NN 46/2025 (14.3.2025.), Odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usoz-151/2023-14 (Usoz-224/2023) od 21. veljače 2025.

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

618

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Ljiljane Karlovčan-Đurović, Gordane Marušić-Babić, Radmile Bolanča Vuković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog u povodu zahtjeva 1. MB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 5. SO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 6. BP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 7. VJ, iz [adresa], 8. KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 9. DS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 10. KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], MB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 12. IC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 13. DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 14. JB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 15. FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 16. SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 17. LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 18. VM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 19. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 20. MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 21. JS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 22. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 23. JI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 24. MT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 25. MPŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 26. GK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 27. MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 28. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 29. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 30. ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 31. IV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 32. ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 33. SS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 34. PB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 35. DD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 36. BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 37. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 38. MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 39. TG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 40. EV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 41. SG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 42. AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 43. BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 44. NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 45. AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 46. JG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 47. SSG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 48. IV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 49. KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 50. WK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 51. MK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 52. DL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 53. AL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 54. AK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 55. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 56. JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 57. ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 58. AI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 59. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 60. VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 61. AR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 62. SP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 63. BD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 64. CBH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 65. IP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 66. KR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 67. TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 68. MK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 69. Mlt. IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], MK, 70. SC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 71. JC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 72. MO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 73. JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 74. SH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 75. AK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 76. SM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 77. TD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 78. DP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 79. AU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 80. DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 81. MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 82. DG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 83. LD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa opunomoćenik Filip Simić, odvjetnik u Puli, te 84. ZB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, na sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2025.

presudio je

I. Ukida se točka 10. Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Vodnjana – Dignano (»Službene novine Grada Vodnjana«, broj: 14/2022. od 23. lipnja 2022.) u dijelu koji glasi:

» – postavljanje ili odlaganje kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava

– gradnja i nasipavanje puteva i cesta protivno odredbama prostornog plana i bez suglasnosti nadležnog tijela Grada«.

II. U ostalom dijelu zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove spora.

Obrazloženje

1. Podnositelji od 1. do 83. su podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti odredbe članka 2. i 10. Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Vodnjana – Dignano (»Službene novine Grada Vodnjana«, broj: 14/2022. od 23. lipnja 2022.)

1.1. Podnositelj 84. ZB je podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Vodnjana – Dignano (»Službene novine Grada Vodnjana«, broj: 14/2022. od 23. lipnja 2022.)

2. Kako se obavijest/zahtjev odnosi na isti akt, spisi su spojeni radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke, sukladno članku 113. stavku 1. Sudskog poslovnika (»Narodne novine«, broj: 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 99/21., 23/22., 12/23. i 122/23.).

3. Predmet ovog upravnog spora ocjena je zakonitosti Odluke o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Vodnjana – Dignano – dalje u tekstu Odluka (»Službene novine Grada Vodnjana«, broj: 14/2022. od 23. lipnja 2022.).

4. Podnositelji zahtjeva navode da Grad Vodnjan prilikom donošenja pobijane Odluke ni u najmanjoj mjeri nije na umu imao osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom odnosno vlasnicima i ovlaštenicima poljoprivrednog zemljišta, već je donesen isključivo s jednim razlogom, a taj je »obračun« s vlasnicima tzv. vikend zemljišta na području Grada Vodnjana, a kojoj skupini pripadaju i ovdje podnositelji, na način da ih se onemogući da na bilo koji smislen način koriste nekretnine za odmor koje su kupili, koje su se kao takve javno oglašavale i za koje je notorno da na području Grada Vodnjana postoje i na taj se način neometano koriste već desetljećima. Smatraju spornom točku 2. Odluke te navode da nije bila namjera zakonodavca da se sve nekretnine u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare imaju smatrati poljoprivrednim zemljištem. Jedini relevantan akt kojim se određuje namjena svake pojedine nekretnine jest prostorni plan, kojeg donose gradovi, odnosno općine, i koji mora biti u suglasju s prostornim planovima višeg reda (županijskim i državnim). Nadalje, odredba članka 10. Odluke u cijelosti je suprotna Ustavu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj: 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.). Tako Ustav RH odredbom članka 48. jamči pravo vlasništva, dok odredbom članka 50. omogućuje ograničavanje prava vlasništva ukoliko je to u interesu Republike Hrvatske uz naknadu tržišne vrijednosti. Odredbama članka 10. Odluke o agrotehničkim mjerama grubo je povrijeđeno i do neupotrebljivosti ograničeno pravo vlasništva svakog vlasnika poljoprivrednog zemljišta na području Grada Vodnjana, a uz primjenu i pogrešno tumačenje odredbe članka 2. Odluke o agrotehničkim mjerama i članka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu grubo je ograničeno i pravo vlasništva ne samo poljoprivrednog već i svakog zemljišta koje kao način upotrebe u katastru nosi oznake oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare. Smatraju da, osim što je pobijana Odluka o agrotehničkim mjerama protivna Ustavu, zakonu i drugim podzakonskim aktima, ista je i u životnom smislu neprimjenjiva, osim kao sredstvo za teroriziranje ciljane grupe građana kojima pripadaju i podnositelji ove obavijesti kao vlasnici zemljišta prostornim planom označenima kao šumska. Predlažu ukinuti pobijanu Odluke, te opunomoćenik 84. predlagatelja potražuje troškove sastava zahtjeva.

5. Odgovarajućom primjenom članka 48. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, 36/24 – dalje: ZUS), Sud je pozvao donositelja Odluke da se očituje o zahtjevu.

6. Donositelj, po predsjedniku vijeća, te gradonačelnik grada Vodnjana – Dignano su dostavili očitovanje, u kojem navode da je Odluka zakonita jer je ograničenje prava vlasništva legitimno i razmjerno cilju kojega je zakonodavac utvrdio Zakonom o poljoprivrednom zemljištu radi osobite zaštite poljoprivrednog zemljišta (dobro od interesa za Republiku Hrvatsku). Djelomično ograničenje vlasništva poljoprivrednog zemljišta privatnih osoba dopušteno je jer je razmjerno (proporcionalno) interesu Republike Hrvatske za osobitom zaštitom poljoprivrednog zemljišta Grad Vodnjan – Dignano. Cilj i svrha članka 10. osporene Odluke bila je upravo pružanje osobite zaštite poljoprivrednom zemljištu određivanjem mjera s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije s posebnim naglaskom na zabranu skidanja humusnog sloja (izrijekom predviđeno člankom 11. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu), pa je pritom zabranjeno (naročito):

– nasipavanje poljoprivrednog zemljišta građevinskim i drugim materijalom, bez posebnog odobrenja – zabrana nije apsolutna već je nasipavanje moguće uz posebno odobrenje nadležnog tijela. Ograničenje vlasništva jest razmjerno jer se nasipavanjem poljoprivrednog zemljišta bez ikakvog odobrenja nesporno uništava humusni sloj poljoprivrednog zemljišta;

– postavljanje ili odlaganje kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava – nesporno dolazi do uništenja humusnog sloja poljoprivrednog zemljišta, dok s druge strane vlasnici predmetnog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (čl. 4. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu).

6.1. Opće je poznato da je trenutna situacija na području Grada Vodnjana – Dignano sa postavljanjem kamp kuća stvorila doslovno nova naselja, koja – kako pojedinačno tako i razmatrano u svojoj cjelini – uništava sustavno humusni sloj poljoprivrednog zemljišta i potiče eroziju. Dakle, ova zabrana nije samo u interesu Republike Hrvatske već i u interesu privatnih vlasnika koji su stekli poljoprivredno zemljište radi korištenja istoga za poljoprivrednu proizvodnju, a ne za druge namjene. Dakle, jasno propisivanje zabranjenih radnji kako je to učinjeno u članku 10. Odluke nužno je radi zaštite humusnog sloja i zaštite od erozije poljoprivrednog zemljišta te ujedno povećava pravnu sigurnost privatnih vlasnika poljoprivrednog zemljišta jer je Odlukom točno uređeno koja postupanja (radnje) štete humusnom sloju i su stoga zabranjene, sve to radi pružanja osobite zaštite poljoprivrednom zemljištu, kao dobru od interesa za Republiku Hrvatsku. U suprotnom, apstraktnom zabranom skidanja humusnog sloja i erozije predmetne mjere ne bi bile učinkovita, a i privatni vlasnici bili bi u nedoumici što činiti ili ne činiti na poljoprivrednom zemljištu. Predlaže odbiti zahtjev za ocjenu zakonitosti te potražuje trošak sastava odgovora.

7. Zahtjev je djelomično osnovan.

8. Osporenu Odluku donijelo je Gradsko vijeće Grada Vodnjana – Dignano na 12. redovnoj sjednici održanoj 21. lipnja 2022. na temelju članka 10. stavak 1. i članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj: 20/18., 115/18., 98/19. i 57/22.), članka 4. stavak 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj: 22/19.) i članka 34. statuta Grada Vodnjana – Dignano (»Službene novine«, broj: 02/09., 02/10., 02/13., 02/18., 02/21. i 07/22.). Odluka je objavljena u "Službenim novinama Grada Vodnjana« broj 14/2022. od 23. lipnja 2022.

9. Odredba članka 2. pobijane Odluke glasi:

»Poljoprivrednim zemljištem sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprečavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost.«

dok odredba članka 10. glasi:

»U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je:

– nasipati poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom i drugim materijalom bez posebnog odobrenja,

– postavljanje ili odlaganje kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava

– iskop odnosno skidanje humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta, te njegovo odvoženje i prodaja.

– ograđivanje i gradnja betonskih ili zidova od opeke osim tradicijskih suhozida

– gradnja i nasipavanje puteva i cesta protivno odredbama prostornog plana i bez suglasnosti nadležnog tijela Grada«.

10. Odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Pravilnika o agrotehničkim mjerama, a na temelju kojih je donesena osporena Odluka, u mjerodavnom dijelu, propisuju:

– članak 10. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu:

Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona.

– članak 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu:

Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.

– članak 4. stavak 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama:

Općinsko, odnosno Gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.

– članak 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu:

Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji sukladno prostornom planu.

– članak 2. stavak 1. točka 2. Pravilnika o agrotehničkim mjerama:

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

11. Iz navedenih odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Pravilnika o agrotehničkim mjerama proizlazi pravo jedinice lokalne samouprave odnosno njenog predstavničkog tijela da donese odluku o agrotehničkim mjerama u poljoprivredi te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Vodnjana – Dignano.

12. Konkretna odredba članka 2. stavak 1. pobijane Odluke (čiju ocjenu zakonitosti podnositelji zahtjeva sadržajno i predlažu) u cijelosti je istovjetna odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Pravilnika o agrotehničkim mjerama, a na temelju kojih je i donesena pa Sud ocjenjuje da je donositelj osporene Odluke, u okviru svoje nadležnosti i zakonima dobivene ovlasti, valjano definirao pojam poljoprivrednog zemljišta pa je u tom dijelu zahtjev neosnovan (točka II. izreke).

13. Nadalje, odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Pravilnika o agrotehničkim mjerama, a na temelju kojih je donesena osporena Odluka, u odnosu na odredbu članka 10. Odluke glase:

– članak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu:

(1) Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.

(2) Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.

(3) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ona izgrađena.

(4) Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nisu sklopljeni ugovori obveze iz stavaka 2. i 3. ovoga članka održavanje provode jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

(5) Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m² i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno do primitka potvrde glavnog projekta.

(6) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost.

(7) Agrotehničke mjere iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

– Članak 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama glasi:

Ovim Pravilnikom propisuju se agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost.

– Članak 2. stavak 1. točka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama glasi:

Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

14. Pravilno navodi donositelj akta da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu te da »(…) jamstvo prava vlasništva iz članka 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ne štiti zloupotrebu korištenja vlasništvom (…)« – Ustavni sud U-I-763/2009.

15. Isto tako, a polazeći od pojma agrotehničkih mjera koje predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta kao i osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu tada određivanje zabrane, a u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta postavljanje kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava kao i gradnja i nasipavanje puteva i cesta protivno odredbama prostornog plana i bez suglasnosti nadležnog tijela Grada bi bilo u protivnosti s citiranim odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnika o agrotehničkim mjerama.

16. Naime, iz odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu (a u okviru donošenja Odluke o agrotehničkim mjerama) ne bi proizlazila ovlast predstavničkog tijela da propisuje tko i što može držati na poljoprivrednom zemljištu na način kako je to navedeno u odredbi članka 10. pobijane Odluke (u dijelu koji se odnosi na zabranu postavljanja kamp kućica, prikolica, kontejnera i drugih pokretnih objekata i naprava te gradnju i nasipavanje puteva i cesta protivno odredbama prostornog plana i bez suglasnosti nadležnog tijela Grada) odnosno takva zabrana je u protivnosti sa pojmom agrotehničkih mjera iz odredbe članka 2. stavak 1. točka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama.

16.1. Ovaj Sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju (u dijelu kojim je ukinut članak 10. Odluke) radi o materiji iz područja bespravne gradnje odnosno protupravnog postavljanja objekata (a ne o materiji zaštite poljoprivrednog zemljišta u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu) koja je je već potpuno i precizno određena posebnim propisima. Isto tako novčanim kaznama (u dijelu koji se odnosi na ukinuti dio članka 10. Odluke) ne postiže se svrha zbog koje je Odluka donesena.

17. U ostalom dijelu odredba članka 10. pobijane Odluke u skladu je s odredbama Zakona o poljoprivredi te Pravilnika o agrotehničkim mjerama jer se navedenim zabranama štiti humusni sloj poljoprivrednog zemljišta na način da se sprječava erozija tla te omogućava korištenje poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Na taj način omogućava se korištenje poljoprivrednog zemljišta sukladno svojoj namjeni odnosno održava se poljoprivredno zemljište pogodnima za poljoprivredu (članak 4. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu) pa je u tom dijelu zahtjev neosnovan.

18. Slijedom izloženog, na temelju odredbe članka 162. stavka 3. ZUS-a, presuđeno je kao u izreci pod točkom I., dok u ostalom dijelu pobijana Odluka nema nedostataka, odnosno nezakonitosti, pa je odgovarajućom primjenom članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci pod točkom II.

19. Ukinuti dio članka 10. Odluke prestaje važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama« (članak 162. stavak 4. ZUS-a).

20. U odnosu na zahtjev za nadoknadu troškova spora, a imajući u vidu djelomičan uspjeh stranka u sporu valjalo je na temelju odredbe članka 147. stavak 2. ZUS-a odlučiti kao u izreci pod točkom III. te svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Poslovni broj: Usoz-151/2023-14 (Usoz-224/2023)

Zagreb, 21. veljače 2025.

Predsjednica vijeća
Jelena Rajić, v. r.