1

Poslovni broj: Gž-1567/2022-2

 

Poslovni broj: Gž-1567/2022-2

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

RJEŠENJE

 

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja Grada B. n. M., OIB: …, zastupanog po punomoćniku L. M., odvjetniku iz Z., protiv tuženika T. Š., OIB: …, i M. Š., OIB: …, oboje iz B. n. M., oboje zastupani po punomoćnici S. P., odvjetnici iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-54/2020-12 od 14. rujna 2022., 2. ožujka 2023., 

 

r i j e š i o  j e

 

Žalba tužitelja uvažava se kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-54/2020-12 od 14. rujna 2022. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari."

 

2. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj 30. rujna 2022. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP), a predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. Odgovor na žalbu nije dan.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5.  U tužbi koju je podnio tužitelj isti navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru broj R1-338/2018 od 18. lipnja 2019. uređena međa između nekretnina označenih kao čest. 1660/1 i čest. 1664/1 obje k.o. B. n. M. i čest. 3759/1 k.o. B. na M. n. način kako je to prikazano na skici sudskog vještaka T. Ć. od 13. veljače 2019. te da je nezadovoljna strana upućena da pokrene parnicu u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja. Tužitelj da podnesenom tužbom pokreće takvu parnicu jer smatra da je dio nekretnine koja je označena kao čest. 3759/1 k.o. B. n. M. i koja se proteže točkama A-Y-U-E-X-C prema skici sudskog vještaka T. Ć. od 13. veljače 2019., nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada B. n. M., a što da su tuženici dužni priznati.

 

5.1. Prvostupanjski sud navodi kako je na pripremnom ročištu koje je održano 6. listopada 2021. pod prijetnjom postupanja iz članka 109. ZPP-a naložio tužitelju da u roku 8 dana uredi tužbeni zahtjev na način da sudu po istom, a s obzirom na vrstu spora, može postupati. Podneskom od 13. listopada 2021. da je tužitelj uredio tužbeni zahtjev na način da traži da se utvrdi da je dio nekretnine oznake čest. 3759/1 k.o. B. n. M. koji se proteže točkama A-Y-U-E-D-A površine otprilike 150 m2 i točkama E-X-C-J-H-G-F-E površine otprilike 280 m2, a prema skici sudskog vještaka T. Ć. od 13. veljače 2019. nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj upotrebi u neotuđivom vlasništvu Grada B. n. M., što su tuženici dužni priznati i trpjeti. Prvostupanjski sud citira odredbu članka 103. stavak 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15.-pročišćeni tekst; dalje: ZV), te nakon toga navodi da je tužitelj postavio isključivo vindikacijski zahtjev, odnosno pravu vlasničku tužbu iz članka 161. ZV-a zanemarujući članak 103. stavak 5. ZV-a prema kojoj odredbi se tuženici smatraju uvjetnim vlasnicima nekretnine do linije uređene međe, koju su na prijeporu stekli pravomoćnošću odluke o uređenju međe u postupku koji se vodio pod brojem R1-338/18 pa da se stoga ne radi o dijelu čest. 3759/1, već o čest. 1660/1, 1664/1, 1664/2 i 1665/1 sve u k.o. B. n M. Tužbeni zahtjev da treba sadržavati deklaratorni dio da je tužitelj vlasnik navedene sporne površine, zatim nalog da mu tuženik preda taj dio u posjed te zahtjev da se međa ponovo uredi sukladno utvrđenju vlasništva. Ovo stoga što u slučaju da tužba ne sadrži dio kojim se traži da se međa ponovo uredi sukladno utvrđenju vlasništva, da bi postojale dvije pravomoćne sudske odluke koje bi pitanje vlasništva uređivale na različiti način, a u odnosu na istu površinu.

 

5.2. Prvostupanjski sud smatra da je tužba nerazumljiva i da ne sadrži sve da bi se po istoj moglo postupati zbog čega je sukladno članku 109. ZPP-a te članku 186. stavak 1. u svezi s člankom 106. ZPP-a odbacio tužbu.

 

6. U svojoj žalbi tužitelj navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, pri čemu izričito ne navodi koja je bitna povreda počinjena, pa je ovaj sud ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, a na koje pazi po službenoj dužnosti povodom žalbi stranaka primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a te je ocijenio da prvostupanjski sud nije učinio niti jednu od bitnih povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti.

 

7. Sadržajno, tužitelj navodi da je on postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva i da je postupio prema nalogu suda od 13. listopada 2020., odnosno ocjenjuje kako je uredio tužbeni zahtjev sukladno članku 103. stavak 5. ZV-a kako je to od njega zatražio prvostupanjski sud. Stoga smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te da nije bilo osnova za odbacivanje tužbe.

 

7.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju pogrešno primijenio odredbu članka 109. stavak 1. i 4. ZPP-a.

 

7.2. Prema odredbi članka 103. stavak 6. ZV-a nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Prvotno postavljeni tužbeni zahtjev doista nije bio sastavljen sukladno članku 103. stavak 6. ZV-a.

 

7.3. Prema navedenom članku tužbeni zahtjev mora glasiti na utvrđenje da se tužiteljevo vlasništvo nekretnine, uz točno navođenje čestice, površine, zemljišnoknjižnog uloška i katastarske općine, proteže na onaj dio koji se nalazi između linija označenih određenim slovima na skici mjerenja iz predmeta uređenja međe, a koje linije omeđuju onaj dio za koji tužitelj traži utvrđenje svog vlasništva, a koji je izišao iz njegovog vlasništva na temelju rješenja o uređenju međe. Tužbeni zahtjev mora sadržavati i dio kojim se traži da je tuženika dužan trpjeti da tužitelj međašnim znacima označi među nekretnine koja je u njegovo vlasništvu, uz opis nekretnine (katastarski broj čestice, površina, zk. uložak i katastarska općina), a u odnosu na nekretninu koja je u vlasništvu tuženika (uz opis te nekretnine), na način da međa ide graničnom linijom koja je na skici mjerenja u postupku uređenja međe označena određenim slovima, kako to smatra tužitelj da bi trebalo biti označeno.

 

7.4. Člankom 109. stavak 1. ZPP-a propisano je da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi, odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune, a prema stavku 4. istog članka smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se.

 

7.5. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je na ročištu održanom 6. listopada 2021. u svojem raspravnom rješenju pod točkom II. naveo: „Pod prijetnjom postupanja iz članka 109. Zakona o parničnom postupku određuje se tužitelju rok od 8 dana da u spis u dovoljnom broju primjeraka dostavi podnesak u kojem će urediti tužbeni zahtjev na način da sud po istome, obzirom na vrstu spora, može postupati, i to u smislu da će kao predmet spora odrediti ono što bi po tužitelju bila sporna međašna površina, jer ukoliko tako tužitelj ne postupi sud će odbaciti tužbu.“

 

7.6. Naveden poziv tužitelju ovako formuliran da ispravi svoju tužbu prema vrsti spora da bi sud mogao po njoj postupati nije pravilno formuliran, odnosno kada se tužitelja poziva na ispravak ili dopunu tužbe, tada je određeno i jasno potrebno navesti na koji način treba ispraviti tužbu, a nije dovoljno pozvati tužitelja da on to učini prema vrsti spora, jer je takav poziv nejasan i nerazumljiv i zbog toga se na temelju tužbe koja je ispravljena po takvom pozivu suda, po ocjeni ovog suda, ne može odbacivati tužba s pozivom na članak 109. stavak 4. ZPP-a.

 

8. Zbog toga je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

8.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će pozvati tužitelja da ispravi svoju tužbu na način da postavi tužbeni zahtjev na način da će tužitelju dati točnu uputu što treba sadržavati njegov tužbeni zahtjev da bi odgovarao članku 103. stavak 6. ZV-a i da bi sud po njemu mogao postupiti (vidi točku 7.3. ove odluke) nakon čega će, ovisno o postupanju tužitelja, ili nastaviti s postupkom ili donijeti rješenje iz članka 109. stavak 4. ZPP-a ako za to budu ispunjeni uvjeti.

             

Koprivnica, 2. ožujka 2023.