- 1 -              Revd 4045/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4045/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik I. P. diplomirani pravnik, protiv tuženice C. o. d.d. Z., OIB:..., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1267/2020-5 od 5. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj Pn-56/2019-7 od 7. veljače 2020., u sjednici održanoj 24. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

 

II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1267/2020-5 od 5. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj Pn-56/2019-7 od 7. veljače 2020. pozivajući se na odredbe čl. 385.a  Zakona o parničnom postupku.

 

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio sljedeća pravna pitanja:

 

„1. Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena  u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu?

 

2. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. tog Zakona je li odredba čl. 27. st. 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuju istu materiju, konkretno čl. 161.-164. Zakona o mirovinskom osiguranju?

 

3. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan zakona o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznom osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda broj Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020.?

 

4. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006.?"

 

1.2. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije tvrdi da pobijana drugostupanjska presuda u pogledu postavljenih pravnih pitanja odstupa od pravih shvaćanja viših sudova i revizijskog suda te Ustavnog suda Republike Hrvatske pa se poziva na odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3579/2018 od 5. srpnja 2019., Pž-5268/2022-2 od 11. siječnja 2023., broj Pž-65/2021-4 od 11. listopada 2022., broj Pž-5998/2019-4 od 24. ožujka 2021., broj Pž-4518/2022-2 od 28. listopada 2022., Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2345/2022 od 20. prosinca 2022., Županijski sud u Osijeku broj Gž-1573/2022-2 od 17. studenoga 2022., Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-5292/2019- 2 od 16. lipnja 2020., broj Revt-412/2018-2 od 22. travnja 2020., broj Rev-501/2007 od 5. srpnja 2007., Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1088/2017 od 28. rujna 2021. te broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017. i druge.

 

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

3.1. Naime, pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj presudi je u pogledu postavljenih pravnih pitanja utemeljeno na pravnom shvaćanju ovoga revizijskog suda zauzetog u nisu odluka; primjerice u odlukama broj Rev-1235/2021-2 od 22. veljače 2022., broj Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022., broj Rev-264/2022-2 od 19. travnja 2022., broj Rev-122/2022-2 od 24. siječnja 2023., broj Rev-174/2022-3 od 6. srpnja 2022., broj Rev-909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev-2140/2018-23 od 13. srpnja 2022. i drugim.

 

4. Zbog navedenog u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a stavak 1. ZPP pa je ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b stavak 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

 

5. Budući da tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije određeno naznačio povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP zbog koje je prijedlog podnesen to je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 3. ZPP, odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 24. siječnja 2024.