NN 33/03 od 05.03.2003. Pravilnik o energetskoj bilanci

Objavljeno u NN 33/03 od 05.03.2003.:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju članka 9. stavka 4. Zakona o energiji (»Narodne novine« broj 68/2001) ministar gospodarstva donosi

PRAVILNIK O ENERGETSKOJ BILANCI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom se propisuje sadržaj i način dostave podataka koje su tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave i energetski subjekti dužni dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) radi utvrđivanja prijedloga energetskih bilanci.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji (»Narodne novine«, broj 68/01), Zakonom o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 68/01), Zakonom o tržištu plina (»Narodne novine«, broj 68/01) te Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata (»Narodne novine«, broj 68/01).

Članak 3.

(1) Godišnja energetska bilanca obuhvaća analizu iskorištavanja primarnih oblika energije, energetskih transformacija, uporabe transformiranih oblika, uvoza i izvoza primarnih i transformiranih oblika energije te uporabe pojedinih oblika energije za opskrbu neposrednih kupaca energije.

(2) Godišnja energetska bilanca izrađuje se u tri faze:

1. Prikupljanje podataka i izrada predviđene energetske bilance za sljedeću godinu (u daljnjem tekstu: predviđena energetska bilanca),

2. Mjesečno praćenje ostvarenja karakterističnih veličina iz predviđene energetske bilance,

3. Izrada konačne ostvarene energetske bilance po završetku kalendarske godine.

II. PRIKUPLJANJE PODATAKA I IZRADA PREDVIĐENE ENERGETSKE BILANCE

Članak 4.

(1) Ministarstvo je odgovorno za organizaciju i koordinaciju prikupljanja podataka potrebnih za izradu predviđene energetske bilance.

(2) Metodologija, organizacija i dinamika izrade te sadržaj predviđene energetske bilance opisani su u Prilogu I. (tekstualnom prikazu) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

A. PODACI POTREBNI ZA IZRADU PREDVIĐENE BILANCE

Članak 5.

(1) Energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje električne energije, prijenosa električne energije, vođenja elektroenergetskog sustava, organiziranja tržišta električnom energijom, dobave plina, transporta plina, distribucije plina, proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta, transporta naftnih derivata produktovodima i drugim oblicima transporta, trgovine na veliko naftnim derivatima, skladištenja nafte i naftnih derivata, proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije, opskrbe toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog prirodnog plina dužni su dostaviti Ministarstvu planske i ostvarene veličine razrađene prema mjesecima.

(2) Planske veličine za sljedeću godinu energetski subjekti su dužni dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku najkasnije do 1. studenoga tekuće godine.

(3) Ostvarene mjesečne veličine energetski subjekti su dužni dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku najkasnije do 20. dana u sljedećem mjesecu.

(4) Sadržaj podataka iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka detaljno je, za svaki energetski subjekt, prikazan:

1. u Prilogu I. (tekstualnom prikazu) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

2. u Prilogu II. (tabličnom prikazu podataka) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

B. PODACI POTREBNI ZA IZRADU OSTVARENE GODIŠNJE ENERGETSKE BILANCE

Članak 6.

(1) Osim podataka iz članka 5. ovoga Pravilnika za izradu ostvarene godišnje energetske bilance potrebni su i dodatni podaci.

(2) Dodatne podatke, na temelju ankete, dostavljaju Ministarstvu energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije električne energije, opskrbe električnom energijom, trgovine naftnim derivatima, trgovanja, posredovanja i zastupanja na tržištu energije, transporta i skladištenja prirodnog plina, trgovine na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom, trgovine prirodnim plinom te trgovci na veliko i malo krutim gorivom.

(3) Dodatne podatke pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. ožujka.

(4) Sadržaj dodatnih podataka, za pojedinu pravnu osobu iz stavka 2. ovoga članka prikazan je:

1. u Prilogu I. (tekstualnom prikazu) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

2. u Prilogu II. (tabličnom prikazu podataka) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Državni zavod za statistiku dostavit će, najkasnije do 31. lipnja, dodatne podatke sukladno Prilogu I. (tekstualnom prikazu) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(6) Carinska uprava Republike Hrvatske dostavit će Ministarstvu do 31. ožujka podatke o uvozu i izvozu tijekom prethodne godine za proizvode koji se vode pod tarifnim brojevima od 27.01 do 27.16, isključujući tarifne brojeve 27.06, 27.07, 27.08 i 27.15 sukladno Prilogu I. (tekstualnom prikazu) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

C. DOSTAVA PODATAKA

Članak 7.

Podaci iz članka 5. i 6. dostavljaju se u elektronskom ili pisanom obliku u rokovima propisanim ovim Pravilnikom.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/03-01/19 Urbroj: 526-01-03-01 Zagreb, 13. veljače 2003.

Ministar dr. sc. Ljubo Jurčić, v. r.

PRILOG I. (tekstualni prikaz)

ENERGETSKA BILANCA REPUBLIKE HRVATSKE PREDVIĐANJE, PRAĆENJE I GODIŠNJE IZVJEŠTAVANJE

I. Analiza iskorištavanja primarnih oblika energije, energetskih transformacija, uporabe transformiranih oblika, uvoza i izvoza primarnih i transformiranih oblika energije te uporabe pojedinih oblika energije za opskrbu neposrednih kupaca provodit će se godišnjom energetskom bilancom. Energetska bilanca poslužit će kao osnova za ocjenu budućnosti – bilo kao baza za predviđanje razvitka, bilo kao podloga za eliminaciju negativnih i stimuliranje pozitivnih pojava. Aktivnosti na izradi godišnje energetske bilance mogu se podijeliti u tri temeljne faze:

– prikupljanje podataka i izrada predviđene energetske bilance za sljedeću godinu,

– mjesečno praćenje ostvarenja karakterističnih veličina iz predviđene energetske bilance,

– izrada konačne ostvarene energetske bilance po završetku kalendarske godine.

II. U izradi energetske bilance mora sudjelovati više subjekata – državne institucije, energetski subjekti i Energetski institut »Hrvoje Požar«. Njihov međusobni odnos prikazan je grafički na sljedeći način:

Ministarstvo gospodarstva ima središnje mjesto u organizaciji prikupljanja podataka potrebnih za izradu predviđene energetske bilance za sljedeću godinu. Aktivnosti na prikupljanju podataka trebale bi započeti 1. rujna svake godine i tijekom dva sljedeća mjeseca do 1. studenog prikupile bi se osnovne planske veličine. Na temelju tih planskih veličina će se u Energetskom institutu »Hrvoje Požar« do 1. prosinca izraditi prva verzija energetske bilance za sljedeću godinu. Tijekom prosinca osnovna verzija predviđene energetske bilance će se dodatnim usklađivanjima, analizama i provjerama potpuno završiti i dovesti u oblik pogodan za usvajanje.

III. Predviđena energetska bilanca za sljedeću godinu izradit će se prema metodologiji koja je razvijena u Energetskom institutu »Hrvoje Požar« tijekom dosadašnjeg dugogodišnjeg rada na problematici izrade predviđene energetske bilance. Njome će se predvidjeti struktura proizvodnje primarnih oblika energije, struktura uvoza i izvoza primarnih i transformiranih oblika energije kao i struktura ukupno potrebne energije. Detaljno će se analizirati sektor energetskih transformacija. To znači da će se za sve vrste postrojenja za energetske transformacije definirati struktura ulazne energije kao i struktura proizvodnje transformiranih oblika energije. Osim toga će se za svako postrojenje predvidjeti struktura potrebne energije za pogon tog postrojenja. Za one oblike energije koji se do kupaca transportiraju putem mreža predvidjet će se iznos gubitaka. Konačno, na kraju će se predvidjeti razvoj strukture neposredne potrošnje energije kao i potrebe energije za neenergetsku potrošnju.

Predviđena energetska bilanca prikazat će se u obliku četiri osnovne tablice:

– ukupno potrebna energija,

– energija za energetske transformacije,

– proizvodnja transformiranih oblika energije,

– struktura potrošnje energije.

U tablici »Ukupno potrebna energija« odredit će se proizvodnja primarnih oblika energije, uvoz i izvoz oblika energije, promjene na skladištima i ukupno potrebne količine pojedinih oblika energije.

U tablici »Energija za energetske transformacije« odredit će se ulazna energija u hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane, industrijske elektrane, rafinerije nafte i degazolinažu.

U tablici »Proizvodnja transformiranih oblika energije« odredit će se proizvodnja transformiranih oblika energije u hidroelektranama, termoelektranama, javnim toplanama, industrijskim elektranama, rafinerijama i degazolinaži.

U tablici »Struktura potrošnje energije« odredit će se bruto raspoložive količine pojedinih oblika energije, energija za energetske transformacije, energija za pogon energetskih postrojenja, gubici transporta i razdiobe energije, neenergetska potrošnja energije i neposredna potrošnja energije.

Svaka od tablica uključivat će sve oblike energije – antracit, kameni ugljen, mrki ugljen, lignit, sirovu naftu, rafinerijske poluproizvode i aditive, prirodni plin, vodne snage, ogrjevno drvo, industrijske otpatke, koks, ukapljeni plin, bezolovni i olovni motorni benzin, mlazno gorivo, petrolej, dizelsko gorivo, ekstralako i lako specijalno loživo ulje, niskosumporno loživo ulje i loživo ulje sa sadržajem sumpora preko 1 %, rafinerijski plin, primarni benzin, bitumen, naftni koks, etan, white spirit i specijalni benzin, ulja i maziva, parafin i vosak, ostale derivate nafte, električnu energiju i daljinsku toplinu. Svaka tablica izradit će se u karakterističnim naturalnim jedinicama (tona, m3, kWh) i u zajedničkoj energetskoj jedinici – PJ (petajoule). Osim toga svaka od navedenih tablica izradit će se u naturalnim jedinicama, u PJ i u postocima za karakteristične skupove oblika energije – ugljen i koks, tekuća goriva, plinovita goriva, vodne snage, električnu energiju, daljinsku toplinu te drvo i otpatke.

Sve karakteristične veličine iz predviđene energetske bilance, za sve energetske oblike, za sve tipove postrojenja i za sve karakteristične pozicije u energetskim tijekovima razradit će se i prikazati mjesečno. Ostvarenje svake od tih veličina također će se pratiti mjesečno.

Da bi se predviđena energetska bilanca i spomenute karakteristične veličine mogle izraditi i pratiti na opisani način obveza je energetskih subjekata da Ministarstvu gospodarstva dostave planske i ostvarene veličine u odgovarajućem roku. Pri tome planske veličine za sljedeću godinu treba dostaviti najkasnije do 1. studenog, a ostvarene mjesečne veličine najkasnije do 20. dana u sljedećem mjesecu. U nastavku se navode sve veličine koje trebaju osigurati energetski subjekti.

IV. Energetski subjekti koji se bave djelatnostima vezanim za tekuća ili plinovita goriva moraju za izradu energetske bilance osigurati sljedeće planske i ostvarene veličine razrađene mjesečno:

– plan i ostvarenje proirenje proirove nafte,

– plan i ostvarenje proizvodnje plinskog kondenzata,

– ukupne zalihe sirove nafte i kondenzata na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja zaliha tijekom godine,

– plan i ostvarenje uvoza sirove nafte,

– plan i ostvarenje izvoza sirove nafte i kondenzata,

– plan i ostvarenje uvoza rafinerijskih poluproizvoda,

– zalihe rafinerijskih poluproizvoda na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja zaliha tijekom godine,

– plan i ostvarenje uvoza aditiva,

– zalihe aditiva na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja zaliha tijekom godine,

– plan i ostvarenje prerade sirove nafte, rafinerijskih poluproizvoda i aditiva, tako da se vidi količina domaće nafte, količina uvozne nafte, količina rafinerijskih poluproizvoda i količina aditiva,

– plan i ostvarenje proizvodnje svih derivata – ukapljenog plina, primarnog benzina, bezolovnog motornog benzina, motornog benzina sa sadržajem olova, petroleja, mlaznog goriva, dizelskog goriva, ekstralakog i lakog specijalnog loživog ulja, niskosumpornog loživog ulja, loživog ulja sa sadržajem sumpora više od 1 %, suhog rafinerijskog plina, bitumena, naftnog koksa, white spirita i specijalnog benzina, ulja i maziva, parafina i voska, te ostalih derivata. Podaci za proizvodnju moraju sadržavati i količine koje se troše kao vlastita potrošnja u rafinerijama,

– plan i ostvarenje proizvodnje propana, butana, smjese propana i butana, primarnog benzina i etana u etanskom postrojenju i postrojenju stabilizacije u Ivanić Gradu,

– plan i ostvarenje ukupne vlastite potrošnje suhog rafinerijskog plina, loživih ulja, ukapljenog plina i naftnog koksa u rafinerijama u Rijeci i Sisku te prirodnog plina u rafineriji u Zagrebu,

– plan i ostvarenje proizvodnje električne energije i pare (u energetskoj jedinici) u rafinerijama te plan i ostvarenje potrošnje prethodno nabrojenih energenata za tu proizvodnju. Posebno treba iskazati proizvodnju pare u procesu, a posebno u energani, a jednako tako i potrošnju energenata za tu proizvodnju,

– plan i ostvarenje uvoza svakog derivata nafte,

– plan i ostvarenje izvoza svakog derivata nafte,

– plan i ostvarenje bunkera brodova za dizelsko gorivo, niskosumporno loživo ulje i loživo ulje s više od 1% sumpora.

– stanje zaliha svakog derivata na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja zaliha tijekom godine,

– plan i ostvarenje prodaje svakog derivata nafte na području Republike Hrvatske,

– plan i ostvarenje proizvodnje, ukupne interne potrošnje, uvoza i izvoza prirodnog plina,

– stanje zaliha prirodnog plina na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja skladišta tijekom godine,

– plan i ostvarenje prodaje prirodnog plina distributivnim kupcima, izravnim kupcima, HEP-u i Tvornici umjetnih gnojiva u Kutini,

– plan i ostvarenje ulaza tehnološkog plina te plinskog kondenzata u degazolinažu u Ivanić Gradu, plan i ostvarenje izlaza prerađenog plina, plan i ostvarenje interne potrošnje za proizvodnju električne energije i ostale interne potrošnje te plan i ostvarenje proizvodnje električne energije.

V. Energetski subjekti koji se bave djelatnostima vezanim za električnu ili toplinsku energiju moraju za izradu energetske bilance osigurati sljedeće planske i ostvarene veličine razrađene mjesečno:

– plan i ostvarenje proizvodnje električne energije na generatoru u svakoj termoelektrani, hidroelektrani i dizelskoj elektrani,

– plan i ostvarenje proizvodnje električne energije na pragu u svakoj termoelektrani, hidroelektrani i dizelskoj elektrani,

– plan i ostvarenje uvoza i izvoza električne energije. Ostvarenje uvoza i izvoza treba tako razraditi da se vide količine uvoza, odnosno količine izvoza po državama,

– plan i ostvarenje ukupne potrošnje električne energije, plan i ostvarenje gubitaka prijenosa električne energije, plan i ostvarenje potrošnje izravnih i distributivnih kupaca i plan i ostvarenje gubitaka u distribuciji,

– za svaku termoelektranu i dizelsku elektranu plan i ostvarenje potrošnje goriva, plan i ostvarenje nabave goriva, stanje zaliha na početku godine te plan i ostvarenje punjenja i pražnjenja zaliha,

– za postrojenja koja proizvode toplinsku energiju (TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek) posebno treba prikazati gorivo za električnu energiju, a posebno gorivo za toplinsku energiju,

– za TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb i TE-TO Osijek prikazati u energetskoj jedinici plan i ostvarenje bruto proizvodnje tehnološke pare i ogrjevne topline, plan i ostvarenje vlastite potrošnje tehnološke pare i ke pare i topline, odnosno plan i ostvarenje neto proizvodnje tehnološke pare i ogrjevne topline,

– plan i ostvarenje gubitaka u distributivnoj mreži tehnološke pare i ogrjevne topline u Zagrebu i u Osijeku.

– ostvarenje dotoka u pojedine akumulacije, odnosno dotok na mjerodavnom profilu za svaku hidroelektranu,

– plan i ostvareno stanje u pojedinim akumulacijskim bazenima,

– najmanje i najveće opterećenje sustava.

VI. Prethodno navedene aktivnosti omogućit će završavanje prve dvije temeljne faze u izradi godišnje energetske bilance – izradu predviđene energetske bilance za sljedeću godinu i praćenje ostvarenja predviđene energetske bilance. Pri tome organizaciju prikupljanja podataka provodi Ministarstvo gospodarstva dok će Energetski institut »Hrvoje Požar« podatke prikupljati, pohranjivati, analizirati, izraditi energetsku bilancu, i izraditi prikaze plana i ostvarenja karakterističnih veličina iz predviđene energetske bilance.

VII. Nakon završetka kalendarske godine započinje se s trećom fazom – izradom ostvarene godišnje energetske bilance. Ona se izrađuje u detaljnijem obliku u odnosu na predviđenu energetsku bilancu pa su za njezinu izradu osim prethodno navedenih podataka potrebni još i dodatni podaci. Dodatni podaci će se ponajprije iskoristiti za analizu potrošnje energije u sektorima neposredne potrošnje energije. Oni će se osigurati anketiranjem određenih energetskih subjekata i analizom postojećih baza podataka u poduzećima i ustanovama koje raspolažu s takvim podacima. Ovisno o potrebama i razvoju tržišta energijom, razvoju statističkih istraživanja i raspoloživosti određenih podataka, svake će se godine procijeniti koji dodatni podaci su potrebni za izradu godišnje energetske bilance te će se na temelju te procjene provesti anketiranje, odnosno zatražiti podaci iz baza podataka s kojima raspolažu odgovarajuće ustanove i poduzeća.

VIII. Metoda po kojoj se izrađuje ostvarena energetska bilanca detaljno je razvijena i razrađena u Energetskom institutu »Hrvoje Požar«. Za svaki oblik energije prati se proizvodnja, uvoz, izvoz, saldo skladišta i bunker brodova. Za sva postrojenja za energetske transformacije – hidroelektrane, termoelektrane, javne toplane, javne kotlovnice, industrijske toplane, industrijske kotlovnice, rafinerije nafte, degazolinažu i gradske plinare, prati se potrošnja oblika energije za transformaciju i proizvodnja svih transformiranih oblika energije. Potrošnja energije za pogon energetskih postrojenja prati se za proizvodnju nafte i plina, za hidroelektrane, za termoelektrane, za javne toplane, za rafinerije nafte i za degazolinažu. Određuju se gubici u transportu i razdiobi energije i neenergetska potrošnja energije. Neposredna potrošnja energije prikazuje se tri osnovna skupa – industriji, prometu i općoj potrošnji. Potrošnja oblika energije u industriji prikazuje se u osam industrijskih grana – industriji željeza i čelika, industriji obojenih metala, industriji stakla i nemetalnih minerala, kemijskoj industriji, industriji građevnog materijala, industriji papira, prehrambenoj industriji i ostaloj industriji. Potrošnja oblika energije u prometu prikazuje se u šest vrsta prometa – željezničkom prometu cestovnom prometu, zračnom prometu, pomorskom i riječnom prometu, javnom gradskom prometu i ostalom prometu. Konačno potrošnja energije u općoj potrošnji prati se u četiri podsektora opće potrošnje – kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi i graditeljstvu.

IX. Dodatni podaci potrebni za izradu ostvarene godišnje energetske bilance prikupit će se od sljedećih subjekata:

– Carinske uprave Republike Hrvatske,

– Državnog zavoda za statistiku,

– energetskih subjekata koji obavljaju distribuciju plina,

– energetskih subjekata s područja tekućih goriva,

– energetskih subjekata s područja plinovitih goriva,

– energetskih subjekata s područja električne energije,

– energetskih subjekata s područja toplinske energije,

– velikih javnih kotlovnica,

– trgovaca ugljenom.

Radi praćenja ostvarenja uvoza i izvoza svih energenata Carinska uprava Republike Hrvatske će Ministarstvu gospodarstva dostaviti podatke o uvozu i izvozu tijekom prethodne godine za proizvode koji se vode pod tarifnim brojevima od 27.01 do 27.16, isključujući tarifne brojeve 27.06, 27.07, 27.08 i 27.15. Carinska će uprava osigurati sljedeće podatke – šifra tarifnog stavka, količina u mjernoj jedinici, vrijednost u novčanoj jedinici (kuna), zemlja uvoza ili izvoza, naziv i adresa uvoznika (izvoznika) te njegov matični broj iz registra poslovnih subjekata (ili broj iz registra carinskih obveznika, ili broj iz obrtničkog registra, ili jedinstveni matični broj).

Državni zavod za statistiku obvezan je najkasnije do kraja trećeg mjeseca Energetskom institutu »Hrvoje Požar« osigurati podatke za svaku izvještajnu jedinicu iz obrasca IND1 za 12. mjesec prethodne godine i to:

Iz Tablice 1. Gotova proizvodnja, zalihe i prodaja za sve proizvode koji su energenti,

Iz Tablice 2. Utrošak sirovina i materijala za sve sirovine koje su energenti,

Iz Tablice 3. Utrošak energije i goriva u pogonske i tehnološke svrhe za sve oblike energije navedene u toj tablici.

Najkasnije do kraja šestog mjeseca, Državni zavod za statistiku mora Energetskom institutu »Hrvoje Požar« osigurati i sljedeće podatke iz prethodne godine:

PROMET I VEZE - Podaci o potrošnji energenata (ugljena, benzina, plinskog ulja, mazuta, električne energije i maziva) u pojedinim vrstama prometa (željeznički, pomorski, riječni, cestovni, zračni, gradski, cjevovodni i prekrcaj).

ŠUMARSTVO - Podaci o sječi ogrjevnog drveta u šumama poduzeća/zadruga i u privatnim šumama, te podaci o količini utrošene energije i goriva

GRADITELJSTVO - Podaci o utrošku ugljena, benzina, dizelskog goriva i električne energije.

POLJOPRIVREDA - Podaci o utrošku benzina, nafte (plinskog ulja), mazuta, električne energije i maziva. Podaci o zasijanim površinama žitarica, industrijskog bilja, povrća i krmnog bilja. Podaci o požnjevenim površinama i proizvodnji pšenice, ječma, zobi, kukuruza, konoplje, šećerne repe, uljane repice, soje, suncokreta, duhana, krumpira, graha, kupusa i kelja, rajčice, djeteline, lucerne, livada i pašnjaka. Podaci o broju stabala i proizvodnji jabuka, krušaka, bresaka, maslina, šljiva i višanja, o površini rodnih vinograda i proizvodnji grožđa, o ukupnom broju goveda, svinja, konja, ovaca i peradi, o stočnoj proizvodnji (prirastu) goveda, svinja, ovaca i peradi, o proizvodnji mlijeka, jaja, vune i meda, o ukupnom ulovu morske ribe, mekušaca i rakova, i o ukupnoj proizvodnji slatkovodne ribe. Svi podaci moraju biti posebno iskazani za poduzeća i poljoprivredne zadruge, a posebno za individualne proizvođače.

Početkom godine Energetski institut »Hrvoje Požar« provest će anketu svih distributera prirodnog plina. Svaki distributer plina (kojih trenutno ima 42) obvezan je najkasnije do kraja trećeg mjeseca dostaviti podatke o mjesečnim isporukama prirodnog plina industriji, kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi i kotlovnicama, o broju kupaca u svakom sektoru i o dužini plinovoda.

Energetski subjekti koji se bave veleprodajom ili maloprodajom derivata nafte na tržištu Republike Hrvatske moraju dostaviti detaljne podatke koji će omogućiti analizu regionalne raspodijeljenosti potrošnje te analizu potrošnje derivata nafte u pojedinim djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. U tu svrhu potrebno je za sve proizvode koji se na tržište plasiraju putem maloprodaje osigurati podatke o ostvarenoj prodaji po mjestima prodaje uz naznaku pripadnosti općini prodajnog mjesta. Za proizvode koji se na tržište plasiraju putem veleprodaje treba osigurati podatke po pojedinim kupcima uz obveznu naznaku matičnog broja kupaca. Povezivanjem matičnog broja kupca s bazom podataka pravnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, odredit će se pripadnost svakog kupca određenoj djelatnosti, odnosno na taj će se način prodaja svih derivata nafte u veleprodaji razvrstati u djelatnosti sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Energetski subjekti za prijenos i distribuciju električne energije moraju najkasnije do kraja trećeg mjeseca dostaviti, uz prethodno navedene i podatke o prodaji električne energije na 110 kV, 35 kV, 10 kV i 0,4 kV i to kućanstvima, I tarifnoj grupi, II tarifnoj grupi i javnoj rasvjeti, odnosno o prodaji električne energije pojedinim grupama kupca sukladno važećem tarifnom sustavu.

Početkom godine Energetski institut »Hrvoje Požar« provest će anketu svih velikih javnih kotlovnica koje se nalaze u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Karlovcu i Slavonskom Brodu. Najkasnije do kraja trećeg mjeseca moraju se dostaviti podaci o potrošnji svih vrsta goriva, proizvodnji toplinske energije, gubicima toplinske energije u distribuciji i potrošnji toplinske energije u pojedinim sektorima potrošnje. Za Zagreb će podatke osim HEP-a osigurati i Gradska plinara, a za Osijek HEP. U ostalim gradovima anketirat će se svaka kotlovnica posebno. Posebno se ističe poduzeće »Energo« iz Rijeke koje osim podataka za toplinsku energiju mora osigurati i podatke o proizvodnji gradskog plina, potrošnji gradskog plina u pojedinim sektorima i potrošnji energenata za proizvodnju gradskog plina.

Osim navedenog Energetski institut »Hrvoje Požar« anketirat će početkom godine i sve trgovce ugljenom. Na temelju te ankete odredit će se potrošnja mrkog ugljena i lignita u kućanstvima i u uslužnom sektoru.

Analizom svih prethodno nabrojenih podataka Energetski institut »Hrvoje Požar« izradit će ostvarenu godišnju energetsku bilancu u skladu s metodologijom koja je prethodno ukratko opisana. Budući da se neki od podataka za energetsku bilancu prikupljaju i tijekom mjeseca lipnja, Institut se obvezuje da energetsku bilancu u cijelosti završi tijekom sedmog mjeseca. Na temelju ostvarene energetske bilance u Institutu će se za potrebe Ministarstva gospodarstva izraditi godišnji energetski pregled »Energija u Hrvatskoj«. Taj pregled će osim zadnje godine obuhvatiti i prethodno razdoblje, a Energetski institut »Hrvoje Požar« obvezuje se da potpuno završi i publicira godišnji energetski pregled najkasnije do kraja godine.

Godišnji energetski pregled publicirat će se dvojezično – na hrvatskom i engleskom jeziku. Pregledom se mora analizirati i prikazati razvitak strukture proizvodnje primarne energije u Hrvatskoj, razvitak strukture ukupno utrošene energije, razvitak strukture energije za energetske transformacije i proizvedene transformirane energije, razvitak strukture energije za pogon energetskih postrojenja, razvitak namjene ukupne potrošnje energije, razvitak strukture neposredne potrošnje energije, razvitak strukture potrošnje energije u industriji, razvitak strukture potrošnje u prometu i razvitak strukture potrošnje u općoj potrošnji.

Tablica 1. Proizvodnja sirove nafte i plinskog kondenzata

Tablica 1b. Ostvarenje izvoza sirove nafte u države

Tablica 1c. Ostvarenje proizvodnje sirove nafte u i nafte u iozemstvu

Tablica 2. Prerada sirove nafte u rafinerijama

Tablica 2b. Ostvarenje uvoza sirove nafte po državama

Tablica 3. Prerada rafinerijskih poluproizvoda u rafinerijama

Tablica 3a. Saldo skladišta rafinerijskih poluproizvoda u rafinerijama

Tablica 3b. Ostvarenje uvoza rafinerijskih poluproizvoda po državama

Tablica 4. Prerada aditiva u rafinerijama

Tablica 4a. Saldo skladišta aditiva u rafinerijama

Tablica 4b. Ostvarenje uvoza aditiva po državama

Tablica 5. Ukupna prerada u rafinerijama