NN 67/2025 (9.4.2025.), Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usoz-21/2024-11 od 31. ožujka 2025.

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

869

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić, Radmile Bolanče Vuković, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog u povodu zahtjeva koje je podnio LĆ iz [adresa], [adresa, [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o., Zagreb, Zavrtnica 28, na sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2025.

presudio je

Ukida se Odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, 13/23.).

Obrazloženje

1. Podnositelj je ovome Sudu podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, 13/23. – u daljnjem tekstu: Odluka). Predlaže da se do donošenja odluke obustavi izvršenje osporenog općeg akta.

2. Podnositelj ističe kako se osporenom Odlukom javnim dobrom u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba proglašava komunalna infrastruktura javna zelena površina – dječje igralište na nekretnini oznake:

– za katastar k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]

– za zemljišnu knjigu [zemljišnoknjižna čestica],

Navodi da je navedena Odluka donesena bez pravne i stvarne osnove. Ističe da je nekretnina u isključivom vlasništvu podnositelja te da je za nju utvrđeno da nije komunalna infrastruktura, a sada se proglašava komunalnom infrastrukturom pa se posljedično nezakonito oduzima pravo vlasništva podnositelju, mijenja status nekretnine i nalaže upis prava vlasništva na nekretnini za korist Grada Zagreba. Ističe da je nekretnina prije stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj: 68/18., 110/18. i 32/20. – dalje: ZKG), koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., bila u isključivom vlasništvu zemljišnoknjižnog prednika podnositelja, dok je od prosinca 2018. u isključivom vlasništvu podnositelja fizičke osobe prednika podnositelja koji su temeljem zakonom propisanih vlasničkih ovlaštenja s punim pravom od istih isključili svakog drugog. Nekretnina nije komunalna infrastruktura javna zelena površina – dječje igralište niti je javno dobro u općoj uporabi, već je nekretnina u vrijeme donošenja Odluke u naravi dvorište pa je i u zemljišnim knjigama i u katastarskom operatu evidentirana kao dvorište u Vinodolskoj ulici u Zagrebu, dok je u trenutku naturalnog povrata prije stupanja na snagu ZKG-a zemljišnoknjižnom predniku podnositelja ZB nekretnina u naravi bila oranica pa je i u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu bila evidentirana kao oranica u Vinodolskoj ulici u Zagrebu. Dakle, nekretnina nije niti prije stupanja na snagu ZKG-a, niti u vrijeme naturalnog povrata, niti u vrijeme donošenja Odluke bila komunalna infrastruktura, a niti je danas u naravi komunalna infrastruktura – dječje igralište. Zemljišno-knjižni prednik podnositelja ZB je na nekretnini stekao pravo vlasništva u postupku povrata koji se vodio pred Gradom Zagrebom, a u kojem je postupku sudjelovao upravo Grad Zagreb koji se nije protivio zahtjevu za naturalnim povratom nekretnine kao ni upisu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu za korist zemljišno-knjižnog prednika podnositelja. Upravo je Grad Zagreb u postupku povrata nekretnine zemljišnoknjižnom predniku podnositelja po provedenom ispitnom postupku, a prije stupanja na snagu ZKG-a, utvrdio da nekretnina nije komunalna infrastruktura iz članka 59. stavka 1. ZKG-a, odnosno da nekretnina u naravi predstavlja oranicu. Također je upravo Grad Zagreb radi provedbe odluke o povratu po službenoj dužnosti izradio i geodetski elaborat RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina], kojim je prijavnim listom od [zemljišnoknjižna čestica] oranica Gomilje u Donjoj Dubravi, ukupne površine 616 čhv formirana nova čestica [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² koja je u postupku povrata dana u vlasništvo predniku podnositelja te je upravo Grad Zagreb navedeni prijavni list s djelomičnim rješenjem od 5. prosinca 2017. dostavio Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda na provedbu upisa prava vlasništva na [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² za korist ZB zemljišnoknjižnog prednika podnositelja. Ističe da je u rujnu 2021. i to u svrhu parcelacije [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² izrađen geodetski elaborat RN-357/2021 k. o. [katastarska općina] (za katastar k. o. [katastarska općina]) kojim su od nekretnine koja je stečena u povratu ([zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m²) formirane nove zemljišnoknjižne čestice, odnosno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana je nova katastarska čestica, a koje su zemljišno-knjižne i katastarske čestice u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu evidentirane kao dvorište, sve uz posebnu napomenu da je predmetni geodetski elaborat dan na uvid Gradu Zagrebu te da su sve stranke u navedenom postupku, uključujući i Grad Zagreb, bile suglasne s izrađenim geodetskim elaboratom i utvrđenim stvarnim zemljišnoknjižnim i katastarskim stanjem nekretnine. Djelomičnim rješenjem Grada Zagreba, klasa: UP/I 942-01/15-04/6, urbroj: 251-14-11-6/01-17-21 od 5. prosinca 2017. donesenom u postupku povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ZB je stekao 1610/2216 dijela [zemljišnoknjižna čestica] ukupne površine 616 čhv (2216 m²), odnosno parcelacijskim elaboratom RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] novoformiranu zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m², a koju je potom prodao podnositelju. Posebno se ističe da je upravo Grad Zagreb, radi provedbe djelomičnog rješenja, po službenoj dužnosti izradio geodetski elaborat RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina], a kojim su od [zemljišnoknjižna čestica] ukupne površine 616 čhv, 2216 m² formirane dvije nove čestice i to [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² te [zemljišnoknjižna čestica] Vinodolska ulica dvorište i javna zgrada, Vinodolska ulica 23, ukupne površine 606 m². Također, upravo je Grad Zagreb po službenoj dužnosti dostavio Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu na provedbu djelomično rješenje te geodetski elaborat RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina]. Isto tako, podnositelj ističe da je djelomičnim rješenjem donesenim od Grada Zagreba kao obveznik naknade utvrđen upravo Grad Zagreb (točka II. izreke djelomičnog rješenja) te se posebno napominje da su i donositelj Odluke – Grad Zagreb i Općinsko državno odvjetništvo i Fond za naknadu oduzete imovine sudjelovali u postupku povrata i da se zahtjevu Zdenka Badela za naturalnim povratom novoformirane [zemljišnoknjižna čestica] oranica u Vinodolskoj ulici površine 1610 m², nisu protivili. Iz obrazloženja navedenog djelomičnog rješenja nedvojbeno proizlazi da je Grad Zagreb u ponovljenom postupku povrata, a na temelju rezultata ponovljenog ispitnog postupka, priložene dokumentacije, provedenog očevida na licu mjesta i vještačenja utvrdio da Grad Zagreb do stupanja na snagu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenska komunističke vladavine (»Narodne novine«, broj: 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19. – dalje: Zakon o naknadi), nije raspolagao navedenom novoformiranom zkč. broj 3019/27, koja je u postupku povrata dana u vlasništvo ZB, kao i da navedena zemljišnoknjižna čestica do stupanja na snagu Zakona o naknadi nije privedena namjeni. Djelomično rješenje kojim je novoformirana [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² dana u vlasništvo Zdenku Badelu, uredno je dostavljeno Gradu Zagrebu, a koji protiv navedenog rješenja nije izjavio žalbu pa je djelomično rješenje postalo pravomoćno 12. siječnja 2018. godine. Stoga je Grad Zagreb navedeno rješenje uz prijavni list R.N.394/2017 dostavio nadležnom zemljišnoknjižnom sudu na provedbu – upis prava vlasništva na [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1602 m². Podnositelj je u prosincu 2018. od ZB kupio [zemljišnoknjižna čestica] te stupio u posjed navedene zemljišnoknjižne čestice (ogradio predmetnu česticu i upisao se kao vlasnik iste u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu) te potom uz suglasnost Grada Zagreba parcelirao predmetnu česticu, a RN-357/2021 je u zemljišnoj knjizi proveden 13. listopada 2021. pod brojem Z-54116/2021 te podnio zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole na nekretnini tj. na geodetskim elaboratom RN-357/21 k. o. [katastarska općina] novoformiranim zemljišnoknjižnim česticama. Uvidom u geodetski elaborat R.N.357/21 k. o. [katastarska općina] (za katastar k. o. [katastarska općina]), konkretno, uvidom u izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju i uvidom u tehničko izvješće, razvidno je da je navedeni geodetski elaborat predočen nositeljima prava na susjednim česticama pa tako i Gradu Zagrebu kao vlasniku susjedne čestice [zemljišno-knjižna čestica] upisane u [zemljišnoknjižni uložak] k. o. [katastarska općina] (navedena zk. čestica odgovara [katastarska čestica] upisanoj u posjedovani list broj 7899 k. o. [katastarska općina]). Uvidom u povratnicu obavijest u prijemu/uručenju razvidno je da je geodetski elaborat RN-357/21 dana 15. lipnja 2021. preporučenom pošiljkom poslan Gradu Zagrebu kao i da je Grad Zagreb navedeni elaborat zaprimio 16. lipnja 2021. te je s istim bio suglasan. Podnositelj je nakon provedene parcelacije predmetne čestice dana 17. listopada 2021. i 4. kolovoza 2023. Gradu Zagrebu podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju stambene zgrade na nekretnini tj. na četiri novoformirane čestice te je Grad Zagreb podnositelju izdao lokacijske dozvole za četiri novoformirane čestice, zaključivši da je zahtjev osnovan, i da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole na nekretnini. Navedena rješenja – lokacijske dozvole postale su pravomoćne 2023. godine tj. po proteku roka za žalbu (protiv navedenih rješenja nije izjavljena žalba pa je Grad Zagreb iskazao pravomoćnost i izdao potvrdu o pravomoćnosti navedenih rješenja). U siječnju 2024. podnositelj od Grada Zagreba zaprima zaključke kojima se poziva na očitovanje o ovdje osporavanom općem aktu Odluci, i prijedlogu Grada Zagreba za oglašivanje lokacijskih dozvola ništavim pa podnositelj na taj način saznaje za Odluku i za činjenicu oduzimanja prava vlasništva nekretnine. Uvidom u zahtjevu priloženu fotodokumentaciju (digitalni ortofoto snimak iz travnja 2023., dakle, nakon stupanja na snagu Odluke) razvidno je da je nekretnina ograđena i sa svih strana jasno omeđena, odvojena od okolnih čestica u vlasništvu trećih osoba pa tako i od čestice u vlasništvu Grada Zagreba ([zemljišnoknjižna čestica]upisane u [zemljišnoknjižni uložak] k. o. [katastarska općina, koja odgovara [katastarska čestica] upisanoj u posjedovni list broj 7899 k. o. [katastarska općina). Uvidom u priloženu fotodokumentaciju i obrazloženje djelomičnog rješenja nedvojbeno je da se upravo na [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina] formiranoj geodetskim elaboratom RN-394/2017 k. o. [katastarska općina], a koja nije bila predmet naturalnog povrata te koja je različita od sporne nekretnine, nalazi objekt za potrebe mjesne samouprave Vinodolska i Udruge HVIDRA kao i sprave za potrebe dječjeg igrališta. Dakle, komunalna infrastruktura dječje igralište nalazi se na nekretnini [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Grada Zagreba. Stoga smatra da se nekretnina na kojoj ne postoji komunalna infrastruktura i koja je u isključivom vlasništvu podnositelja ne može zakonito proglasiti javnim dobrom u općoj uporabi – komunalnom infrastrukturom. Stoga predlaže da se navedena osporena Odluka ukine i podnosi prijedlog za obustavu izvršenja općeg akta do donošenja odluke Suda.

3. Donositelj općeg akta Gradska skupština Grada Zagreba je odgovarajućom primjenom članka 48. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, 36/24. – dalje u tekstu: ZUS) pozvana da se očituje na navode zahtjeva. Na navode zahtjeva očitovao se Odbor za Statut i Poslovnik Gradske skupštine Grada Zagreba. U očitovanju se citiraju odredbe ZKG-a koje daju ovlaštenje predstavničkom tijelu na donošenje odluke. Ističe da se Odluka odnosi na komunalnu infrastrukturu koja je postojala u vrijeme stupanja na snagu ZKG-a, što potvrđuje aerofotogrametrijski snimak iz zraka Državne geodetske uprave od 25. listopada 2024., koji se dostavlja u privitku. Stvarno stanje predmetne nekretnine odnosno dječjeg igrališta na kojem se nalaze sprave vidljivo je iz Google Street View karte od 2011. i 2014. Ističe da je Vijeće gradske četvrti kroz svoje planove komunalnih aktivnosti redovito ulagalo sredstva za uređenje i održavanje te se u privitku dostavljaju planovi malih komunalnih akcija Gradske četvrti Donja Dubrava za 2010. i 2011. iz kojih su vidljiva ulaganja u predmetnu infrastrukturu prije stupanja na snagu ZKG-a, a također i plan malih komunalnih akcija Gradske četvrti Donja Dubrava iz 2021. iz kojeg je vidljivo i daljnje održavanje komunalne infrastrukture i nakon stupanja na snagu ZKG-a. Također, u privitku se dostavlja izvješće o održavanju javnih zelenih površina Grada Zagreba za 2020. podneseno od Zagrebačkog holdinga, a koje se odnosi na predmetne nekretnine. U odnosu na sve navedeno Odbor za Statut, Poslovnik i propise smatra da osporena Odluka ima deklaratorni karakter budući da se u ovom slučaju radi o izgrađenoj komunalnoj infrastrukturi prije stupanja na snagu ZKG-a. Stoga predlaže da se odbije zahtjev kao neosnovan, jer je Odluka u cijelosti zakonita.

4. Podnositelj se očitovao na očitovanje Odbora za Statut, Poslovnik i propise te ponavlja sve što je istaknuo u zahtjevu te ponovno ističe da je Grad Zagreb stvarno stanje nekretnine utvrdio prije stupanja na snagu ZKG-a, očevid 2015., djelomično rješenje 2017., geodetski elaborat 2017. kao i nakon stupanja na snagu navedenog Zakona, geodetski elaborat 2021. i lokacijske dozvole 2023. i to tako da je utvrdio da nekretnine nisu komunalna infrastruktura – dječje igralište i da nisu javno dobro u općoj uporabi, već da se radi o oranici, odnosno dvorištu pa su nekretnine tako i evidentirane u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi. Uvidom u priloženu fotodokumentaciju i obrazloženje djelomičnog rješenja nedvojbeno se upravo na [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina], formiranoj geodetskim elaboratom RN-394/2017 k. o. [katastarska općina], a koja nije bila predmet naturalnog povrata i koja je različita od nekretnina koje su predmet osporene Odluke, nalazi objekt za potrebe mjesne samouprave Vinodolska i Udruge HVIDRA kao i sprave za potrebe dječjeg igrališta. Osim toga u očitovanju se uopće ne spominju imovinskopravni tj. vlasnički odnosi na nekretninama te postupak povrata i postupak izdavanja lokacijskih dozvola za nekretnine, već se samo navodi da nisu bitni za ocjenu osnovanosti zahtjeva. To upravo treba shvatiti kao izbjegavanje očitovanja o odlučnim činjenicama te svakako treba uzeti u obzir da su imovinskopravni postupci i postupci izdavanja lokacijskih dozvola vođeni upravo od strane Grada Zagreba te da je Grad Zagreb u navedenim postupcima sudjelovao i da su mu sva utvrđenja i odluke u navedenim postupcima itekako poznate. Pored svega, predlagatelj ističe da je upravo Grad Zagreb vezan pravomoćnim djelomičnim rješenjem temeljem kojeg je upravo Grad Zagreb predao posjed nekretnina predniku predlagatelja pa se prednik predlagatelja ZB, upravo voljom Grada Zagreba, našao u položaju izvršavati vlast nad nekretninama, a koje djelomično rješenje je i dalje na snazi i proizvodi pravne učinke. Predlaže i nadalje da Visoki upravni sud ukine navedenu spornu Odluku.

5. Osporenu Odluku donijela je Gradska skupština Grada Zagreba 30. ožujka 2023. na temelju članka 62. stavka 1. ZKG-a i članka 41. točke 34. Statuta Grada Zagreba (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, 23/16., 2/18., 23/18., 3/20., 3/21. i 11/21. – pročišćeni tekst i 16/22. – dalje u tekstu: Statut). Odluka je objavljena u »Službenom glasniku Grada Zagreba«, 13/23.

6. Osporena Odluka propisuje:

Članak 1.

Ovom Odlukom proglašava se javnim dobrom u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba komunalna infrastruktura javna zelena površina – dječje igralište na nekretnini oznake:

– za katastar kč. 7737/1, 7737/10, 7737/8 i 7737/6 sve k.o. Dubrava

– za zemljišnu knjigu zkč. 3019/27, 3019/151, 3019/157 i 3019/142 sve k.o. Granešina.

Članak 2.

Primjenom članka 61., 62. i 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu i provedbom ove Odluke evidentirat će se novo stanje nekretnina iz ove Odluke u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu.

Članak 3.

Nalaže se Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu upis komunalne infrastrukture iz članka 1. ove Odluke kao: »Javno dobro u općoj uporabi javna zelena površina – dječje igralište, neotuđivo vlasništvo Grada Zagreba«.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Zagreba«.

Osporena Odluka donesena je na temelju članka 62. stavka 1. ZKG-a kojim je propisano da odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi i odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi komunalne infrastrukture donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Za ocjenu osnovanosti prijedloga, osim navedene odredbe članka 62. stavka 1., mjerodavne su i odredbe članka 59. i 60. ZKG-a.

7. Odredbom članka 59. stavka 1. točke 5. ZKG-a propisano je da su javne zelene površine komunalna infrastruktura. Odredbom članka 60. stavka 5. propisano je da su javne zelene površine parkovi, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste, odnosno ulice i slično. Odredbom članka 61. stavka 4. ZKG-a propisano je da komunalna infrastruktura stječe status javnog dobra u općoj uporabi danom njezine izgradnje, uređenja, odnosno stupanja na snagu odluke o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi. Iz navedenih odredaba ZKG-a proizlazi pravo jedinice lokalne samouprave, odnosno njenog predstavničkog tijela da donese odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi. Da bi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave bilo ovlašteno donijeti takvu odluku i građevinu iz članka 59. ZKG-a proglasiti komunalnom infrastrukturom nužno je da je riječ o izgrađenoj komunalnoj infrastrukturi koja se kao takva koristi, odnosno koja se kao takva koristila na dan stupanja na snagu ZKG-a (4. kolovoza 2018.). Odlukom o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi samo se utvrđuje (deklarira) stvarno stanje određene građevine kao komunalne infrastrukture. Odluci o proglašenju komunalne infrastrukture – javnim dobrom u općoj uporabi prethodi utvrđenje stvarnog stanja glede konkretne građevine komunalne infrastrukture, dakle, one koje su postojale u vrijeme stupanja na snagu ZKG-a (4. kolovoza 2018.) te se takvo stanje evidentira u katastru i zemljišnim knjigama kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, neovisno o postajanju upisa prava vlasništva ili drugih stvarnih prava trećih osoba.

8. U konkretnom slučaju su sporne čestice proglašene javnim dobrom u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba komunalna infrastruktura javna zelena površina – dječje igralište na nekretnini.

Međutim, prema podacima spisa predmeta ne radi se o nekretnini koja je u vrijeme stupanja na snagu ZKG-a bila javna zelena površina – dječje igralište. Iz podataka spisa predmeta posebno pravomoćnog rješenja Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, V. Područni odsjek Dubrava, klasa: UP/I-942-01/15-04/6, urbroj: 251-14-11-6/01-17-21 od 5. prosinca 2017., koje je postalo pravomoćno dana 12. siječnja 2018., razvidno je da se ZB, predniku podnositelja, daje u vlasništvo, vraća 1610/2216 dijela [zemljišnoknjižna čestica] oranica površine 2216 m² (616 čhv), upisana u [zemljišnoknjižni uložak] k. o. [katastarska općina], odnosno novoformirana [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² nastale parcelacijskim elaboratom RN-394/2017 k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog rješenja proizlazi da je prema posjedovnom listu pl. broj 7899 k. o. [katastarska općina] [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina] identična [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmetna parcela odgovara [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je na korištenju Grada Zagreba, u prostoru se proteže u smjeru sjever-jug, nalazi se istočno od Vinodolske ulice u Donjoj Dubravi na kojoj se na južnom dijelu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi objekt na kojem je smješten prostor mjesne samouprave Vinodolska i Udruga HVIDRA, odnosno prostor prijašnje mjesne zajednice, što podnositelj niti u jednom trenutku ne osporava. Isto tako, da se na istu činjenicu načina korištenja predmetne nekretnine i korisnika iste očitovala Gradska četvrt Donja Dubrava dostavivši svoje očitovanje prema kojem ovu nekretninu na adresi Vinodolska bb koristi dugi niz godina, da je ista privedena svrsi na način da je na jednom njenom dijelu izgrađen dom nekadašnje mjesne zajednice čiji je pravni slijednik Grad Zagreb pa navedeni objekt služi za odvijanje društvenog života građana s ovog područja kao što su sastanci, skupovi i slično, udruge umirovljenika, političkih stranaka i raznih udruga građana, da su u tom prostoru biračka mjesta u vrijeme izbora te se koristi za potrebe popisa stanovništva i drugih sličnih akcija, a na jednom dijelu uređeno je dječje igralište uključeno u program održavanja TD Zrinjevac, koje je sanirano sredstvima osiguranim kroz plan malih komunalnih akcija Gradske četvrti Donja Dubrava. Nadalje, proizlazi da je prema uvjerenju Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove u Zagrebu od 11. siječnja 2011. u postupku nove izmjere evidentirana [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2113 m², da je kao korisnik upisana SO Dubrava, danas Grad Zagreb, a odgovarala je [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema elaboratu o stanju predmetnog zemljišta u prostoru, sudskog vještaka za graditeljstvo Marija Rožića iz studenoga 2015. predmetno zemljište nije privedeno namjeni sukladno planovima koji su bili na snazi do donošenja, odnosno stupanja na snagu Zakona o naknadi jer je na njemu postavljen montažni objekt, nije formirana građevinska čestica, nije napravljena parcelacija te nije izdana građevinska dozvola za njihovo građenje, a što sve pripada u pripremu zemljišta za izgradnju.

9. Nadalje, proizlazi da je Grad Zagreb u postupku povrata dostavio dokaz o tome da je rješenjem o izvedenom stanju klasa: UP/I 350-05/13-07/5037 od 30. listopada 2014. u postupku legalizacije nezakonito izgrađenih objekata sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ozakonio zgradu mjesne samouprave 30. svibnja 1990. izgrađenu na navedenom zemljištu, a stranke su se u postupku suglasile o tome da je potrebno kod nadležnih tijela ishoditi rješenje o utvrđenju građevinske čestice za ozakonjenu zgradu te sukladno tome izraditi parcelacijski elaborat. Prema parcelacijskom elaboratu broj RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] formirana je građevinska čestica za katastar k. o. [katastarska općina] [katastarska čestica] površine 606 m² za zemljišnu knjigu k. o. [katastarska općina] [zemljišnoknjižna čestica] površine 606 m² te su sastavljeni prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja prema rješenju o utvrđivanju građevne čestice te u svrhu evidentiranja, brisanja i promjene podataka. Nakon tako utvrđenog činjeničnog stanja, kako to navodi i sam podnositelj zahtjeva, prednik podnositelja zatražio je naturalni povrat dijela konfiscirane površine od koje je navedenim parcelacijskim elaboratom nastala novoformirana [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m².

10. Djelomičnim pravomoćnim rješenjem prednik podnositelja zahtjeva ZB dobio je u vlasništvo novoformiranu [zemljišnoknjižna čestica] oranica Vinodolska ulica površine 1610 m² nastale navedenim parcelacijskim elaboratom. Navedenu nekretninu je od ZB kupio podnositelj zahtjeva u prosincu 2018. te je temeljem geodetskog elaborata RN-357/21 došlo do parcelacije predmetne čestice te su na taj način nastale četiri novoformirane čestice i to [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

11. Grad Zagreb je podnositelju izdao lokacijske dozvole za sve četiri novoformirane čestice kao što je vidljivo iz privitaka koji su priloženi uz zahtjev. Iz navedenog je razvidno da je točna tvrdnja podnositelja da je upravo na [zemljišnoknjižna čestica] formiranoj geodetskim elaboratom RN-394/2017 k. o. [katastarska općina] (u katastru upisane [katastarska čestica]), a koja nije bila predmet naturalnog povrata nalazi objekt za potrebe mjesne samouprave Vinodolska i Udruga HVIDRA, kao i sprave za potrebe dječjeg igrališta. Dakle, prema dostupnim podacima, posebno priloženoj fotodokumentaciji, obrazloženja djelomičnog rješenja o povratu te geodetskim elaboratima dječje igralište se ne nalazi na nekretnini oznake za katastar [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno za zemljišne knjige [zemljišnoknjižna čestica] k. o. [katastarska općina], koje su predmet osporene Odluke.

12. Iz svega navedenog je razvidno da se u konkretnom slučaju ne radi o javnoj zelenoj površini dječjem igralištu na nekretninama koje su označene u spornoj Odluci, a što isključuje mogućnost da se takva nekretnina proglasi, odnosno smatra komunalnom infrastrukturom i kao takva evidentira u katastru i upisuje u zemljišne knjige kao neotuđivo vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. S obzirom na navedeno, sporne nekretnine ne udovoljavaju uvjetima iz članka 60. stavka 5. ZKG-a da bi se mogle smatrati javnom zelenom površinom dječjim igralištem što je kao takvo postojalo na dan stupanja na snagu ZKG-a.

13. Stoga je na temelju članka 162. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, 36/24.) odlučeno kao u izreci.

14. Budući da je donesena odluka o meritumu, Sud nije odlučivao o prijedlogu podnositelja zahtjeva za obustavu izvršenja osporavane Odluke.

Poslovni broj: Usoz-21/2024-11
Zagreb, 31. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović, v. r.