Objavljeno u NN 141/06 od 27.12.2006.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2006. godine. Klasa: 011-01/06-01/103 Urbroj: 71-05-03/1-06-2 Zagreb, 19. prosinca 2006.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Članak 1.

U Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, br. 158/03. i 100/04.) u članku 2. točki 8. iza riječi u zagradi: »(upravne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i sl.)« umjesto zareza se stavlja točka, a riječi: »te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i sl.)« brišu se. Iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi:  »9. prekrcajna oprema su pojedinačni uređaji, strojevi, procesne instalacije, lučke dizalice i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugrađeni u građevinu i služe tehnološkom procesu u luci i ne čine pomorsko dobro.« Dosadašnja točka 9. postaje točka 11.

Članak 2.

U članku 17. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »Ne može se dati koncesija fizičkoj ili pravnoj osobi koja je gospodarski koristila pomorsko dobro bez pravne osnove i /ili uzrokovala štetu na pomorskom dobru ukoliko prethodno ne plati naknadu štete zbog stjecanja bez osnove, s tim da visina naknade štete ne može biti manja od naknade za koncesiju, koju bi bio dužan platiti ovlaštenik koncesije da pomorsko dobro koristi na temelju valjane pravne osnove.«

Članak 3.

U članku 19. stavak 5. briše se.

Članak 4.

U članku 20. stavku 3. iza riječi: »koja obuhvaća« dodaju se riječi: »korištenje ili«. Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase: »Iznimno, ako je određeni projekt u interesu Republike Hrvatske ili ako to ocjeni opravdanim, Vlada Republike Hrvatske uvijek može odlučiti o raspisivanju javnog prikupljanja ponuda i davanju koncesije na pomorskom dobru. U slučaju promjene namjene prostora koje je obuhvaćeno koncesijom, promjenom dokumenata prostornog uređenja, ovlaštenik koncesije može zatražiti promjenu namjene koncesije u kojem slučaju davatelj koncesije može odlučiti o izmijeni odluke o koncesiji te utvrditi nove uvjete, opseg i obuhvat korištenja pomorskog dobra.«

Članak 5.

U članku 28. stavku 3. iza riječi: »iznosu« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »osim za koncesije gradnje infrastrukture (vodovodna, kanalizacijska, energetska i telefonska) u kojem slučaju se naknada utvrđuje kao za gospodarsku upotrebu pomorskog dobra«.

Članak 6.

Iza članka 37. dodaje se članak 37.a koji glasi:

»Članak 37.a

Republika Hrvatska može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi utvrđenja pomorskog dobra, naknade štete ili stjecanja bez osnove protiv osoba koje gospodarski koriste ili su koristile pomorsko dobro bez koncesije ili koncesijskog odobrenja i time ostvarile određenu korist ili svojim radnjama uzrokovale štetu.«

Članak 7.

Članak 65. mijenja se i glasi: »Vrste lučkih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet su: 1. privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajućih objekata, 2. ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba i drugih materijala, 3. prihvat i usmjeravanje vozila u svrhu ukrcaja ili iskrcaja vozila s uređenih lučkih površina, 4. ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme, 5. ostale gospodarske djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i djelatnosti iz točke 1. do 4. ovoga članka (npr. opskrba brodova, pružanje usluga putnicima, tegljenje, servisi lučke mehanizacije i ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi kontrole kakvoće robe i dr.). Na lučkom području mogu se obavljati i druge djelatnosti ako je to propisano posebnim zakonom, kao i obavljanje drugih djelatnosti koje ne umanjuje ni otežava obavljanje osnovnih lučkih djelatnosti predviđenih u stavku 1. ovoga članka. Poslovi pomorske agencije i otpremnički poslovi obavljaju se na temelju odobrenja nadležne lučke uprave. Ministar će donijeti akt kojim se propisuju kriteriji i tehničko-tehnološki uvjeti za obavljanje djelatnosti, kao i kriterije i maksimalne iznose za određivanje lučkih tarifa i to razlikujući teretne od putničkih luka, te kriterije za produženje roka trajanja koncesije iz članka 9. ovoga Zakona.«

Članak 8.

U članku 66. stavku 5. točki 2. riječi: »točke 4. ovoga Zakona« zamjenjuju se riječima: »točke 5. ovog Zakona«.

Članak 9.

U članku 67. dodaje se stavak 6. koji glasi: »Lučka uprava može iznimno, na zahtjev ovlaštenika, uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, za koncesiju iz članka 66. stavka 5. točke 3. i 4. ovoga Zakona i za prvenstvenu koncesiju produžiti rok trajanja koncesije do ukupno 50 godina, za određena područja i odgovarajuće djelatnosti, te sukladno tome izmijeniti i ostale uvjete iz odluke i ugovora o koncesiji u slučajevima: – ako nove investicije to gospodarski opravdavaju, – ako nastupi viša sila.«

Članak 10.

U članku 74. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:  »Lučko područje luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja obuhvaća područje namijenjeno za obavljanje linijskog pomorskog prometa, komunalni vez koji obuhvaća vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave, nautički vez za nautička plovila, ribarski vez i privezišta. Kriterije za određivanje namjene pojedinog dijela luke prema prethodnom stavku, način plaćanja, uvjete korištenja, te određivanja visine naknade i raspodjele propisati će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno planiranje.«

Članak 11.

U članku 75. dodaje se stavak 5. koji glasi: »Ministar će donijeti propis kojim će se odrediti kriteriji za osnivanje više lučkih uprava iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 12.

U članku 78. stavak 2. mijenja se i glasi: »U lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u kojima ne postoji gospodarski interes za pružanje usluga prihvata otpada, opskrbe vodom i električnom energijom, te usluge može pružati lučka uprava.« Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »Prihodi ostvareni pružanjem usluga iz prethodnog stavka moraju se prikazati u bilanci lučke uprave, te biti odvojeni od naplate lučkih pristojbi.«

Članak 13.

U članku 106. stavak 3. mijenja se i glasi: »Žalba protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.«

Članak 14.

Članak 110. briše se.

Članak 15.

U članku 111. stavak 6. briše se.

Članak 16.

U članku 114. stavku 1. točka 5. briše se.  Dosadašnja točka 6., koja postaje točka 5., mijenja se i glasi:  »5. ako u more ili na morsku obalu baca, odlaže ili ispušta krute, tekuće ili plinovite tvari kojima se onečišćuje pomorsko dobro (članak 88).« Dosadašnja točka 7. postaje točka 6. U stavku 2. i stavku 3. riječi: »5.000,00 do 10.000,00« zamjenjuju se riječima: »15.000,00 do 100.000,00« Stavak 4. se briše.

Članak 17.

U članku 118. stavci 10. i 11. se brišu.

Članak 18.

Iza članka 118. dodaje se članak 118.a koji glasi:

»Članak 118.a

Sve lučke dizalice koje su stalno učvršćene na lučko područje u lukama otvorenim za javni promet, odnosno u lukama posebne namjene, do stupanja na snagu ovog Zakona postaju vlasništvo Republike Hrvatske . Republika Hrvatska prenosi na upravljanje sve dizalice na luč­kom području u lukama otvorenim za javni promet nadležnoj lučkoj upravi koja ih daje na korištenje ovlašteniku koncesije prema uvjetima iz ugovora o koncesiji. Republika Hrvatska prenosi na korištenje sve dizalice u lukama posebne namjene ovlaštenicama koncesije prema uvjetima iz ugovora o koncesiji.«

Članak 19.

U članku 120. stavku 1. točka c) briše se.

Članak 20.

Ovlašćuje se ministar da u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donese propis: 1. o kriterijima i tehničko-tehnološkim uvjetima za obavljanje djelatnosti, kao i kriterije za određivanje lučkih tarifa u lukama otvorenim za javni promet iz članka 7. stavak 4. ovoga Zakona. 2. o kriterijima za osnivanje više lučkih uprava na području jedne županije iz članka 11. ovoga Zakona. Ovlašćuje se ministar da u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno planiranje donese propis o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda iz članka 10. ovoga Zakona.

Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 934-01/06-01/02 Zagreb, 15. prosinca 2006.

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r.