Objavljeno u NN 92/14 od 28.07.2014.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/122

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 18. srpnja 2014.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLICIJSKIM POSLOVIMA I OVLASTIMA

Članak 1.

U Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima (»Narodne novine«, br. 76/09.) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

»Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

1) Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražnim timovima (2002/465/PUP) (SL L 162, 20. 6. 2002.) i

2) Okvirna odluka Vijeća od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima (2008/977/PUP) (SL L 350, 30. 12. 2008.).«.

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:

»7. kriminalističko istraživanje je ukupnost onih policijskih ovlasti, mjera i radnji koje se prema ovom ili drugim zakonima poduzimaju kada postoji osnova sumnje da se priprema ili je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, pronalaženja počinitelja, sprječavanja da se počinitelj sakrije ili pobjegne, da se otkriju ili osiguraju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka,«.

Iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

»8. analitička obrada je postupak analize dostupnih saznanja iz javnih i drugih izvora te podatka dobivenih na temelju primjene pojedinih policijskih ovlasti,«.

Dosadašnje točke 8. do 21. postaju točke 9. do 22.

Članak 3.

U članku 3. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

»8. postupanje prema strancima,«.

Članak 4.

Iza članka 3. dodaje se članak 3.a koji glasi:

»Članak 3.a

(1) Policija je ovlaštena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih službenika, zvučno i vizualno ili na drugi način snimiti obavljanje policijskih poslova i primjenu policijskih ovlasti odgovarajućim tehničkim uređajima.

(2) Policija će snimanje iz stavka 1. ovoga članka na primjeren način objaviti.

(3) Kada se snimke iz stavka 1. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama posebnih propisa, policija će te snimke uništiti u roku od 90 dana od dana njihovoga nastanka.«.

Članak 5.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Policija u skladu sa zakonom, na zahtjev suda, državnog odvjetnika, državnog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, pruža pomoć ako se pri izvršenju njihovih akata opravdano očekuje pružanje otpora.

(2) Ako drukčije nije propisano zakonom, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se načelniku policijske uprave najmanje osam dana prije izvršenja akta. Načelnik policijske uprave obavještava podnositelja o odobrenju i načinu pružanja pomoći ili o razlozima odbijanja zahtjeva najkasnije tri dana prije dana izvršenja akta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Načelnik policijske uprave odbit će pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka:

– nije utemeljen na zakonu,

– nije podnesen od strane ovlaštene osobe,

– ne sadrži činjenice koje ukazuju na opravdanost očekivanja pružanja otpora.

(4) Načelnik policijske uprave može odbiti pružanje pomoći ako zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije pravodobno podnesen.«.

Članak 6.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Kada postoji osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj, policija provodi kriminalističko istraživanje.

(2) Analitička obrada može se provesti radi utvrđivanja razloga za provedbu kriminalističkog istraživanja te tijekom kriminalističkog istraživanja.«.

Članak 7.

Iza članka 11. dodaju se članci 11.a, 11.b, 11.c, 11.d, 11.e i 11.f koji glase:

»Članak 11.a

(1) Izvide kaznenih djela za koje se progoni po službenoj dužnosti po nalogu državnog odvjetnika provodi policija.

(2) Dokazne radnje za kaznena djela za koja se progoni po službenoj dužnosti provodi policija i istražitelj.

Članak 11.b

(1) Istražitelj može biti policijski službenik koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.

(2) Istražitelj koji ispituje svjedoka ili osumnjičenika može biti policijski službenik koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće struke ovisno o pojedinoj vrsti kriminaliteta te ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.

(3) Istražitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora imati posebna znanja te mora biti posebno osposobljen.

(4) Programe dodatnog stručnog usavršavanja za istražitelja iz stavka 1. i 2. ovoga članka, uz prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika, donosi odlukom ministar.

Članak 11.c

(1) Istražitelja imenuje glavni ravnatelj uz prethodno pribavljeno mišljenje glavnog državnog odvjetnika.

(2) Uz zahtjev za davanje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka glavni ravnatelj dostavit će podatke o ispunjavanju uvjeta iz članka 11.b ovoga Zakona.

Članak 11.d

U slučaju da istražitelj ne izvršava ili neuredno izvršava nalog državnog odvjetnika odnosno u slučaju da postupa izvan postavljenog naloga ili bez naloga, glavni državni odvjetnik obavijestit će glavnog ravnatelja i predložiti njegovo razrješenje.

Članak 11.e

(1) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice Ministarstva ili njima bliska osoba ili je kazneno djelo počinjeno u prostorijama ustrojstvene jedinice Ministarstva, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ta ustrojstvena jedinica, osim kada su navedene osobe zatečene u počinjenju kaznenog djela ili kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu.

(2) Kad postoji osnova sumnje da je policijski službenik ili drugi zaposlenik određene ustrojstvene jedinice odnosno njima bliska osoba oštećena kaznenim djelom koje je u vezi s obavljanjem policijskog posla, kriminalističko istraživanje ne može provoditi ustrojstvena jedinica u kojoj je oštećeni zaposlen, osim kada je potrebno provesti hitne dokazne radnje ili druge radnje koje ne trpe odgodu.

(3) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kriminalističko istraživanje će provesti ona ustrojstvena jedinica Ministarstva koju za to odredi glavni ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti.

(4) Kad postoji osnova sumnje da je kazneno djelo počinio rukovodeći policijski službenik Ravnateljstva policije, bez odgode će se izvijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje će odlučiti o preuzimanju izvida kaznenog djela.

Članak 11.f

Osumnjičenik koji se odazvao pozivu policije radi prikupljanja obavijesti bit će poučen:

– o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega,

– o pravu na tumačenje i prevođenje, sukladno odredbama posebnog propisa,

– o pravu da nije dužan iskazivati niti odgovarati na pitanja,

– da po završetku prikupljanja obavijesti ili po isteku šest sati od trenutka dolaska u policijske prostorije iste može odmah napustiti.«.

Članak 8.

U članku 12. stavku 1. u drugoj rečenici iza riječi: »fizičku osobu,« dodaju se riječi: »vlasništvo nad stvarima,«.

Članak 9.

U članku 13. stavku 1. točki 9. riječ: »telekomunikacijskog« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskog«.

U točki 10. iza riječi: »čuvanje« stavlja se zarez i dodaje riječ: »uništenje«.

U točki 13. riječi: »telekomunikacijskog kontakta« zamjenjuju se riječima: »elektroničke komunikacije«.

Članak 10.

U članku 14. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Osobama s invaliditetom će se prilikom postupanja sukladno ovom Zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajuća podrška, uzimajući u obzir specifičnosti svakog pojedinog oštećenja (tjelesno, senzoričko, intelektualno i mentalno).«.

Članak 11.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Policijsku ovlast prema maloljetnim osobama, mlađim punoljetnim osobama i u predmetima kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, primjenjuje posebno osposobljen policijski službenik, pri čemu je dužan voditi računa o zaštiti najboljeg interesa maloljetnika, kao i o zaštiti njegove privatnosti.

(2) Kod primjene policijske ovlasti prema osobi s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja.

(3) Iznimno, policijsku ovlast primjenjuje drugi policijski službenik ako zbog okolnosti slučaja ne može postupati policijski službenik iz stavka 1. ovoga članka, odnosno policijski službenik sam, ukoliko zbog okolnosti slučaja ne može osigurati pomoć osobe iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Policijska ovlast prema maloljetnoj osobi i osobi lišenoj poslovne sposobnosti primjenjuje se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće.

(5) Ako je roditelj ili skrbnik sumnjiv kao počinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu maloljetne osobe ili osobe lišene poslovne sposobnosti, policijska ovlast primjenjuje se u nazočnosti stručne osobe centra za socijalnu skrb, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće.«.

Članak 12.

U članku 23. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. osobi za kojom se traga,«.

Članak 13.

U članku 30. stavku 1. točki 11. iza prve rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

»U slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije.«.

Članak 14.

U članku 33. stavku 4. riječi: »nestale osobe« zamjenjuju se riječima: »osobe za kojom se traga«.

Članak 15.

U članku 34. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Pisano odobrenje za izradu isprava iz stavka 2. ovoga članka daje načelnik Uprave kriminalističke policije.«.

Članak 16.

Iza članka 38. dodaje se članak 38.a koji glasi:

»Članak 38.a

Kada prikuplja obavijesti od osobe s invaliditetom policijski službenik će, kada to ocijeni potrebnim, zatražiti pomoć osobe koja raspolaže znanjem o ispravnom načinu komunikacije i ophođenja prema osobi s invaliditetom, ovisno o specifičnosti svakog pojedinog oštećenja.«.

Članak 17.

U članku 42. stavku 1. riječi: »telekomunikacijskim sredstvom« zamjenjuju se riječima: »komunikacijskim uređajem«.

Članak 18.

U članku 45. stavku 1. točki 1. iza riječi: »uhićenika« dodaju se riječi: »i osumnjičenika«.

Članak 19.

U članku 47. stavku 2. iza riječi: »maloljetne osobe« dodaju se riječi: »ili osobe lišene poslovne sposobnosti«.

Članak 20.

U članku 52. stavku 1. riječi: »najdulje dvanaest sati« zamjenjuju se riječima: »dok postoji opasnost za život ljudi ili imovinu.«.

Članak 21.

Naslov iznad članka 56. mijenja se i glasi: »9. Uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i komunikacijskog uređaja«.

Članak 22.

U članku 57. stavku 1. riječ: »telekomunikacijski« zamjenjuje se riječju: »komunikacijski«.

U stavku 2. riječ: »telekomunikacijskog« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskog«.

U stavku 3. riječ: »telekomunikacijskog« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskog«.

Članak 23.

Naslov iznad članka 58. mijenja se i glasi: »10. Privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta«.

Članak 24.

Iza članka 60. dodaje se članak 60.a koji glasi:

»Članak 60.a

Policijski službenici ovlašteni su na mjestu pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu ako ga ne mogu na siguran način učiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran način premjestiti na drugo mjesto.«.

Članak 25.

U članku 62. stavku 1. riječ: »telekomunikacijskim« zamjenjuje se riječju: »komunikacijskim«.

Članak 26.

U članku 66. stavku 2. točki 5. iza riječi: »mjere« dodaju se riječi: »pomoći i«.

Članak 27.

Naslov iznad članka 68. mijenja se i glasi: »13. Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije«.

Članak 68. mijenja se i glasi:

»(1) Radi sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i njihovih počinitelja, sprječavanja opasnosti i nasilja, traganja za osobama i predmetima, policija može od davatelja komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati i utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju te identifikacijske oznake uređaja.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka temelji se na pisanom odobrenju načelnika Uprave kriminalističke policije ili načelnika Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ili načelnika policijske uprave, a u njihovoj odsutnosti osoba koje ih zamjenjuju.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je to potrebno radi sprječavanja neposredne opasnosti ili nasilja odnosno radi žurnog traganja za osobama, odobrenje može biti dano i usmeno, ali mora biti pisano potvrđeno najkasnije u roku od 24 sata od danog usmenog odobrenja.

(5) Odobrenje iz stavaka 3. i 4. ovoga članka temelji se na činjenicama iz kojih je vidljivo da se drugim radnjama nije mogao ili se neće moći postići cilj policijskog posla ili bi postizanje tog cilja bilo povezano s nerazmjernim teškoćama.«.

Članak 28.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»(1) Policija može tijekom kriminalističkog istraživanja poduzeti prikrivene policijske radnje ako je očigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla.

(2) Prikrivene policijske radnje su:

1. promatranje,

2. pratnja,

3. klopka,

4. zasjeda.

(3) Prikrivene policijske radnje promatranja i pratnje mogu trajati petnaest dana od izdane zapovijedi, a radi uspješnog obavljanja policijskog posla mogu se produljiti za još petnaest dana.

(4) Pisanu zapovijed za poduzimanje, sadržaj i trajanje prikrivenih policijskih radnji promatranja i pratnje izdaje glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, a u slučaju produljenja zapovijed može izdati samo glavni ravnatelj odnosno osoba koja ga zamjenjuje.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kad okolnosti nalažu žurnost postupanja, zapovijed može biti dana i usmeno, ali mora biti pisano potvrđena najkasnije u roku od 24 sata od izdane usmene zapovijedi.

(6) Prikrivene policijske radnje klopke i zasjede poduzimaju se na temelju zapovjedi načelnika Uprave u Ravnateljstvu policije, načelnika Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, načelnika policijske uprave i načelnika policijske postaje ili osobe koje oni ovlaste, a mogu trajati dok postoje razlozi za njihovu primjenu.

(7) O provedenim prikrivenim policijskim radnjama promatranja i pratnje, radi nadzora nad zakonitošću njihova provođenja, izvijestit će se nadležni državni odvjetnik i glavni ravnatelj u roku od 48 sati od dovršetka radnje.«.

Članak 29.

U članku 82. stavku 2. iza riječi: »djetetu,« dodaju se riječi: »osobi s invaliditetom,«.

Članak 30.

U članku 83. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Policijski službenik neće uporabiti sredstva prisile u mjeri većoj od nužne za ostvarenje svrhe postupanja.«.

Dosadašnji stavci 1. i 2. postaju stavci 2. i 3.

Članak 31.

Članak 98. mijenja se i glasi:

»(1) Osobni podaci policijskog službenika koji je uporabio vatreno oružje su tajni.

(2) Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć policijskom službeniku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka, kazneni postupak ili postupak naknade štete u vezi s obavljanjem policijskih poslova koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom.

(3) Ocjenu iz stavka 2. ovoga članka donosi povjerenstvo koje imenuje glavni ravnatelj za Ravnateljstvo policije i načelnik policijske uprave za policijsku upravu.

(4) Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć policijskom službeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 2. ovoga članka, zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

(5) Besplatna pravna pomoć iz stavka 2. ovoga članka osigurat će se policijskom službeniku i nakon što mu je prestao radni odnos u Ministarstvu.

(6) Kada su sredstva prisile uporabljena na način propisan zakonom, isključena je odgovornost policijskog službenika koji ih je uporabio.

(7) Policijskom službeniku koji u obavljanju policijskog posla uporabi vatreno oružje Ministarstvo će osigurati nužnu medicinsku i psihosocijalnu pomoć.«.

Članak 32.

Iza članka 102. dodaje se nova glava V. i članci 102.a, 102.b, 102.c, 102.d i 102.e koji glase:

»V. GRAĐANSKI NADZOR NAD PRIMJENOM POJEDINIH POLICIJSKIH OVLASTI

Članak 102.a

(1) Nadzor nad primjenom policijskih ovlasti iz članaka 68. i 80. ovoga Zakona provodi Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće).

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja tijekom kojeg su primijenjene policijske ovlasti iz članaka 68. i 80. ovoga Zakona.

(3) Prilikom obavljanja nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće je ovlašteno od Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija zatražiti usporedbu podataka s kojima raspolaže s podacima Ravnateljstva policije o primjenjenim ovlastima iz članka 68. ovoga Zakona.

(4) U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće može vršiti uvid u izvješća i druge dokumente policije, tražiti pisana očitovanja, a radi pojašnjenja navoda iz očitovanja može obaviti razgovore s rukovoditeljima i policijskim službenicima koji su primjene ovlasti odobrili i primjenjivali.

(5) Izvješće o saznanjima i podacima prikupljenim u obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Vijeće će dostaviti u roku od 15 dana predsjedniku Hrvatskog sabora, predsjednicima Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, ministru unutarnjih poslova i glavnom ravnatelju.

(6) O izvršenom nadzoru izvješćuje se podnositelj zahtjeva.

(7) Vijeće je obvezno jednom godišnje podnijeti izvješće o radu osobama iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 102.b

Nadzor iz članka 102.a ovoga Zakona Vijeće provodi na temelju:

– programa nadzora koji utvrđuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,

– zahtjeva građana koji smatraju da su im nezakonitom primjenom policijskih ovlasti iz članka 68. i 80. ovoga Zakona povrijeđena prava,

– zahtjeva državnih tijela i pravnih osoba u vezi sa sumnjom na nezakonitu primjenu ovlasti iz članka 68. i 80. ovoga Zakona.

Članak 102.c

(1) Vijeće je sastavljeno od pet članova i pet zamjenika članova, predstavnika građana, koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na temelju javnog poziva na prijedlog organizacija civilnog društva te znanstvenih i stručnih organizacija.

(2) Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora uputit će javni poziv za predlaganje kandidata za članove i zamjenike članova Vijeća.

(3) Prijedlozi kandidata za članove i zamjenike članova Vijeća podnose se Odboru iz stavka 2. ovoga članka, koji na svojoj sjednici utvrđuje udovoljavaju li prijedlozi propisanim uvjetima te utvrđuje i podnosi Hrvatskom saboru prijedlog za imenovanje članova i zamjenika članova Vijeća.

(4) Članovi Vijeća i njihovi zamjenici biraju se na način da su zastupljena oba spola najmanje jednom trećinom članova.

(5) U radu Vijeća, bez prava odlučivanja, sudjeluje policijski služenik Ravnateljstva policije kojeg odredi glavni ravnatelj, čija zadaća je pružanje stručne pomoći članovima Vijeća.

(6) Članovi i zamjenici članova Vijeća su osobe koje uživaju profesionalni osobni ugled u javnosti te svoju funkciju obavljaju kao počasnu funkciju.

(7) Članovi i zamjenici članova Vijeća imaju pravo na naknadu prijevoznih troškova u visini stvarnih troškova ili naknadu troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, kako je utvrđeno za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstva za navedene namjene osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu Ministarstva.

(8) Član i zamjenik člana Vijeća ne može biti osoba koja:

– nije državljanin Republike Hrvatske,

– je član političke stranke,

– je osuđena za kazneno djelo ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti,

– je osuđena za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora ili se protiv nje vodi postupak za takav prekršaj.

(9) Za članove i zamjenike članova Vijeća provodi se postupak temeljne sigurnosne provjere, sukladno posebnom zakonu kojim je uređeno područje sigurnosnih provjera.

(10) Za pristup klasificiranim podacima članovi i zamjenici članova Vijeća moraju ispunjavati uvjete utvrđene posebnim zakonom kojim je uređeno područje zaštite tajnosti podataka.

(11) Članove i zamjenike članova Vijeća imenuje se na vrijeme od četiri godine, s mogučnošću ponovnog imenovanja.

(12) Člana i zamjenika člana Vijeća razriješit će se prije isteka roka na koji je imenovan ako:

– sam to zatraži,

– nastupi neki od razloga zbog kojih ne može biti imenovan članom ili zamjenikom člana Vijeća,

– iz neopravdanog razloga nije prisustvovao na dvije sjednice Vijeća u roku od jedne godine ili nemarno obavlja poslove člana Vijeća,

– nadležno tijelo za izdavanje uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri za pristup klasificiranim podacima (certifikata) u predviđenom postupku donese odluku o ukidanju izdanog certifikata,

– Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost utvrdi nezakonitosti u njegovom postupanju.

(13) Član i zamjenik člana Vijeća dužan je s klasificiranim podacima postupati sukladno propisima kojima je uređeno područje informacijske sigurnosti.

Članak 102.d

Članovi i zamjenici članova Vijeća za svoj rad odgovorni su Hrvatskom saboru, a nadzor nad zakonitošću rada Vijeća provodi Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Članak 102.e

(1) Članovi Vijeća na konstituirajućoj sjednici izabrat će predsjednika Vijeća te će donijeti Poslovnik o radu Vijeća kojim će urediti pitanja bitna za njegov rad, a koja nisu uređena ovim Zakonom. Vijeće će Poslovnik, radi potvrđivanja, podnijeti Hrvatskom saboru.

(2) Administrativnu i tehničku podršku potrebnu za rad Vijeća osigurat će Ministarstvo.«.

Članak 33.

Dosadašnja glava V. postaje glava VI.

Članak 34.

Programe dodatnog stručnog usavršavanja za istražitelje donijet će ministar unutarnjih poslova uz prethodno mišljenje glavnog državnog odvjetnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/24 Zagreb, 15. srpnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.