Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 74/98 od 26.05.1998.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 9. Zakona o stočarstvu ("Narodne novine", broj 70/97. i 36/98.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

 

PRAVILNIK O TESTIRANJU UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH ŽIVOTINJA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se temeljna načela i metode obavljanja testiranja uzgojno valjanih rasplodnih životinja, način prikupljanja podataka, način izračuna rezultata testa i uzgojne vrijednosti te njihovo objavljivanje.

Članak 2.

Testiranje uzgojno valjanih rasplodnih životinja (u daljnjem tekstu: testiranje) obavlja se tijekom rasta i razvitka (test na vlastiti rast i razvitak, u daljnjem tekstu: performance test) odnosno tijekom njihova iskorištavanja u uzgoju sve dok su na raspolaganju podaci o njihovim potomcima (test na potomstvu, u daljnjem tekstu: progeni test).

Članak 3.

Testiranja iz članka 2. ovog Pravilnika obavlja Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: Centar).

2. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH GOVEDA

Članak 4.

Testiranje muških rasplodnih grla obavlja se u kombiniranih, mesnih i mliječnih pasmina goveda za osobine koje su od interesa za unapređivanje svake od njih, u skladu s Programom gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj.

2.1. PERFORMANCE TEST

Članak 5.

Performance test obavlja se na izabranim muškim uzgojno valjanim životinjama dobivenim usmjerenim osjemenjivanjem bikovskih majki s bikovskim očevima, u performance testnoj stanici ili u uvjetima uzgoja na farmi (u daljnjem tekstu: field performance test).

Članak 6.

Mušku telad dobivenu iz usmjerenog osjemenjivanja ocjenjuje stručno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika selekcijske službe i predstavnika performance testne stanice. To se ocjenjivanje obavlja kad je telad u dobi od oko 50 dana, a na temelju njihova rasta i razvoja. Tom prigodom utvrđuje se i zdravstveno stanje te uzima krv za potvrđivanje podrijetla životinje.

Članak 7.

U test se preuzima dobro razvijena telad potvrđenog podrijetla i zdravstvenog stanja. U performance testnu stanicu telad dolazi u dobi od 50-70 dana. Test u stanici započinje sa 120 dana i traje do 365 dana života grla.

Field performance test započinje kad je telad u dobi od 120 dana i traje do 365 dana života grla.

Članak 8.

Ocjenu uzgojne vrijednosti rasplodnjaka na kraju testa obavlja Povjerenstvo za ocjenu kojeg imenuje Centar.

Za kombinirane i mesne pasmine ocjena uzgojne vrijednosti temelji se na raspoloživim podacima o dnevnom prirastu tijekom testa, ocjeni vanjštine grla, uzgojnim vrijednostima roditelja za osobine mliječnosti te tova i kakvoće mesa. Pri procjeni uzgojne vrijednosti rasplodnjaka uzimaju se u obzir utvrđene reprodukcijske osobine, kao i fiziološki testovi ako su na raspolaganju.

Za mliječne pasmine goveda za ocjenu uzgojne vrijednosti uzimaju se u obzir podaci o vanjštini grla, uzgojnim vrijednostima roditelja za osobine mliječnosti i vanjštine te podaci o reprodukcijskim osobinama.

Ovisno o ocjeni uzgojne vrijednosti Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka određuje namjenu korištenja svakog bika.

Članak 9.

Izračun rezultata performance testa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

2.3. PROGENI TESTOVI

Članak 10.

Progeni testovi rasplodnjaka obavljaju se na temelju podataka o osobinama potomaka na koje se rasplodnjak testira.

Članak 11.

Prije obavljanja testova provodi se test osjemenjivanja određenog broja plotkinja sjemenom bika koji se testira. Test osjemenjivanja obavlja se na temelju plana osjemenjivanja, kojeg donosi Centar.

Članak 12.

Doneseni plan za test osjemenjivanja obvezatan je za pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje, kao i za uzgajivače uzgojno valjanih životinja.

Članak 13.

Nakon provedbe testa osjemenjivanja selekcijska je služba dužna u najranije mogućem roku prikupiti podatke o broju plotkinja koje su osjemenjene tijekom testa osjemenjivanja te organizirati na isti način dopunsko test osjemenjivanje ako broj osjemenjenih životinja nije u skladu s planiranim brojem.

Članak 14.

Podaci o izračunatim rezultatima progenih testova dostavljaju se nakon izračuna svim selekcijskim službama te službi reprodukcije.

Centar je obvezatan četiri puta godišnje objaviti u stručnom časopisu nove rezultate izračuna progenih testova.

2.3.1. Biološki test

Članak 15.

Biološkim testom utvrđuje se utjecaj rasplodnjaka na tijek telenja, posebice na pojavu teških telenja, mrtvorođene teladi te pojavu degenerativnih mana u potomstvu.

Članak 16.

Podaci za izračun biološkog testa dobivaju se tijekom upisa teladi u Središnji popis matičnih grla, kojeg obavlja selekcijska služba.

Članak 17.

Izračun rezultata performance testa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

Rezultati izračuna biološkog testa obavljaju se mjesečno za sve rasplodnjake za koje su na raspolaganju podaci od najmanje 50 potomaka.

2.3.2. Progeni test na tovne osobine i kakvoću mesa

Članak 18.

Progeni test na tovne osobine i kakvoću mesa obavlja se na muškim potomcima koji se nalaze u tovu. Test se obavlja u progeno testnoj stanici ili uvjetima field testa.

Članak 19.

Progeni test na osobine tova i kakvoće mesa obavlja se u progeno testnoj stanici na uzorku slučajno izabranih 12-14 sinova-polubraće, koji se drže u jednakim uvjetima smještaja i hranidbe.

Test u testnoj stanici započinje kad je prosječna dob životinja u testu 120 dana a završava u dobi od 420 dana života.

Progeni test u field uvjetima obavlja se u tovilištima u uvjetima uobičajene proizvodnje. Započinje ulazom grla u tov i završava isporukom i klanjem tovnih grla.

Klanje tovnih grla i ispitivanje klaoničkih vrijednosti obavlja se u posebnoj klaonici s kojom Centar zaključuje ugovor o obavljanju tih poslova.

Ispitivanje kakvoće mesa obavlja se u posebno uređenom laboratoriju koji raspolaže mogućnostima disekcije mesa i utvrđivanja kakvoće mesa, s kojim Centar zaključuje ugovor o obavljanju tih poslova.

Članak 20.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti bika koriste se podaci o slijedećim osobinama, prikupljeni tijekom testa i na kraju testa:

1. dnevni prirast,

2. neto dnevni prirast,

3. tjelesne mjere i ocjena vanjštine grla,

4. konverzija hrane,

5. randman hladnih polovica,

6. ocjena i razvrstavanje trupa,

7. udio i međusobni odnos pojedinih tkiva,

8. kemijski sastav mišića.

Članak 21.

Izračun rezultata progenog testa na tovne osobine i kakvoću mesa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

2.3.3. Progeni test na vanjštinu grla

Članak 22.

Progeni test na vanjštinu grla obavlja se na temelju ocjene vanjština ženskih grla-kćeri bikova u testu u prvoj laktaciji tijekom prvih 80 do 150 dana.

Ocjena vanjštine ženskih grla obavlja se metodom linear scoring.

Članak 23.

Izračun uzgojne vrijednosti obavlja se jednom od metoda prema propisima međunarodnih saveza uzgajivača pojedinih pasmina.

Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za bikove koji imaju podatke o ocjeni vanjštine 20 ili više kćeri.

2.3.4. Progeni test na mliječne osobine

Članak 24.

Progeni test na mliječne osobine temelji se na podacima o utvrđenoj laktacijskoj proizvodnji kćeri bikova u testu. Za test se koriste podaci dobiveni tijekom prve laktacije o količini mlijeka, količini sastojaka u mlijeku (mast i bjelančevine) te udjelu ovih sastojaka u mlijeku. Za izračun progenog testa na ove osobine mogu se koristiti i laktacije višeg pariteta.

Članak 25.

Izračun uzgojne vrijednosti obavlja se jednom od međunarodno priznatih metoda prema propisima Interbulla.

Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za bikove za koje postoje podaci o laktacijskoj proizvodnji 10 ili više kćeri.

2.3.5. Progeni test na osobine muznosti

Članak 26.

Test na osobine muznosti obavlja se na kćerima bikova tijekom prvih 150 dana prve laktacije u stadima u kojima se koristi strojna mužnja.

Članak 27.

Osobine muznosti utvrđuju se na temelju podataka o prosječnom protoku mlijeka.

Članak 28.

Izračun rezultata testa muznosti te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se međunarodno priznatim metodama.

Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za bikove za koje postoje podaci o osobinama muznosti najmanje 15 kćeri.

2.3.6. Progeni test na reprodukcijske osobine

Članak 29.

Progeni test na reprodukcijske osobine temelji se na podacima o trajanju servisnog i međutelidbenog razdoblja kćeri bikova u testu.

Članak 30.

Izračun rezultata testa na reprodukcijske osobine te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za bikove za koje postoje podaci o reprodukcijskim osobinama najmanje 50 kćeri.

3. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH SVINJA

Članak 31.

Testiranje muških i ženskih uzgojno valjanih grla obavlja se za osobine koje su od interesa za unapređivanje, u skladu s Planom i programom uzgoja svinja u Republici Hrvatskoj.

3.1. PERFORMANCE TEST

Članak 32.

Performance test obavlja se na izabranim muškim i ženskim uzgojno valjanim životinjama koje su predviđene za rasplod.

Performance test obavlja se u testnoj stanici ili u uvjetima uzgoja na farmi (field performance test).

Članak 33.

Performance test muških grla započinje kad imaju tjelesnu masu 30 kg i traje dok životinje ne dostignu 100 kg tjelesne mase.

Performance test ženskih grla odvija se tijekom uobičajenog uzgoja na farmi, a podaci za izračun uzimaju se kada grla dostignu prosječno 100 kg tjelesne mase.

Članak 34.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti grla u performance testu koriste se podaci o slijedećim osobinama, prikupljenim tijekom testa i na kraju testa:

1. dnevni prirast,

2. životni prirast,

3. konverzija hrane,

4. debljina slanine,

5. izražajnost mesnih dijelova,

6. stres osjetljivost.

Ocjena uzgojne vrijednosti muških rasplodnih grla na kraju testa obavlja se na temelju raspoloživih podataka o osobinama navedenim u točkama 1., 3., 4., 5. i 6. ovog članka za grla testirana u performance testnoj stanici, odnosno na temelju podataka o osobinama navedenim u točkama 2., 4., 5. i 6. za grla testirana u field performance testu.

Ocjena uzgojne vrijednosti ženskih rasplodnih grla na kraju testa obavlja se na temelju raspoloživih podataka o osobinama navedenim u točkama 2., 4. i 5. ovog članka.

Ovisno o ocjeni uzgojne vrijednosti određuje se namjena korištenja svakog grla iz testa.

Članak 35.

Izračun rezultata performance testa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

3.2. PROGENI TESTOVI

Članak 36.

Progeni testovi rasplodnjaka obavljaju se na temelju podataka o osobinama potomaka na koje se nerast testira.

Članak 37.

Podaci o izračunatim rezultatima progenog testa dostavljaju se nakon izračuna selekcijskim službama te službi reprodukcije za sve nerastove koji se koriste za umjetno osjemenjivanje.

Centar je obvezatan četiri puta godišnje objaviti u stručnom časopisu nove rezultate izračuna progenog testa za muška grla koja se koriste za umjetno osjemenjivanje.

3.2.1. Biološki test

Članak 38.

Biološki test obavlja se za nerastove koji se koriste za umjetno osjemenjivanje da bi se utvrdio njegov utjecaj na pojavu slijepih i uvrnutih sisa, pojavu međusisa te na broj sisa.

Tijekom testa utvrđuje se i pojava degenerativnih mana u potomstvu.

Članak 39.

Podaci za izračun biološkog testa dobivaju se tijekom odabira i ocjene muškog i ženskog podmlatka za rasplod, kojeg obavlja selekcijska služba.

Članak 40.

Rezultati izračuna biološkog testa objavljuju se mjesečno za sve nerastove za koje postoje podaci najmanje 100 potomaka za ocjenu osobina sisa iz članka 38. stavak 1. ovog Pravilnika.

Rezultati izračuna biološkog testa za osobinu pojave degenerativnih mana izraženi vrijednošću degenerativnog indeksa objavljuju se u istom vremenskom razmaku za sve nerastove koji imaju podatke o najmanje 30 legala za koja se utvrđuje ta pojava.

3.2.2. Progeni test na tovne osobine i kakvoću mesa

Članak 41.

Progeni test obavlja se u čistih pasmina u progeno testnoj stanici na skupini potomaka pojedinog nerasta.

Testiranje grla obavlja se na potomcima koji potječu od najmanje četiri krmače za nerasta u prirodnom pripustu odnosno osam krmača za nerasta namijenjena umjetnom osjemenjivanju. Od svake krmače odabire se nazimica i kastrat prosječnog razvoja u leglu.

Progeni test krmače obavlja se na najmanje dva potomka (nazimica i kastrat) prosječnog razvoja u leglu.

Članak 42.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti muških i ženskih grla čiste pasmine u progenom testu koriste se podaci o slijedećim osobinama prikupljenim tijekom testa i na kraju testa:

1. dnevni prirast,

2. konverzija hrane,

3. duljina trupa,

4. debljina slanine,

5. površina MLD,

6. odnos meso-mast,

7. udio šunke u polovici,

8. kakvoća mesa,

9. stres osjetljivost.

Članak 43.

Izračun rezultata progenog testa na tovne osobine i kakvoću mesa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

4. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH  OVACA I KOZA

4.1. PERFORMANCE TEST

Članak 44.

Performance test obavlja se na izabranim muškim uzgojno valjanim životinjama dobivenim usmjerenim oplođivanjem ovnovskih majki ovnovskim očevima, odnosno jarčevskih majki jarčevskim očevima, u uvjetima uzgoja na farmi (field performance test).

Članak 45.

Field performance test obavlja se na mladim izabranim muškim grlima, vaganjem u dobi od 105 dana, starosti uz dopušteno odstupanje od 14 dana.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti uzimaju se u obzir podaci o životnom dnevnom prirastu grla, ocjena njegove vanjštine te uzgojne vrijednosti roditelja za osobine koje se unapređuju.

Članak 46.

Izračun rezultata performance testa te procjena uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno priznatim metodama.

4.2. PROGENI TESTOVI

Članak 47.

Progeni testovi rasplodnjaka obavljaju se na temelju podataka o osobinama potomaka na koje se rasplodnjak testira.

Članak 48.

Podaci o izračunatim rezultatima progenog testa dostavljaju se nakon izračuna uzgajivačima, vlasnicima rasplodnih grla.

4.2.1. Progeni test na mliječne osobine

Članak 49.

Progeni test na mliječne osobine temelji se na podacima o utvrđenoj laktacijskoj proizvodnji kćeri ovnova ili jarčeva u testu. Za test se koriste podaci o količini mlijeka, količini sastojaka u mlijeku (mast i bjelančevine) te udjelu tih sastojaka u mlijeku u prvoj laktaciji.

Članak 50.

Izračun uzgojne vrijednosti obavlja se jednom od međunarodno potvrđenih metoda prema propisima Interbulla.

Rezultati izračuna uzgojne vrijednosti objavljuju se za ovnove ili jarčeve za koje postoje podaci o laktacijskoj proizvodnji 10 ili više kćeri.

5. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH RASPLODNIH  KONJA

Članak 51.

Testiranje muških rasplodnih grla obavlja se u pojedinih pasmina konja za osobine koje se žele unapređivati.

5.1. PERFORMANCE TEST

Članak 52.

Performance test obavlja se na izabranim muškim uzgojno valjanim grlima u stadu, tijekom njihova rasta i razvoja.

Članak 53.

Test započinje kad je grlo u dobi od 6 mjeseci. Tom prigodom uz uvid u podrijetlo ocjenjuje se vanjština i kretanje grla.

U dobi od dvije, tri ili četiri godine, ovisno o pasmini i uputi o uzgoju pojedine pasmine, obavlja se ocjena vanjštine grla te utvrđuje ispravnost njegova kretanja. U toj dobi obavlja se temeljni ispit radne sposobnosti konja pred Povjerenstvom za ocjenjivanje, koje osniva Centar.

Pastusi koji ne zadovolje na ispitu radne sposobnosti ponavljaju ispit s novom skupinom pastuha u testu. Ako i tada ne zadovolje na ispitu proglašavaju se nevaljanim za rasplod.

5.2. PROGENI TESTOVI

Članak 54.

Progeni testovi pastuha obavljaju se na temelju podataka o ispitu radne sposobnosti i natjecateljskih rezultata ostvarenih na službenim natjecanjima njihovih sinova i kćeri.

Članak 55.

Prije obavljanja testova provodi se u dobi rasplodnjaka od dvije i pol godine test oplođivanja stavljanjem u pripust 5 kobila iste pasmine kojoj pripada i pastuh.

Članak 56.

Na temelju postignutih rezultata iz članka 54. utvrđuje se uzgojna vrijednost pastuha temeljem koje se određuje njegova uzgojna namjena.

6. TESTIRANJE UZGOJNO VALJANIH MATICA PČELA

Članak 57.

Testiranje uzgojno valjanih matica pčela obavlja se u testnim stanicama, pčelinjacima pčelara s kojima je Centar zaključio ugovor o obavljanju tih poslova.

Testna stanica mora imati najmanje 20 pčelinjih zajednica, smještenih u isti tip košnica.

Članak 58.

Testiranje matica započinje pripremnim razdobljem koje traje od prijema matice u testnu stanicu do njezina uzimljavanja u tekućoj pčelarskoj godini. Matica koja se testira stavlja se u novostvoreni nukleus s dva okvira poklopljenog legla i dva okvira peluda i meda s pripadajućim pčelama.

Članak 59.

Testiranje traje cijelu proizvodnu sezonu koja započinje uzimljenjem i uzimljenjem završava.

6.1. PERFORMANCE TEST MATICA

Članak 60.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti matice koriste se podaci o slijedećim osobinama prikupljenim tijekom testa:

1. brzina zalijeganja jaja matice,

2. brzina razvoja pčelinje zajednice u proljeće,

3. snaga pčelinje zajednice tijekom godine (procijenjeno brojčano stanje radilica i trutova).

6.2. PROGENI TEST MATICA

Članak 61.

Za utvrđivanje uzgojne vrijednosti matice koriste se podaci o slijedećim osobinama prikupljenim tijekom testa:

- uspješnost prezimljavanja,

- ocjena mirnoće,

- ocjena sklonosti rojidbenom nagonu,

- prinos meda,

- zdravstveno stanje.

Članak 62.

Izračun uzgojne vrijednosti obavlja se propisanim međunarodno potvrđenim metodama.

Podaci o izračunatim rezultatima testova dostavljaju se nakon izračuna svim pčelarima koji imaju matice u testu.

Centar je obvezatan jednom godišnje objaviti u stručnom časopisu rezultate izračuna testova matica.

7. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 63.

Hrvatski stočarsko selekcijski centar započet će primjenu ovog Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 64.

Ovlašćuje se Hrvatski stočarsko selekcijski centar da u roku od šest mjeseci učini pisane stručne upute koje pobliže određuju postupke ili radnje pri provedbi testiranja uzgojno valjanih životinja koje su uređene ovim Pravilnikom.

Članak 65.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/98-01/50 Urbroj: 525-01-98-01 Zagreb, 15. svibnja 1998.

Ministar mr. Zlatko Dominiković, v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/268647.html

Copyright © Ante Borić