MINISTARSTVO OBRANE
Na temelju članka 18. stavka 2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj, 33/02. i 58/02.), a u svezi s člankom 48. Uredbe o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika (»Narodne novine«, broj: 78/03.) donosim
i inozemstvu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se način i uvjeti školovanja za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) i Ministarstva obrane koje se provodi u školama u građanstvu (u daljnjem tekstu: civilne škole), vojnim učilištima i inozemstvu, te provedba vojne izobrazbe i nadzor.
Članak 2.
Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na:
– vojne osobe raspoređene u Oružane snage i Ministarstvo obrane,
– državne službenike i namještenike
– kadete i stipendiste Ministarstva obrane.
Članak 3.
Sustav izobrazbe vojnih osoba i državnih službenika i namještenika temelji se na stjecanju odgovarajućeg stupnja stručne spreme u civilnom sustavu školovanja, te odgovarajuće vojne izobrazbe u sustavu vojnog školovanja.
Nositelji i suradnici na provedbi zadaća iz sustava izobrazbe su ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga.
II. TEMELJNA NAČELA ŠKOLOVANJA U ORUŽANIM SNAGAMA
Članak 4.
Temeljna načela školovanja za potrebe Oružanih snaga osnovna su pravila za rad usmjerena prema određenom cilju, odnosno to su kriteriji za djelovanje i prosuđivanje na kojima počiva sustav školovanja.
Temeljna načela školovanja za potrebe Oružanih snaga su:
a) školovanje i profesionalni razvoj,
b) civilno i vojno školovanje,
c) slijedno školovanje,
d) sukladnost školovanja sa sustavima školovanja u oružanim snagama zapadnih zemalja.
a) Školovanje i profesionalni razvoj
Članak 5.
Školovanje za potrebe Oružanih snaga planira se i provodi u skladu s prioritetima i planovima profesionalnog razvoja Oružanih snaga.
Profesionalni razvoj je proces stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti te preuzimanje složenijih dužnosti odnosno dužnosti većeg stupnja odgovornosti.
Profesionalni razvoj vojne osobe, državnog službenika i namještenika je napredovanje u karijeri tijekom službe u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane.
Profesionalni razvoj temelji se na institucionalnoj izobrazbi, osobnom razvoju i rasporedu na dužnost.
Institucionalna izobrazba označava slijedno školovanje u vojnom i civilnom sustavu školovanja.
Osobni razvoj (samorazvoj) je školovanje uz rad i iz rada, vojnih osoba, državnih službenika i namještenika.
Raspoređivanje na dužnost vrši se u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama.
Članak 6.
Profesionalni razvoj iz članka 5. stavka 4. ovoga Pravilnika uvjetovan je:
– ustrojem,
– planom promicanja,
– rasporedom na dužnost,
– sustavom ocjenjivanja,
– potrebom za školovanjem,
– odabirom.
b) Civilno i vojno školovanje
Članak 7.
Vojne osobe, službenici i namještenici upućuju se na određenu razinu civilnog i vojnog školovanja (u zemlji i inozemstvu) na temelju:
– potreba,
– planova profesionalnog razvoja Oružanih snaga za određenim brojem i profilom djelatnika,
– uspješnosti na prethodnoj izobrazbi,
– uspješnog obnašanja dužnosti,
– osobne želje.
Članak 8.
Potrebna razina vojnih znanja polaznika civilnog školovanja, postiže se:
– ugradnjom vojno-nastavnih modula odnosno izbornih predmeta u nastavnom planu i programu (u daljnjem tekstu: NPP) viših i visokih škola i fakulteta, koji su od posebnog interesa za vojnu izobrazbu budućih polaznika,
– vojnom izobrazbom tijekom ili po završetku civilnog školovanja.
Izborni predmeti u okviru vojno-nastavnih modula utvrđuju se NPP viših i visokih škola i fakulteta.
Ministarstvo obrane može surađivati s nadležnim ministarstvima i školskim ustanovama radi utvrđivanja potrebne razine školovanja za zanimanja koja su od posebne važnosti za obranu.
Članak 9.
Vojno-stručna osposobljenost vojne osobe, državnog službenika i namještenika za raspoređivanje na konkretnu dužnost, zadaće i poslove u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, osigurava se kombinacijom civilne i vojne izobrazbe, izborom smjera i vojno-nastavnih modula, te programa izobrazbe koje se odnose na vojnu organizaciju kao i sudjelovanjem Oružanih snaga u provedbi tih programa.
c) Slijedno školovanje
Članak 10.
Slijedno školovanje je ciklus kroz koji prolazi vojna osoba, državni službenik i namještenik u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane, nakon uspješnog školovanja na nižoj razini i obnašanja određene dužnosti u propisanom vremenu.
Slijedno školovanje je ona razina izobrazbe koja osposobljava osobe iz stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadaća većeg stupnja odgovornosti, te osigurava stjecanje potrebne razine znanja za konkretnu višu dužnost.
Uspješnost školovanja na nižoj razini utvrđuje se putem sustava ocjenjivanja, nakon čega vojna osoba, državni službenik i namještenik, postaje kandidat za daljnje usavršavanje.
Članak 11.
Prelazak na sljedeću višu razinu školovanja podrazumijeva da je osoba na svojim dužnostima uspješno primijenila vještine i znanja s prethodne razine školovanja.
Vojna osoba, državni službenik i namještenik koji uspješno obnaša određenu dužnost, upućuje se na razinu izobrazbe koja omogućuje njegov daljnji profesionalni razvoj.
Tijek slijednog školovanja ročnika, započinje temeljnom i specijalističkom vojnom obukom, a nastavlja se temeljnim oblicima vojne izobrazbe u vojnim učilištima.
d) Sukladnost sustava izobrazbe sa sustavima izobrazbe u oružanim snagama zapadnih zemalja
Članak 12.
Model školovanja vojnih osoba, državnih službenika i namještenika po razinama, trajanju i ciljevima svake pojedine razine školovanja, sukladan je modernim sustavima oružanih snaga zapadnih zemalja.
U cilju profesionalnog razvoja, vojna osoba, državni službenik i namještenik može se uputiti na daljnje civilno školovanje u inozemstvu, na višu razinu vojne izobrazbe i na programe funkcionalne izobrazbe, koji su od interesa za Ministarstvo obrane i Oružane snage.
Ovakvim načinom školovanja omogućuje se razmjena polaznika vojne izobrazbe i stvaraju preduvjeti za interoperabilnost zapovjedništava i postrojbi Oružanih snaga s oružanim snagama zapadnih zemalja.
Članak 13.
Sukladnost sustava izobrazbe Oružanih snaga sa sustavima izobrazbe u oružanim snagama zapadnih zemalja, temelji se na planskim dokumentima Ministarstva obrane i to:
– Planu i programu međunarodne vojne izobrazbe (u daljnjem tekstu: MVIO),
– Godišnjoj Odluci ministra obrane o školovanju u inozemstvu o provedbi Plana i programa međunarodne vojne izobrazbe,
– Odluci o civilnoj i vojnoj izobrazbi.
III. NAČIN ŠKOLOVANJA – MODELI IZOBRAZBE
Članak 14.
Školovanje za potrebe Oružanih snaga podrazumijeva glavne stupnjeve izobrazbe osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika, u vojnim učilištima, građanstvu odnosno civilnim školama, funkcionalnu izobrazbu te školovanje u inozemstvu.
Svaki stupanj izobrazbe ovisno o vrsti NPP osposobljava osobe za obavljanje određenih dužnosti u Oružanim snagama.
A) ŠKOLOVANJE U VOJNIM UČILIŠTIMA
Školovanje časnika
Članak 15.
Školovanje vojnih osoba organizira se i provodi na dvije temeljne razine izobrazbe i to:
– Granska vojna izobrazba
– Intergranska vojna izobrazba.
Članak 16.
Granska vojna izobrazba organizira se na razini grana Oružanih snaga, a provode je granska zapovjedništva za izobrazbu i obuku.
Gransku vojnu izobrazbu čine sljedeći oblici vojne izobrazbe razine roda/službe:
1. Temeljna časnička izobrazba
2. Tečaj za zapovjednika voda
3. Tečaj za zapovjednika satnije/bitnice
4. Napredni tečaj roda/službe.
Članak 17.
Temeljna časnička izobrazba osposobljava vojne osobe i vojne stipendiste za uspješno obavljanje početnih časničkih dužnosti odgovarajućeg roda/službe, sa zadaćom da ih upozna s temeljnim elementima vojne organizacije, vođenja i upravljanja te taktičkim postavkama uporabe postrojbi.
Na temeljnu časničku izobrazbu upućuju se:
– kadeti-polaznici vojnih akademija u inozemstvu nakon završetka akademije,
– osobe primljene u djelatnu vojnu službu na dužnost djelatnog časnika, a koje nemaju odgovarajuću časničku izobrazbu,
– pričuvni časnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu, a nemaju završenu temeljnu časničku izobrazbu,
– djelatni vojnici odnosno mornari i djelatni dočasnici koji udovoljavaju zakonom propisane uvjete za raspoređivanje na časničku dužnost i
– vojni stipendisti nakon završetka civilnog školovanja.
Članak 18.
Ročnik može biti upućen na temeljnu časničku izobrazbu ako je završio odgovarajuću višu, visoku školu ili učilište i ako je tijekom odsluženja vojnog roka uspješno završio temeljnu i specijalističku vojničku obuku.
Članak 19.
Ako djelatnim časnikom želi postati kandidat koji iz bilo kojeg razloga nije odslužio vojni rok i ne mora ga služiti (npr. žene), on se po odabiru upućuje na posebnu pripremnu vojnu obuku, koja načelno sadrži program temeljne i specijalističke obuke ročnika. Po uspješno završenoj pripremnoj obuci, kandidat se upućuje na temeljnu časničku izobrazbu, a zatim je njegova izobrazba i daljnji profesionalni razvoj jednak kao kod ostalih kandidata.
Članak 20.
Ako Ministarstvo obrane s odgovarajućom visokom školom ili učilištem uspostavi poseban studij za određeni vojno strukovni profil djelatnih časnika (npr. za pilote), sadržaji temeljne i specijalističke obuke vojnika provode se organiziranjem i provedbom ljetnih kampova za stipendiste – kadete.
Članak 21.
Temeljnu časničku izobrazbu ne pohađaju vojni stipendisti i kadeti koji su sadržaj temeljne časničke izobrazbe odslušali kroz nastavni program učilišta ili odgovarajuće organizirane oblike osposobljavanja za časnika.
Članak 22.
Tečaj za zapovjednika voda osposobljava i usavršava časnike za početnu zapovjednu dužnost, odnosno za vođenje i zapovijedanje vodom.
Djelatne časnike se osposobljava za dnevno vođenje i zapovijedanje vodom, provedbu obuke u vodu, uporabu tehničko materijalnih sredstava (u daljnjem tekstu: TMS) te izvršenje vojnih i drugih stručnih poslova u sklopu postrojbe više razine.
Na tečaj za zapovjednika voda upućuju se vojne osobe koje su završile temeljnu časničku izobrazbu.
Članak 23.
Tečaj za zapovjednika satnije/bitnice osposobljava časnike za vođenje i zapovijedanje satnijom/bitnicom.
Časnika se osposobljava za sustavno vođenje i zapovijedanje satnijom/bitnicom, planiranje, provedbu i raščlambu obuke i izobrazbe satnije/bitnice te taktičko tehničku-uporabu satnije/bitnice.
Na tečaj se upućuju časnici sa činom natporučnika/poručnika fregate ili satnika/poručnika bojnog broda.
Članak 24.
Napredni tečaj roda/službe stručno priprema časnike za obnašanje specifičnih dužnosti roda/službe u okviru grane.
Časnika se osposobljava za usavršavanje stečenih znanja sposobnosti i vještina roda/službe, praktičnu primjenu istih u vođenju i zapovijedanju postrojbama roda/službe, izradu i vođenje svih dokumenata taktičke razine te stalno usavršavanje i primjenu znanja u izobrazbi i obuci.
Na izobrazbu se upućuju časnici sa činom natporučnika/poručnika fregate ili satnika/poručnika bojnog broda, koji su uspješno obnašali dužnost zapovjednika voda ili zamjenika zapovjednika satnije ili druge odgovarajuće dužnosti iste razine u rodu/službi.
Članak 25.
Intergranska vojna izobrazba organizira se i provodi u Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku, a istu na razini aktivnosti združenih snaga čine sljedeći oblici izobrazbe:
1. Tečaj za nižeg stožernog časnika
2. Zapovjedno-stožerna škola taktike
3. Tečaj za zapovjednika bojne/diviziona
4. Tečaj za zapovjednika brigade
5. Tečaj operacijskog umijeća
6. Tečaj strategijskog planiranja
7. Ratna škola.
Članak 26.
Tečaj za nižeg stožernog časnika organizira i provodi Zapovjedno-stožerna škola, a osposobljava časnike za obnašanje dužnosti u stožerima svih razina (združena bojna-brigada, korpus, Glavni stožer Oružanih snaga).
Časnika se osposobljava za poznavanje odnosa i procesa u stožerima združeno taktičkih postrojbi te odnosa i procesa u stožerima operativnih sustava.
Na tečaj se upućuju časnici sa završenim naprednim tečajem roda/službe i sa činom natporučnika/poručnika fregate ili satnika/poručnika bojnog broda, koji su odgovarajuće vrijeme uspješno obnašali dužnosti zamjenika zapovjednika satnije/bitnice ili zapovjednika satnije/bitnice ili druge odgovarajuće dužnosti iste razine u stožerima rodovskih bojni.
Članak 27.
Zapovjedno-stožernu školu taktike organizira i provodi Zapovjedno-stožerna škola, a priprema časnike za obnašanje viših zapovjedno-stožernih dužnosti.
Časnici se osposobljavaju za razumijevanje problema taktike, razumijevanje integriranja snaga različitih grana u operacijama te kreativno taktičko promišljanje kroz provedbu stožernih procesa u pripremi i provedbi taktičkih operacija.
Na tečaj se upućuju časnici sa završenim naprednim tečajem roda/službe i sa činom satnika/poručnika bojnog broda do pukovnika/kapetana fregate, koji su odgovarajuće vrijeme uspješno obnašali dužnosti zapovjednika satnije/bitnice ili zamjenika zapovjednika bojne/diviziona ili odgovarajuće zapovjedno-stožerne i druge dužnosti ustrojbene razine satnik/poručnik bojnog broda do bojnik/kapetan korvete.
Članak 28.
Tečaj za zapovjednika bojne/diviziona organizira i provodi Zapovjedno-stožerna škola, a ciljano priprema odabrane časnike umijeću zapovijedanja bojnom/divizionom kao združenom taktičkom postrojbom (nerodovskom).
Časnici se osposobljavaju za sustavno vođenje i zapovijedanje bojnom/divizionom, planiranje, provedbu i raščlambu izobrazbe i obuke bojne/diviziona te uporabu bojne/diviziona u provedbi operativnih zadaća.
Na tečaj se upućuju časnici sa završenom zapovjedno-stožernom školom taktike i sa činom satnik/poručnik bojnog broda do pukovnik/kapetan fregate.
Članak 29.
Tečaj za zapovjednika brigade organizira i provodi Zapovjedno-stožerna škola, a osposobljava časnike umijeću zapovijedanja brigadom.
Časnike se osposobljava za sustavno vođenje i zapovijedanje brigadom, planiranje, provedbu i raščlambu izobrazbe i obuke brigade te uporabu brigade u provedbi operativnih zadaća.
Na tečaj se upućuju časnici s najmanje završenom zapovjedno-stožernom školom taktike i sa činom pukovnik/kapetan fregate do brigadir/kapetan bojnog broda.
Članak 30.
Tečaj operacijskog umijeća organizira i provodi Zapovjedno--stožerna škola, a priprema časnike za obnašanje najodgovornijih čelnih stožernih dužnosti u združenim stožerima operativne i strategijske razine.
Časnike se osposobljava za razumijevanje i poznavanje doktrine združenih snaga, razumijevanje svekolike problematike operacijskog umijeća te razumijevanje i provedbu stožernih procesa integriranja snaga različitih rodova i grana u operacijama domene operativnog umijeća.
Na tečaj se upućuju časnici sa završenom zapovjedno-stožernom školom taktike i sa činom bojnik/kapetan korvete do pukovnik/kapetan fregate, koji su odgovarajuće vrijeme uspješno obnašali zapovjedno-stožerne dužnosti ustrojbene razine bojnik/kapetan korvete do pukovnik/kapetan fregate.
Članak 31.
Tečaj strategijskog planiranja organizira i provodi Ratna škola, a priprema djelatnike Ministarstva obrane i časnike Oružanih snaga za obnašanje najviših civilnih i vojnih dužnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama.
Polaznike se osposobljava za razumijevanje i upravljanje procesima i sadržajima strategijskog planiranja te razumijevanje i svladavanje složenog procesa upravljanja resursima obrane.
Na tečaj se upućuju državni službenici i časnici koji obnašaju najodgovornije čelne dužnosti u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru Oružanih snaga (načelnici odjela, načelnici i zamjenici načelnika službi i uprava i drugi djelatnici iste razine).
Članak 32.
Ratna škola priprema časnike za obnašanje najodgovornijih i najviših zapovjedno-stožernih dužnosti u Oružanim snagama.
Časnike se osposobljava za zapovijedanje i vođenje združenim snagama na operativnom i strategijskom nivou, upravljanje procesima i sadržajima strategijskog planiranja te vođenje složenog procesa upravljanja resursima obrane.
Na školu se upućuju časnici sa činom pukovnika/kapetana fregate do brigadira/kapetan bojnog broda koji su određeno vrijeme uspješno obnašali visoke zapovjedno-stožerne dužnosti i sa završenom najmanje zapovjedno-stožernom školom.
Školovanje dočasnika
Članak 33.
Vojna izobrazba dočasnika i vojnika organizira se i provodi na dvije temeljne razine izobrazbe i to:
1. Granska vojna izobrazba
2. Intergranska vojna izobrazba.
Članak 34.
Granska vojna izobrazba djelatnih dočasnika i vojnika organizira se na razini grana Oružanih snaga, a provode je granska zapovjedništva za izobrazbu i obuku.
Istu čine tri stupnja izobrazbe na razini roda/službe i to:
1. Tečaj za razvoj temeljnih sposobnosti vođenja (u daljnjem tekstu: TRTSV),
2. Temeljna dočasnička izobrazba (u daljnjem tekstu: TDI),
3. Viša dočasnička izobrazba (u daljnjem tekstu: VDI).
Članak 35.
TRTSV predstavlja prvi stupanj izobrazbe i sastoji se od zajedničkog dijela, koji je jednak za sve rodove, službe i službe svake grane, te od specijalističkog dijela, specifičnog za rod ili službu. Program ove izobrazbe sadrži i programe koji se obrađuju na tečaju za razvodnike. Program ove izobrazbe prilagođen je vojnicima koji imaju višegodišnje uspješno vojničko iskustvo i iskustvo u obnašanju dočasničkih dužnosti.
TRTSV osposobljavaju se polaznici za uspješno obnašanje dužnosti dočasnika – vođa skupina i druge dočasničke dužnosti iste razine.
Članak 36.
TDI predstavlja drugi stupanj izobrazbe i sastoji se od zajedničkog dijela, koji je jednak za sve rodove i službe svake grane, te od specijalističkog dijela, specifičnog za rod ili službu. Program ove izobrazbe prilagođen je dočasnicima koji imaju višegodišnje iskustvo i prethodno završen TRTSV. Polaznici su dočasnici čina skupnik/desetnik.
TDI osposobljavaju se polaznici za uspješno obnašanje dužnosti djelatnih dočasnika – zapovjednika posade/desetine i druge dočasničke dužnosti iste razine.
Članak 37.
VDI predstavlja treći stupanj izobrazbe i sastoji se od zajedničkog dijela, koji je jednak za sve rodove i službe svake grane, te od specijalističkog dijela, specifičnog za rod ili službu. Polaznici su dočasnici čina desetnik/narednik.
VDI osposobljavaju se dočasnici za dužnosti prvog dočasnika voda, prvog dočasnika satnije i/ili za stožernog dočasnika razine bojna/brigada, te za druge dočasničke dužnosti iste razine, a koji su uspješno obavljali prethodne niže dočasničke dužnosti.
Članak 38.
Intergranska vojna izobrazba organizira se na razini Oružanih snaga, a provodi je Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku. Istu čini Visoka dočasnička izobrazba (u daljnjem tekstu: VsDI).
Članak 39.
VsDI predstavlja četvrti stupanj izobrazbe dočasnika i sastoji se od zajedničkog dijela, koji je jednak za sve grane Oružanih snaga. Polaznici izobrazbe su dočasnici čina narednik/nadnarednik.
VsDI osposobljava dočasnike za dužnosti prvog dočasnika bojne i više i/ili za stožernog dočasnika razine korpusa i više, te za druge dočasničke dužnosti iste razine, a koji su uspješno obavljali prethodne niže dočasničke dužnosti.
Članak 40.
Pričuvnom vojniku čina razvodnika s uspješno završenim Tečajem za razvodnike tijekom obvezatnog služenja vojnog roka te nakon 2 godine uspješnog obnašanja službe priznaje se TRTSV i može se dodijeliti čin skupnika.
Članak 41.
Profesionalni razvoj i promicanje u viši čin djelatnog dočasnika ovisi o uspješnom obnašanju dužnosti i uspješnom završetku odgovarajuće razine vojne izobrazbe.
Članak 42.
Ministarstvo obrane na prijedlog Glavnog stožera Oružanih snaga određuje školu iz sustava civilne izobrazbe koja je odgovarajuća za svaku od dočasničkih vojnostručnih specijalnosti.
Članak 43.
Glavni stožer Oružanih snaga, sukladno potrebama i planovima Oružanih snaga te sukladno planovima i smjernicama Ministarstva obrane o provedbi izobrazbe dočasnika, određuje broj polaznika odgovarajućeg stupnja dočasničke izobrazbe, na temelju potreba za određenim vojnostručnim specijalnostima.
Članak 44.
Djelatni vojnik koji je završio odgovarajuću civilnu izobrazbu, određeno vrijeme proveo na vojničkim i dočasničkim dužnostima, te zadovoljava ostale zakonom propisane uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu može postati djelatni dočasnik sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama.
Članak 45.
Ako djelatnim dočasnikom želi postati ženska osoba iz građanstva koja nije odslužila vojni rok i ne mora ga služiti, ona se u djelatnu vojnu službu prima sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama.
Po odabiru osoba iz stavka 1. upućuje na posebnu pripremnu vojnu obuku, koja načelno sadrži program temeljne i specijalističke obuke. Po uspješnom završetku pripremne vojne obuke osoba se raspoređuje u Oružane snage na dužnost djelatnog vojnika.
Ženska osoba koja je završila odgovarajuću civilnu izobrazbu, određeno vrijeme provela na vojničkim i/ili dočasničkim dužnostima, te zadovoljava ostale zakonom propisane uvjete za prijam na dočasničku dužnost može postati djelatni dočasnik sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama.
Školovanja pričuvnih časnika, dočasnika i vojnika
Članak 46.
Pričuvni časnici i dočasnici biraju se po istim kriterijima kao i djelatni časnici i dočasnici, a zatim prolaze sustav vojne izobrazbe koji im omogućuje dostizanje istih razina znanja i vještina.
Na ovaj se način omogućava prijelaz časnika i dočasnika iz pričuve u djelatni sastav Oružanih snaga, sukladno potrebama Oružanih snaga i osobnim željama pojedinaca.
Članak 47.
Oblici provedbe izobrazbe za pričuvne časnike i dočasnike mogu se međusobno razlikovati, ali moraju osigurati istu razinu osposobljenosti za obnašanje vojnih dužnosti.
Školovanje državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane te državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama
Članak 48.
Školovanje državnih službenika i namještenika na službi u Ministarstvu obrane te službenika i namještenika u Oružanim snagama temelji se na civilnom sustavu izobrazbe, a samo djelomično prema potrebi i na vojnom sustavu izobrazbe.
Članak 49.
Temeljna polazišta o izobrazbi državnih službenika i namještenika su:
– izobrazba i usavršavanje provodi se u civilnim ustanovama: znanstvenim i stručnim studijem na učilištima i školama, specijalizacijama, poslijediplomskim studijima, polaganjem stručnih i pravosudnih ispita, različitim funkcionalnim tečajevima, simpozijima, znanstvenim i stručnim skupovima i drugim oblicima izobrazbe i usavršavanja u civilnim institucijama,
– sustavna izobrazba državnih službenika u vojnom pogledu provodi se u obrazovnim ustanovama Oružanih snaga,
– tečajevi i seminari o zapovjedno-stožernim odnosima, mogu se planirati i provoditi za državne službenike paralelno ili zajedno sa tečajevima i seminarima za časnike Oružanih snaga,
– seminari i radionice u specifičnim poljima vojne karijere, kao što su seminari: o logistici, o planiranju, programiranju i proračunu, upravljanju osobljem, upravljanju resursima i slično, mogu se po potrebi planirati i provoditi u organizacijskim dijelovima Ministarstva obrane i Oružanih snaga,
– upućivanje državnih službenika i namještenika na izobrazbu u inozemstvo provodi se kroz vojnu suradnju i druge oblike prijenosa znanja (simpoziji, tematski stručni skupovi, radionice i drugo).
Članak 50.
Sustav ocjenjivanja državnih službenika i namještenika, te procjena potreba za rad na višim razinama i na odgovarajućim poslovima i dužnostima su od posebne važnosti za upućivanje državnih službenika i namještenika na izobrazbu i druge oblike profesionalnog razvoja.
Školovanje državnih službenika
Članak 51.
Izobrazbu državnih službenika organizira i provodi Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku u suradnji s Upravama Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga. Istu čine sljedeći oblici i razine izobrazbe:
1. Temeljni tečaj za državne službenike
2. Napredni tečaj za državne službenike.
Članak 52.
Temeljni tečaj za državne službenike ima jedinstven sadržaj za sve profile državnih službenika. Svrha ovog tečaja je upoznati polaznike s vojnim okruženjem i pripremiti ih za uspješno obnašanje poslova savjetnika, viših savjetnika, te nakon određenog iskustva, voditelja pododsjeka. Na tečaju se upoznaju s ustrojem Ministarstva obrane i Oružanih snaga, zakonima, propisima i odnosima u Ministarstvu obrane i Oružanih snaga, te sustavima vođenja, upravljanja i zapovijedanja Oružanim snagama.
Kandidati na ovu razinu izobrazbe za državne službenike, mogu biti upućeni po prijemu u službu, uz uvjet stečenog odgovarajućeg stupnja civilnog obrazovanja.
Članak 53.
Napredni tečaj za državne službenike ima jedinstven sadržaj za sve profile državnih službenika. Svrha ovog tečaja je pripremiti odabrane polaznike za uspješno obnašanje viših službeničkih dužnosti i poslova čelnika odsjeka, odjela i ureda u upravama Ministarstva obrane. Na tečaju se upoznaju s upravljanjem vojnim organizacijama, izabranim propisima, sustavima vođenja, upravljanja i zapovijedanja Oružanim snagama, sustavom planiranja, programiranja i izrade proračuna obrane i dr.
Kandidati na ovu razinu izobrazbe mogu biti upućeni poslije uspješnog obnašanja poslova savjetnika, viših savjetnika, voditelja pododsjeka i ostalih službeničkih dužnosti iste razine.
Članak 54.
Razine izobrazbe iz članka 51. ovoga Pravilnika, osposobljavaju polaznike za određenu dužnost u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane. Profesionalni razvoj državnih službenika ovisi o uspješnom obnašanju dužnosti i civilnoj, odnosno vojnoj izobrazbi.
Članak 55.
Vojna izobrazba državnih službenika istovjetna je za polaznike svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
Zadaća vojne izobrazbe državnih službenika je kvalitetna izobrazba u posebnom vojno-stručnom pogledu.
Znanja i vještine, potrebite za određeno uže stručno područje ustrojbene cjeline u kojoj su zaposleni, polaznici stječu na seminarima, radionicama i stručnim tečajevima koji nisu dio slijednog i progresivnog sustava izobrazbe, već čine dio funkcionalnog sustava izobrazbe i razvoja.
Članak 56.
Razdoblje provedeno u određenom rasponu dužnosti prije upućivanja na slijedeću razinu izobrazbe ovisi o potrebama Ministarstva obrane i Oružanih snaga te uspješnosti državnog službenika.
Školovanje namještenika
Članak 57.
Potrebe za profesionalnim razvojem namještenika sukladne su dužnostima koje oni obnašaju. Namještenici se za svoje dužnosti osposobljavaju civilnom izobrazbom, te za njihovu izobrazbu nije uspostavljen slijedni i progresivni sustav vojne izobrazbe.
Članak 58.
Posebni programi vojno-stručnog osposobljavanja mogu se razviti nakon određivanja potreba i zahtjeva poslova te prosudbe trenutnih znanja i vještina namještenika. Nakon utvrđivanja zahtjeva i stvarnih sposobnosti namještenika, mogu se razvijati konkretni odgovarajući tečajevi institucionalne izobrazbe za namještenike.
Članak 59.
Temeljnu izobrazbu namještenika provode obrazovne ustanove Republike Hrvatske. U slučaju posebnih potreba Ministarstva obrane i Oružanih snaga za osobama određene stručnosti, nadležna tijela mogu pokrenuti ili potaknuti izobrazbu u suradnji s odgovarajućim srednjoškolskim ustanovama.
Članak 60.
Naknadnu izobrazbu i obuku namještenika u specifičnim područjima provode obrazovne ustanove Republike Hrvatske, koje u tom cilju surađuju s nadležnim tijelima Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
Članak 61.
Naknadna vojna obuka i izobrazba namještenika može biti organizirana u obliku posebnih tečajeva u vojnim učilištima ili postrojbama i ustanovama Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
B) FUNKCIONALNA IZOBRAZBA
Članak 62.
Funkcionalna izobrazba je stjecanje znanja i vještina koja neposredno ne utječe na karijeru vojne osobe, državnog službenika i namještenika Oružanih snaga i Ministarstva obrane, ali pridonose provedbi postavljenih zadaća.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka, mogu se uz programe sustavne i slijedne izobrazbe, po potrebi dodatno obučavani i osposobljavani po posebnim programima vojnog ili civilnog osposobljavanja i usavršavanja, odnosno po programima vojne i civilne funkcionalne izobrazbe.
Članak 63.
Programima osposobljavanja i usavršavanja stječu se nova znanja, vještine i sposobnosti potrebite za rad ili praćenje i uporabu novih tehnologija.
Program vojnog osposobljavanja i usavršavanja može predložiti zapovjednik razine brigade (samostalne bojne) njemu ravne ili više razine, te načelnik službe – uprave Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga.
Članak 64.
Planiranje potreba za funkcionalnom izobrazbom, organizacija i provedba iste u nadležnosti su uprava odnosno službi Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga sukladno njihovom strukovnom području rada.
Članak 65.
Program vojnog osposobljavanja i usavršavanja za vojne osobe, državne službenike i namještenike u Oružanim snagama, odobrava načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga.
Ako program iz stavka 1. ovoga članka traje duže od mjesec dana odobrava ga načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga uz suglasnost ministra obrane ili osobe koju ministar ovlasti.
Programe vojnog osposobljavanja i usavršavanja mogu provoditi civilne odnosno vojne obrazovne ustanove.
Članak 66.
Postupak izrade nastavnih planova i programa te provedba programa vojnog osposobljavanja i usavršavanja provodi se po istim načelima koja važe za programe slijedne i rastuće vojne izobrazbe.
C) ŠKOLOVANJE U GRAĐANSTVU (civilna izobrazba)
Članak 67.
Školovanje u građanstvu (civilna izobrazba) podrazumijeva izobrazbu vojnih osoba, kadeta i vojnih stipendista Ministarstva obrane i Oružanih snaga na strukovnim, srednjim, višim i visokim školama i učilištima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, a obuhvaća:
– školovanje uz rad djelatnih časnika, dočasnika i namještenika na strukovnim i srednjim školama radi stjecanja trogodišnje i četverogodišnje srednje stručne spreme,
– školovanje uz rad djelatnih časnika, dočasnika i državnih službenika na visokim učilištima radi stjecanja odgovarajuće izobrazbe na stručnom dodiplomskom i sveučilišnom dodiplomskom studiju,
– školovanje djelatnih časnika, dočasnika i državnih službenika po modelu redovite izobrazbe radi stjecanja odgovarajuće izobrazbe na stručnom dodiplomskom i sveučilišnom dodiplomskom studiju,
– školovanje i stipendiranje kadeta i vojnih stipendista na visokim učilištima radi popune Oružanih snaga s djelatnicima nedostajućih profila,
– poslijediplomsko školovanje i specijalistička usavršavanja djelatnih časnika i državnih službenika,
– pohađanje tečajeva, seminara i programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije,
– polaganje stručnih i pravosudnih ispita.
D) ŠKOLOVANJE U INOZEMSTVU
Članak 68.
Školovanje u inozemstvu u smislu ovoga Pravilnika je proces stjecanja znanja i vještina za razvoj sposobnosti koje se ostvaruje kroz izobrazbu i obuku na vojnim i civilnim učilištima u inozemstvu, a provodi na dodiplomskim i poslijediplomskim studijama, strukovnim specijalizacijama i stručnim tečajeva, te ostalim oblicima stručnog osposobljavanja i usavršavanja.
Članak 69.
Vojne osobe, kadeti, državni službenici i namještenici te vojni i civilni stipendisti (u daljnjem tekstu: kandidati za izobrazbu u inozemstvu) pripremaju se, upućuju i pohađaju izobrazbu u inozemstvu u skladu s ovim Pravilnikom, godišnjim Planom i programom međunarodne vojne izobrazbe i obuke (MVIO) i drugim propisima iz područja obrane.
Članak 70.
Odluku o provedbi godišnjeg Plana i programa međunarodne vojne izobrazbe i obuke donosi ministar obrane na prijedlog pomoćnika ministra za ljudske resurse.
Članak 71.
Postupci planiranja, provedbe, praćenja i raščlambe izobrazbe u inozemstvu odvijaju se na temelju planskih dokumenta iz članka 13. ovoga Pravilnika.
Upućivanje pojedinog kandidata za izobrazbu u inozemstvo propisuje se Odlukom o upućivanju na izobrazbu u inozemstvo, koju donosi pomoćnik ministra za ljudske resurse.
Odluke o upućivanju na ratne škole i Studij nacionalne obrane donosi ministar obrane na prijedlog pomoćnika ministra za ljudske resurse.
Odluka o upućivanju na izobrazbu u inozemstvu donosi se najkasnije 3 tjedna prije početka izobrazbe.
Članak 72.
Odluka o upućivanju na izobrazbu u inozemstvu sadrži:
– naziv obrazovne institucije u koju se osoba upućuje na izobrazbu, naziv programa izobrazbe ili obuke, državu i mjesto izobrazbe;
– dan polaska i povratka, odnosno trajanja izobrazbe, te vrstu prijevoznog sredstva;
– uvjete smještaja i prehrane tijekom izobrazbe;
– iznos visine naknade za školarinu, kotizaciju i pokriće ostalih troškova koji proizlaze iz uvjeta izobrazbe, odnosno plana i programa (smještaj, prehrana, lokalni prijevoz, školski pribor, učila i pomagala…);
– zadaće nositelja planiranja, provedbe, upravljanja i praćenja izobrazbe u inozemstvu na plansko-provedbenoj i potporno-provedbenoj razini, u skladu s pravilnikom;
– ostala prava i obveze utvrđene međunarodnim sporazumima.
Članak 73.
Godišnjom Odlukom ministra obrane o provedbi Plana i programa međunarodne vojne izobrazbe i obuke (u daljnjem tekstu: MVIO) utvrđuju se:
– plan i način provedbe MVIO,
– nositelji planiranja,
– rokovi,
– iskazane potrebe ustrojstvenih jedinca Ministarstva obrane i Oružanih snaga za izobrazbom u inozemstvu,
– naziv i razine izobrazbe, raščlamba po zemljama održavanja izobrazbe, sažetak programa, broj polaznika, trajanje i vrijeme održavanja te pripadajućim uvjetima pohađanja (razina čina, stručna sprema, potrebna razina znanja stranog jezika),
– rokovi izvršenja pojedinih zadaća vezanih za izobrazbu u inozemstvu, tj. predlaganje, prijavljivanje, priprema, jezična doizobrazba, odabir, upućivanje, provedba i praćenje izobrazbe.
IV. PROVEDBA VOJNE I CIVILNE IZOBRAZBE I NADZOR
Članak 74.
Vojna izobrazba je trajni proces usvajanja znanja, vještina i sposobnosti koje osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika, stječu tijekom školovanja na vojnim učilištima, civilnim školama i inozemstvu.
Vojnu izobrazbu za potrebe Oružanih snaga provode Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku i Zapovjedništva za izobrazbu i obuku grana.
Zapovjedništva iz stavka 2. ovoga članka, surađuju s drugim zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga, sveučilištima, visokim učilištima i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, te sudjeluje u potpori i provedbi znanstveno-istra- živačkog rada od interesa za Oružane snage.
Članak 75.
Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku i Zapovjedništva za izobrazbu i obuku grana, nakon dobivene suglasnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga reguliraju način provođenja izobrazbe u svojim školama te pripremaju, provode i nadziru nastavni proces, prate rad nastavnika i instruktora te se brinu o pravima i obvezama polaznika vojne izobrazbe, kadeta i vojnih stipendista.
Članak 76.
Glavni stožer Oružanih snaga odgovoran je za organizaciju, programsko uobličavanje i provedbu svih oblika vojne izobrazbe u sustavu slijedno rastuće izobrazbe i profesionalnog razvoja djelatnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga, a koji se provode na vojnim učilištima u Republici Hrvatskoj.
Članak 77.
Uprava za ljudske resurse odgovorna je za cjelokupni nadzor obrazovnog sustava, unaprjeđenje i poboljšanje istoga, učinkovitu provedbu svih aktivnosti u sustavu izobrazbe te koordinaciju svih odgovornih nositelja.
Članak 78.
Pomoćnik ministra za ljudske resurse ovlašten je da u ime Ministarstva obrane zaključuje ugovore o školovanju sa strukovnim, srednjim, višim i visokim školama i učilištima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te vojnim školama i učilištima.
Pomoćnik ministra za ljudske resurse ovlašten je zaključivati i pojedinačne ugovore o školovanju s osobama iz članka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 79.
Vojne osobe, kadeti, državni službenici i namještenici te vojni i civilni stipendisti, pripremaju se, upućuju i pohađaju vojnu i civilnu izobrazbu u Republici Hrvatskoj u skladu s ovim Pravilnikom, godišnjom Odlukom o civilnoj i vojnoj izobrazbi i drugim propisima iz područja obrane.
Članak 80.
Godišnju odluku o civilnoj i vojnoj izobrazbi donosi ministar obrane na prijedlog pomoćnika ministra za ljudske resurse.
Godišnjom odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se:
– nositelji i suradnici na provedbi zadaća u sustavu izobrazbe,
– oblici i razine civilne i vojne izobrazbe,
– kalendar izobrazbe,
– rokovi izvršenja zadaća.
Članak 81.
Ministarstvo obrane surađuje s Ministarstvom znanosti i tehnologije, te sveučilištima, veleučilištima i drugim visokim učilištima pri uspostavi smjerova stručnih i znanstvenih studija, koji su odgovarajuća prethodna civilna izobrazba kandidata za časnike odgovarajućih profila (vojnopopisnih djelatnosti) grana, rodova i službi Oružanih snaga.
Na odgovarajućim visokim učilištima mogu se organizirati posebni izborni predmeti u okviru vojno-nastavnih modula, koji će biti obvezni za vojne stipendiste i kojima će dobiti potrebita predznanja iz stručnih i znanstvenih područja koja su relevantna za časnike određenih profila. Izborni predmeti u vojno-nastavnim modulima dostupni su svim studentima i imaju jednak status kao i svi drugi izborni predmeti na visokim učilištima.
Članak 82.
Tijekom studija za vojne stipendiste i kadete organiziraju se ljetni kampovi u granskim Zapovjedništvima za izobrazbu i obuku, tijekom kojih se provodi program koji sadrži temeljnu i specijalističku obuku vojnika odgovarajuće grane, roda ili službe.
Vojnog stipendista koji završi ovakav program upućuje se kao kadeta neposredno na temeljnu časničku izobrazbu, bez služenja vojnog roka.
Vojnom stipendistu i kadetu, koji je pohađao i uspješno završio ovako organiziranu vojnu obuku u ljetnom kampu i proveo propisano vrijeme na stažiranju, isto se priznaje kao služenje vojnog roka.
Članak 83.
Programi školovanja u vojnim učilištima, civilnim školama, i funkcionalnoj izobrazbi ostvaruju se na osnovi NPP.
NPP utvrđuje se svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, te kadrovski, didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.
Članak 84.
U izradi i usavršavanju nastavnih planova i programa vojno-nastavnih modula na visokim učilištima sudjeluje Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga, na temelju ugovora sa sveučilištem, veleučilištem ili visokim učilištem.
Odobreni i prihvaćeni planovi i sadržaji vojno-nastavnih modula ugrađuju se u nastavne planove i programe visokih učilišta sukladno zakonu i utvrđenom postupku.
Članak 85.
NPP vojne izobrazbe izrađuju vojna učilišta na temelju dostavljenih smjernica, u suradnji s odgovarajućim upravama Glavnog stožera Oružanih snaga i Ministarstva obrane.
Nastavni plan i program funkcionalne izobrazbe izrađuje ustanova ili postrojba koja će ga provoditi.
Članak 86.
Načelnik Glavnog stožera odobrava NPP vojne izobrazbe nakon usuglašavanja između uprava Glavnog stožera Oružanih snaga i Ministarstva obrane.
Ako se NPP odnosi na izobrazbu koja traje više od mjesec dana, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga će NPP odobriti nakon dobivanja suglasnosti od ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/03-04/1 Urbroj: 512-01-03-24 Zagreb, 16. lipnja 2003.
Ministrica Željka Antunović, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306002.html