Poslovni broj: 64 Gž-2523/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 64 Gž-2523/2022-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja R. d.d. K., OIB …, kojeg zastupa punomoćnica A. J., odvjetnica u Odvjetničkom društva J. & Partneri d.o.o, Z., protiv tuženika K. K. iz K., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici M. Š. i V. R., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. Š. i V. R., K., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Pn-92/2019-30 od 11. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. prosinca 2022.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Pn-92/2019-30 od 11. ožujka 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku da u roku od 15 dana isplati tužitelju iznos od 25.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate te je odbijen zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova parničnog postupka (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 12.500,00 kuna u roku od 15 dana (točka II. izreke).

 

2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbama čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu tako da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno da uvaži žalbu te ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete isplatom iznosa od 25.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede prava osobnosti na čast, ugled i dobar glas, tužitelja zbog spornog komentara tuženika na članak pod naslovom: „K. R. sve bolje posluje prosječna plaća 10.500,00 kn“, koji je objavljen na Facebook stranici portala www…, na temelju odredbe čl. 19., čl. 1046. i čl. 1100. st. 1 i 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO).

 

5. Sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, polazeći od utvrđenja da su sporni navodi tuženika u pogledu trajanja radnog vremena kod tužitelja (da je radno vrijeme kod tužitelja bilo od 07:00 do 21:00 sat, a kada je dolazio beton da se ostajalo i dugo u noć) i (ne)plaćanja prekovremenih sati, odnosno uvjeta rada kod tužitelja u vrijeme kada je tuženik bio zaposlenik tužitelja istiniti (iskazi svjedoka O., Š., D. K., A. D.), a da s druge strane, tužitelj nije naveo niti jedan konkretan postao koji je izgubio zbog spornog komentara tuženika, da nije naveo niti konkretnog radnika koji je odustao od posla zbog ovog komentara (iskazi svjedoka M. P., D. J., J. V.), da je sam zakonski zastupnik tužitelja (M. B.) naveo da je tuženik građevinski radnik i da smatra da nije neka utjecajna osoba u poslovnom svijetu, pa da je očito da njegov komentar nije mogao naštetiti tužitelju, a pogotovo da nije mogao imati utjecaja na poslovne rezultate tužitelja, da je sam tužitelj naveo kako je jedan od najvećih trgovačkih društva u djelatnosti građevine koji zapošljava više od 300 radnika koji radi ne samo u Republici Hrvatskoj nego i na stranom građevinskom tržištu te da je kraj takvih tvrdnji potpuno neuvjerljivo da bi komentar u poslovnom svijetu potpuno anonimne osobe građevinskog radnika mogao našteti časti i ugledu tužitelja u tolikoj mjeri da bi to zahtijevalo naknadu neimovinske štete, sud prvog stupnja je zaključio kako tužitelj nije dokazao da je pretrpio bilo kakav gubitak na poslovnom planu zbog spornog komentara tuženika, odnosno intenzivan gubitak na poslovnom planu, drugim riječima da nisu ispunjene pretpostavke tuženikove odgovornosti za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u vidu prava na ugled, dobra glas i čast tužitelja.

 

6. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu određeno ukazuje tužiteljica u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, pobijana se presuda može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni. Jednako tako nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

 

7. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1., u vezi s odredbom čl. 8. ZPP, na koju povredu određeno upire tužitelj u žalbi. Naime, sud može iskaze stranke ili svjedoka ocijeniti istinitim ili neistinitim, odnosno u suštini više ili manje uvjerljivim ili logičnim, gledano pojedinačno ili u cjelini s ostalim dokazima, a ima i ovlast ocjenjivati provedene dokaze - i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP) i odlučivanja o trenutku u kojemu je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka - i nije u obvezi prihvatiti svaki prijedlog stranke za provođenje dokaza, ali ne može otkloniti svoju obvezu da logičnim razlogom obrazloži određeno svoje (a za odluku o predmetu spora bitno) činjenično i pravno shvaćanje, a na koji je način sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima postupio ocijenivši sve izvedene dokaze (iskaze stranaka i svjedoka) kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti u skladu s odredbom čl. 8. ZPP.

 

8. Slijedom iznesenih razloga nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP).

 

9. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava koji postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

 

10. Pravo osobnosti pravne osobe može se definirati kao pravo koje proizlazi iz prirode i društvene namjene (cilja) tih osoba. Prema odredbi čl. 19. st. 3. ZOO, pravna osoba ima sva prava osobnosti kako i fizička osoba, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr. To pravo izvire iz Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje Ustav; čl. 35.). U slučaju povrede prava osobnosti na čast, ugled i dobar glas, propisane odredbom čl. 19. st. 3. ZOO, sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako su ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 110. st. 3. ZOO., odnosno ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju.

 

11. Sud prvog stupnja je, u okolnostima konkretnog slučaja (da su tuženikovi komentari u pogledu uvjeta rada kod tužitelja, radnog vremena i plaćanja prekovremenog rada točni, da je zakonski zastupnik tužitelja iskazao da tuženikov komentar nije mogao naštetiti tužitelju, da nije mogao imati utjecaja na poslovne rezultate tužitelja, koji je jedan od najvećih trgovačkih društva u djelatnosti građevine koji zapošljava više od 300 radnika koji radi u Republici Hrvatskoj i na inozemnom građevinskom tržištu), pravilno ocijenio da tužitelj nije dokazao pretpostavke odgovornosti za štetu u smislu odredaba čl. 19. st. 3., čl. 1046., i čl. 1100. st. 3. ZOO, slijedom čega je tužbeni zahtjev pravilno odbijen kao neosnovan, i utoliko su žalbeni navodi tužitelja u cijelosti neosnovani.

 

12. Pored navedenog, a prema shvaćanju ovoga suda, u konkretnom slučaju odbijanjem tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete, nije prekoračena ravnoteža između prava na pravo na čast, ugled, i dobar glas, i prava na slobodu mišljenja i izražavanja misli zajamčenih čl. 38. Ustava odnosno čl. 10. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – dalje: Konvencija), odnosno nije prekoračena granica na štetu časti, ugleda, i dobrog glasa tužitelja, a imajući vidu načelna stajališta koja je zauzeo Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u nizu presuda u kojima je procjenjivao je li došlo do povrede prava na slobodu izražavanja u smislu odredba čl. 38. Ustava odnosno čl. 10. Konvencije, kao jednog od temeljnih načela demokratskog društva i jednog od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca (tako primjerice Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-2099/2020 od 19. listopada 2022.) Ovaj sud zaključno smatra kako je sud prvog stupnja iz sadržaja provedenog dokaznog postupka pravilno utvrdio i potom ocijenio sve specifične okolnosti konkretnog slučaja, slijedom čega u konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi tužiteljevo pravo na zaštitu časti, ugleda i dobrog glasa imalo prednost pred pravom tuženika na slobodu izražavanja, pa je prema ocjeni ovoga suda ostvarena pravična ravnoteža Ustavom i Konvencijom zajamčenih suprotstavljenih prava tužitelja i tuženika.

 

13. I odluka o troškovima parničnog postupka pravilna je i zakonita, kako u pogledu osnove, tako i u pogledu visine troškova (čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP).

 

14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja, i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja

 

U Zagrebu 6. prosinca 2022.

 

 

        Predsjednik vijeća

        Robert Jambor, v.r.