Baza je ažurirana 24.04.2025. 

zaključno sa NN 69/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

 

 

 

              1              Poslovni broj: Gž-1466/2019-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

             

Poslovni broj: Gž-1466/2019-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V AT S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja K. B. iz Njemačke, OIB: ... i protustranke K. Ž. iz Njemačke, povodom prijedloga predlagatelja za priznanje strane sudske odluke, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru pod poslovnim brojem R1-46/2019-6 od 16. svibnja 2019., dana 8. siječnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba predlagatelja, te se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru pod poslovnim brojem R1-46/2019-6 od 16. svibnja 2019. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem prijedlog predlagatelja za priznanje strane sudske presude Općinskog suda Stuttgart – Bad Cannstatt, Obiteljski sud broj 7 F 841/08 od 20. siječnja 2009. odbijen je kao neosnovan.

 

Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj pobijajući isto zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Žalba je osnovana.

 

Prijedlogom od 23. ožujka 2019. predlagatelj je predložio donošenje rješenja o priznanju presude Općinskog suda Stuttgart – Bad Cannstatt, Obiteljski sud broj 7 F 841/08 od 20. siječnja 2009.

 

Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je odbio kao neosnovan prijedlog predlagatelja, pozivom na odredbu članka. 67. stavka 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine", broj 101/17), budući predlagatelj nije dostavio sudu potvrdu o ovršnosti presude za koju traži priznanje.

 

Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 365. stavka 2. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje u tekstu: ZPP) koji se primjenjuje po osnovi pravnog pravila iz paragrafa 21. stavka 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", broj od 1. kolovoza 1934., broj 175 - IX), čija je, pak, primjena utemeljena na odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 71/91), odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi.

 

Zakon o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine", broj 101/17), na koji se poziva sud prvog stupnja i koji je stupio na snagu 29. siječnja 2019., u članku 65. izrijekom isključuje primjenu odredaba ovog zakona u slučajevima kada je to regulirano, između ostalog, Uredbom Vijeća (EZ) broj 2201/2003 od 27. studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) broj 1347/2000 /Sl. L. 338, 23. 12.2003/.

 

Naime, u cilju osiguranja priznavanja presude o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka donesene u drugoj državi članici, svaka zainteresirana stranka može, u skladu s postupkom predviđenim u Uredbi Vijeća (EZ) broj 2201/2003, zatražiti donošenje odluke o priznavanju ili nepriznavanju presude podnošenjem zahtjeva za priznavanje  ili za priznavanje i izvršenje strane presude od suda u mjestu u kojem će se izvršavati presuda, ili u prijavljenom mjestu prebivališta tuženika ili, ako nije poznato, de facto mjestu prebivališta tuženika.

 

Sud može odbiti priznati sudsku odluku donesenu na stranom sudu samo na temelju jednog od razloga nepriznavanja navedenih u članku 22. Uredbe Vijeća (EZ) broj 2201/2003. Njima se dopušta odbijanje priznavanja sudske odluke donesene u drugoj državi članici u sljedećim slučajevima:

 

- ako je takvo priznavanje očito u suprotnosti s javnim redom u Republici Hrvatskoj, uzimajući u obzir interes djeteta;

- ako je odluka donesena, osim u žurnom predmetu, a da pri tom djetetu nije omogućeno saslušanje, kršeći pri tom temeljna postupovna načela države članice u kojoj se zahtijeva priznavanje;

- ako je odluka donesena u odsustvu protustranke, ako protustranci nije pravodobno dostavljeno pismeno o pokretanju postupka ili jednakovrijedno pismeno da bi mogao pripremiti svoju obranu, osim ako je utvrđeno da je protustranka nedvosmisleno prihvatila sudsku odluku;

- na zahtjev bilo koje osobe koja smatra da sudska odluka zadire u njenu roditeljsku odgovornost, ako je donesena bez saslušanja te osobe;

- ako je sudska odluka nepomirljiva s kasnijom sudskom odlukom koja se odnosi na roditeljsku odgovornost donesenom u postupku između istih stranaka u Republici Hrvatskoj;

- ako je nepomirljiva s kasnijom sudskom odlukom koja se odnosi na roditeljsku odgovornost, donesenu u drugoj državi članici ili državi nečlanici u kojoj dijete ima uobičajeno boravište, ako ta kasnija sudska odluka ispunjava uvjete potrebne za njezino priznavanje u državi članici u kojoj se zahtijeva priznavanje;

ili

- ako nije poštivan postupak propisan člankom 56.

 

Pri tome u skladu sa člankom 37. Uredbe Vijeća (EZ) broj 2201/2003, uz zahtjev za priznavanje sudske odluke koju je donio sud u drugoj državi članici moraju biti priloženi sljedeći dokumenti:

- primjerak odluke koji ispunjava uvjete potrebne za utvrđivanje njezine vjerodostojnosti i potvrda koju je izdalo nadležno tijelo ili sud u državi članici podrijetla sudske odluke u skladu s člankom 39. Uredbe Vijeća (EU) broj 2201/2003.

- ako je presuda donesena u odsutnosti, dokument kojim se potvrđuje da je tuženiku dostavljen dokument o pokretanju postupka (za razvod braka, zakonsku rastavu ili poništaj braka); u protivnom podnositelj zahtjeva može dostaviti dokument u kojem je navedeno da je tuženik nedvosmisleno prihvatio presudu donesenu u odsutnosti.

 

Zbog pogrešnog pravnog stava sud prvog stupnja nije utvrđivao navedene pretpostavke za dopuštenost prijedloga pa je stoga, uvažavanjem žalbe predlagatelja, pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovnu odluku, temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.

 

U nastavku postupka, imajući u vidu žalbene navode, sud prvog stupnja će utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za priznanje stranke sudske odluke. Pri tome je za ukazati sudu na supsidijarnu primjenu odredaba članka 109. ZPP-a, kojom je propisano postupanje suda ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. Naime, obveza suda je pozvati stranku na uređenje nepotpunog prijedloga pa utoliko sud ne bi bio ovlašten u primjeni citiranih odredaba Uredbe odbaciti kao neuredan odnosno nepotpuni prijedlog predlagatelja bez prethodnog poziva stranci radi otklanjanja nedostataka odnosno dopune podnesenog prijedloga.

 

Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

 

U Splitu, 8. siječnja 2020.

Sutkinja:

Andrea Boras Ivanišević, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu