Poslovni broj: 19 UsIgr-505/18-6

             

 

 

 

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

 

 

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

 

 

              Upravni sud u Splitu, po sucu Ani Jurišić, te Pameli Jerković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice S. S., protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Područna jedinica u Zadru, Ivana Mažuranića 30/1, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 12. veljače 2019. u prisutnosti tužiteljice te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 18. veljače 2019. godine

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem rješenja tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, područna jedinica u Z. Klasa: UP/I-362-02/18-02/81 urbroj: 531-07-1-3-4-18-7 od 19.   studenog 2018. godine.

 

 

                                                            r i j e š i o  j e

            Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka

            tužbe u ovom sporu.

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem tuženika  naloženo je tužiteljici kao investitoru da u roku od 120 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni dijelove postojeće stambene građevine u mjestu Z. na k.č. 1015/73 i 1015/47 k.o. N. izvedene u rekonstrukciji iste i to:

-nadozid na sjeveroistočnom vanjskom nosivom zidu prizemlja (konobe) dužine 6,00 m, i visine 0,70 m;

-nadozide na sjeverozapadnom i jugoistočnom vanjskom nosivom zidu prizemlja (konobe) – 2 kom., svaki dužine cca 2,00 m i promjenjive visine cca od 0,70 do 0,40 m;

-pokrovnu ravnu AB ploču izvedenu na opisanim nadozidima prizemlja, iznad dijela konobe, dim. u tlorisu cca 2,00 x 6,00 m;

-dva AB stupa, svaki poprečnog presjeka cca 50/25 cm i visine cca 3 m, izvedena jugoistočno uz stara dva kamena stupa prizemne terase i dvije AB grede popr. presjeka cca 25/20 cm, dužina cca 5,15 m (jugoistočna) i cca 4,50 m (sjeveroistočna), izvedene na opisanim stupovima;

-pokrovnu ploču prizemne terase dim. u tlorisu cca 6,15 x 4,70 m, izvedenu na opisainm novosagrađenim stupovima i gredama;

-parapetne ogradne zidove terase kata dužine cca (2,00+6,00+4,70+6,15)=18,85 m, visine cca 1,00 m;

-nadozid na sjeveroistočnom vanjskom nosivom zidu kata dužine 6,00 m, visine cca 0,70 m;

-nadozide na sjeverozapadnom i jugoistočnom vanjskom nosivom zidu kata – 2 kom, svaki dužine cca 3,00 m i promjenjive visine cca od 0,70 do 0,00;

-pokrovnu ravnu AB ploču (iznad dvije sobe) dim. u tlorisu cca 4,40 x 6,00 m, izvedenu na opisanim novosagrađenim stupovima i gredama;

-parapetne ogradne zidove terase kata dužine cca (9,98+6,00+4,10+3,71+4,55+1,33+1,23+10,70)=41,60 m, visine cca 1,00 m, izvedene na ravnoj pokrovnoj AB ploči iznad kata (krovnoj terasi);

-zidove kojim je zatvorena lođa kata, ukupne dužine cca (1,08+0,70+0,50+0,50+1,60+4,00)=8,38 m, visine cca 1,65 m, sa dva ugrađena „pvc“ prozora dim. cca 120/160 cm;

-otvor vrata dim. cca 90/205 cm (zazidavanjem), izveden u sjeveroistočnom vanjskom nosivom zidu kata, sa ugrađenim „pvc“ vratima;

-zidove dužine cca (1,00+0,90), visine cca 1,70 m, kojim je izvedeno zatvaranje ulazne terase u kat i

-ravnu AB pokrovnu ploču dim. u tlorisu cca 1,40 x 1,30 m, izvedenu na opisanim zidovima ulazne terase u kat.

 

Tužiteljica u pravodobnoj tužbi ističe kako je rješenje tuženika u cijelosti neosnovano.  Navodi kako se dio izvedenih radova odnosi na gradnju koja je ozakonjena temeljem Rješenja o izvedenom stanju, Klasa: UP/I-361-03713-11/197, Urbroj: 2198/1-11-1/1-14-12 od 26.06.2014. godine, dok se drugi dio radova ne odnosi na rekonstrukciju, već na dovršenje ozakonjenog objekta.  Posebno naglašava da je za radove koji su doista izvedeni nakon ozakonjenja, podnijela zahtjev za izdavanje akta za rekonstrukciju još prije dvije godine o kojem još nije odlučeno. Ističe kako se u konkretnom slučaju radi o završavanju zgrade u smislu čl. 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a ne o klasičnoj rekonstrukciji zgrade.

Zbog svega navedenog traži od suda da uvaži tužbi i da poništi osporeno rješenje tuženika.

Tužiteljica je predložila da sud donese rješenje o odgodnom učinku tužbe na temelju odredbe čl. 26. st. 2. ZUS-a.

 

U odgovoru na tužbu tuženik se pozvao na obrazloženje osporenog rješenja.

 

Dostavom prethodno navedenih podnesaka, i održavanjem rasprave 12. veljače 2019. godine, strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZUS).

Na temelju članaka 37. stavak 3. i 39. stavak 2. ZUS-a, rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika.

Tužiteljica je na raspravi ustrajala u svim navodima iz tužbe.

 

U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika Klasa: UP/I-362-02/18-02/81 dostavljenog uz odgovor na tužbu.

 

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

Iz uvida u spis tuženika proizlazi da je inspekcijskim pregledom od dana 19. listopada 2017. godine (kojem je bila nazočna i tužiteljica) utvrđeno kako se na 1025/73 k.o. N. rekonstruira stambena građevina, nepravilnog tlocrta tlocrtnih gabarita 14,89x 12,16 katnosti P+1K završno sa krovnim terasama. Pregledom je utvrđeno kako je sa postojeće građevine, koja je bila u potpunosti dovršena uklonjeno višestrešno krovište, nakon čega je izvršena rekonstrukcija nadograđivanjem  vanjskih i unutarnjih zidova te nadograđivanjem AB pokrovnih ploča (manjim dijelom iznad prizemne nadstrešnice i većim dijelom iznad etaže kata) zatvaranje balkona- lođa na jugozapadnoj strani. Određeno je da će se detaljnije premjeravanje izvršiti nakon pribavljanja snimke izvedenog stanja za navedenu građevinu. Nadalje, tim Iispekcijskim pregledom utvrđeno je  postojanje prizemne građevine – komina; garaže; jugozapadno od garaže u suterenu postojanje prostorije tlocrtnih dimenzija cca 2,10x10,05 visine cca 1,55m. Na ravnoj ploči garaže izvedena je krovna terasa sa parapetnim ogradnim zidovima debljine 10cm, visine 95cm i pristupnim stepenicama  cca 1,00m (širina)x2,25m (dužina9); jugozapadno od garaže utvrđeno je postojanje bazena dimenzija cca 7,15x3,25;.

Navedenom zapisniku prileže i fotografije zatečenog stanja. 

Spisu prileži i zapisnik o inspekcijskom pregledu od 6. studenog 2017. godine  na kojem je konstatirano kako je investitorica- tužiteljica na uvid predala Rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-11/197 urbroj: 2198/1-11-1/1-14-12 od 26. lipnja 2014. godine, zajedno sa geodetskim snimkom izvedenog stanja i snimkom izvedenog stanja. Ova potonja izrađena od strane ovlaštenog arhitekta B. P. dipl. ing. arh. Tužiteljica je, nadalje dostavila i glavni arhitektonski projekt pomoćnih građevina garaža i bazen na k.č. 1015747 i 1015/73 k.o. N. ZOP-2017-06-Z; glavni građevinski projekt pomoćnih građevina garaža i bazen na k.č. 1015/47 i 1015773 k.o. N.. Tužiteljica je tom prigodom izjavila kako je predmetna pomoćna građevina sa pomoćnom zgradom- kominom ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju stanju Klasa: UP/I-361-03/13-11/197 urbroj: 2198/1-11-1/1-14-12 od 26. lipnja 2014. godine; da je ona vlasnica dijela prizemne etaže predmetne stambene građevine i to konobe površine 28,71m2, terase površine 26,05m2 i kompletne etaže kata, te pomoćne zgrade- komina, a da je njena sestra S. R. vlasnica jugozapadnog dijela prizemne etaže. Navela je kako je ona osobno investitor radova na rekonstrukciji predmetne stambene građevine, te investitor radova na gradnji predmetnih pomoćnih građevina; da su svi izvedeni radovi vršeni u periodu od početka lipnja 2017. godine do listopada iste godine; da su pomoćne građevine garaža i bazen izgrađeni na temelju glavnog projekta, dok za izvedenu rekonstrukciju stambene građevine  ona nije podnosila zahtjev za izdavanje građevinske dozvole niti ima izrađen glavni projekt rekonstrukcije stambene građevine. Nadalje je navela kako na dijelu stambene zgrade koji je u vlasništvu njene sestre nisu izvođeni radovi na rekonstrukciji nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju.

Spisu prileži i zapisnik o inspekcijskom pregledu  od 30. studenog 2017. godine na kojem je utvrđeno kako je stanje izgrađenosti stambene građevine nepromijenjen u odnosu na stanje utvrđeno prvim inspekcijskim pregledom od 19. listopada 2017. godine, osim u dijelu ulazne terase u kat na kojem dijelu je izvedeno zatvaranje nenatkrite terase u kat zidovima od ytong blokova dužine cca 1,00+0,90 visine cca 1,70m na kojim zidovima je izvedena AB pokrovna ploča dimenzija 1,40x1,30m. Izvršena su mjerenja te je konstatirano je stanje koje je u cijelosti identično sa izrekom ovdje osporenog rješenja.

 

Tužiteljica u tužbi ističe kako je osporavani rješenje neosnovano jer je sporna građevina ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju, a radovi koji su vršeni nakon legalizacije odnose se na radove na završetku legaliziranog objekta, a a ne na rekonstrukciju. Istaknula je i to kako je za radove koji su doista izvedeni nakon ozakonjenja i koji ne spadaju u radove koji se tiču dovršetka ozakonjenog objekta, podnijela zahtjev za izdavanje akta za grekonstrukciju o kojem još nije odlučeno.

 

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Nadalje, čl. 19. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj: 153/13.) propisano je st. 1. da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj ovim Zakonom.

Čl. 24. istog Zakona propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine, obustavu građenja.

Čl. 30. istog Zakona propisano je st. 1. da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje u određenom roku građevine, odnosno njezina dijela: ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta, odnosno drugog akta, ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 26. stavak 2., članak 27. stavak 2. podstavak 2. i članak 29. stavak 3.).

 

Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je u postupcima inspekcijskog uklanjanja kakav je postupak koji je prethodio ovome sporu, odlučno utvrditi činjenicu investitora odnosno vlasnika građevine i činjenicu da se ista gradi ili je izgrađena bez akta kojim se dozvoljava njena gradnja. Kako je već prethodno rečeno, tužiteljica ne osporava da je ona investitor spornih radova, niti osporava da su radovi izvršeni na način i u dimenzijama kako je to navedeno u osporenom rješenju, kao što ne spori da za navedene radove nema ishođenu građevinsku dozvolu. Njen glavni tužbeni navod odnosi se na to da je pred nadležnim upravnim tijelom predala zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju stambene građevine, odnosno da je riječ o radovima koji se tiču završetka ozakonjene stambene građevine za koje nije potrebna građevinska dozvola.

U odnosu na navod tužiteljice da je riječ o radovima koji se tiču završetka ozakonjenog objekta u smislu čl. 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13 i 65/17) valja reći kako je tim člankom propisano da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno bez rješenja o uvjetima građenja  završiti u okviru ozakonjenih gabarita, te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida, s time da se izvođenju radova na završavanju zgrade može pristupiti nakon što se izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.

Obzirom na takvu zakonsku odredbu, jasno je da je  i za radove na završavanju ozakonjene zgrade potrebno ishoditi glavni projekt koji tužiteljica nije ishodila, već se glavni projekt kojeg je dostavila u spis odnosi na gradnju garaže i bazena (navedeni pomoćni objekti nisu bili predmetom upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporenog rješenja). Nadalje, obzirom da spisu predmeta prileži rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-11/197 urbroj: 2198/1-11-1/1-14-12 od 26. lipnja 2014. godine, uvidom u isti utvrđeno je kako je njime ozakonjena  "poluugrađena, manje zahtjevna, završena stambena zgrada…" što znači da se  radovi koje je  tužiteljica poduzela ne mogu odnositi na završavanje ozakonjene zgrade jer je ista ozakonjena kao već završena stambena zgrada.

Nadalje, valja reći kako je tuženik tijekom trajanja postupka uzeo u obzir postojanje rješenja o izvedenom stanju te je usporedbom arhitektonske snimke izvedenog stanja koja je sastavni dio rješenja o izvedenom stanju, te stanja zatečenog prilikom inspekcijskih pregleda, utvrdio  da je tužiteljica izvela radove koji se odnose na rekonstrukciju objekta i koji su detaljno opisani u izreci osporenog rješenja, a koji nisu ozakonjeni navedenim rješenjem.

Kako je dakle riječ o radovima koji nisu ozakonjeni rješenjem o izvedenom stanju, niti je riječ o radovima iz čl. 34. st.1. Zakona o postupanju s nezakonitim radovima, već je i po ocjeni ovog suda riječ o radovima rekonstrukcije stambenog objekta za koje radove tužiteljica nije ishodila građevinsku dozvolu, to je pravilno tuženik donio osporeno rješenje kojim je tužiteljici naložio uklanjanje rekonstruiranih dijelova građevine. Pritom se napominje kako tužiteljica nije sporila, da je upravo ona investitor navedenih radova, kao što nije sporila da za iste nema ishođenu građevinsku dozvolu.

Obzirom na izneseno, zakonito je inspektor na temelju 30. st. 1. toč. 1. ZGI-a naložio  uklanjanje  predmetne gradnje.

Naime, iz predmetne zakonske odredbe jasno i nedvojbeno proizlazi ovlaštenje građevinskog inspektora da u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naredi investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje u određenom roku građevine, odnosno njezina dijela ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

Slijedom navedenog, ovaj sud ocjenjuje, da je osporeno rješenje zakonito, odnosno da je isto doneseno u zakonito provedenom postupku, i pravilnom primjenom članka 30. stavaka 1. do 3. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 153/13) na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, bez ostvarenja kojega od razloga ništavosti osporenog rješenja (članak 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine broj 47/09) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 31. stavak 2. ZUS-a), pa je na temelju članka 57. stavak 1. ZUS-a presuđeno kao u izreci.

Što se pak tiče prijedloga tužiteljice za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, valja reći kako je odredbom članka 26. stavka 1. ZUS-a propisano  da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano, dok je odredbom stavka 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu, pa imajući u vidu da tužiteljica nije dokazala, niti učinila vjerojatnim da bi joj izvršenjem osporenog rješenja nastupila teško popravljiva šteta, ovaj sud drži da nisu ispunjene pretpostavke za donošenjem traženog rješenja, tim prije što je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen, slijedom čega je takav zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, te je stoga odlučeno kao u izreci rješenja.

 

 

U Splitu 18. veljače 2019. godine

                               S U D A C

                                Ana Jurišić, v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu, u 3 primjerka. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

 

 

 

 

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

Pamela Jerković