1

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Pn-37/2023-31
 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u ČK, po sutkinji S.O., u pravnoj stvari tužitelja C.O. d.d., Zg V.J. …, OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz OD H & Pi iz Zg, protiv tuženika LD "K" B, Ž, G u …, OIB: …., zastupanog po punomoćniku F.P., odvjetniku u Čk, te umješača na strani tuženika E osiguranje d.d., Zg, U. g. V. ..., OIB: …, zastupanog po punomoćniku V. S., odvjetniku iz O.D G.& P. iz Zg, P.VŽ, radi naknade štete, nakon dovršene glavne rasprave održane …. s. …. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, dana ... lipnja .. objavio je i  

p r e s u d i o   j e

I.               Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

              "Nalaže se tuženiku L.D "K" B. sa sjedištem u Ž G. u … OIB: … da tužitelju C o. d.d. sa sjedištem u Zg, V. J. .., OIB: … plati iznos od 4.171,80 EUR (31.432,41 kuna) zajedno sa zateznim kamatama koje se od dana ... .. 2021. godine pa do dana plaćanja određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamata koje se od presuđenja pa do isplate određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II.              Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, u roku od petnaest dana.

III.              Nalaže se tužitelju da umješaču naknadi troškove postupka u iznosu od 1.312,50 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana ... .. …. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1.              Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi naknade štete, u tužbi navodeći da dana 23 lipnja 2021. oko 02.20 sati na kolniku državne ceste D530 - Šemovec (A4) -Zamlaka (D2) Čvor Ludbreg (A4) - Zamlaka (D2) u općini Trnovec Bartolovčeki došlo je od prometne nesreće na način što je osiguranik tužitelja, D. M., upravljao osobnim automobilom registarske oznake VŽ…PC kojom prilikom je iz lovišta kojim upravlja tuženik na kolnik ceste istrčala jedinka srneće divljači te je došlo do naleta divlje životinje na prednji lijevi dio osobnog automobila; da vozač nije bio u mogućnosti izbjeći sudar sa divljači; da jedinka srneće divljači zatečena je na mjestu događaja od strane djelatnika PP Varaždin te je istu zbrinuo član tuženika, I. P.; da vozilo registarske oznake VŽ..PC u vrijeme prometne nesreće bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja broj: …., koja kao predmet obuhvaća i štete osiguraniku nastale od naleta na životinju; da u naprijed navedenom štetnom događaju štetu je pretrpio D. M. iz G. L., L. ulica .., OIB: .. u vidu štete na osobnom automobilu registarske oznake VŽ…PC u iznosu od 31.432,41 kuna, te da tužitelj je oštećenome štetu naknadio u cijelosti; da tuženik je osoba koja gospodari opasnom stvari te u smislu odredaba članka 1063. i članka 1064. ZOO-a odgovara za štetu koja potekne od te stvari, a da kako tuženik nije voljan ispuniti svoju obvezu mirnim putem, to je tužitelj svoja prava primoran ostvarivati putem nadležnog suda; te da budući da tuženik nije podmirio glavni dug u iznosu od 31.432,41 to se na iznos glavnice potražuje i zatezna kamata koja se od dana 21. srpnja 2021. pa do dana plaćanja određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

1.1.              Slijedom svega naprijed navedenoga, tužitelj tužbenim zahtjevom iz tužbe traži da mu tuženik plati iznos od 31.432,41 kuna zajedno sa zateznim kamatama koje se od dana …. 2021. pa do dana plaćanja određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamata koje se od presuđenja pa do isplate određuju za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2.              U danom odgovoru na tužbu tuženik ističe prije svega prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da nije odgovoran za navodni predmetni događaj, a sukladno tome niti za naknadu štete koju tužitelj ovom tužbom potražuje; da naime, štetni događaj se navodno dogodio dana …. 2021., na kolniku državne ceste D530-Šenovec (A4)- Zamlaka (D2) Čvor Ludbreg (A4)- Zamlaka (D2) u općini Trnovec Bartolovečki, na način da je došlo do naleta vozila na jedinku srneće divljači koja je pretrčavala područje državne ceste; da Glava 2. primjenjujućeg Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), u daljnjem tekstu: „ZL“) „Lovišta, vrste lovišta i površine na kojima se ne ustanovljavaju lovišta“, dakle, u podtočkama I. II. i III. te glave, jasno i nedvojbeno propisuje kako se i na kojim područjima u RH ustanovljavaju lovišta, odnosno, na kojima se ne ustanovljavaju lovišta, te da u čl. 11. st. 2. ZL-a., točki 5., propisuje se: „Zabranjuje se ustanovljavanje lovišta na: 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama“ (8) na drugim površinama na kojima jeaktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov“; da kako je do navodnog štetnog događaja došlo u općini T. B., na državnoj cesti D530-Šenovec (A4)- Zamlaka (D2) Čvor Ludbreg (A49- Zamlaka (D2), to se putem Zakona o cestama, u čl. 2. st. 1. t. 3. definira pojam „državna cesta“ kao „javna cesta koja ima funkciju povezivanja RH u europski prometni sustav, ostvarivanje kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija RH, prometnog povezivanja sjedišta županija međusobno, povezivanja sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država, omogućavanja tranzitnog prometa, koje čine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet državnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao državne ceste sukladno ovom Zakonu“; da kako dakle navodno predmetno mjesto štetnog događaja prema navodu tužitelja, ulazi u područje propisano čl. 11. st. 2. t. 5. ZL-a (površina na kojoj se ne ustanovljava lovište), to se ima primijeniti čl. 20. ZL-a koji glasi: (1) Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te površine. (2) Lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku); da kako je temeljem čl. 3. st. 1. Zakona o cestama propisano da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH, te kako je temeljem st. 6. istog članka Zakona propisano da državnim cestama kao pravna osoba ovlaštena upravljati t.d. Hrvatske ceste d.o.o., to je jednostavno za zaključiti kako je pasivno legitimirana osoba za ovakvu vrstu sporova upravo RH tj. t.d. Hrvatske ceste d.o.o., a ne ovdje tuženik, dok je eventualno podredno pasivno legitimirana i jedinica lokalne samouprave obzirom se predmetni događaj dogodio unutar općine T. B.; da obzirom da je na dionici predmetne prometnice postavljen prometni znak koji ukazuje na opasnost od divljači na cesti, tužitelj je trebao prilagoditi brzinu i upravljati vozilom na način da je bio spreman pravovremeno reagirati na pojavu divljači na cesti, obratiti pozornost i oprezno voziti tim dijelom ceste koji je obuhvaćen opasnošću, a samim time ako je vozač prilagodio brzinu uvjetima na cesti, uspješno bi izbjegao nalet ili čak i zaustavio vozilo; da iz navedenih razloga, upravo bi vozač – tužitelj, sasvim ili poglavito, pridonio nastanku navodnog štetnog događaja; da obveze upravljanja lovištima propisane su i preuzete po lovnogospodarskoj osnovi („LGO“), temeljnim aktom svakog lovoovlaštenika, koja se donosi za razdoblje od 10 godina, i koje izvršenje kontrolira više nadležnih državnih institucija; da u glavi VII. ZL-a zakonodavac propisuje obveze koje nameće lovoovlaštenicima, a koje se odnose na mjere sprječavanja šteta od divljači; da neprovođenje određenih mjera uzgoja i zaštite divljači predstavlja prekršaj po čl. 92. ZL-a, a za koji bi tuženik bio kažnjen novčanom kaznom od 30.000,00 – 70.000,00 kn, a kako tuženik nije nikada kažnjen za takav prekršaj, odnosno, kako ne postoji presuda kojim se tuženik proglašava krivim za isti, to se ima smatrati da je tuženik poduzimao sve potrebne mjere sukladno ZL-u; da obzirom je tuženik u lovnoj godini 2021. uredno gospodario lovištem, to se, ukoliko sud ne prihvati elaboriran stav promašene pasivne legitimacije u ovom predmetu, ukazuje da je temeljem čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, a koji propisuje „Oslobođenje od odgovornosti“, podredno ukoliko sud iz nejasnih razloga prihvati navode tužitelja o odgovornosti tuženika u konkretnom predmetu, ovdje ispunjen element za oslobođenje od odgovornosti za tuženika: „Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili pak otkloniti“; u tom smislu, tuženik navodi da je u lovište unosio dovoljno hrane sukladno utvrđenju iz lovnogospodarske osnove, da je na dionici postavljena tabla „divljač na cesti“, kao i da je te godine vršio odstrjel sukladno utvrđenju iz lovnogospodarske osnove, kao i što je imao i održavao dovoljan broj lovnogospodarskih objekata čiji je cilj upravo zadržavanja divljači u lovištu; te da stoga, kako se tužitelj poziva na objektivnu odgovornost tuženika, tuženik ističe da to ne znači i njegovu apsolutnu odgovornost, već da se tuženik ima osloboditi odgovornosti upravo zbog činjenice da izlazak divljači na cestu, usprkos svim naporima koje je tuženik uredno izvršavao, akt više sile tj. nepredvidivi vanjski utjecaj na koji tuženik nije mogao utjecati, a za koji tuženik ne odgovara /Na isti način rješava recentna sudska praksa, VTS RH, broj 28 Pž-3412/2019-2, od 02.01.2020. godine i dr./. Dalje se navodi da tuženik je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, temeljem police osiguranja 804271894, pa tuženik predlaže da se pozove Euroherc osiguranje d.d., Zagreb da pristupi parnici kao umješač na strani tuženika, obzirom na nesporni pravni interes, a radi zasnivanja intervencijskog efekta.

2.1.              Slijedom svega navedenog, tuženik se protivi tužbi te predlaže da se tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti odbije.

3.              Povodom prijedloga tuženika osiguravajuće društvo Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, kao treća osoba, obaviješteno je o vođenju ove parnice, nakon čega je navedeno osiguravajuće društvo prijavilo miješanje u ovu parnicu.

4.              U podnesku od … 2023. umješač se pridružuje navodima iz odgovora na tužbu tuženika kao i dokaznim prijedlozima tuženika. Umješač osporava da bi do štetnog događaja došlo na način kako je to opisano u tužbi, zatim ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta; da naime, prema članku 11. st. 2. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljavanje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama; da nadalje i prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. (koje se dostavlja u prilogu) cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom; a ističe se i da u vrijeme štetnog događaja u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova, te da stoga je zahtjev neosnovan i sukladno odredbi čl. 80. st. 6. t. 2. Zakona o lovstvu; da naime, sukladno toj odredbi za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način:  vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova; da nesporno je da citirana odredba predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, da na navedeno upućuje i odredba čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije, a kako Zakon o lovstvu propisuje odgovornost za štetu naletom vozila na divljač onda i odredbe kojima je to regulirano imaju prednost pred odredbama općih propisa; da dakle, budući da je Zakonom o lovstvu regulirano da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nesporno nije provodio, te u ovom slučaju nema odgovornosti tuženika za naknadu predmetne štete. Umješač navodi da nadalje, nesporno je da se predmetni događaj dogodio na području općine T. B., a da općina izrađuje Program zaštite divljači, da naime, izrada Programa zaštite divljači je obveza općina i gradova sukladno čl. 47. Zakona o lovstvu koji propisuje da se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta donosi Program zaštite divljači kojim se uređuje zaštita i lov divljači na navedenim površinama, te da daj Program obuhvaća građevinsko područje (naselja), zonu oko naselja i nelovni pojas sukladno odredbama Zakona o lovstvu, a da kao što je i gore već navedeno, člankom 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljavanje lovišta na građevinskom pojasu, javnim cestama i drugim javnim površinama; da nadalje, odredbom čl. 7. st. 1. t.4. Zakona o lovstvu propisano je da je korisnik nelovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika; te da slijedom gore iznesenog lovačko društvo nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik, a kako općina T. B. ima Program zaštite divljači, za predmetnu štetu ne može biti odgovorno lovačko društvo, odnosno lovoovlaštenik. Umješač ističe i da ako je i došlo do nezgode kako se to opisuje u tužbi, za istu je odgovoran vozač vozila osiguranog kod tužitelja jer je upravljao vozilom nedopuštenom i neprilagođenom brzinom; da naime, u slučaju da je isti upravljao vozilom dopuštenom i prilagođenom brzinom do kontakta sa životinjom ne bi došlo, a ako bi i došlo, tada bi šteta bila zasigurno manja. Osporava se i da bi (sva) oštećenja na predmetnom vozilu mogla nastati uslijed udara vozila u divljač.

4.1.              Na temelju naprijed navedenog, umješač predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te potražuje naknadu troškova ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

5.              Tužitelj je ostao kod tužbe svih navoda i dokaznih prijedloga. Ističe da su navodi odgovora na tužbu, kao i iz podneska umješača, neosnovani, dalje navodeći da iz potvrde MUP-a proizlazi uslijed naleta srneće divljači na vozilo osiguranika tužitelja, te da nije utvrđena nikakva prekršajna odgovornost osiguranika tužitelja, a da isto tako činjenica da je postojao znak opasnosti divljač na cesti, ne oslobađa tuženika odgovornosti kako to navodi u odgovoru na tužbu.

6.              Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu, svih navoda i dokaznih prijedloga, te se pridružuje navodima umješača iz podneska od …. 2023. Tuženik spori pasivnu legitimaciju, a ne spori dinamiku štetnog događaja, ni visinu štete.

7.              Umješač je ostao kod navoda iz podneska od 20. veljače 2023., te predloženih dokaza. Posebno ustraje kod prigovora da u vrijeme štetnog događaja u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova te da je stoga zahtjev neosnovan sukladno odredbi čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, a koji stav umješač argumentira i sa tri odluke Visokog trgovačkog suda po tom pitanju, u kojima je zauzet stav da ukoliko nije bilo provođenja lova, nema odgovornosti lovoovlaštenika, a niti njegovog osiguratelja. Za umješača nije sporna dinamika nezgode, a niti visina štete.

8.              U dokaznom postupku izvršen je uvid u dokumentaciju u spisu, i to dokumentaciju priloženu uz tužbu: Izvadak po transakcijskom računu od …. (list br. .. spisa), Potvrdu .., PU Vž, Postaje prometne policije Vž od ... (listovi br. .. spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od …. (list br. .. spisa), Ispis iz Registra .. na dan ... (listovi br… spisa), Duplikat police osiguranja od automobilske odgovornosti br. … od ….2021. (list br. .. spisa), Pregled naplate po polici br. … (list br. .. spisa), presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake VŽ..PC (list br. .. spisa), presliku vozačke dozvole M. D. (list br. .. spisa), Izvid štete – Oznaka štete: 9-AK-../2021 od …. (listovi br. … spisa), Fotografije vozila (listovi br. .. spisa), Račun Auto Z.. od ….2021. (listovi br. … spisa), Izvadak po transakcijskom računu (dnevni) od ….2021. (list br. …spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska C. o (listovi br. .. spisa) i Izvadak po transakcijskom računu (dnevni) od ..2022. (list br. .. spisa); dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu: Ispis iz Registra . na dan ….2022. (listovi br. … spisa), dijelove Lovnogospodarske osnove tuženika (LGO) za zajedničko otvoreno lovište broj: V/106 – "B." (listovi br. … spisa) i priloženu sudsku praksu: Presudu i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-/- od … 2020. (listovi br. … spisa); dokumentaciju priloženu po umješaču: dopis/Tumačenje Ministarstva poljoprivrede od … 2016. (list br. … spisa) i priloženu sudsku praksu: presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-…/… od … 2023., presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-…/…-.. od … 2023. i presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-…/… od … 2023.  (listovi br. … spisa); pribavljeno očitovanje Hrvatskih cesta d.o.o. zaprimljeno  …. (list br. … spisa); pribavljeno očitovanje Općine Trnovec Bartolovečki od … 2024. s prilozima (listovi br. … spisa) i pribavljeno očitovanje Lovačkog saveza Varaždinske županije zaprimljeno …. (listovi br. … spisa); te je provedeno saslušanje zakonskog zastupnika tuženika Z. M.

9.              Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 184/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), tužbeni zahtjev tužitelja utvrđen je u cijelosti neosnovanim.  

10.              Nesporan je nastanak štetnog događaja od … 2021., kojeg se dana oko 02.20 sati na kolniku državne ceste D530 – ŠEMOVEC (A4) – ZAMLAKA (D2) ČVOR LUDBREG (A4) – ZAMLAKA (D2), Općina T. B. na km 0 km + 800 m, dogodila prometna nesreća/događaj na cesti, naletom na srneću divljač vozila reg. znaka VŽ..PC, vrsta M1, marka i tip vozila Audi A6, godine proizvodnje ..., kojim je u predmetnom štetnom događaju upravljao D.M. iz G. L.

11.              Nedvojbeno je da je navedeno vozilo u trenutku predmetne prometne nesreće bilo u vlasništvu prednje navedenog D. M., te da je isto bilo osigurano kod ovdje tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. … od ...2021., sa ugovorenim trajanjem iste od ….2021. do ….2022., a kojom je policom osiguranja bio pokriven i rizik sudara sa životinjama (prema Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska).

12.              Nadalje, iz dokumentacije priložene uz tužbu proizlaze točnim navodi tužitelja da je isti kao osiguravatelj vozila reg. znaka VŽ…PC, vrsta M1, marka i tip vozila Audi A6, svom osiguraniku D. M. isplatio štetu na navedenom osobnom automobilu, u iznosu od … kuna, dana ….2021. 

13.              Sporna je pasivna legitimiranost i odgovornost tuženika Lovačkog društva "K." B. za nastanak predmetnog štetnog događaja i za štetu iz istog.

14.              Odgovornost za naknadu štete regulirana je općim pravilima obveznog prava, sadržanima u odredbama članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,  126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje u tekstu: ZOO), u kojem je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (st. 1.), a predmnijeva se obična nepažnja (st. 2.), dok za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju (st. 3.), a za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom (st. 4.). Nadalje, prema odredbama članka 1063. i članka 1064. ZOO-a, na koje se poziva tužitelj, za štetu od opasne stvari odgovora se po principu objektivne odgovornosti, a za koju štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. 

15.              Međutim, ZOO-a predstavlja opći propis, dok se u konkretnom slučaju imaju primjedbi odredbe specijalnih propisa kojima je uređeno pitanje naknade štete nastale naletom na divljač.

16.              Naime, nedvojbeno je da se predmetni štetni događaj zbio na području unutar granica lovišta ovdje tuženika, no također je nedvojbeno da je do naleta na divljač u tom događaju došlo na kolniku državne ceste D530. Nesporno je da je na toj prometnici u vrijeme štetnog događaja bio postavljen znak opasnosti "Divljač na cesti".

17.              Zakonom o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 32/19, 32/20; dalje: Zakon o lovstvu) uređeno je gospodarenje lovištem i divljači, te je u glavi II. Zakona o lovstvu, i to u članku 11. st. 1. propisano da lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta, dok je prema odredbi st. 2. toč. 5. istog članka zabranjeno ustanovljenje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama.

17.1.              Odredbama članka 20. st. 1. i 2. Zakona o lovstvu propisano je da na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te površine, te lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku).

17.2.              Prema odredbama članka 43. Zakona o lovstvu pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana, a odredbama članka 44. Zakona o lovstvu propisano je da lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

17.3.               Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, prema odredbi članka 47. st. 1. Zakona o lovstvu dužan je donijeti korisnik tih površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, te ga podnijeti Ministarstvu na suglasnost.

17.4.              U članku 76. st. 1. Zakona o lovstvu propisano je da lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini, a u daljnjem st. 2. istog članka propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

17.5.              Nadalje, odredbom članka 80. st. 6. Zakona o lovstvu štetu izričito je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18.              Saslušani zakonski zastupnik tuženika upitan da pojasni lovište kojim gospodari tuženik, te razliku između lovnih površina tj. lovišta i površina na kojima se ne ustanovljava lovište, unutar granica lovišta u zakupu, iskazao je da bruto površina lovišta kojom oni gospodare je četirititućečetristo hektara, a da unutar toga je dvijetisućedvjesto hektara površine unutar koje oni mogu loviti, znači lovište, a ostalo su državne ceste, autocesta, naselja koja su unutar i jezero, tj. hidroakumulacijsko jezero Vž-Čk, a na pitanje što predstavljaju posljednje navedene površine, znači državna cesta, autocesta, naselja i jezero, odgovorio je da znači one nisu lovne površine, te da lovačko društvo njima ne gospodari. Na pitanje da li se dana …2021. oko dva sata u noći vršio lov u njihovom lovištu, odgovorio je da znači u to vrijeme se ne vrši lov i nikakve aktivnosti u lovištu koje su vezane lovom, pa tako u navedeno vrijeme dana ...2021. nisu vršili lov. Na pitanje može li kratko objasniti što je lovno gospodarska osnova, iskazao je da lovno gospodarska osnova je zakonski akt koji obavezuje lovačko društvo po kojem vrše izlovljavanje divljači iz lovišta, prihranu divljači, izradu lovno tehničkih objekata, znači oni podliježemo inspektoratu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Na pitanje jesu li za lovnu godinu 2021. izvršili sve obaveze sukladno Lovno gospodarskoj osnovi, odgovorio je da jesu, izvršili su sve zadaće koje su im bile propisane. Na pitanje zbog čega onda dolazi do izlijetanja divljači na ceste, odgovorio je da do izlijetanja divljači na ceste dolazi zbog migracije divljači u toku noći, divljač migrira s jedne strane ceste na drugu. Na pitanje da li se u lovištu pojavljuju psi lutalice koji tjeraju divljač, odgovorio je da da i to u velikom broju. Na pitanje jesu li o migraciji divljači obavijestili korisnika ceste i da li je tamo postavljen kakav znak opasnosti, odgovorio je da jesu i postavljen je znak opasnosti "divljač na cesti".               Na pitane da se očituje je li mjesto događaja unutar područja na kojem nije moguće ustanoviti lovište sukladno čl. 11. st. 2. Zakona o lovstvu i na kojem nije dopušteno provođenje lova, odgovorio je da tako je, to je točno. Na pitanje je li mjesto događaja u vrijeme štetnog događaja bilo obuhvaćeno Programom zaštite divljači, odgovorio je da ne zna kako da odgovorim za taj Program, da oni u Lovačkom društvu imaju Program lova i zaštite divljači ali na lovno produktivnoj površini koja je kako je prednje naveo dvijetisućedvjesto hektara, te da znači mjesto događaja, koje je na državnoj cesti, znači ne može biti obuhvaćeno zaštitom jer oni s time ne gospodare.

19.              Iz pribavljenog očitovanja Lovačkog saveza Vž županije, a na pitanje da li je na mjestu predmetnog štetnog događaja, kolniku državne ceste D530 –Šemovec (A4) – Zamlaka (D2) - Čvor Ludbreg (A4) - Zamlaka(D2), ustanovljeno koje lovište, proizlazi kako je predmetna lokacija unutar lovišta kojim gospodari Lovačko društvo "K" B, a da uz tematiku naleta vozila na divljač, sukladno definiciji iz važećeg Zakona o lovstvu proizlazi da bi ovlaštenik prava lova na predmetnom mjestu morao moći uzgajati, štititi, loviti i koristiti divljač, a da sama lokacija predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za navedene djelatnosti, te da stoga smatraju kako se sukladno pozitivnim propisima mjesto prometne nesreće ne smatra lovištem, da predmetna prometnica, kao i samo neposredno područje oko prometnice koje predstavlja cestovno zemljište, nije adekvatno stanište koje bi omogućavalo uzgoj bilo koje vrste divljači specifične za naše područje, da na i oko prometnice ovlaštenici prava lova nisu ovlašteni djelovati te mogu štititi divljač, te da konačno, ovlaštenici prava lova nipošto nisu ovlašteni na predmetnom mjestu provoditi lov na divljač, obzirom je pozitivnim propisima decidirano propisano da se cestom smije kretati samo s praznim oružjem u navlaci ili zaštitnoj kutiji, te da je zabranjeno loviti divljač na javnim cestama i drugim javnim površinama (čl. 11. st. 5. Zakona o lovstvu); pa da slijedom navedenog, uzimajući u obzir mjesto prometne nesreće, jasno je da niti jedan element iz definicije lovište iz Zakona o lovstvu nije ispunjen te se predmetno mjesto ne smatra lovištem i da obzirom se predmetno mjesto prometne nesreće, bez ikakve sumnje, ne smatra lovištem, slijedom toga ni jedna lovačka udruga nema ovlasti gospodariti na predmetnom području.

20.              Nadalje, iz dopisa Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016., kojim je dano tumačenje u odnosu na postupanje s divljači, sukladno ranijem, u to vrijeme važećem, Zakonu o lovstvu ("Narodne novine" broj: 140/05, 75/09, 153/09 i 14/2014), razvidno je da Zakon o lovstvu između ostaloga svojim člankom 9. propisuje kako se i na kojim površinama ustanovljavaju lovišta, a na kojima ne, te da tako je propisano da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta i na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov, te budući da su ceste namijenjene prometu vozila, na cestama je zabranjen lov, a ceste, iako opisane granicom lovišta, nisu lovište već su površine izvan lovišta; da nadalje, člankom 45. Zakona o lovstvu propisano je između ostaloga i da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov, zaštićuje i lovi u skladu s programom zaštite divljači kojeg donosi pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, uz suglasnost Ministarstva nadležnog za poslove lovstva, i da konačno, isti Zakon člankom 73. između ostaloga je propisao i da ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama; te da iz svega navedenoga razvidno je da cesta, iako se nalazi unutar lovišta, nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači, a te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom.

21.              Osnovnom prednje iznesenoga, sud je utvrdio da državna cesta D… na kojoj se dogodio predmetni štetni događaj, ne predstavlja lovište tuženika, budući se radi o javnoj cesti na kojoj je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, te na kojoj je površini divljač dužan štititi korisnik te površine, te obavljati lov na istoj, sukladno citiranim odredbama članka 20. Zakona o lovstvu.

22.              Odredbom članka 50. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23; dalje: Zakon o cestama), propisano je da za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje (st. 1.), te da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.).

23.              Prema odredbama članka 81. Zakona o cestama pravna osoba koja upravlja državnim cestama u Republici Hrvatskoj, pa tako i predmetnom državnom cestom D…, je društvo s ograničenom odgovornošću Hrvatske ceste, sa sjedištem u Zg, odnosno Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb.

24.              Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb u danom su očitovanju, na poziv suda, navele da nisu ….2021. godine (niti nakon tog datuma) imale sklopljen ugovor o obavljanju lova na površini javne ceste, državne ceste D….

25.              Tužitelj, na kojem je bio teret dokaza, nije dokazao da bi u vrijeme predmetnog štetnog događaja tuženik provodio lov, pa u konkretnom slučaju nema odgovornosti tuženika prema članku 80. st. 6. Zakona o lovstvu, prema kojem bi tuženik kao lovoovlaštenik mogao odgovarati za štetu nastalu naletom na divljač samo u slučaju kada bi se utvrdilo da je šteta nastala zbog provođenja lova.

26.              Slijedom navedenoga, osnovan je po tuženiku, te i po umješaču, istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika u ovoj pravnoj stvari.

27.              Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja utvrđen u cijelosti neosnovanim, te je u cijelosti odbijen.

28.              O  naknadi troškova ovog postupka odlučeno je temeljem odredbi članka 164. i članka 154. st. 1. a u svezi s člankom 155. ZPP-a, te primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. – dalje: Tarifa) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23 – dalje: Tarifa/23).

28.1.              Tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu od ...2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od ….2023. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), zastupanja na ročištu od ….2024. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), zastupanja na ročištu od ….2024. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), zastupanja na ročištu od ….2024. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), ukupno 1.000,00 EUR, dok mu nije priznat traženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, budući taj trošak tuženiku u ovoj parnici nije ni nastao.

28.2.               Umješaču su priznati troškovi sastava podneska od ...2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od ...2023. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), zastupanja na ročištu od ...2024. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), sastava podneska od ….2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. Tarife/23), sastava podneska od ….2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. Tarife/23), zastupanja na ročištu od ….2024. u  iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), te poreza na dodanu vrijednost na ukupni iznos od …,00 EUR, po stopi od 25%, u iznosu od 262,50 EUR (Tbr. 42. Tarife / Tbr. 46. Tarife/23), sveukupno 1.312,50 EUR, sa traženom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja, s kojim je danom visina troškova određena, pa do isplate, po stopi propisanoj odredbama članka 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

Čakovec, 27. lipnja 2024.

                                                                                                                                            Sutkinja:

 

                                                                                                                                           S. O.

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

 

O tom obavijest:

1/ tužitelj po punomoćniku

2/ tuženik po punomoćniku

3/ umješač po punomoćniku