HRVATSKI SABOR
544
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. veljače 2025.
Klasa: 011-02/25-02/18
Urbroj: 71-10-01/1-25-2
Zagreb, 28. veljače 2025.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Članak 1.
U Zakonu o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, br. 127/14., 116/18., 25/20., 32/21. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 41/21.) u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
– Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 14. 6. 2019.)
– Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) (SL L 231, 20. 9. 2023.).«.
Članak 2.
U članku 3. stavci 7. i 8. brišu se.
Članak 3.
U članku 4. stavku 2. iza točke 13. dodaje se nova točka 14. koja glasi:
»14. energetsko siromaštvo – znači da kućanstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama, pri čemu se takvim uslugama osiguravaju osnovne razine i pristojan životni i zdravstveni standard, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim nacionalnim socijalnim politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, što je uzrokovano kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljan raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost domova«.
Dosadašnje točke 14. do 46. postaju točke 15. do 47.
Iza dosadašnje točke 47., koja postaje točka 48., dodaje se nova točka 49. koja glasi:
»49. operater podatkovnog centra – kako je definirano u članku 2. točki 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/1364 od 14. ožujka 2024. o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara (SL L, 2024/1364, 17. 5. 2024.)«.
Dosadašnje točke 48. do 50. postaju točke 50. do 52.
Iza dosadašnje točke 51., koja postaje točka 53., dodaje se nova točka 54. koja glasi:
»54. podatkovni centar – kako je definirano u točki 2.6.3.1.16 Priloga A Uredbe (EZ) 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14. 11. 2008.)«.
Dosadašnje točke 52. do 79. postaju točke 55. do 82.
Članak 4.
U članku 12.a stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:
» – za razdoblje od početka 2021. do kraja 2030. godine kumulativni cilj ušteda iznosi 4313,6 kten.«.
U stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:
» – za razdoblje od početka 2021. do kraja 2030. godine najmanje 50,0 % kumulativnog cilja ostvarit će se sustavom obveze energetske učinkovitosti, a ostatak alternativnim mjerama politike.«.
Članak 5.
U članku 13. stavku 6. podstavak 1. mijenja se i glasi:
» – ulaganjem u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u sektorima krajnje potrošnje, i to na način da se takva ulaganja ostvare kroz mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti određene pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona, ne isključujući pritom i sva druga ulaganja u mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima krajnje potrošnje za koje stranka obveznica dokaže ostvarenje novih ušteda energije na način koji je u skladu s pravilnikom iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona ili«.
Podstavak 2. briše se.
Dosadašnji podstavci 3. i 4. postaju podstavci 2. i 3.
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
»(7) Uštede iz mjera koje su provedene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a rezultat su nove primjene tehnologija za izravno izgaranje fosilnih goriva smatraju se neprihvatljivima, osim ako su provedena u poduzećima čija krajnja potrošnja energije prelazi 10 TJ, uz zadovoljavanje uvjeta propisanih pravilnikom iz članka 19. ovoga Zakona i predočenjem dokaza:
– da se provedbom mjera ne povećava potrošnja energije poduzeća ili kapacitet postrojenja u poduzeću
– da se koristi tehnologija izravnog izgaranja fosilnih goriva u skladu s najnovijim odgovarajućim zakonodavstvom Europske unije o vrijednostima emisija stakleničkih plinova te da se osigurava buduća kompatibilnost s klimatski neutralnim alternativnim gorivima i tehnologijama
– da je razdoblje povrata investicije, izračunato metodom jednostavnog razdoblja povrata, pet godina ili manje i
– da su dostavljeni dokazi da nijedno alternativno, održivo rješenje za nefosilno gorivo nije tehnički izvedivo.«.
Dosadašnji stavci 7. do 21. postaju stavci 8. do 22.
Članak 6.
U članku 13.b iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
»(10) Ako stranka obveznica na kraju razdoblja kumuliranja ne ostvari propisani iznos kumulativnih ušteda energije iz stavka 6. ovoga članka, dužna je platiti naknadu za neostvareni iznos ušteda na način propisan člankom 13.c ovoga Zakona.«.
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.
U dosadašnjem stavku 11., koji postaje stavak 12., broj: »10.« zamjenjuje se brojem: »11.«.
Članak 7.
U članku 13.c iza stavka 8. dodaju se novi stavak 9. i stavci 10. i 11. koji glase:
»(9) Za neostvareni dio obveze kumulativne uštede energije iz članka 13.b stavka 11. ovoga Zakona Ministarstvo će po službenoj dužnosti rješenjem u prvoj godini idućeg razdoblja kumuliranja stranki obveznici odrediti iznos koji je stranka obveznica na ime neostvarene kumulativne uštede iz prethodnog razdoblja dužna uplatiti Fondu, s rokom uplate od 30 dana od dana dostave rješenja stranki.
(10) Iznos iz stavka 9. ovoga članka određuje se tako da se 50 % neostvarenog dijela obveze kumulativnih ušteda u kWh pomnoži s jediničnom naknadom, izraženom u €/kWh koja odgovara vrijednosti jedinične naknade u zadnjoj godini prethodnog razdoblja kumuliranja, utvrđenom na način propisan stavkom 4. ovoga članka.
(11) Rješenjem u prvoj godini idućeg razdoblja kumuliranja preostalih 50 % neostvarenog dijela kumulativnih ušteda energije iz članka 13.b stavka 11. ovoga Zakona stranki obveznici prenosi se kao obveza u iduće razdoblje kumuliranja.«.
Dosadašnji stavak 9., koji postaje stavak 12., mijenja se i glasi:
»(12) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.«.
Članak 8.
Naslov iznad članka 19. mijenja se i glasi: »Dužnosti velikih poduzeća i podatkovnih centara«.
U članku 19. iza stavka 12. dodaju se stavci 13. do 16. koji glase:
»(13) Radi praćenja i objavljivanja energetskih svojstava podatkovnih centara operateri podatkovnih centara na području Republike Hrvatske u kojima je snaga instalirane informacijske tehnologije (IT) jednaka 500 kW ili veća dužni su svake godine Nacionalnom koordinacijskom tijelu dostavljati sljedeće podatke:
1. naziv podatkovnog centra
2. naziv vlasnika i operatera podatkovnog centra
3. datum kada je podatkovni centar započeo s radom
4. lokaciju podatkovnog centra
5. ukupnu korisnu površinu poda podatkovnog centra
6. instaliranu snagu IT opreme u podatkovnom centru
7. godišnji ulazni i izlazni podatkovni promet
8. količinu podataka pohranjenih i obrađenih u podatkovnom centru
9. karakteristike podatkovnog centra tijekom zadnje pune kalendarske godine, i to:
a) potrošnju energije
b) angažiranu snagu
c) postavnu temperaturu
d) iskorištavanje otpadne topline
e) potrošnju vode i
f) korištenje energije iz obnovljivih izvora.
(14) Obveza iz stavka 13. ovoga članka ne primjenjuje se na podatkovne centre koji se koriste u svrhu obrane i civilne zaštite ili koji pružaju svoje usluge isključivo s krajnjim ciljem obrane i civilne zaštite.
(15) Podatke iz stavka 13. ovoga članka operateri podatkovnih centara dužni su dostaviti do 15. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.
(16) Operateri podatkovnih centara na području Republike Hrvatske u kojima je snaga instalirane informacijske tehnologije (IT) jednaka 500 kW ili veća dužni su dopisom obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo o smanjenju snage instalirane informacijske tehnologije ako je ona smanjena na manje od 500 kW.«.
Članak 9.
U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Energetska obnova višestambene zgrade potiče se sukladno nacionalnim programima energetske obnove višestambenih zgrada.«.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Korisnici sredstava iz programa energetske obnove višestambenih zgrada su suvlasnici tih zgrada kao naručitelji energetske obnove, osim ako nije drukčije ugovoreno između suvlasnika kao naručitelja i pružatelja usluga i izvođača radova za energetsku obnovu.«.
Dosadašnji stavci 2. do 7. postaju stavci 3. do 8.
Članak 10.
Članak 30.a mijenja se i glasi:
»(1) Projekti energetske obnove višestambenih zgrada financirani iz fondova Europske unije i drugih javnih sredstava provode se sukladno ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava.
(2) Prijavitelj projekta, odnosno korisnik bespovratnih sredstava za projekte financirane iz fondova Europske unije i drugih javnih sredstava za energetsku obnovu višestambene zgrade ovlašteni je predstavnik suvlasnika zgrade u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade ili upravitelj zgrade u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade.
(3) Odluku o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi višestambene zgrade u smislu odredbe članka 4. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona donose suvlasnici zgrade na temelju natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade sukladno odredbama propisa kojima se uređuje upravljanje zgradama.
(4) Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz fondova Europske unije i drugih javnih sredstava je ugovor između korisnika i nadležnih tijela kojim se utvrđuje najviši iznos bespovratnih sredstava dodijeljen za provedbu projekta iz sredstava Europske unije i sredstava iz državnog proračuna te drugi financijski i provedbeni uvjeti projekta.
(5) Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz fondova Europske unije i drugih javnih sredstava, među ostalim, sadrži podatak o posebnom računu zgrade za provedbu projekta na koji se uplaćuju bespovratna sredstva.
(6) Bespovratna sredstva uplaćena na poseban račun zgrade za provedbu projekta iz stavka 5. ovoga članka izuzeta su od ovrhe.«.
Članak 11.
Iza članka 30.a dodaje se članak 30.b koji glasi:
»Članak 30.b
(1) Projekti energetske obnove višestambenih zgrada financirani iz fondova Europske unije i drugih javnih i privatnih sredstava, koji se provode putem financijskih instrumenata, provode se sukladno sporazumima koji su potpisani u vezi s potporom koju pružaju financijski instrumenti, uključujući onu za vlasnički kapital, zajmove, jamstva ili ostale oblike ulaganja koji se pružaju primateljima.
(2) Prijavitelj projekta, odnosno krajnji primatelj financijskog instrumenta za projekte financirane iz fondova Europske unije i drugih javnih i privatnih sredstava za energetsku obnovu višestambene zgrade ovlašteni je predstavnik suvlasnika zgrade u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade ili upravitelj zgrade u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade.
(3) Odluku o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi višestambene zgrade u smislu odredbe članka 4. stavka 2. točke 9. ovoga Zakona donose suvlasnici zgrade na temelju natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade, sukladno odredbama propisa kojima se uređuje upravljanje zgradama.
(4) Sporazum kojim se pruža potpora financijskim instrumentom za projekte financirane iz fondova Europske unije i drugih javnih i privatnih sredstava, među ostalim, sadrži podatak o posebnom računu zgrade za provedbu projekta na koji se uplaćuju sredstva programskog doprinosa.
(5) Sredstva programskog doprinosa uplaćena na poseban račun zgrade za provedbu projekta iz stavka 4. ovoga članka izuzeta su od ovrhe.«.
Članak 12.
Članak 36. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik ili pravna osoba koja je opskrbljivač energijom ako:
– ne dostavi krajnjem kupcu informacije o obračunu energije te o prethodnoj potrošnji krajnjeg kupca (članak 14. stavak 1.)
– ne upisuje podatke o mjerenju i potrošnji energije u javnom sektoru u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (članak 14. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba opskrbljivača energijom novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.«.
Članak 13.
Članak 37. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj distributer energije pravna osoba ako ne upisuje jednom mjesečno podatke o mjerenju i potrošnji energije u javnom sektoru u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (članak 15. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba distributera energije novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 13.270,00 eura.«.
Članak 14.
Članak 38. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj veliko poduzeće ako ne izradi energetski pregled za velika poduzeća (članak 19. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik koja je operater podatkovnog centra ili pravna osoba koja je operater podatkovnog centra za prekršaj ako:
– ne dostavi propisane podatke o podatkovnim centrima (članak 19. stavak 13.)
– ne dostavi propisane podatke u određenom roku (članak 19. stavak 15.).
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba velikog poduzeća novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.
(4) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba operatera podatkovnih centara novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.«.
Članak 15.
Članak 39. mijenja se i glasi:
»Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u pravnoj osobi javnog sektora ako:
– ne unosi redovito podatke o potrošnji energije i vode u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) (članak 21. stavak 2. točka 2.)
– ne ispunjava obveze iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona
– ne unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 22. stavak 2.).«.
Članak 16.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba pružatelj energetske usluge ako ne unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 22. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2650 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba obrtnik pružatelj energetske usluge ako ne unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 22. stavak 2.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba davatelja subvencije ako ne unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 22. stavak 2.).«.
Članak 17.
Članak 41. mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– suprotno članku 24. stavku 1. ovoga Zakona, stavi na tržište ili na raspolaganje na tržištu proizvod povezan s energijom koji nije sukladan zahtjevima članka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1369 i njezinih provedbenih propisa
– suprotno članku 24. stavku 2. ovoga Zakona, ne ispuni zahtjeve članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2017/1369 i njezinih provedbenih propisa u odnosu na označivanje proizvoda povezanih s energijom i pružanje standardiziranih informacija o tom proizvodu u pogledu energetske učinkovitosti, potrošnje energije i drugih resursa proizvoda tijekom uporabe te dodatnih informacija o tim proizvodima
– suprotno članku 32. stavku 1. ovoga Zakona, stavi na tržište ili na raspolaganje na tržištu proizvod povezan s energijom koji nije sukladan sa zahtjevima propisanim za eko-dizajn proizvoda ili ako njihova sukladnost nije utvrđena u propisanom postupku ili ako nisu označeni u skladu s propisom koji se odnosi na tu grupu proizvoda.
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 6630,00 eura.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka koje je počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 13.270,00 eura.
(4) Za prekršaje iz stavka l. podstavaka l. i 2. ovoga članka tržišni inspektor može ne pokrenuti prekršajni postupak ako gospodarski subjekt koji je počinio prekršaj u roku postupi u skladu sa zahtjevom tržišnog inspektora iz članka 35. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, osim ako je gospodarski subjekt već prije bio počinitelj istog prekršaja.«.
Članak 18.
Članak 41.a mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj stranka obveznica pravna osoba ako u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranki obveznici ne plati Fondu iznos koji je dužna uplatiti na ime neostvarene uštede energije iz prethodne godine, sukladno odredbi članka 13.c stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 26.540,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba stranke obveznice pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 6630,00 eura.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj stranka obveznica pravna osoba ako Ministarstvu ne dostavi do 15. veljače tekuće godine izvješće o ostvarenim uštedama za prethodnu godinu, sukladno odredbi članka 13. stavka 16. ovoga Zakona.
(5) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 13.270,00 eura.
(6) Za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba stranke obveznice pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.«.
Članak 19.
Članak 41.b mijenja se i glasi:
»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj veliko poduzeće pravna osoba ako ne dostavi u roku Ministarstvu dokaz o provedenom redovnom energetskom pregledu provedenom na temelju certifikata koji je izdalo akreditirano neovisno tijelo prema relevantnim europskim ili međunarodnim normama, sukladno članku 19. stavku 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba velikog poduzeća pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura.«.
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 20.
Ministar gospodarstva će u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Prilog III. Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (»Narodne novine«, br. 98/21., 30/22. i 96/23.) s odredbama ovoga Zakona.
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-02/24-01/129
Zagreb, 21. veljače 2025.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_03_40_544.html