dostavi poziva vratiti vojnostegovnom sudu u roku od tri dana. Stranci koja nije na službi odnosno na dužnosti dostava poziva na usmenu raspravu obavlja se poštom ili putem ureda za obranu u čijoj se vojnoj evidenciji vodi. Branitelju odnosno sindikatu poziv na usmenu raspravu dostavlja se poštom, a u iznimnim slučajevima telekomunikacijskim sredstvima (telefaksom, telefonom, elektronskom poštom) o čemu se sačinjava službena zabilješka u spisu.

Članak 49.

Ako stranka ne dođe na usmenu raspravu, iako je uredno pozvana, ili joj se poziv nije mogao uručiti ili je očigledno da izbjegava primitak poziva, vojnostegovni sud može odlučiti da se usmena rasprava održi u njezinoj odsutnosti. Kada se postupak provodi u odsutnosti stranke, vojnostegovni će sud imenovati branitelja po službenoj dužnosti iz reda časnika pravne struke. Popis časnika pravne struke koji mogu biti imenovani za branitelje po službenoj dužnosti predsjedniku Višeg vojnostegovnog suda dostavit će načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. Branitelji iz stavka 2. ovoga članka primaju posebnu naknadu za obranu.

Članak 50.

Usmena rasprava može se održati i ako stranka uzme branitelja tek na raspravi odnosno ako uredno pozvani branitelj ne pristupi na raspravu. Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako branitelj pozvan telekomunikacijskim sredstvima ne pristupi usmenoj raspravi, rasprava će se odgoditi.

Članak 51.

Podnositelj stegovne prijave ili osoba koju on ovlasti može prisustvovati na usmenoj raspravi. Rasprava će se održati i kada podnositelj prijave ili osoba koju je ovlastio ne dođe na usmenu raspravu, iako je uredno pozvan.

Članak 52.

Usmenu raspravu vodi predsjednik vijeća.

Članak 53.

Nakon zaključene usmene rasprave vojnostegovni sud donosi rješenje kojim odlučuje o odgovornosti stranke. Kada je utvrđena odgovornost stranke izriče joj se stegovna sankcija. Kada podnositelj stegovne prijave od nje odustane, a nije utvrđena odgovornost stranke za stegovnu pogrešku, vojnostegovni sud donosi zaključak kojim se obustavlja postupak.

Članak 54.

Vojnostegovni sud donijet će rješenje kojim se stranka oslobađa odgovornosti: – ako postupanje stranke ne predstavlja kršenje vojne stege, – ako je utvrđeno da stranka nije odgovorna, – ako u provedenom postupku nije dokazano da je stranka prekršila vojnu stegu.

Članak 55.

Vojnostegovni sud donijet će zaključak o obustavi stegovnog postupka ako je nastupila zastara ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju mogućnost vođenja stegovnog postupka. Protiv zaključka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena.

Članak 56.

O vijećanju i glasovanju sudskog vijeća sastavit će se poseban zapisnik. Zapisnik o vijećanju i glasovanju sadrži glasovanje o odgovornosti i sankciji, te odvojena mišljenja ako ih je bilo. Zapisnik o vijećanju i glasovanju zatvorit će se u poseban omot.

Članak 57.

Nakon donošenja odluke predsjednik sudskog vijeća u pravilu će odmah objaviti odluku čitanjem izreke i ukratko obrazložiti razloge odluke. Nakon objave odluke stranka se može odreći prava na žalbu.

4. Postupak po pravnim lijekovima Članak 58.

Protiv rješenja vojnostegovnog suda stranka, branitelj stranke i sindikat (ako je državni službenik ili namještenik član sindikata i ako ga ovlasti za zastupanje) može izjaviti žalbu Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi vojnostegovnom sudu koji je donio rješenje. Žalba odgađa izvršenje rješenja.

Članak 59.

O žalbi odlučuje Viši vojnostegovni sud na sjednici vijeća.

Članak 60.

Prijedlog za obnovu stegovnog postupka može podnijeti stranka, njezin branitelj odnosno sindikat (ako je državni službenik ili namještenik član sindikata i ako ga ovlasti za zastupanje) u skladu s odredbama Za­kona o općem upravnom postupku.

5. Troškovi stegovnog postupka Članak 61.

O troškovima u stegovnom postupku vojnostegovni sud odlučuje rješenjem. Kada do donošenja rješenja nedostaju podaci o visini troškova, o troškovima se može odlučiti i posebnim rješenjem. Ako konačnim rješenjem nije utvrđena odgovornost stranke, troškovi stegovnog postupka podmiruju se iz proračunskih sredstava Ministarstva obrane.

6. Izvršenje rješenja Članak 62.

Izvršenju rješenja vojnostegovnog suda pristupa se nakon što rješenje postane konačno.

Članak 63.

Rješenje s klauzulom konačnosti vojnostegovni sud dostavlja: – ustrojstvenoj jedinici odnosno osobi nadležnoj za izvršenje rješenja, – ustrojstvenoj jedinici u kojoj je stranka raspoređena na službu, – podnositelju stegovne prijave, – ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za personalne poslove radi ažuriranja podataka i pohrane u osobnik.

Članak 64.

Izvršenje stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi i promaknuću provodi osoba ovlaštena za predlaganje napredovanja u službi i promaknuća.

Članak 65.

Izvršenje kazne smanjenja plaće provodi ustrojstvena jedinica nadležna za poslove obračuna i isplate plaće. Kazna smanjenja plaće određuje se prema visini plaće koja pripada stranci na dan konačnosti rješenja.

Članak 66.

Za izvršenje kazne vojničkog pritvora u trajanju do 30 dana odgovorna je nadređena osoba na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine u kojoj je stranka raspoređena na službu. Kazna vojničkog pritvora u trajanju do 30 dana izdržava se u pritvorima koji se ustrojavaju posebnom odlukom ministra obrane. Odlukom osobe iz stavka 1. ovoga članka izvršenje kazne vojničkog pritvora u trajanju do 30 dana odgađa se ili prekida u slučaju smrti ili teže bolesti u obitelji stranke, bolesti stranke i u drugim opravdanim slučajevima. Izvršenje se mora nastaviti u roku od 24 sata od prestanka razloga za odgodu, odnosno prekid izvršenja kazne vojničkog pritvora u trajanju do 30 dana.

Članak 67.

Izvršenje kazne oduzimanja čina i prevođenja u neposredno niži čin provodi osoba ovlaštena za dodjelu odnosno promaknuće u čin.

Članak 68.

Izvršenje kazne prestanka djelatne službe provodi čelnik ustrojstvene jedinice nadležne za personalne poslove.

7. Postupak pomilovanja Članak 69.

Postupak pomilovanja pokreće se na temelju molbe stranke kojoj je pravomoćno izrečena stegovna kazna.

Članak 70.

Molbu za pomilovanje stranka podnosi vojnostegovnom sudu pred kojim je vođen stegovni postupak. Vojnostegovni sud iz stavka 1. ovoga članka uputit će molbu za pomilovanje nadređenoj osobi na dužnosti čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena. Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka vojnostegovni sud ustupit će molbu stranke koja nije na službi čelniku ustrojstvene jedinice u koju je stranka bila raspoređena prije prestanka službe. Nadređena osoba dostavit će vojnostegovnom sudu: – podatke o radu i ponašanju stranke nakon donošenja rješenja, – podatke o osobnim i socijalnim prilikama stranke, – podatke o kretanju u službi stranke nakon donošenja rješenja, – podatke o kršenju vojne stege stranke nakon donošenja rješenja. Vojnostegovni će sud pribaviti podatke o počinjenju kaznenih djela nakon donošenja rješenja.

Članak 71.

Vojnostegovni sud molbu stranke sa spisom predmeta dostavlja Vojnom kabinetu Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Vojni kabinet Predsjednika Republike Hrvatske dostavlja vojnostegovnom sudu. Vojnostegovni sud o odluci vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga obavještava stranku i osobu na dužnosti čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka raspoređena, odnosno čelnika ustrojstvene jedinice u koju je stranka bila raspoređena prije prestanka službe.

IV. EVIDENTIRANJE I BRISANJE STEGOVNIH SANKCIJA Članak 72.

O izrečenim stegovnim mjerama evidenciju vode ustrojstvene jedinice čelnici kojih su ovlašteni izricati stegovne mjere. Vojnostegovni sudovi vode evidenciju o izrečenim stegovnim sankcijama.

Članak 73.

Pripadniku Oružanih snaga koji u razdoblju od dvije godine nakon konačnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup, izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena. Pripadniku Oružanih snaga koji u razdoblju od pet godina nakon konačnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena. Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s nadnevkom njezina brisanja. Pripadniku Oružanih snaga se s danom donošenja akta o pomilovanju stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije niti izrečena. Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru odnosno stegovnu kaznu. S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kad je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.

V. IZVJEŠĆIVANJE O STEGOVNIM SANKCIJAMA Članak 74.

Osobe ovlaštene za izricanje stegovnih mjera o svakoj izrečenoj stegovnoj mjeri i o rezultatima stegovnog postupka dužne su izvijestiti nadređenoga.

Članak 75.

Osobe ovlaštene za izricanje stegovnih mjera o broju i vrsti stegovnih pogrešaka, broju i statusu stranaka te o izrečenim stegovnim mjerama jedanput godišnje, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za proteklu godinu, izvješćuju nadređene osobe crtom zapovijedanja i rukovođenja do načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Prvostupanjski vojnostegovni sudovi o broju i vrsti stegovnih prijestupa, broju i statusu stranaka te o izrečenim stegovnim sankcijama jedanput godišnje, a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za proteklu godinu, izvješćuju načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i Viši vojnostegovni sud. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga o podacima iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvješćuje ministra obrane najkasnije do 31. siječnja tekuće godine, a ministar obrane vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga do 15. veljače tekuće godine.

Članak 76.

Viši vojnostegovni sud o odlukama u povodu žalbi protiv odluka donesenih u prvostupanjskom stegovnom postupku, o odlukama u povodu žalbi protiv rješenja o udaljenju iz službe i o odlukama Upravnog suda Republike Hrvatske u povodu tužbi protiv rješenja Višeg vojnostegovnog suda jedanput godišnje, a najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu izvješćuje ministra obrane, a ministar obrane vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga do 15. veljače tekuće godine.

VI. ODLUČIVANJE O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI STANJA NEPOSREDNE UGROŽENOSTI Članak 77.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti izriču se stegovne mjere i stegovne kazne koje bi imale svrhu s obzirom na uvjete i okolnosti u kojima se izriču i koje se mogu izvršiti i provesti.

Članak 78.

O stegovnoj odgovornosti za kršenje vojne stege za vrijeme trajanja ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti odlučuje se odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od sata saznanja osobe nadređene stranci.

Članak 79.

Žalbu protiv odluke o izrečenoj stegovnoj mjeri izjavljuje se neposredno nakon priopćenja.

Članak 80.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja ili stanja neposredne ugroženosti vojnostegovni sud može odlučiti da se rasprava održi i bez stranke ako ona zbog ratnih prilika ili neodgodivo važnih zadaća ne može biti nazočna. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vojnostegovni će sud stranci imenovati branitelja po službenoj dužnosti.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 81.

Ministar obrane donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika: – Odluku o načinu vođenja evidencije stegovnih mjera i kazni, – Odluku o određivanju broja i strukture osobnih činova su­daca porotnika Višeg vojnostegovnog suda i prvostupanjskih vojnostegovnih sudova, – Odluku o posebnoj nagradi sudaca porotnika, – Odluku o određivanju broja i strukture branitelja po službenoj dužnosti i visini posebne naknade za obranu, – Odluku o ustrojavanju vojničkih pritvora za izvršavanje kazne vojničkog pritvora do 30 dana.

Članak 82.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti: Pravilnik o vojnoj stezi (»Narodne novine«, broj 95/03), Pravilnik o načinu vođenja evidencije stegovnih mjera i kazni (»Narodne novine«, broj 176/03), Poslovnik o radu vojnostegovnih sudova (»Narodne novine«, broj 139/03), Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava (»Narodne novine«, broj 139/03).

Članak 83.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 800-01/07-02/08 Urbroj: 71-03/2-07-02 Zagreb, 21. prosinca 2007.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE I VRHOVNI ZAPOVJEDNIK ORUŽANIH SNAGA Stjepan Mesić, v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/337551.html