1

Poslovni broj: Gž Zk-162/2022-2

 

Poslovni broj: Gž Zk-162/2022-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja I. J. S. i M. L. S., koje zastupa punomoćnik A. N., odvjetnik iz M., protiv protustranke M. h. i lj. d.d., OIB: …, P., radi brisanja zabilježbe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Makarska poslovni broj Z-973/2021 od 27. listopada 2021., 11. ožujka 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

I. Preinačava se rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Makarska poslovni broj Z-973/2021 od 27. listopada 2021. na način da se

 

- na kčbr. 304 zgr. zemljište bez zgrade sa 193 m2 i kčbr. 5628 voćnjak sa 86 m2 (zk. tijelo I) te stambena zgrada u P., bez zemljišta sagrađena na č.zgr. 304 tijelo I – depadans „B.“ (zk. tijelo III) iz zk.ul.br. 2457 k.o. P. i to:

 

- na suvlasničkim dijelovima predlagatelja I. J. S. i M. L. S. koji se sastoje svaki od 1/24 dijela navedenih nekretnina, a kojeg su predlagatelji naslijedili iza pok. Z. S.

 

- određuje brisanje predbilježbe od 28. siječnja 1961. Z-21 kojom je na temelju nepravomoćnog rješenja N.O. K. M. broj N-03-3080/2-59 od 23. siječnja 1961. predbilježeno društveno vlasništvo sa upisom organa upravljanja Hotelskog poduzeća „P.“ u P..

 

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga u zk.ul.br. 2457 k.o. P.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje kojim je ukinuto rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Z-516/2015 od 13. siječnja 2021., odbačen je prijedlog za brisanje zabilježbe i naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije upisa dopuštenog rješenja tog suda poslovni broj Z-516/2015 od 13. siječnja 2001.

 

2. Protiv rješenja žale se predlagatelji ne navodeći zakonske razloge žalbe i predlažu da se pobijano rješenje preinači.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. U zemljišnoj knjizi je 1961. godine izvršen upis predbilježbe društvenog vlasništva na predmetnim nekretninama uz upis Hotelskog poduzeća „P.“, dakle pravnog prednika protustranke, kao organa upravljanja i to na vlasničkom pravu III zk. tijela S. R. pk. D., S. ud. M. Z., Z. pk. I. i R. M. ž. M.. Upis predbilježbe je dopušten na temelju nepravomoćnog rješenja N.O. K. M. broj N-03-3080/2-59 od 23. siječnja 1961.

 

5. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za upis kojim su predložili da se izvrši upis brisanja navedene predbilježbe, deklarirajući se kao nasljednici pok. Z. S. koji je u trenutku podnošenja prijedloga za upis bio upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina u 1/12 dijela.

 

6. Prvostupanjski sud je donio rješenje poslovni broj Z-516/2015 od 13. siječnja 2021. kojim je po prijedlogu predlagatelja određeno brisanje predmetne predbilježbe.

 

6.1. Protustranka je protiv tog rješenja podnijela prigovor kojeg je prvostupanjski sud uvažio te je pobijanim rješenjem odbačen prijedlog predlagatelja za brisanje predbilježbe. Prvostupanjski sud utvrđuje da su predmetne nekretnine nacionalizirane po Zakonu o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća („Službeni list FNRJ“ br. 98/46, 35/48 i 27/53) i danom stupanja na snagu tog zakona postale su državno vlasništvo, tako da nije bilo mjesta upisu predmetne predbilježbe. Prvostupanjski sud navodi da je nacionalizacija originalan način stjecanja vlasništva te se od nacionalizacije na dalje smatra da su prijašnji vlasnici izgubili pravo vlasništva i bez brisanja tog prava u zemljišnim knjigama.

 

6.2. Takav stav prvostupanjskog suda je samo djelomično točan. Naime, odredbom članka 130. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12 i 152/14 – dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Protustranka kao pravni slijednik nekadašnjeg organa upravljanja Hotelskog poduzeća „P.“ u P., u čiju je korist izvršena predmetna predbilježba, nije ishodio upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi već su kao suvlasnici u zemljišnoj knjizi ostali uknjiženi sada nasljednici ranijih suvlasnika.

 

6.3. Sukladno članku 107. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje u tekstu: ZZK) za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u času kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Predlagatelji su prijedlog za upis podnijeli u času kada je u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik u 1/12 dijela bio upisan njihov prednik Z. S. pa su stoga oni, bez obzira na to što je predmetna nekretnina eventualno na temelju zakona postala društveno vlasništvo, ovlašteni tražiti brisanje predbilježbe ukoliko izostane opravdanje predbilježbe kako je to i propisano odredbom članka 63. stavak 1. ZZK-a.

 

7. Predmetna predbilježba je izvršena na temelju nepravomoćnog rješenja upravnog organa i to 1961. godine kada je na snazi bio Zakon o zemljišnim knjigama (1930) ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 146/30., "Službeni list FNRJ" br. 86/46. – dalje: ZZK/30) temeljem kojeg je predbilježbu bilo moguće upisati na temelju nepravomoćne odluke. U ovom predmetu primjenjuje se ZZK, a prema odredbi članka 59. ZZK-a predbilježbu nije moguće upisati na temelju nepravomoćne već samo na temelju neovršne odluke.

 

7.1. Opravdanje predbilježbe izvršene na temelju odluke, u ovom slučaju odluke upravnog tijela, se prema odredbama ZZK/30 vrši na temelju pravomoćne odluke nadležne vlasti, a prema članku 61. točka b ZZK na temelju potvrde o ovršnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti.

 

7.2. Međutim, ni odredbama ZZK/30, a niti odredbama ZZK nije propisan rok u kojem  je onaj u čiju korist je izvršena predbilježba na temelju nepravomoćne ili neovršne odluke dužan zatražiti opravdanje predbilježbe i zemljišnoknjižnom sudu dostaviti pravomoćnu ili ovršnu odluku, odnosno dokazati da je nastupila pravomoćnost odnosno ovršnost odluke na temelju koje je dopuštena predbilježba.

 

7.3. Stoga bi u smislu članka 63. stavak 1. ZZK trebalo smatrati da je opravdanje predbilježbe izostalo ukoliko osoba u čiju korist je predbilježba izvršena u nekom razumnom roku nije zatražila opravdanje predbilježbe uz dokazivanje da je nastupila pravomoćnost odnosno ovršnost odluke na temelju koje je dopuštena predbilježba pa bi u tom slučaju temeljem iste zakonske odredbe osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena mogla zahtijevati njezino brisanje. U predmetnom slučaju je predbilježba izvršena 1961. godine pa su po ocjeni ovog suda protekli svi razumni rokovi za opravdanje predbilježbe te se stoga ima smatrati da niti Hotelsko poduzeće „P.“, u čiju korist je zabilježba izvršena, a niti njegovi pravni slijednici, pa tako ni protustranka, nisu opravdali predbilježbu i stoga predlagatelji imaju pravo zahtijevati brisanje te predbilježbe. Ovdje još treba dodati da je protustranka tijekom postupka dostavila presliku rješenja Narodnog odbora K. M. od 23. siječnja 1961. na temelju kojeg je upisana predmetna predbilježba, no to rješenje ne sadrži potvrdu o pravomoćnosti ili ovršnosti.

 

7.4. Predlagatelji su se prijedlogom za upis deklarirali kao pravni slijednici pok. Z. S. koji je u trenutku podnošenja prijedloga za upis bio u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina u 1/12 dijela. Međutim, prijedlogom za upis su predlagatelji zatražili da se u zemljišnim knjigama izvrši upis brisanja predmetne predbilježbe iz čega bi proizlazilo da oni traže brisanje predmetne predbilježbe u cijelosti. Predbilježba nije bila upisana samo na suvlasničkom dijelu pok. Z. S. već i na suvlasničkom dijelu ostalih suvlasnika. Sukladno odredbi članka 63. stavak 1. ZZK brisanje predbilježbe može zahtijevati osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena tako da jedan suvlasnik ne može tražiti brisanje predbilježbe u cijelosti, dakle predbilježbe koja je izvršena i na suvlasničkim dijelovima ostalih suvlasnika, već može tražiti brisanje predbilježbe samo na svom suvlasničkom dijelu. Kako predlagatelji ne tvrde niti ne dokazuju da su zakonski nasljednici ostalih suvlasnika, a kako je, kako je to gore navedeno, zahtjev predlagatelja za brisanje predbilježbe osnovan u odnosu na predbilježbu upisanu na suvlasničkom dijelu njihovog prednika pok. Z. S., pobijano rješenje je preinačeno temeljem članka 128. stavak 1. točka a ZZK na način da je određeno brisanje predbilježbe, ali ne na suvlasničkom dijelu pok. Z. S. već na suvlasničkom dijelu predlagatelja koji su u međuvremenu provedbom rješenja o nasljeđivanju iza pok. Z. S. u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici, svaki u 1/24 dijela predmetnih nekretnina.

 

Koprivnica, 11. ožujka 2022.