Baza je ažurirana 24.04.2025. 

zaključno sa NN 69/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 1031/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1031/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnica po zaposlenju A. V., mag. iur., protiv tuženika C. o. d.d., OIB: ..., Z., koga zastupa punomoćnica po zaposlenju S. Š., mag. iur., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-877/2022-3 od 5. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-880/21-18 od 5. travnja 2022., u sjednici održanoj 12. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o j e:

 

I. Prihvaća se revizija, ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž-877/2022-3 od 5. listopada 2022. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-880/21-18 od 5. travnja 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju 51.590,36 kn / 6.8847,22 EUR s pripadajućim zateznim kamatama (toč. I. izreke); te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka (toč. II. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Ovaj sud, rješenjem poslovni broj Revd-916/2023-2 od 14. ožujka 2023., dopustio je tuženiku podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

 

"Je li za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje odnosno u trenutku kad su izvršene isplate mirovine ili Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18)?".

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je protiv navedene presude podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) zbog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, a podredno ju ukine i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova revizije.

 

5. Na reviziju nije odgovoreno.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale isplatom iznosa obiteljske mirovine.

 

8. Prvostupanjski sud prihvatio je tužbeni zahtjev izrazivši u bitnom shvaćanje da u konkretnoj situaciji treba primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 - dalje: ZMO), kao posebniji Zakon.

 

8.1. Pritom prvostupanjski sud navodi da taj Zakon u čl. 161. propisuje

- da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju (stavak 1.)

- da naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:

1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu,

2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja,

3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava (stavak 2.),

stoga da su neosnovane tvrdnje tuženika da tužitelj ima pravo, sukladno odredbi čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje: ZOOP), potraživati samo razmjerni dio isplaćene mirovine.

 

9. Drugostupanjski sud prihvatio je izraženo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda.

 

10. Tuženik i u revizijskom postupku smatra da je pobijana odluka nezakonita (zbog pogrešne primjene materijalnog prava) i da odstupa od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske te da u ovom sporu nije pravno relevantan ZMO, neovisno o tome što su isplate mirovine izvršene za vrijeme važenja tog Zakona, jer je obračun visine utužene štete trebalo utvrditi prema odredbama ZOOP-a kao posebnog zakona, a ne primjenom ZMO-a.

 

11. Naznačenim pitanjem tuženik problematizira primjenu jednog od dva posebna zakona koji uređuju obvezu osiguratelja motornog vozila za naknadu štete zavodu za mirovinsko osiguranje.

 

12. Ovaj sud je u više odluka (npr. Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020. i Rev-388/2018 od 25. kolovoza 2020.), doduše izražavajući shvaćanje i o vremenskom važenju pojedinog posebnog zakona, izrazio shvaćanje da se u opisanoj situaciji, kada se odgovornost osiguratelja temelji na odredbama Zakona obveznim osiguranjima u prometu, primjenjuje taj Zakon. Naime, ZOOP uređuje užu problematiku (odgovornost za štetu nastalu u prometu) od one propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju koji propisuje odgovornost štetnika, odnosno osoba koje odgovaraju za štetnika, općenito. Stoga, kao posebniji, valja primijeniti taj Zakon.

 

12.1. Činjenica je da je ZMO kasniji zakon, ali kako je ZOOP posebniji zakon, koji uređuje užu problematiku, u konkretnoj situaciji ne može se primijeniti načelo lex posterior derogat legi priori. Da je bila intencija zakonodavca da donošenjem ZMO iz 2013. izmijeni odredbe ZOOP-a kojima je uređena odgovornost osiguratelja, nije bilo zapreke da se donošenjem tog Zakona stave izvan snage odredbe ZOOP-a koje nisu usklađene s odredbama ZMO u pogledu odgovornosti osiguratelja.

 

13. Stoga odgovor na naznačeno pitanje glasi:

Za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad su izvršene isplate mirovine.

 

14. Budući da je slijedom navedenog ovoj pravnoj stvari trebalo odlučiti primjenom odredbi ZOOP-a i to čl. 27. ZOOP-a koji uređuje "subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja", a ne primjenom odredbi ZMO-a kako je to odlučio drugostupanjski sud osnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

15. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu raspravili osnovanost zahtjeva u smislu odredbi ZOOP-a, nema mjesta preinaci presude, već je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a ukinuti presude sudova nižeg stupnja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

16. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.

 

Zagreb, 12. prosinca 2023.

                                          Predsjednik vijeća:

                                          Ivan Vučemil, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu