1              Poslovni broj: Gž Ob-264/2021-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ob-264/2021-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Vesni Kuzmičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice S. V., OIB:…, iz Z., zastupane po punomoćniku J. Š., odvjetniku u Z. i protustranke Zavoda, OIB:…, iz Z., zastupanog po M. M., po gen. pun. broj…, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-771/19-12 od 25. siječnja 2021., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj R1 Ob-771/19 od 26. ožujka 2021., 31. svibnja 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Prihvaća se žalba protustranke te se preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-771/19-12 od 25. siječnja 2021., ispravljenog rješenjem toga suda R1 Ob-771/19 od 26. ožujka 2021., tako se sudi.

 

II. Odbija se prijedlog predlagateljice od 2. travnja 2019. za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice S. V., OIB:…, rođene … u V. i sada pok. D. K., rođenog … u V., a umrlog … u B. N. i to od … do smrti D. K., do ….

 

Obrazloženje

 

1.              Rješenjem prvostupanjskog suda od 21. siječnja 2021., ispravljenog rješenjem od 26. ožujka 2021. odlučeno je kako slijedi:

 

"Utvrđuje se da je S. V., OIB:…, rođena … u V. živjela u izvanbračnoj zajednici sa D. K., rođenim … u V., a umrlim …u B. N. i to od … sve do smrti D. K.."

 

2.              Protiv navedenog rješenja žali se protustranka te rješenje pobija u cijelosti ne navodeći određeno žalbene razloge ali iz sadržaja žalbe razabire se da isti ističe žalbeni razlog iz članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), bez isticanja posebnog žalbenog prijedloga.

 

3.              Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Predmet postupka čini zahtjev predlagateljice u odnosu na protustranku Zavod, radi utvrđenja izvanbračne zajednice ovdje predlagateljice i sada pok. D. K. rođenog …, a umrlog u B. N. Sud prvog stupnja smatrao je da iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka proizlazi da je zajednica života predlagateljice i D. K. trajala od … do …. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice da je u tom razdoblju živjela sa svojim zaručnikom D. K. u kući njegovih roditelja, jer je to potvrdila i majka pok. D. K., L. K. Uvjerljivim je ocijenio iskaz ove svjedokinje da se njen sin i predlagateljica nisu stigli vjenčati jer je započeo rat. Nadalje, da je obitelj živjela u B. N. u V. i da je notorno da su ratni događaji u tom području započeli već u svibnju 1991.. Predlagateljica je bila trudna, pa da je u dogovoru sa zaručnikom, koji je bio na ratištu otišla u B. gdje je i rodila njihovu kći ... O izvanbračnoj zajednici predlagateljice i D. K. neposredna saznanja ima i svjedokinja S. B., čiji je iskaz sud ocijenio okolnosnim i uvjerljivim, te podudarnim iskazima kako predlagateljice, tako i svjedokinje L. K.

 

6.              Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da je u vrijeme zajednice života predlagateljice i D. K. bio na snazi Zakon o braku i porodičnim odnosima (NN 51/89 u daljnjem tekstu: ZBPO) koji u članku 7. navodi: "Izvanbračna zajednica žene i muškarca stvara obavezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obaveze pod uvjetima određenim ovim Zakonom". Taj Zakon ne definira trajanje izvanbračne zajednice kao ni Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 162/1998), koji u čl. 3. navodi da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Sada važeći Obiteljski zakon („Narodne novine“, broj 103/15) u čl.11. da propisuje da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

 

7.              Protustranka smatra da bi predlagateljica stekla pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan … ili kasnije i da je trajala najmanje tri godine, jer da je institut izvanbračne zajednice u područje mirovinskog osiguranja uveden tek od …. Nadalje, da je predlagateljica kao udovica stradalog hrvatskog branitelja i Domovinskog rata ostvarila pravo na isplatu obiteljske invalidnine temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji ("Narodne novine", broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09).

 

8.              Dakle, na temelju provedenih dokaza sud prvog stupnja je smatrao da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. D. K. koja je u svemu izjednačena sa bračnom zajednicom, iako ta zajednica nije trajala tri godine ili dulje. Međutim, da to nije prepreka za ovakvo utvrđenje s obzirom da ZBPO koji je tada bio na snazi, nije niti propisivao bilo kakav rok. Posebno je sud cijenio činjenicu da je u toj izvanbračnoj zajednici predlagateljica ostala trudna i rodila zajedničku kći, a priznanje očinstva je dala majka pok. D. K. s obzirom na činjenicu da je on poginuo ubrzo nakon što je trudna predlagateljica morala pobjeći iz V. u izbjeglištvo.

 

9.              Gore navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne prihvaća ovaj žalbeni sud, jer je žalbenim prigovorima protustranke dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

 

10.              Naime, po stavu ovog suda neosnovano je pozivanje prvostupanjskog suda na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 121/17), jer je člankom 40. istog Zakona navedeno da se na konkretan slučaj ima primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 35/08, u daljnjem tekstu: ZMO/08). Naime, prijelaznom odredbom citiranog članka 7. ZMO/08 propisano je: pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu ovog Zakona a trajala je najmanje tri godine. Slijedom navedenog od stupanja na snagu ZMO/08 u domaćem je pravnom poretku priznato pravo na obiteljsku mirovinu i izvanbračnim drugovima osiguranika odnosno korisnika mirovina, pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala tri godine do smrti osiguranika, odnosno korisnika, a da je smrt osiguranika odnosno korisnika, nastupila dana … ili kasnije, i da je postojanje te zajednice dokazano u izvanparničnom postupku.

 

10.1.              Dakle, u vrijeme podnošenja prijedloga u hrvatskom pravnom poretku to pravo nije bilo priznato izvanbračnim drugovima niti je izvanbračna zajednica u području mirovinskog osiguranja bila proglašena zabranjenom odnosno diskriminatornom osnovom koja bi dovela do zaštite koju jamči članak 14. stavak 1. Ustava. Posebno je ukazati da se prvostupanjski sud poziva na "pravednost" u konkretnom slučaju, što se ne može primijeniti u ovom slučaju jer su u takvom položaju sve izvanbračne zajednice u Republici Hrvatskoj, gdje je osiguranik preminuo prije nego li je uveden institut izvanbračne zajednice za potrebe ostvarivanja prava na mirovinu i mirovinsko osiguranje, o čemu je upravo u konkretnom slučaju riječ (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-3/798/2006 od 22. prosinca 2009.). Nadalje, pozivanje prvostupanjskog suda na odredbe ZBPO-a odnosno sada važećeg Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19 i 47/20, dalje u tekstu: ObZ) odnosno pozivanje na izvanbračnu zajednicu koju uređuju odredbe tih Zakona nije osnovano, jer je u konkretnom slučaju primijeniti citirane odredbe ZMO/08 kao lex. specialis u odnosu na odredbe ZBPO-a odnosno ObZ-a.

 

11.              Radi svega iznesenog, valjalo je uvažavanjem žalbe protustranke pobijano rješenje prvostupanjskog suda preinačiti sukladno odredbi članka 380. točka 3. ZPP-a te suditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Splitu 31. svibnja 2021.