1

Poslovni broj: UsI-1059/21-9

 

                     

   REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

   Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Sanji Kobilšek Ponjan, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja G. Z. OIB: …, Z., kojeg zastupa opunomoćenica G. B. R., dipl. iur., službenica G.Z.,  protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, OIB: …, U. za g., t. i u. p., Z., radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, 8. rujna 2022.,

 

 

p r e s u d i o    j e

             

              I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, U. za g., t. i u. p., Z.,, KLASA: UP/II-943-04/20-01/55, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021.

II. Poništava se rješenje G.. G. u. za i.-p. p. i i. G., S.za u.-p. p., O. za n.i i., P. p. o. (C., Č.), KLASA: UP/I-943-05/19-013/5, URBROJ: 251-14-11-2/014-19-24 od 13. prosinca 2019. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-04/20-01/55, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja G. Z., G.u. za i.-p. p. i i. G., S.za u.-p. p., O. za n. i i., P. p. o. (C., Č.), KLASA: UP/I-943-05/19-013/5, URBROJ: 251-14-11-2/014-19-24 od 13. prosinca 2019., kojim je odbačen zahtjev tužitelja da se ponovi vještačenje vrijednosti nekretnine putem drugog stalnog sudskog vještaka građevinske struke.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je naglasak odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade na izradi zakonitog procjembenog elaborata, koji će predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja vlasništva prije pokretanja postupka izvlaštenja (sukladno članku 30. stavku 1. alineji 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade). Navodi da G.Z., primjenom odredaba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, može pristupiti sporazumnom rješavanju pitanja stjecanja vlasništva nekretnina samo i isključivo na temelju zakonito izrađenog procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza, čiju je zakonitost utvrdilo P. p. G. Z.. Smatra da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika da je svrha izrade procjembenog elaborata u osiguranju dokaza samo pribavljanje okvirnog troška koji će teretiti korisnika izvlaštenja, odnosno okvirne naknade koju vlasnik može očekivati te da navedeni elaborat, neovisno o ocjeni zakonitosti od strane povjerenstva, može predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima nekretnine jer je takvo shvaćanje tuženika u izravnoj je koliziji s odredbama Zakona o procjeni. Ističe da je cijenu utvrđenu procjembenim elaboratom u postupku osiguranja dokaza moguće ponuditi vlasnicima samo, ako je ista zakonito utvrđena. Smatra da je neosnovano pozivanje tuženika na Zakonom o procjeni  predviđenu mogućnost da čelnik upravnog tijela G. Z. uz posebno obrazloženje ne prihvati mišljenje procjeniteljskog povjerenstva (članak 12. stavak 2. Zakona o procjeni) te da vlasnicima ponudi cijenu iz procjembenog elaborata koji nije prihvaćen od procjeniteljskog povjerenstva, odnosno koji je nezakonit. Ističe da navedena zakonska odredba nikako ne može biti pravilo u postupanju G. Z. pri pokušaju sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa jer bi takvo postupanje predstavljalo izravno kršenje zakona. Ukazuje da je navedena odredba iznimka u postupanju čelnika upravnog tijela G. Z. koji mora preuzeti osobnu odgovornost prilikom negiranja mišljenja kolektivnog tijela - povjerenstva i za to mora dati posebno, valjano obrazloženje. Tužitelj smatra da navod tuženika da stručni prijedlozi i mišljenja povjerenstva nisu obvezujući za nadležno tijelo koje provodi postupak izvlaštenja, nisu relevantni u kontekstu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa između G.Z. i vlasnika prije pokretanja postupka izvlaštenja. Budući da to nije moguće ishoditi niti u jednom drugom postupku, G. Z. jedino putem postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine može doći do zakonito utvrđene cijene koja će predstavljati osnovu za stjecanje vlasništva nekretnine mirnim putem (sporazumno) što čini Zakonom o izvlaštenju (člankom 30. alinejom 1.) nužnu pretpostavku za pokretanje postupka izvlaštenja. Predlaže poništiti rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te naložiti provođenje novog vještačenja.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na razloge iznijete u obrazloženju osporavanoga rješenja, kod kojih u cijelosti ostaje i predlaže odbiti tužbu.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku. Sud je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučio bez provođenja rasprave u ovom predmetnom upravnom sporu (članak 36. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.; dalje ZUS).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:

- da je postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina u k.o. Šestine pokrenut zahtjevom G. Z. zaprimljenim kod prvostupanjskog tijela 28. veljače 2019. radi izgradnje autobusnih stajališta kod rotor raskrižja G. P.-P.-Š. v.;

- da su u prijedlogu predložena tri procjenitelja odgovarajuće struke i priložena je pravomoćna lokacijska dozvola G. u. za p. u., i. g., g., k. p. i p., O. za p. u., S. o. za p. u., KLASA: UP/I-350-05/2013-001/825, URBROJ: 251-13-21- 1/008-16-27 od 25. veljače 2016., neslužbena kopija izvadka iz zemljišne knjige, neslužbena kopija prijepisa posjedovnog lista, diobni nacrt, presliku katastarskog plana, prijavni list za zemljišnu knjigu;

- da su zaključkom prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-943-05/19-013/5 URBROJ: 251-14-11-2/014-19-3 od 4. ožujka 2019. pozvani su Republika Hrvatska kao vlasnik i H. š. d.o.o., U. š., P. Z., kao osoba koja je upisana kao posjednik predmetne nekretnine, da se u roku od 8 dana od dana primitka zaključka suglase s jednim od tri predložena procjenitelja ili predlože do tri procjenitelja odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike predmetnih nekretnina;

- da se Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, očitovala da odluku o izboru procjenitelja odgovarajuće struke prepušta prvostupanjskom tijelu, dok se H. š. d.o.o. nisu očitovale;

- da je prvostupanjsko tijelo imenovalo stalnu sudsku vještakinju za arhitekturu, graditeljstvo i procjenu nekretnina S. L. M., dipl. ing. arh. iz društva P. d.o.o. iz Z. da procjeni tržišnu vrijednost nekretnine, da je imenovalo T. V. dipl. ing. iz Z. za vještačenje iz područja agronomije, poljoprivrede i procjene poljoprivrednog zemljišta, da procjeni vrijednost poljoprivrednih nasada i I. P. dipl. ing. geo. iz društva I. iz V., na okolnost identifikacije predmetne nekretnine;

- da je 25. travnja 2019. proveden je očevid na licu mjesta na predmetnoj nekretnini;

- da je zaprimljen procjembeni elaborat S. L. M. dipl. ing. arh. od 7. svibnja 2019., te nalaz i mišljenje T. V. dipl. ing. od 7. lipnja 2019.;

- da je procjembeni elaborat dostavljen G. Z., Republici Hrvatskoj po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu te H. š. d.o.o. radi obavijesti;

- da je G. Z. u podnesku zaprimljenom kod prvostupanjskog tijela 11. prosinca 2019. tražio ponovno vještačenje vrijednosti nekretnine putem drugog vještaka građevinske struke iz razloga što dostavljeni procjembeni elaborat i dopuna elaborata nisu prihvaćeni od strane P. p. G. Z.

7. Na temelju utvrđenih činjenica javnopravna tijela su zaključila da je postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine završen dostavom procjembenog elaborata korisniku izvlaštenja i vlasniku nekretnine, da tužitelj zahtjeva ponovno provođenje osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, a da ne postoji zakonska pretpostavka za pokretanje ponovnog osiguranja dokaza za iste nekretnine te je primjenom odredbe članka 41. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., dalje ZUP) zahtjev odbačen.

8. Iz odredbi članka 25.-27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/14., 69/17. i 98/19.) proizlazi da osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine prethodi postupku izvlaštenja. U tom se postupku utvrđuje stanje i vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja. Procjembeni elaborat se izrađuje primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, a to je Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/15.).

9. Svrha osiguranja dokaza je stjecanje uvjeta da bi se postupak izvlaštenja uopće mogao pokrenuti budući je korisnik izvlaštenja dužan sukladno članku 30. točki 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, uz prijedlog za izvlaštenje, priložiti procjembeni elaborat te je dužan sukladno članku 30. točki 4. Zakona položiti u banci dovoljan iznos posebnih sredstava potrebnih za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i o tome pružiti dokaz uz prijedlog za izvlaštenje.

10. Međutim, svrha osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine prije svega je stjecanje uvjeta za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, odnosno ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini u smislu članka 30. točke 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Smisao te odredbe je riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, odnosno ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini bez provođenja postupka izvlaštenja sporazumom između korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine, a što podrazumijeva suglasnost stranaka o bitnim sastojcima ugovora. Ako se radi o stjecanju prava vlasništva određene nekretnine u pravilu se radi o sklapanju ugovora o kupoprodaji, a bitni sastojci ugovora o kupoprodaji su predmet i cijena. Stoga je za sklapanje ugovora o kupoprodaji potrebna ponuda korisnika izvlaštenja učinjena vlasniku nekretnine koja sadrži cijenu nekretnine, a polazna točka za postizanje suglasnosti o cijeni nekretnine je procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, koji je izrađen u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina.

11. Odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade izrijekom nije propisana dužnost nadležnog tijela pribaviti mišljenje procjeniteljskog povjerenstva o usklađenosti izrađenog procjembenog elaborata s odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Međutim, u smislu članku 25. stavku 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade procjembeni elaborat mora biti izrađen u skladu s Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina. Stoga procjembeni elaborat koji nije izrađen u skladu s Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ne može biti osnova za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja vlasništva prije pokretanja postupka izvlaštenja u smislu članka 30. točke 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade.

12.1. Prema odredbi članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina zadaća procjeniteljskog povjerenstva je davanje mišljenje o usklađenosti izrađenih procjembenih elaborata s odredbama toga Zakona na zahtjev jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za svoje potrebe.

12.2. Prema odredbi članka 12. stavka 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina Stručni prijedlozi i mišljenja povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka obvezujući su za upravna tijela županije, G. Z. odnosno velikoga grada u provedbi ovoga Zakona. U slučaju neprihvaćanja stručnih prijedloga i mišljenja čelnik upravnog tijela mora dati posebno obrazloženje.

13. Iako odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade izrijekom nije propisana dužnost nadležnog tijela pribaviti mišljenje procjeniteljskog povjerenstva o usklađenosti izrađenog procjembenog elaborata s odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, iz odredbe članka 12. stavka 1. točke 3. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina proizlazi ovlast i dužnost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čiji se prijedlog provodi osiguranje dokaza, zatražiti mišljenje procjeniteljskog povjerenstva o usklađenosti izrađenog procjembenog elaborata s odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.

14. Iz odredbe članka 12. stavka 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina proizlazi da mišljenje procjeniteljskog povjerenstva o izrađenom procjembenom elaboratu obvezuje upravna tijela županije, G. Z. odnosno velikoga grada pa tako i upravno tijelo G. Z. koje provodi osiguranje dokaza stanja i vrijednosti nekretnina, a samo iznimno upravno tijelo ne mora prihvatiti mišljenje procjeniteljskog povjerenstva pri čemu čelnik upravnog tijela mora dati posebno obrazloženje o razlozima neprihvaćanja mišljenja povjerenstva.

15. Prema mišljenju Suda u tumačenju i primjeni pojedine norme potrebno je primijeniti teleološko tumačenje kako bi se osiguralo da se u primjeni pojedinog propisa u praksi postigne upravo onaj cilj radi kojeg je norma donesena. Smisao je odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade izrada zakonitog procjembenog elaborata koji će predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja vlasništva prije pokretanja postupka izvlaštenja u smislu članka 30. točke 1. Zakona. Stoga osiguranje dokaza završava dostavom zakonitog procjembenog elaborata korisniku izvlaštenja i vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine radi obavijesti. U predmetima u kojima se osiguranje dokaza provodi na prijedlog jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zakoniti procjembeni elaborat podrazumijeva pozitivno mišljenje procjeniteljskog povjerenstva da je elaborat izrađen u skladu s odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ili odluka čelnika upravnog tijela o neprihvaćanju mišljenja povjerenstva s obrazloženim razlozima neprihvaćanja mišljenja povjerenstva.

16. Slijedom navedenog, tužitelj s pravom ističe da je naglasak odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade na izradi zakonitog procjembenog elaborata, koji će predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja vlasništva prije pokretanja postupka izvlaštenja sukladno članku 30. stavku 1. alineji 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može pristupiti sporazumnom rješavanju pitanja stjecanja vlasništva nekretnina samo i isključivo na temelju zakonito izrađenog procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza, čiju je zakonitost utvrdilo procjeniteljsko povjerenstvo.

17. U osiguranju dokaza supsidijarno se primjenjuju mjerodavne odredbe ZUP-a, i to u svim pitanjima provođenja tog postupka koja nisu uređena Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade kao posebnim zakonom. Budući da u smislu članka 5. stavka 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina procjembeni elaborat obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja, to se na izradu procjembenog elaborata primjenjuju i odredbe ZUP-a koje se odnose na vještačenje. Stoga u slučaju kada na izrađeni procjembeni elaborat nije dano pozitivno mišljenje p. p. niti postoje razlozi za neprihvaćanje mišljenja povjerenstva, tijelo treba u smislu članka 66. stavka 6. ZUP-a pokušati otkloniti nedostatke procjembenog elaborata koje navelo procjeniteljsko vijeće, a ako se ti nedostaci ne mogu otkloniti treba ponoviti vještačenje s drugim vještakom.

18. Uvidom u podatke spisa predmeta ovaj Sud je utvrdio:

- da je prvostupanjsko tijelo, nakon što je opunomoćenica tužitelja obavijestila to tijelo da P. p. donijelo zaključak da se P. e. iz svibnja 2019. godine ne može prihvatiti „uz napomenu vještakinji da kvalitetnije koristi cijene iz ZKC-a“, od sudskog vještaka 15. srpnja 2019. zatražilo očitovanje;

- da se sudski vještak očitovao 15. listopada 2019. i da je naveo: „Budući da Procjeniteljsko povjerenstvo nije navelo jasne i konkretne primjedbe na Procjembeni elaborat, u cijelosti ostajem pri svom nalazu i mišljenju.“;

- da je opunomoćenica tužitelja u podnesku zaprimljenom kod prvostupanjskog tijela 11. prosinca 2019. obavijestila prvostupanjsko tijelo da P. p. donijelo mišljenje da se očitovanje ne može prihvatiti te je predložila pozvati vještaka da se očituje o primjedbama Povjerenstva na očitovanje – dopunu, odnosno podredno predložila novo vještačenje po drugom vještaku građevinske struke.

19. Iz navedenih radnji proizlazi da je prvostupanjsko tijelo prethodno pokušalo otkloniti nedostatke Procjembenog elaborata iz svibnja 2019. godine, a zatim je podnesak predlagatelja od 11. prosinca 2019. pogrešno okvalificiralo kao zahtjev za ponovno provođenje osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, iako se očito radi o prijedlogu za ponovnim vještačenjem s drugim vještakom u okviru započetog, a nezavršenog postupka osiguranja dokaza.

20. Sud primjećuje da tužitelj u spis nije dostavio Zapisnike sa sjednica P. p., a da primjedba na Procjembeni elaborat koju tužitelj navodi zaista nije ni jasna niti konkretna, iz čega dalje proizlazi da je prvostupanjsko tijelo trebalo tražiti Zapisnike sa sjednica P. p., odnosno jasne i konkretne primjedbe ako iz Zapisnika proizlazi da su one nejasne i nedovoljno konkretne. Međutim, s obzirom na protek vremena očito je da Procjembeni elaborat iz svibnja 2019. godine ne može biti osnova za pokretanje postupka izvlaštenja u smislu članka 30. točke 3. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade jer je stariji od dvije godine i da u nastavku postupka treba pristupiti izradi novog procjembenog elaborata.

21. Slijedom navedenog, Sud je osporavana rješenja ocijenio nezakonitim.

22. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe članka 58. stavak 1. ZUS-a.

 

U Zagrebu, 8. rujna 2022.

 

Sudac

Ante Drezga

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 66.a stavak 1. ZUS-a).