NN 68/2025 (11.4.2025.), Odluka o objavljivanju promjene Kodeksa povezane s definicijom angažiranog tima i revizijama grupa, promjene Kodeksa povezane s tehnologijom i promjene Kodeksa koje uređuju porezno planiranje i povezane usluge

Hrvatska revizorska komora

877

Na temelju članka 101. stavka 1. točke 3. i članka 108. stavka 1. točke 2. Zakona o reviziji (»Narodne novine«, broj 127/17, 27/24, 85/24 i 145/24) i članka 17. točke 10. Statuta Hrvatske revizorske komore (»Narodne novine«, broj 77/24), Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore je na sjednici održanoj 13. ožujka 2025. donijelo

ODLUKU

O OBJAVLJIVANJU PROMJENE KODEKSA POVEZANE S DEFINICIJOM ANGAŽIRANOG TIMA I REVIZIJAMA GRUPA, PROMJENE KODEKSA POVEZANE S TEHNOLOGIJOM I PROMJENE KODEKSA KOJE UREĐUJU POREZNO PLANIRANJE I POVEZANE USLUGE

I.

Objavljuju se promjene Međunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), koje je pripremio Odbor za međunarodne etičke standarde za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants, IESBA), u izvorniku objavila Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants, IFAC), a Hrvatska revizorska komora uz odobrenje IFAC-a prevela na hrvatski jezik, kako slijedi:

1. Promjene Kodeksa povezane s definicijom angažiranog tima i revizijama grupa, konačna objava veljača 2023.

2. Promjene Kodeksa povezane s tehnologijom, konačna objava travanj 2023.

3. Promjene Kodeksa koje uređuju porezno planiranje i povezane usluge, konačna objava travanj 2024.

II.

Objavom Promjena iz točke I. ove Odluke, dopunjuje se i mijenja Međunarodni kodeks etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti), izdanje 2022., iz Odluke o objavljivanju Priručnika s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe (s Međunarodnim standardima neovisnosti) (»Narodne novine«, broj 11/23).

Klasa: 011-01/25-01/1

Urbroj: 251-442-01-25-01

Zagreb, 13. ožujka 2025.

Predsjednik
Hrvatske revizorske komore
Berislav Horvat, v. r.

PROMJENE KODEKSA POVEZANE S DEFINICIJOM
ANGAŽIRANOG TIMA I REVIZIJAMA GRUPA

(ČISTA VERZIJA)

Poglavlje 1.
Promjene Međunarodnih standarda neovisnosti u vezi s promjenom definicije angažiranog tima i revizijama grupe

DIO 4A. – NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 400.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE REVIZIJE I UVIDA

Uvod

Opće odredbe

400.1 U javnom je interesu i Kodeks zahtijeva da profesionalni računovođe u javnoj praksi budu neovisni kad obavljaju angažmane revizije i uvida.

400.2. Ovaj dio primjenjuje se i na angažmane revizije i na angažmane uvida ako nije drugačije navedeno. Pojmovi ‘revizija’, ‘revizijski tim’, ‘revizijski angažman’, ‘klijent revizije’ i ‘revizorsko izvješće’ primjenjuju se u jednakom značenju i na uvid, tim za uvid, angažman uvida, klijent usluge uvida, te izvješće o uvidu.

[….]

400.6. Kod obavljanja angažmana revizije Kodeks zahtijeva od društava da se pridržavaju osnovnih načela i budu neovisna. Ovaj dio sadrži posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji pokazuju na koji način treba primijeniti konceptualni okvir kako bi se održala neovisnost tijekom obavljanja tih angažmana. Konceptualni okvir iz odjeljka 120. primjenjuje se na neovisnost na isti način kao i na osnovna načela iz odjeljka 110. Odjeljak 405. uređuje posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji se primjenjuju u reviziji grupe.

400.7. Ovaj dio opisuje:

(a) činjenice i okolnosti, uključujući profesionalne aktivnosti, interese i odnose koji stvaraju ili bi mogli stvoriti prijetnje neovisnosti;

(b) potencijalne radnje, uključujući zaštitne mjere, koje bi se mogle pokazati primjerenima za postupanje s takvim prijetnjama; i

(c) određene situacije u kojima prijetnje nije moguće ukloniti ili u kojima nema zaštitnih mjera koje bi ih mogle reducirati na prihvatljivu razinu.

Angažirani tim i revizijski tim

400.8. Ovaj se dio odnosi na sve članove revizijskog tima, uključujući članove angažiranog tima.

400.9. Angažirani tim za revizijski angažman uključuje sve partnere i osoblje u društvu koji obavljaju revizijski posao na angažmanu te sve druge pojedince koji obavljaju revizijske postupke koji su iz:

(a) umreženog društva; ili

(b) društva koje nije umreženo društvo ili drugog pružatelja usluga.

Na primjer, pojedinac iz revizorskog društva koji obavlja revizijske postupke na financijskim informacijama komponente za potrebe revizije grupe član je angažiranog tima za reviziju grupe.

400.10. U MSUK-u 1, pružatelj usluga uključuje pojedinca ili organizaciju izvan društva koja daje resurs koji se koristi u obavljanju angažmana. Pružatelji usluga isključuju društvo, umreženo društvo ili druge strukture ili organizacije u mreži.

400.11. Revizijski angažman može uključivati stručnjake unutar društva ili angažirane od strane društva, umreženog društva ili revizorskog društva komponente koje nije u mreži kojoj pripada revizorsko društvo grupe i koji pomažu u angažmanu. Ovisno o ulozi pojedinaca, oni mogu biti članovi angažiranog tima ili revizijskog tima. Na primjer:

• Pojedinci sa stručnošću u specijaliziranom području računovodstva ili revizije koji obavljaju revizijske postupke članovi su angažiranog tima. To uključuje, na primjer, pojedince sa stručnošću u obračunu poreza na dohodak ili u analizi složenih informacija proizvedenih automatiziranim alatima i tehnikama u svrhu utvrđivanja neuobičajenih ili neočekivanih odnosa.

• Pojedinci unutar društva ili angažirani od strane društva koji imaju izravan utjecaj na ishod revizijskog angažmana putem savjetovanja o tehničkim ili specifičnim industrijskim pitanjima, transakcijama ili događajima za angažman članovi su revizijskog tima, ali ne i članovi angažiranog tima.

Međutim, pojedinci koji su vanjski stručnjaci nisu ni članovi angažiranog tima ni članovi revizijskog tima.

400.12. Ako revizijski angažman podliježe pregledu kvalitete angažmana, pregledavatelj kvalitete angažmana i sve druge osobe koje obavljaju pregled kvalitete angažmana članovi su revizijskog tima, ali ne i članovi angažiranog tima.

Subjekti od javnog interesa

400.13. Neki od zahtjeva i materijala za primjenu koji su sadržani u ovom dijelu odražavaju opseg javnog interesa za određene subjekte koji se definiraju kao subjekti od javnog interesa. Društva se potiču na utvrđivanje hoće li i dodatne subjekte ili određene kategorije subjekata tretirati kao subjekte od javnog interesa jer uključuju velik broj i širok spektar dionika. Čimbenici koje treba uzeti u razmatranje uključuju:

• vrstu poslovne djelatnosti, kao što je držanje imovine u fiducijarnom svojstvu za veliki broj sudionika. Primjeri bi mogli uključivati financijske institucije poput banaka i društava za osiguranje, te fondova mirovinskog osiguranja.

• veličinu;

• broj zaposlenih.

400.14. (….)

[Kao dio konačnog objavljenog teksta »Promjene definicije uvrštenog subjekta i subjekta od javnog interesa«, IESBA je odobrila izmjene pododjeljka »Subjekti od javnog interesa« koje će stupiti na snagu u prosincu 2024. Numeriranje ovih odobrenih točaka i upućivanja na njih ažurirat će se u skladu s gornjim izmjenama odjeljka 400.]

ODJELJAK 405.

REVIZIJE GRUPA

Uvod

405.1. Odjeljak 400. zahtijeva da društvo bude neovisno pri obavljanju revizijskog angažmana i da primijeni konceptualni okvir naveden u odjeljku 120. za utvrđivanje, procjenu i rješavanje prijetnji neovisnosti. U ovom se odjeljku navode posebni zahtjevi i materijali za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira pri obavljanju revizijskog angažmana za grupu.

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

405.2. P1. MRevS-ovi se primjenjuju na reviziju financijskih izvještaja grupe. MRevS 600 (izmijenjen) uređuje posebna razmatranja koja se primjenjuju na reviziju financijskih izvještaja grupe, uključujući slučaj kad su uključeni revizori komponenti. MRevS 600 (izmijenjen) zahtijeva od angažiranog partnera za grupu preuzimanje odgovornost za to da revizori komponenti potvrde svoje razumijevanje i hoće li se pridržavati relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući one zahtjeve koji se odnose na neovisnost, a koji se primjenjuju na reviziju grupe. Zahtjevi u pogledu neovisnosti iz standarda MRevS 600 (izmijenjen) ili drugih relevantnih revizijskih standarda koji se primjenjuju na revizije grupe koji su jednakovrijedni standardu MRevS 600 (izmijenjen) navedeni su u ovom odjeljku.

405.2. P2. Revizorsko društvo komponente koje sudjeluje u revizijskom angažmanu grupe može zasebno izdati revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima revizijskog klijenta koji je komponenta. Ovisno o okolnostima, revizorsko društvo komponente možda će morati ispuniti različite zahtjeve u pogledu neovisnosti pri obavljanju revizije za reviziju grupe i posebno za izdavanje revizorskog mišljenja o financijskim izvještajima klijenta koji je komponenta iz zakonskih, regulativnih ili drugih razloga.

Komunikacija između revizorskog društva grupe i revizorskog društva komponente

Z405.3. MRevS 600 (izmijenjen) zahtijeva od angažiranog partnera grupu preuzimanje odgovornosti za to da revizor komponente bude upoznat s relevantnim etičkim zahtjevima koji su primjenjivi s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana grupe. Kad upoznaje revizorsko društvo s relevantnim etičkim zahtjevima, društvo za reviziju grupe mora u primjerenom vremenu dostavljati potrebne informacije kako bi revizorsko društvo komponente moglo ispuniti svoje obveze iz ovog odjeljka.

405.3. P1. Primjeri pitanja o kojima revizorsko društvo grupe može komunicirati uključuju:

• pitanje o tome je li klijent revizije grupe subjekt od javnog interesa i koji se relevantni etički zahtjevi primjenjuju na revizijski angažman za grupu;

• povezane subjekte i druge komponente unutar klijenta revizije grupe koje su relevantne za razmatranja neovisnosti koja se primjenjuju na revizorsko društvo i članove revizorskog tima grupe unutar tog društva ili angažirane od strane tog društva;

• razdoblje tijekom kojeg revizorsko društvo mora biti neovisno;

• pitanje o tome je li revizijski partner koji obavlja posao na komponenti za potrebe revizije grupe ključni partner za reviziju grupe.

Z405.4. MRevS 600 (izmijenjen) također zahtijeva od angažiranog partnera za grupu da zatraži od revizora komponente obavijest o tome je li revizor komponente ispunio relevantne etičke zahtjeve, uključujući one koji se odnose na neovisnost, a koji se primjenjuju na revizijski angažman grupe. Za potrebe ovog odjeljka, takav zahtjev mora uključivati priopćavanje:

(a) svakog pitanja povezanog s neovisnošću koje zahtijeva značajnu prosudbu; i

(b) u vezi s tim pitanjima, zaključak revizorskog društva komponente o tome jesu li prijetnje njegovoj neovisnosti na prihvatljivoj razini i obrazloženje tog zaključka.

405.4. P1. Ako angažirani partner za grupu skrene pozornost na pitanje koje ukazuje na postojanje prijetnje neovisnosti, MRevS 220 (izmijenjen) zahtijeva od angažiranog partnera za grupu procjenu prijetnje i poduzimanje primjerene mjere.

Razmatranja neovisnosti primjenjiva na pojedince

Članovi revizijskog tima za grupu unutar ili angažirani od strane revizorskog društva grupe i njegovih umreženih društava

Z405.5. Članovi revizijskog tima grupe unutar društva za reviziju grupe i njegovih umreženih društava ili koji su angažirani od strane društva za reviziju grupe i njegovih umreženih društava moraju biti neovisni o klijentu revizije grupe u skladu sa zahtjevima iz ovog dijela koji se primjenjuju na revizijski tim.

Ostali članovi revizijskog tima grupe

Z405.6. Članovi revizijskog tima grupe unutar revizorskog društva komponente izvan mreže kojoj pripada društvo za reviziju grupe moraju biti neovisni od:

(a) klijenta revizije komponente;

(b) subjekta o čijim financijskim izvještajima grupe revizorsko društvo grupe izražava mišljenje; i

(c) svakog subjekta nad kojim subjekt iz podtočke (b) ima izravnu ili neizravnu kontrolu, pod uvjetom da taj subjekt ima izravnu ili neizravnu kontrolu nad klijentom koji je komponenta,

u skladu sa zahtjevima iz ovog dijela koji se primjenjuju na revizijski tim.

Z405.7. U odnosu na povezane subjekte ili komponente unutar klijenta za reviziju grupe, osim onih obuhvaćenih točkom Z405.6., član revizijskog tima grupe unutar ili koji je angažiran od strane revizorskog društvo komponente izvan mreže kojoj pripada revizorskog društvo grupe mora obavijestiti revizorsko društvo komponente o bilo kojem odnosu ili okolnosti za koje pojedinac zna ili ima razloga vjerovati, može stvoriti prijetnju neovisnosti pojedinca u kontekstu revizije grupe.

405.7. P1. Primjeri odnosa ili okolnosti koje uključuju pojedinca ili bilo kojeg od članova uže obitelji pojedinca, kako je primjenjivo, koji su relevantni za razmatranje pojedinca pri usklađivanju s točkom Z405.7 uključuju:

• izravan ili značajan neizravni financijski interes u subjektu koji ima kontrolu nad klijentom revizije grupe ako je klijent revizije grupe značajan za taj subjekt (vidjeti odjeljak 510.).

• zajam ili jamstvo koje uključuje: (vidjeti odjeljak 511.)

– subjekt koji nije banka ili slična institucija, osim ako je zajam ili jamstvo nebitno; ili

– banku ili sličnu instituciju, osim ako se zajam ili jamstvo daje u skladu s uobičajenim postupcima i uvjetima kreditiranja.

• poslovni odnos koji je značajan ili uključuje značajan financijski interes (vidjeti odjeljak 520.).

• člana uže obitelji koji je: (vidi odjeljak 521)

– direktor ili službenik subjekta; ili

– zaposlenik koji može imati značajan utjecaj na pripremu računovodstvene evidencije ili financijskih izvještaja subjekta.

• pojedinca koji radi ili je nedavno radio kao: (vidi odjeljke 522 i 523)

– direktor ili službenik subjekta; ili

– zaposlenik koji može imati značajan utjecaj na pripremu računovodstvene evidencije ili financijskih izvještaja subjekta.

Z405.8. Po primitku obavijesti kako je navedeno u točki Z405.7, revizorsko društvo komponente mora procijeniti i razriješiti sve prijetnje neovisnosti nastale zbog odnosa ili okolnosti pojedinca.

Razmatranja neovisnosti koja se primjenjuju na revizorsko društvo grupe

Z405.9. Društvo za reviziju grupe mora biti neovisno o klijentu za reviziju grupe u skladu sa zahtjevima iz ovog dijela koji se primjenjuju na društvo.

Razmatranja neovisnosti koja se primjenjuju na umrežena društva revizorskog društva grupe

Z405.10. Umreženo društvo iz mreže društva za reviziju grupe mora biti neovisno o klijentu revizije grupe u skladu sa zahtjevima iz ovog dijela koji se primjenjuju na umreženo društvo.

Razmatranja o neovisnosti primjenjiva na revizorska društva izvan mreže revizorskog društva grupe

Svi klijenti revizije grupe

Z405.11. Revizorsko društvo komponente izvan mreže revizorskog društva grupe mora:

(a) biti neovisno o klijentu koji je komponenta u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom dijelu koji se primjenjuju na društvo u odnosu na sve klijente revizije;

(b) primjenjivati relevantne zahtjeve iz točke Z510.4. podtočke (a), Z510.7. i Z510.9. u odnosu na financijske interese u subjektu o čijim financijskim izvještajima grupe revizorsko društvo grupe izražava mišljenje; i

(c) primijeniti relevantne zahtjeve iz odjeljka 511. u pogledu zajmova i jamstava koji uključuju subjekt o čijim financijskim izvještajima grupe revizorsko društvo grupe izražava mišljenje.

Z405.12. Ako revizorsko društvo komponente koje je izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe zna ili ima razloga vjerovati da je odnos ili okolnost koja uključuje klijenta revizije grupe, osim onih navedenih u točkama Z405.11. (b) i (c), relevantna za ocjenu neovisnosti revizorskog društva u odnosu na klijenta koji je komponenta, revizorsko društvo komponente mora uključiti taj odnos ili okolnost pri utvrđivanju, procjenjivanju i rješavanju prijetnji neovisnosti.

Z405.13. Ako revizorsko društvo komponente koje je izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe zna ili ima razloga vjerovati da odnos ili okolnost društva unutar mreže društva za reviziju komponente s klijentom koji je komponenta ili klijentom za reviziju grupe predstavlja prijetnju neovisnosti društva za revizore koji je sastavni dio, revizorsko društvo mora procijeniti i riješiti svaku takvu prijetnju.

Razdoblje tijekom kojeg se zahtijeva neovisnost

405.14. P1. Upućivanja na financijske izvještaje i revizorsko izvješće u točkama Z400.30 i 400.30 P1 označavaju financijske izvještaje grupe i revizorsko izvješće o financijskim izvještajima grupe, kada se primjenjuju u ovom odjeljku.

Klijenti za reviziju grupe koji nisu subjekti od javnog interesa

Z405.15. Ako klijent revizije grupe nije subjekt od javnog interesa, revizorsko društvo komponente izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe mora biti neovisno o klijentu koji je komponenta revizije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom dijelu koji se primjenjuju na klijente revizije koji nisu subjekti od javnog interesa za potrebe revizije grupe.

405.15. P1. Ako revizorsko društvo komponente koje je izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe obavlja i revizijski angažman za klijenta komponentu koja je subjekt od javnog interesa iz razloga koji nisu revizija grupe, na primjer zakonska revizija, na taj se posao primjenjuju zahtjevi u pogledu neovisnosti koji su relevantni za klijente revizije koji su subjekti od javnog interesa.

Klijenti za reviziju grupe koji su subjekti od javnog interesa

Usluge bez izražavanja uvjerenja

Z405.16. Podložno točki Z405.17, ako je klijent revizije grupe subjekt od javnog interesa, revizorsko društvo komponente izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe mora se pridržavati odredbe iz odjeljka 600. koje se primjenjuju na subjekte od javnog interesa u pogledu pružanja usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu koji je komponenta.

405.16 A1 Ako je klijent revizije grupe subjekt od javnog interesa, revizorskom društvu komponente izvan mreže revizorskog društva grupe zabranjeno je, na primjer:

• pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga klijentu koji nije subjekt od javnog interesa (vidi pododjeljak 601.);

• oblikovanje sustava informacijske tehnologije ili njegovog aspekta za klijenta revizije koji je komponenta i koji nije subjekt od javnog interesa ako takav sustav informacijske tehnologije generira informacije za računovodstvene evidencije ili financijske izvještaje klijenta revizije komponente (vidjeti pododjeljak 606.);

• djelovanje u ulozi zagovaratelja za klijenta koji je komponenta i koji nije subjekt od javnog interesa u rješavanju spora ili parnice pred tribunalom ili sudom (vidi pododjeljak 608).

405.16 A2 Financijske informacije na kojima revizorsko društvo komponente koje je izvan mreže revizorskog društva grupe obavlja revizijske postupke relevantne su za procjenu prijetnje temeljem samoprovjere koja bi mogla nastati pružanjem usluge bez izražavanja uvjerenja od strane revizorskog društva, a time i za primjenu odjeljka 600. Na primjer, ako su revizijski postupci revizorskog društva komponente ograničeni na određenu stavku kao što su zalihe, rezultati bilo koje usluge bez izražavanja uvjerenja koji čine dio računovodstvene evidencije ili financijskih informacija povezanih s računovodstvom zaliha ili internim kontrolama nad njima ili utječu na njih relevantni su za procjenu prijetnje temeljem samoprovjere.

Z405.17. Iznimno od točke Z405.16., revizorsko društvo komponente izvan mreže u kojoj je društvo za reviziju grupe može klijentu koji je komponenta pružiti uslugu bez izražavanja uvjerenja koja nije zabranjena u skladu s odjeljkom 600. bez priopćavanja informacija o predloženoj usluzi bez izražavanja uvjerenja onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom revizije grupe ili bez pribavljanja njihove suglasnosti u vezi s pružanjem te usluge kako je navedeno u točkama Z600.21. do Z600.24.

Ključni revizijski partneri

Z405.18. Angažirani partner za grupu mora utvrditi je li revizijski partner koji obavlja revizijski posao na komponenti za potrebe revizije grupe ključni partner za reviziju grupe. Ako je tako, angažirani partner za grupu mora:

(a) priopćiti to određenje tom pojedincu; i

(b) naznačiti:

(i) u slučaju svih klijenata revizije grupe, da pojedinac podliježe točki Z411.4., i

(ii) u slučaju klijenata revizije grupe koji su subjekti od javnog interesa, da taj pojedinac također podliježe točkama Z524.6, Z540.5(c) i Z540.20.

405.18. P1. Ključni revizijski partner donosi ključne odluke ili prosudbe o značajnim pitanjima u vezi s revizijom financijskih izvještaja grupe o kojima revizorsko društvo grupe izražava mišljenje u reviziji grupe.

Promjene u komponentama

Svi klijenti revizije grupe

Z405.19. Kad subjekt koji nije povezani subjekt postane komponenta klijenta revizije grupe, revizorsko društvo grupe primjenjuje točke od Z400.71. do Z400.76.

Promjene u revizorskim društvima komponente

Svi klijenti revizije grupe

405.20. P1. Mogu postojati okolnosti u kojima revizorsko društvo grupe zahtijeva od drugog društva da obavi revizijski posao kao revizorsko društvo komponente tijekom ili nakon razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima grupe, na primjer, zbog spajanja ili stjecanja klijenta. Prijetnja neovisnosti revizorskog društva može biti stvorena zbog:

(a) financijskih ili poslovnih odnosa revizorskog društva s klijentom koji je komponenta tijekom ili nakon razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima grupe, ali prije nego što revizorsko društvo komponente pristane obaviti revizijski posao; ili

(b) prethodnih usluga koje je klijentu revizije komponente pružalo revizorsko društvo komponente.

405.20. P2. U točkama 400.31. od P1 do P3 navode se materijali za primjenu koji se primjenjuju na procjenu revizorskog društva komponente o prijetnjama neovisnosti ako je revizorsko društvo komponente pružilo uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu koji je komponenta tijekom ili nakon razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima grupe, ali prije nego što revizorsko društvo komponente započne obavljati revizijski posao za potrebe revizije grupe, a ta usluga ne bi bila dopuštena tijekom razdoblja angažmana.

405.20. P3. Točka 400.31 P4 navodi materijale za primjenu koji se primjenjuju na procjenu revizorskog društva komponente o prijetnjama neovisnosti ako je revizorsko društvo komponente pružilo uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu koji je komponenta prije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima grupe.

Klijenti revizije grupe koji su subjekti od javnog interesa

405.21. P1. Točke Z400.32. i 400.32 P1 primjenjuju se kad revizorsko društvo komponente pristane obavljati revizijski posao za potrebe revizije grupe u odnosu na klijenta revizije grupe koji je subjekt od javnog interesa ako je revizorsko društvo komponente prethodno pružalo uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu koji je komponenta.

405.21. P2. Točke Z600.25. i 600.25. P1 primjenjuju se u vezi s uslugom bez izražavanja uvjerenja koju trenutačno pruža ili je tu uslugu ranije pružilo revizorsko društvo komponente revizijskom klijentu kad klijent revizije grupe naknadno postane subjekt od javnog interesa.

Povreda odredbe o neovisnosti u revizorskom društvu komponente

405.22 P1 Povreda odredbe iz ovog odjeljka može se dogoditi unatoč tome što revizorsko društvo ima sustav upravljanja kvalitetom oblikovan za ispunjavanje zahtjeva neovisnosti. Točke Z405.23. do Z405.29. relevantne su za utvrđivanje od strane revizorskog društva grupe o tome bi li moglo koristiti rad revizorskog društva ako je došlo do povrede u revizorskom društvu komponente.

405.22. P2. U slučaju povrede u revizorskom društvu komponente koje je dio mreže revizorskog društva grupe, točke Z400.80. do Z400.89. primjenjuju se i na revizorsko društvo grupe u vezi s revizijom grupe, prema tome što je primjenjivo.

Kad revizorsko društvo utvrdi povredu

Z405.23. Ako revizorsko društvo komponente zaključi da je došlo do povrede ovog odjeljka, revizorsko društvo komponente mora:

(a) prekinuti, suspendirati ili ukloniti interes ili odnos koji je prouzročio povredu i razriješiti posljedice povrede;

(b) ocijeniti značajnost povrede i njezin utjecaj na objektivnost i sposobnost revizorskog društva za obavljanje revizijskog posla za potrebe revizije grupe;

(c) ovisno o značajnosti povrede, utvrditi je li moguće poduzeti mjeru kojom se na zadovoljavajući način razrješavaju posljedice povrede i može li se takva mjera poduzeti te je li primjerena s obzirom na okolnosti; i

(d) odmah u pisanom obliku obavijestiti angažiranog partnera za grupu o povredi, uključujući procjenu revizorskog društva komponente o značajnosti povrede i sve predložene ili poduzete mjere za razrješavanje posljedica povrede.

405.23. P1. U točkama 400.80. P2 i P3 navode se materijali za primjenu relevantni za procjenu revizorskog društva komponente o značajnosti i učinku povrede na objektivnost revizorskog društva komponente i sposobnost tog društva za izdavanje mišljenja ili zaključak o revizijskom poslu obavljenom na komponenti za potrebe revizije grupe te razmatranje svih mjera koje bi se mogle poduzeti kako bi se na zadovoljavajući način uklonile posljedice povrede.

Z405.24. Nakon primitka obavijesti revizorskog društva komponente o povredi, angažirani partner za grupu mora:

(a) pregledati procjenu revizorskog društva komponente o značajnosti povrede i njezinom utjecaju na objektivnost revizorskog društva komponente te sve mjere koje se mogu poduzeti ili koje su poduzete za rješavanje posljedica povrede;

(b) ocijeniti sposobnost revizorskog društva grupe da koristi rad revizorskog društva komponente za potrebe revizije grupe; i

(c) utvrditi postoji li potreba za bilo kakvim daljnjim mjerama.

Z405.25. Pri primjeni točke Z405.24., angažirani partner za grupu mora primijeniti profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razumna i obaviještena treća strana vjerojatno zaključila da je objektivnost revizorskog društva komponente narušena te stoga revizorsko društvo grupe ne može koristiti rad revizorskog društva komponente za potrebe revizije grupe.

405.25. P1. Ako angažirani partner za grupu utvrdi da je revizorsko društvo komponente na zadovoljavajući način razriješilo posljedice povrede i da objektivnost revizorskog društva komponente nije narušena, revizorsko društvo grupe može nastaviti koristiti rad revizorskog društva komponente za reviziju grupe. U određenim okolnostima, angažirani partner za grupu može utvrditi da su potrebne dodatne mjere kako bi se na zadovoljavajući način razriješila povreda kako bi se mogao koristiti rad revizorskog društva komponente. Primjeri takvih mjera uključuju obavljanje posebnih postupaka od strane revizorskog društva grupe na područjima pogođenima povredom ili zahtijevanje od revizorskog društva komponente da obavi primjerene korektivne radove na pogođenim područjima.

405.25. P2. MRevS 600 (izmijenjen) navodi da ako je došlo do povrede od strane revizora komponente, a povreda nije na zadovoljavajući način razriješena, revizor grupe ne može koristiti rad tog revizora komponente. U tim okolnostima angažirani partner za grupu mogao bi pronaći druge načine za pribavljanje potrebnih revizijskih dokaza za financijske informacije klijenta koji je komponenta. Primjeri takvih mjera uključuju obavljanje potrebnih revizijskih poslova na financijskim informacijama klijenta – komponente od strane revizorskog društva grupe ili zahtijevanje od drugog revizorskog društva komponente da obavi takav revizijski posao.

Rasprava s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom revizije grupe

405.26. P1. U odnosu na povrede koje je počinilo revizorsko društvo komponente koje je unutar mreže revizorskog društva grupe, primjenjuje se točka Z400.84.

Z405.27. U pogledu povreda koje je počinilo revizorsko društvo komponente koje je izvan mreže društva za obavljanje revizije grupe, revizorsko društvo grupe mora raspraviti s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom revizije grupe:

(a) procjenu revizorskog društva komponente o značajnosti i utjecaju povrede na objektivnost revizorskog društva komponente, uključujući vrstu i trajanje povrede, te mjere koje se mogu poduzeti ili su poduzete; i

(b) pitanje o tome:

(i) hoće li se na zadovoljavajući način razriješiti ili su razriješene posljedice povrede; ili

(ii) hoće li revizorsko društvo grupe koristiti druga sredstva za pribavljanje potrebnih revizijskih dokaza o financijskim informacijama klijenta – komponente.

Takva se rasprava mora održati što je prije moguće, osim ako su osobe zadužene za upravljanje odredile alternativni vremenski raspored za izvještavanje o manje značajnim povredama.

Z405.28. Revizorsko društvo grupe mora u pisanom obliku obavijestiti osobe zadužene za upravljanje klijentom revizije grupe o svim pitanjima o kojima se raspravlja u skladu s točkom Z405.27. i pribaviti suglasnost onih koji su zaduženi za upravljanje da se mogu poduzeti mjere, ili da su poduzete mjere, za razrješavanje posljedice povrede na zadovoljavajući način.

Z405.29. Ako se osobe zadužene za upravljanje ne slažu s time da bi se mjerom koja se može poduzeti, ili koja je poduzeta, na zadovoljavajući način razriješile posljedice povrede u revizorskom društvu komponente, društvo za reviziju grupe ne smije koristiti posao koji je obavilo revizorsko društvo komponente za svrhe revizije grupe.

Poglavlje 2.
Usklađujuće izmjene i dopune odjeljka 360. Kodeksa radi usklađivanja s terminologijom MRevS-a 600 (izmijenjen)

3. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

ODJELJAK 360.

REAGIRANJE NA NEPRIDRŽAVANJE ZAKONA I REGULATIVE

….

Komunikacija u odnosu na grupe

Z360.16. Profesionalni računovođa koji u bilo kojoj od sljedeće dvije situacije u kontekstu grupe postane svjestan nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje mora o tom pitanju obavijestiti angažiranog partnera za grupu, osim ako to nije zabranjeno zakonom ili regulativom:

(a) računovođa obavlja revizijski posao povezan s komponentom za svrhe revizije grupe; ili

(b) računovođa je angažiran radi obavljanja revizije financijskih izvještaja pravnog subjekta ili poslovne jedinice koja je dio grupe za svrhe koje nisu revizija grupe kao što je, na primjer, zakonska revizija.

Komunikacija s partnerom na angažmanu za grupu mora biti obavljena kao dodatno postupanje povrh postupanja koje je predviđeno odredbama ovog odjeljka u odnosu na predmetno pitanje.

360.16. P1. Svrha navedene komunikacije je da se partneru na angažmanu grupe omogući informiranje o predmetnom pitanju i utvrdi, u kontekstu revizije grupe, je li pitanje potrebno razriješiti i, ako je potrebno, kako to učiniti u skladu s odredbama ovog odjeljka. Zahtjev za komunikacijom iz točke Z360.16. primjenjuje se bez obzira na to jesu li angažirani partner za grupu i profesionalni računovođa iz istog društva ili mreže ili ne.

Z360.17. Ako angažirani partner za grupu postane svjestan nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje tijekom revizije grupe, dužan je razmotriti bi li to pitanje moglo biti relevantno za:

(a) za jednu ili više komponenti koje podliježu revizijskom poslu u svrhe revizije grupe; ili

(b) za jednog ili više pravnih subjekata ili poslovnih jedinica koje su dio grupe i čiji financijski izvještaji su predmet revizije za svrhe koje nisu revizija grupe kao što je, na primjer, zakonska revizija.

Opisano razmatranje mora se obaviti kao dodatno povrh postupanja u odnosu na predmetno pitanje u kontekstu revizije grupe koje je predviđeno odredbama ovog odjeljka.

Z360.18. Ako bi nepridržavanje ili sumnja na nepridržavanje mogla biti relevantna za jednu ili više komponenti iz točke Z360.17 (a) i pravne subjekte i poslovne jedinice navedene u točki Z360.17. (b), angažirani partner za grupu mora poduzeti korake kako bi o tome obavijestio osobe koje obavljaju revizijski posao na tim komponentama, pravnim subjektima ili poslovnim jedinicama osim ako to nije zabranjeno zakonom ili regulativom. Ako je to potrebno, angažirani partner za grupu mora osigurati postavljenje primjerenih upita (menadžmentu ili na osnovi javnih podatka) o tome jesu li pravni subjekti ili poslovne jedinice iz točke Z360.17. (b) predmet revizije i, ako jesu, u mjeri u kojoj je to praktično moguće, utvrditi identitet revizora.

360.18. P1. Svrha ove komunikacije jest da osobe odgovorne za revizijski posao na komponentama, pravnim subjektima ili poslovnim jedinicama dobiju informacije o predmetnom pitanju i mogu odlučiti je li pitanje potrebno razriješiti i, ako je potrebno, kako to učiniti u skladu s odredbama ovog odjeljka. Zahtjev za komuniciranjem primjenjuje se bez obzira na to jesu li društvo angažiranog partnera za grupu ili mreža tog partnera iste ili različite od društava ili mreža onih koji obavljaju revizijski posao na komponentama, pravnim subjektima ili poslovnim jedinicama.

….

Poglavlje 3.
Usklađujuće izmjene i dopune promijenjenih odredbi o uslugama bez izražavanja uvjerenja
(engl. Non-assurance Services – NAS)
objavljene u travnju 2021.

DIO 4A. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 400.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Z400.31. Ako subjekt postane klijent revizije tijekom ili nakon isteka razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima o kojima će društvo izraziti mišljenje, društvo mora utvrditi stvaraju li bilo kakve prijetnje neovisnosti:

(a) financijski ili poslovni odnosi s klijentom revizije koji su postojali tijekom ili nakon razdoblja koje je obuhvaćeno financijskim izvještajima, ali prije prihvaćanja revizijskog angažmana; ili

(b) prethodne usluge koje je društvo ili umreženo društvo pružilo klijentu revizije.

…

Poglavlje 4.
Usklađujuće izmjene i dopune Kodeksa koje proizlaze iz promjene definicije angažiranog tima

DIO 3. – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

ODJELJAK 300.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

Rješavanje prijetnji

…

Primjeri zaštitnih mjera

300.8. P2. Zaštitne mjere razlikuju se ovisno o činjenicama i okolnostima. Primjeri radnji koje u određenim okolnostima mogu biti zaštitne mjere kod razrješavanja prijetnji:

• …

• korištenjem različitih partnera i timova koji odgovaraju različitim nadređenim osobama radi pružanja usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu usluga s izražavanjem uvjerenja mogle bi se razriješiti prijetnje temeljem samoprovjere, zagovaranja ili zbliženosti;

• …

ODJELJAK 310.

SUKOBI INTERESA

…

Utvrđivanje sukoba

…

Prijetnje nastale iz sukoba interesa

…

310.8. P3. Primjeri radnji koje bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod razrješavanja prijetnji stvorenih sukobom interesa uključuju:

• angažiranje odvojenih timova kojima su dane jasne politike i postupci čuvanja povjerljivosti podataka;

• …

Povjerljivost

…

Ako bi objavljivanje radi pribavljanja suglasnosti predstavljalo povredu povjerljivosti

Z310.12. Ako bi objavljivanje određenih informacija u svrhu dobivanja izričite suglasnosti dovelo do povrede povjerljivosti i ako, prema tome, nije moguće dobiti tu suglasnost, društvo mora prihvatiti ili nastaviti rad na angažmanu samo onda ako:

(a) društvo ne djeluje u ulozi obrane za jednog klijenta koji je protiv drugog klijenta u istom predmetu;

(b) su uvedene određene mjere kako bi se spriječilo objavljivanje povjerljivih informacija između timova koji rade za dva klijenta; i

…

Dokumentiranje

Z310.13. U okolnostima iz točke Z310.12., profesionalni računovođa mora dokumentirati:

(a) vrstu okolnosti, uključujući ulogu koju će računovođa imati;

(b) konkretne uspostavljene mjere za sprječavanje otkrivanja informacija između timova koji rade za dva klijenta; i

…

ODJELJAK 320.

PROFESIONALNA IMENOVANJA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Prihvaćanje klijenta i angažmana

Opće odredbe

…

320.3. P3. Prijetnja pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje temeljem osobnog interesa stvara se onda kad tim nema ili ne može steći kompetencije potrebne za pružanje profesionalnih usluga.

…

MEĐUNARODNI STANDARDI NEOVISNOSTI

DIO 4A. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 400.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Razdoblje u kojem se zahtijeva neovisnost

…

400.30. P1. Razdoblje angažmana počinje kad angažirani tim započne obavljati reviziju, a završava kada se izda revizorsko izvješće. Kod ponavljajućih angažmana, razdoblje angažmana završava kasnijim od sljedeća dva događaja: kad jedna strana obavijesti drugu o prestanku profesionalnog odnosa ili kad se izda završno revizorsko izvješće.

…

400.31 A1 Prijetnje neovisnosti nastaju ako je klijentu revizije pružena usluga bez izražavanja uvjerenja tijekom ili nakon isteka razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima, ali prije nego angažirani tim započne obavljati reviziju, a ta usluga ne bi bila dopuštena tijekom razdoblja angažmana.

…

ODJELJAK 510.

FINANCIJSKI INTERESI

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Financijski interesi koje imaju društvo, umreženo društvo, članova revizijskog tima i druge osobe

…

510.4. P1. Ured u kome angažirani partner obavlja poslove u vezi s revizijskim angažmanom ne mora nužno biti ured u koji je partner raspoređen. Ako angažirani partner nije smješten u istim uredskim prostorijama kao i ostali članovi angažiranog tima, potrebno je primijeniti profesionalnu prosudbu radi utvrđivanja u kojem uredu partner obavlja poslove koji se tiču angažmana.

…

PODODJELJAK 605. – USLUGE UNUTARNJE REVIZIJE (IZ PROMIJENJENE OBJAVE NAS-a)

Uvod

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

605.4. P2. Ako društvo kod obavljanja revizijskog angažmana koristi rad unutarnje revizije, MRevS-ovi zahtijevaju obavljanje postupaka kojima će se procijeniti adekvatnost tog rada. Slično tome, ako društvo ili umreženo društvo prihvati angažman pružanja usluga unutarnje revizije klijentu revizije, rezultati tih usluga mogli bi se koristiti u obavljanju vanjske revizije. Ovo bi moglo stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere jer postoji mogućnost da će angažirani tim koristiti rezultate unutarnje revizije za potrebe revizijskog angažmana bez:

(a) primjerenog ocjenjivanja tih rezultata; ili

(b) primjene iste mjere profesionalnog skepticizma koju bi primjenjivali da su poslove unutarnje revizije obavljale osobe koje nisu djelatnici društva.

605.4. P3. Čimbenici koji su relevantni za utvrđivanje prijetnje temeljem samoprovjere stvorene pružanjem usluga unutarnje revizije klijentu revizije i za procjenjivanje razine takve prijetnje su:

• značajnost odnosnih iznosa u financijskim izvještajima;

• rizik pogrešnih prikazivanja povezanih s iznosima iz financijskih izvještaja;

• stupanj u kojem će se angažirani tim pouzdati u uslugu unutarnje revizije.

Kad se utvrdi prijetnja temeljem samoprovjere za klijenta revizije koji je subjekt od javnog interesa, primjenjuje se točka Z605.6.

…

DIO 4B. (IZMIJENJEN) – NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 900.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Razdoblje u kojem se zahtijeva održati neovisnost

Z900.30. Neovisnost, koju zahtijeva ovaj dio, mora se održati tijekom:

(a) trajanja angažmana; i

(b) razdoblja obuhvaćenog informacijama o predmetnom pitanju.

900.30. P1. Razdoblje angažmana počinje kad angažirani tim počne obavljati usluge s izražavanjem uvjerenja u kontekstu konkretnog angažmana, a završava kad se izda izvješće s izražavanjem uvjerenja. Kod ponavljajućih angažmana, razdoblje angažmana završava kad jedna strana obavijesti drugu o raskidu profesionalnog odnosa ili kad se izda završno izvješće s izražavanjem uvjerenja, ovisno koje od toga pada kasnije.

…

Z900.32. Prijetnje neovisnosti nastaju ako je klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja pružena usluga bez izražavanja uvjerenja tijekom ili nakon isteka razdoblja obuhvaćenog informacijama o predmetnom pitanju, ali prije nego angažirani tim počne obavljati usluge s izražavanjem uvjerenja, i ako ta usluga ne bi bila dopuštena za vrijeme trajanja angažmana. U takvim okolnostima, društvo je dužno procijeniti i razriješiti svaku prijetnju neovisnosti koju je usluga stvorila. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini, društvo će prihvatiti angažman samo ako se prijetnje reduciraju na prihvatljivu razinu.

…

Poglavlje 5.
Posljedične izmjene Kodeksa povezane s upravljanjem kvalitetom

MEĐUNARODNI STANDARDI NEOVISNOSTI

DIO 4A. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 540.

DUGA POVEZANOST OSOBLJA (UKLJUČUJUĆI ROTIRANJE PARTNERA) S KLIJENTOM REVIZIJE

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Svi klijenti revizije

…

Z540.4. Ako društvo odluči da se od nastalih prijetnji može zaštititi jedino isključenjem osobe iz revizijskog tima rotacijom, mora utvrditi odgovarajuće razdoblje tijekom kojeg ta osoba ne smije:

(a) biti član angažiranog tima na tom revizijskom angažmanu;

(b) obavljati pregled kvalitete angažmana ili pregled koji je konzistentan sa ciljem pregleda kvalitete angažmana za angažman; ili

(c) imati izravan utjecaj na ishod tog revizijskog angažmana.

Ovo razdoblje mora biti dovoljno dugo da omogući razrješavanje prijetnji temeljem zbliženosti i osobnog interesa. Ako je riječ o subjektima od javnog interesa, također se primjenjuju točke od Z540.5. do Z540.20.

…

Ograničenja aktivnosti u razdoblju mirovanja

Z540.20. U relevantnom razdoblju mirovanja, osoba ne smije:

(a) biti član angažiranog tima ili obavljati pregled kvalitete angažmana ili pregled koji je konzistentan sa ciljem pregleda kvalitete angažmana za revizijski angažman;

(b) obavljati konzultacije s angažiranim timom ili s klijentom o stručnim ili pitanjima koji se tiču specifičnosti gospodarske djelatnosti, transakcija ili događaja koji utječu na revizijski angažman (osim razgovora s angažiranim timom a koji su ograničeni na obavljene poslove ili zaključke donesene u posljednjoj godini razdoblja aktivnog djelovanja te osobe ako je to relevantno za tu reviziju);

(c) biti odgovorna za vođenje ili koordinaciju profesionalnih usluga koje društvo ili umreženo društvo pruža tom klijentu revizije ili nadzirati odnos društva ili umreženog društva s tim klijentom; ili

(d) obavljati bilo koju drugu dužnost ili obavljati poslove u vezi s klijentom revizije koji nisu prethodno navedeni, uključujući pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja a koje bi dovele do toga da ta osoba:

(i) ima značajne ili učestale interakcije s višim menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje; ili

(ii) izravno utječe na ishod revizijskog angažmana.

…

ODJELJAK 800.

IZVJEŠĆA O FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA POSEBNE NAMJENE S OGRANIČENIM KORIŠTENJEM I DISTRIBUCIJOM (ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA)

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

Financijski interesi, zajmovi i garancije, bliski poslovni odnosi te obiteljski i osobni odnosi

Z800.10. Ako društvo obavlja kvalificirani revizijski angažman:

(a) relevantne odredbe odjeljaka 510., 511., 520., 521., 522., 524. i 525. mora primjenjivati samo u odnosu na članove revizijskog tima, članove njihovih najužih obitelji i, kad je primjenjivo, članove njihovih užih obitelji;

(b) dužno je utvrditi, ocijeniti i postupati sa svim prijetnjama neovisnosti koje su nastale uslijed postojanja interesa i odnosa navedenih u odjeljcima 510., 511., 520., 521., 522., 524. i 525., između klijenta revizije i sljedećih članova revizijskog tima:

(i) osobe koje pružaju savjete o stručnim pitanjima, specifičnostima pojedinih djelatnosti, transakcijama ili događajima; i

(ii) osobe koje obavljaju pregled ili pregled koji je konzistentan s ciljem pregleda kvalitete angažmana za angažman;

(c) mora procijeniti i postupati sa svim prijetnjama za koje revizijski tim ima razloga vjerovati kako su nastale zbog interesa i odnosa između klijenta revizije i drugih osoba unutar društva koje mogu izravno utjecati na ishod revizijskog angažmana.

…

DIO 4B. (IZMIJENJEN) – NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 940.

DUGA POVEZANOST OSOBLJA S KLIJENTOM USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

Z940.4. Ako se društvo odluči da je razinu nastalih prijetnji moguće razriješiti samo tako što će rotiranjem osoblja osobu isključiti iz tima za uslugu s izražavanjem uvjerenja, mora utvrditi primjereno razdoblje tokom kojeg ta osoba ne smije:

(a) biti član angažiranog tima za uslugu s izražavanjem uvjerenja;

(b) obavljati pregled kvalitete angažmana ili pregled koji je konzistentan sa ciljem pregleda kvalitete angažmana za revizijski angažman; ili

(c) ostvarivati izravan utjecaj na ishod angažmana s izražavanjem uvjerenja.

To razdoblje mora biti dovoljno dugo da omogući razrješavanje prijetnji temeljem zbliženosti ili osobnog interesa.

ODJELJAK 990.

IZVJEŠĆA S OGRANIČENIM KORIŠTENJEM I DISTRIBUCIJOM (ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA)

…

Financijski interesi, zajmovi i garancije, bliski poslovni odnosi, obiteljski i osobni odnosi

Z990.7. Ako društvo obavlja kvalificirani angažman s izražavanjem uvjerenja:

(a) relevantne odredbe odjeljaka 910., 911., 920., 921., 922. i 924. mora primjenjivati samo u odnosu na članove angažiranog tima i članove njihovih najužih i užih obitelji;

(b) dužno je utvrditi, ocijeniti i postupati sa svim prijetnjama neovisnosti nastalim uslijed postojanja interesa i odnosa, navedenim u odjeljcima 910., 911., 920., 921., 922. i 924., između klijenta usluga s izražavanjem uvjerenja i sljedećih članova tima za izražavanje uvjerenja:

(i) oni koji pružaju savjete o stručnim pitanjima, specifičnostima pojedinih djelatnosti, transakcijama ili događajima; i

(ii) oni koji obavljaju pregled kvalitete angažmana ili pregled koji je konzistentan s ciljem pregleda kvalitete angažmana za angažman; i

(c) društvo je dužno procijeniti i postupati sa svim prijetnjama za koje angažirani tim ima razloga vjerovati da su nastale uslijed postojanja interesa i odnosa između klijenta usluga s izražavanjem uvjerenja i drugih osoba unutar društva koje mogu izravno utjecati na ishod angažmana s izražavanjem uvjerenja, kao što je navedeno u odjeljcima 910., 911., 920., 921., 922. i 924.

…

Poglavlje 6.
Promjene Pojmovnika

 

 

 

 

Poglavlje 7.
Promjene Pojmovnika koje proizlaze iz odobrenih promjena definicija uvrštenog subjekta i
subjekta od javnog interesa

 

[1](Predložene usklađujuće izmjene i dopune stupit će na snagu s promjenama definicije klijenta revizije u Konačnoj objavi: Promjene definicije uvrštenog subjekta i subjekta od javnog interesa u Kodeksu, od 11. travnja 2022.)

 

DATUM STUPANJA NA SNAGU

•     Izmjene odjeljka 400. koje se odnose na promjene definicije angažiranog tima i nove odredbe u odjeljku 405. koje se odnose na revizije grupe (poglavlje 1.) bit će na snazi za revizije i uvide u financijske izvještaje i revizije financijskih izvještaja grupe za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2023. ili nakon tog datuma.

•     Sljedeće usklađujuće i posljedične promjene stupit će na snagu od 15. prosinca 2023.:

–     usklađujuće izmjene i dopune odjeljka 360. radi usklađivanja s terminologijom MRevS-a 600 (izmijenjen) u poglavlju 2.;

–     usklađujuće izmjene i dopune revidiranih odredbi o uslugama vez izražavanja uvjerenja u odjeljku 400. u poglavlju 3.;

– usklađujuće izmjene i dopune odjeljaka 300., 310., 320., 400., 510., 605. i 900. koje proizlaze iz promjena definicija angažiranog tima u poglavlju 4.;

–     posljedične izmjene i dopune odjeljaka 540., 800., 940. i 990. u poglavlju 5. koje su povezane s upravljanjem kvalitetom.

•     Promjene Pojmovnika u poglavlju 6. stupaju na snagu:

–     za revizije i uvide u financijske izvještaje i revizije financijskih izvještaja grupe za razdoblja financijskih izvještaja koja počinju 15. prosinca 2023. ili nakon tog datuma;

–     za angažmane s izražavanjem uvjerenja, koji nisu revizija ni uvid, revizijski angažmani povezani s osnovnim predmetom koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju 15. prosinca 2023. ili nakon tog datuma; inače, od 15. prosinca 2023.

Izmjene Pojmovnika koje proizlaze iz odobrenih promjena definicije subjekta uvrštenog na burzu i subjekta od javnog interesa

•     Izmjene Pojmovnika koje proizlaze iz odobrenih promjena definicija uvrštenog subjekta i subjekta od javnog interesa u poglavlju 7. stupit će na snagu za revizije financijskih izvještaja i financijskih izvještaja grupe za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2024. ili nakon tog datuma.

Promjene definicije klijenta revizije u Konačnoj objavi: Promjene definicija uvrštenog subjekta i subjekta od javnog interesa u Kodeksu, objavljenom 11. travnja 2022., stupit će na snagu s usklađujućim izmjenama u poglavlju 7.

Ranije usvajanje bit će dozvoljeno.

PRIJELAZNA ODREDBA

Za angažmane koji se ne odnose na usluge s izražavanjem uvjerenja koje je revizorsko društvo izvan mreže revizorskog društva grupe sklopilo s revizijskim klijentom koji je komponenta prije 15. prosinca 2023. i za koje je rad već započeo, revizorsko društvo komponente može nastaviti takve angažmane prema postojećim odredbama Kodeksa do njihovog dovršetka u skladu s izvornim uvjetima angažmana.

PROMJENE KODEKSA POVEZANE S TEHNOLOGIJOM

ČISTA VERZIJA

Promjene se odnose na izdanje Kodeksa iz 2022., uključujući odobrene promjene koje još nisu na snazi od prosinca 2022. a odnose se na: Definicije uvrštenog subjekta i subjekta od javnog interesa i Definicije angažiranog tima i revizija grupa.

DIO 1 – PRIDRŽAVANJE KODEKSA, TEMELJNA NAČELA I KONCEPTUALNI OKVIR

…

ODJELJAK 110. – TEMELJNA NAČELA

…

PODODJELJAK 113. – PROFESIONALNA KOMPETENTNOST I DUŽNA PAŽNJA

Z113.1. Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje koje zahtijeva:

(a) stjecanje i održavanje razine profesionalnog znanja i vještina koja je potrebna da bi klijent ili poslodavna organizacija dobili kompetentnu profesionalnu uslugu utemeljenu na važećim stručnim i profesionalnim standardima, te relevantnim propisima; i

(b) pažljivo obavljanje svojih poslova u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima.

113.1 P1. Pružanje usluga klijentima i poslodavnim organizacijama s profesionalnom kompetentnošću zahtijeva ispravnu prosudbu u primjeni stručnog znanja i vještina pri obavljanju profesionalnih aktivnosti.

113.1. P2. Potrebna znanja i vještine za profesionalnu aktivnost ovise o vrsti aktivnosti koja se obavlja. Npr. povrh primjene bilo kojeg tehničkog znanja relevantnog za profesionalnu aktivnost, međuljudske, komunikacijske i organizacijske vještine olakšavaju interakciju profesionalnog računovođe sa subjektima i pojedincima s kojima računovođa ima interakciju.

113.1. P3. Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva od profesionalnog računovođe stalnu svjesnost i razumijevanje relevantnih stručnih, profesionalnih, poslovnih i tehnoloških promjena koje su relevantne za profesionalnu aktivnost koju poduzima računovođa. Stalno profesionalno usavršavanje omogućava računovođi razvijanje i održavanje svoje sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnom okruženju.

113.1. P4. Pažljivost podrazumijeva obvezu djelovanja u skladu sa zahtjevima angažmana, promišljeno, temeljito i pravovremeno.

Z113.2. Sukladno načelu profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, profesionalni računovođa mora poduzeti sve razumne korake kako bi osigurao da oni koji kao pripadnici profesije rade pod njegovim vodstvom budu odgovarajuće osposobljeni i nadzirani.

Z113.3. Ako je primjereno, profesionalni računovođa mora upoznati klijente, poslodavnu organizaciju i ostale korisnike svojih profesionalnih aktivnosti s ograničenjima koja su svojstvena tim aktivnostima i objasniti im implikacije tih ograničenja.

PODODJELJAK 114 – POVJERLJIVOST

Z114.1. Profesionalni računovođa mora se pridržavati načela povjerljivosti koje od njega zahtijeva poštivanje povjerljivosti informacija koje je stekao u profesionalnim i poslovnim odnosima. Profesionalni računovođa je dužan:

(a) biti na oprezu, čak i u društvenom okruženju, spram nehotičnog otkrivanja povjerljivih informacija i to osobito bliskim poslovnim suradnicima ili članovima uže ili najuže obitelji;

(b) održavati povjerljivost informacija unutar društva ili poslodavne organizacije;

(c) održavati povjerljivost informacija koje mu je otkrio budući klijent ili poslodavna organizacija; i

(d) poduzeti sve razumne korake kako bi osigurao da osoblje pod njegovim nadzorom, te osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovu obvezu čuvanja povjerljivosti.

114.1. P1. Održavanje povjerljivosti informacija stečenih tijekom profesionalnih i poslovnih odnosa podrazumijeva da profesionalni računovođa poduzima odgovarajuće radnje za zaštitu povjerljivosti takvih informacija tijekom njihovog prikupljanja, korištenja, prijenosa, pohrane ili zadržavanja, širenja i zakonitog uništavanja.

Z114.2. Podložno točki Z114.3. profesionalni računovođa ne smije:

(a) otkrivati povjerljive informacije koje je stekao u tijeku profesionalnih i poslovnih odnosa;

(b) koristiti povjerljive informacije koje su stečene u tijeku profesionalnih i poslovnih odnosa radi sjecanja koristi za računovođu, društvo, poslodavnu organizaciju ili za treću stranu;

(c) koristiti ili otkrivati povjerljive informacije koje su stečene ili primljene u tijeku profesionalnog ili poslovnog odnosa nakon prestanka tog odnosa; i

(d) koristiti ili otkrivati informacije u odnosu na koje se primjenjuje obveza povjerljivosti bez obzira na to jesu li te informacije postale javno dostupne, bilo zakonito ili nezakonito.

Z114.3. Iznimno od točke Z114.2., profesionalni računovođa može otkriti ili upotrijebiti povjerljive informacije ako:

(a) postoji zakonska ili profesionalna dužnost ili pravo na takvo činjenje; ili

(b) je ovlašten od strane klijenta ili bilo koje osobe koja ima ovlasti dopustiti otkrivanje ili korištenje povjerljivih informacija i to nije zabranjeno zakonom ili regulativom.

114.3. P1. Povjerljivost je u službi javnog interesa jer olakšava slobodan protok informacija između klijenta profesionalnog računovođe ili poslodavne organizacije i računovođe zbog spoznaje da pri tome te informacije neće biti otkrivene trećoj strani. Bez obzira na to, profesionalni računovođe mogu biti obvezni ili imaju obvezu ili pravo otkriti povjerljive informacije u sljedećim okolnostima:

(a) zakon ili regulative zahtijeva otkrivanje informacija za potrebe, na primjer:

(i) pripremanja dokumentacije ili drugih dokaza tijekom sudskog postupka; ili

(ii) prijavljivanja uočenih povreda zakona nadležnim javnim tijelima; i

(b) postoji profesionalna obveza ili pravo na otkrivanje ili korištenje informacija, ako to zakon ili regulativa ne zabranjuje:

(i) radi provjere kvalitete od strane profesionalnog tijela;

(ii) radi odgovora na upit ili istragu profesionalnog ili regulativnog tijela;

(iii) radi zaštite profesionalnih interesa profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili

(iv) radi pridržavanja stručnih i profesionalnih standarda, uključujući i pridržavanje etičkih zahtjeva.

114.3. P2. Čimbenici koji se, ovisno o okolnostima, moraju razmotriti kod odlučivanja o tome treba li otkriti povjerljive informacije uključuju:

• bi li interesi bilo kojih strana, uključujući treće strane čiji interesi bi mogli biti pogođeni, mogli biti oštećeni ako klijent ili poslodavna organizacija ovlasti profesionalnog računovođa za otkrivanje ili korištenje informacije;

• jesu li su sve relevantne informacije poznate i onoliko koliko je to izvedivo potvrđene. Čimbenici koji utiču na odluku o otkrivanju ili korištenju informacija, uključuju:

– nepotkrijepljene činjenice,

– nepotpune informacije,

– neutemeljene zaključke.

• predložena sredstva priopćivanja informacija;

• jesu li primjereni primatelji oni kojima se upućuje informacija ili omogućava pristup informacijama.

• bilo koji primjenjivi zakon ili regulativu (uključujući one koji uređuju privatnost) u jurisdikciji u kojoj bi moglo doći do otkrivanja i, ako se razlikuje, u jurisdikciji iz koje potječu povjerljive informacije.

114.3. P3. Okolnosti u kojima društvo ili poslodavna organizacija traži odobrenje za korištenje ili otkrivanje povjerljivih informacija uključuju, kad će se informacije koristiti u svrhu osposobljavanja, za razvoj proizvoda ili tehnologije, za istraživanje ili kao izvorni materijal za industrijske ili druge referentne podatke (engl. benchmarking) ili studije. Takvo ovlaštenje može biti općenito u svojoj primjeni (na primjer, u vezi s uporabom informacija za potrebe internog osposobljavanja ili za inicijative u svrhu poboljšanja kvalitete). Prilikom dobivanja odobrenja pojedinca ili subjekta koji je pružio takve informacije za uporabu u određenim okolnostima, relevantna razmatranja koja treba priopćiti (po mogućnosti u pisanom obliku) mogu uključivati:

• vrstu informacija koje će se koristiti ili otkrivati;

• svrhu za koju će se informacije upotrebljavati ili otkrivati (na primjer, tehnološki razvoj, istraživanje ili komparativna analiza podataka ili studija);

• pojedinac ili subjekt koji će poduzimati aktivnost za koju će se informacije koristiti ili otkrivati;

• hoće li se identitet pojedinca ili subjekta koji je pružio takve informacije ili bilo kojeg pojedinca ili subjekta na koje se te informacije odnose moći utvrditi na temelju rezultata aktivnosti za koju će se informacije upotrebljavati ili otkrivati.

114.4. Profesionalni računovođa mora nastaviti pridržavati se načela povjerljivosti i nakon prestanka njegovog odnosa s klijentom ili poslodavnom organizacijom. Kod promjene poslodavca ili stjecanja novog klijenta, računovođa ima pravo koristiti ranije iskustvo, ali neće koristiti niti otkriti ni jednu povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu u tijeku profesionalnog ili poslovnog odnosa.

…

ODJELJAK 120.

KONCEPTUALNI OKVIR

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Opće odredbe

Z120.5 Kod primjene konceptualnog okvira, profesionalni računovođa mora:

(a) imati ispitivački um;

(b) primijeniti profesionalnu prosudbu; i

(c) koristiti test razumne i informirane treće strane iz točke 120.5. P9.

Imati ispitivački um

120.5. P1. Ispitivački um preduvjet je za stjecanje razumijevanja poznatih činjenica i okolnosti potrebnih za pravilnu primjenu konceptualnog okvira. Imati ispitivački um uključuje:

(a) razmatranje izvora, relevantnosti i dostatnosti dobivenih informacija, uzimajući u obzir vrstu, opseg i rezultate profesionalne aktivnosti koja se poduzima; i

(b) otvorenost i oprez u pogledu potrebe za daljnjom istragom ili drugim djelovanjem.

120.5. P2. Kad se razmatra izvor, relevantnost i dostatnost dobivenih informacija, profesionalni računovođa mogao bi, između ostalog, razmotriti:

• jesu li se pojavile nove informacije ili je li došlo do promjena u činjenicama i okolnostima;

• utječe li na informacije ili njihov izvor pristranost ili osobni interes;

• postoji li razlog za zabrinutost da bi potencijalno relevantne informacije mogle nedostajati iz činjenica i okolnosti poznatih računovođi;

• postoji li nedosljednost između poznatih činjenica i okolnosti i očekivanja računovođe;

• pružaju li informacije razumnu osnovu na kojoj se može doći do zaključka;

• mogu li postojati i drugi razumni zaključci koji bi se mogli donijeti na temelju dobivenih informacija.

120.5. P3. Točka Z120.5 zahtijeva od svih profesionalnih računovođa posjedovanje ispitivačkog uma pri utvrđivanju, procjenjivanju i razrješavanju prijetnji temeljnim načelima. Ovaj preduvjet za primjenu konceptualnog okvira primjenjuje se na sve računovođe bez obzira koju profesionalnu aktivnost obavljaju. Standardi u vezi s revizijom, uvidom i drugim izražavanjima uvjerenja, uključujući one koje je izdao IAASB, također od računovođa zahtijevaju primjenu profesionalnog skepticizma koji uključuje kritičku procjenu dokaza.

Primjena profesionalne prosudbe

120.5. P4. Profesionalna prosudba uključuje primjenu relevantne stručne osposobljenosti, profesionalnog znanja, vještina i iskustva koji su razmjerni činjenicama i okolnostima, uzimajući u obzir vrstu i opseg konkretnih profesionalnih aktivnosti, te zahvaćene interese i odnose.

120.5. P5. Profesionalna prosudba je potrebna onda kada profesionalni računovođa primjenjuje konceptualni okvir radi donošenja informiranih odluka o mogućim pravcima daljnjeg postupanja i radi utvrđenja jesu li te odluke primjerene u danim okolnostima. Pri tom utvrđivanju računovođa bi mogao razmotriti pitanja kao što su:

• jesu li stručno znanje i iskustvo profesionalnog računovođe dovoljni za donošenje zaključka;

• postoji li potreba za konzultacijom s drugim osobama koje posjeduju relevantnu stručnost ili iskustvo;

• utječu li vlastita pristranost ili predrasude profesionalnog računovođe na njegovu profesionalnu prosudbu.

120.5. P6. Okolnosti u kojima profesionalni računovođe obavljaju profesionalne aktivnosti i uključeni čimbenici znatno se razlikuju po svom opsegu i složenosti. Profesionalna prosudba koju koriste računovođe možda će morati uzeti u obzir složenost koja proizlazi iz složenog učinka interakcije između, i promjena, elemenata činjenica i okolnosti koji su neizvjesni te varijabli i pretpostavki koje su međusobno povezane ili međuovisne.

120.5 P7. Upravljanje složenošću uključuje:

• informiranje društva ili poslodavne organizacije i, prema potrebi, relevantnih dionika o inherentnim neizvjesnostima ili poteškoćama koje proizlaze iz činjenica i okolnosti. (Vidjeti točku Z113.3)

• biti oprezan spram bilo kakvog razvoja događaja ili promjena u činjenicama i okolnostima i procjenjivati mogu li one utjecati na bilo kakve prosudbe koje je računovođa donio. (Vidjeti točke: Z120.5. do 120.5. P3. i Z120.9. do 120.9. P2.)

120.5 P8. Upravljanje složenošću može uključivati i sljedeće:

• analiziranje i istraživanje, ako je relevantno, svih neizvjesnih elemenata, varijabli i pretpostavki te načina na koji su povezani ili međusobno ovisni;

• korištenje tehnologije za analizu relevantnih podataka za stvaranje prosudbe profesionalnog računovođe;

• savjetovanje s drugima, uključujući stručnjake, kako bi se osiguralo odgovarajuće preispitivanje i dodatni input kao dio procesa ocjenjivanja.

Razumna i informirana treća strana

120.5. P9. Test razumne i informirane treće strane odnosi se na situaciju u kojoj profesionalni računovođa razmatra bi li vjerojatno neka druga osoba donijela iste zaključke kao i on. Ovo razmatranje obavlja se iz perspektive razumne i informirane treće strane koja odvaguje sve relevantne činjenice i okolnosti koje su u trenutku donošenja zaključaka bile poznate ili bi se razumno moglo očekivati da budu poznate računovođi. Razumna i informirana treća strana ne mora biti računovođa, ali u pravilu treba imati relevantno znanje i iskustvo za razumijevanje i nepristranu prosudbu primjerenosti zaključaka do kojih je došao računovođa.

…

Ostala razmatranja pri primjeni konceptualnog okvira

Pristranost

120.12. P1. Svjesna ili nesvjesna pristranost utječe na primjenu profesionalnog prosuđivanja pri utvrđivanju, procjeni i rješavanju prijetnji pridržavanju temeljnih načela.

120.12. P2. Primjeri potencijalnih pristranosti kojih treba biti svjestan prilikom primjene profesionalnog prosuđivanja uključuju:

• pristranost sidrenja, što je tendencija korištenja početnog dijela informacija kao sidra prema kojem se naknadne informacije neadekvatno procjenjuju;

• pristranost automatizacije, što je tendencija favoriziranja izlaznih vrijednosti generiranih iz automatiziranih sustava, čak i kad ljudsko rasuđivanje ili kontradiktorne informacije postavljaju pitanje je li takav izlaz pouzdan ili prikladan za svrhu;

• pristranost dostupnosti, što je tendencija davanja veće važnosti događajima ili iskustvima koja odmah padnu na pamet ili su lako dostupna nego onima koja to nisu;

• pristranost potvrđivanja, što je tendencija da se veći značaj daje informacijama koje potkrepljuju postojeće uvjerenje od informacija koje su u suprotnosti ili bacaju sumnju na to uvjerenje;

• grupno razmišljanje, što je tendencija da skupina pojedinaca obeshrabri individualnu kreativnost i odgovornost i kao rezultat toga donese odluku bez kritičkog rasuđivanja ili razmatranja alternativa;

• pretjerano pouzdavanje, što je tendencija precjenjivanja vlastite sposobnosti donošenja točnih procjena rizika ili drugih prosudbi ili odluka;

• pristranost reprezentativnosti, što je tendencija da se razumijevanje temelji na obrascu iskustava, događaja ili uvjerenja za koje se pretpostavlja da su reprezentativni;

• selektivna percepcija, što je tendencija da očekivanja osobe utječu na način na koji osoba gleda na određeno pitanje ili osobu.

120.12. P3. Radnje koje bi mogle ublažiti učinak pristranosti uključuju:

• traženje savjeta od stručnjaka kako bi se dobila dodatna ulazna informacija;

• savjetovanje s drugima kako bi se osigurao odgovarajući izazov kao dio procesa evaluacije;

• educiranje za utvrđivanje pristranosti kao dio stručnog usavršavanja.

Organizacijska kultura

120.13. P1. Učinkovita primjena konceptualnog okvira od strane profesionalnog računovođe poboljšava se kad se kroz unutarnju kulturu organizacije računovođe promiče važnost etičkih vrijednosti koje su u skladu s temeljnim načelima i drugim odredbama utvrđenima u Kodeksu.

120.13. P2. Promicanje etičke kulture unutar organizacije najučinkovitije je kad:

a) vođe i oni u poslovodnim ulogama promiču važnost etičkih vrijednosti organizacije i smatraju sebe i druge odgovornima za pokazivanje tih vrijednosti;

b) uspostavljeni su primjereni programi obrazovanja i osposobljavanja, procesi upravljanja te kriteriji vrednovanja i nagrađivanja uspješnosti koji promiču etičku kulturu;

c) uspostavljene su učinkovite politike i postupci za poticanje i zaštitu onih koji prijavljuju stvarno ili sumnjivo nezakonito ili neetično ponašanje, uključujući zviždače; i

d) organizacija se pridržava etičkih vrijednosti u svojim odnosima s trećim stranama.

120.13. P3. Od profesionalnih računovođa očekuje se:

(a) poticanje i promicanje kulture temeljene na etici u organizaciji računovođa, uzimajući u obzir njihovu poziciju i radni staž; i

(b) pokazivati etičko ponašanje u dogovaranjima s pojedincima te sa subjektima s kojima računovođe, društvo ili poslodavna organizacija imaju profesionalni ili poslovni odnos.

…

2. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU

ODJELJAK 200.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

Z200.5. Profesionalni računovođa se mora pridržavati temeljnih načela iz odjeljka 110. i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdio, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela.

200.5. P1. Profesionalni računovođa je odgovoran za promicanje zakonitih ciljeva računovođine poslodavne organizacije. Namjera Kodeksa nije otežati računovođama obavljanje te dužnosti već obuhvatiti okolnosti u kojima bi pridržavanje temeljnih načela moglo biti kompromitirano.

200.5. P2. Profesionalni računovođe mogu promovirati stav poslodavne organizacije ako na taj način doprinose postizanju zakonitih ciljeva te organizacije, pod uvjetom da ne daju lažne izjave ili izjave koje bi mogle dovesti u zabludu. Takvo postupanje u pravilu ne stvara prijetnju temeljem zagovaranja.

200.5. P3. Što je profesionalni računovođa višeg ranga, to je više u prilici i u mogućnosti pristupati informacijama, te utjecati na politike i odluke koje donose ili radnje koje poduzimaju druge osobe iz poslodavne organizacije. U onoj mjeri u kojoj su to u mogućnosti napraviti s obzirom na njihovu poziciju i rang u organizaciji, od računovođa se očekuje da u okviru organizacije potiču i promoviraju kulturu utemeljenu na etici i pokazuju etičko ponašanje u odnosima s pojedincima i subjektima s kojima računovođa ili poslovodna organizacija ima profesionalni ili poslovni odnos u skladu s točkom 120.13 P3. Primjeri radnji koje bi mogli poduzeti uključuju uvođenje, implementaciju i nadziranje:

• programa edukacije i osposobljavanja o etičkim pitanjima;

• procesa upravljanja i ocjenjivanja uspješnosti te kriterija nagrađivanja koji promiču etičku kulturu;

• politika u pogledu etike i zviždača;

• politika i postupaka koji su oblikovani u cilju prevencije nepridržavanja zakona i regulative.

Utvrđivanje prijetnji

200.6. P1. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene temeljem čitavog niza činjenica i okolnosti. Različite kategorije prijetnji opisane su u točki 120.6. P3. U nastavku teksta navodimo primjere činjenica i okolnosti iz svake od tih kategorija koje bi mogle stvoriti prijetnje s kojima se profesionalni računovođa susreće kod obavljanja profesionalne aktivnosti:

(a) prijetnje temeljem osobnog interesa

• profesionalni računovođa ima financijski interes ili je korisnik zajma ili garancije koju mu je dala poslodavna organizacija;

• profesionalni računovođa sudjeluje u programu nagrađivanja poslodavne organizacije;

• profesionalni računovođa ima pristup imovini organizacije za osobne potrebe;

• profesionalnom računovođi je dobavljač poslodavne organizacije ponudio dar ili poseban tretman;

(b) prijetnje temeljem samoprovjere

• profesionalni računovođa određuje odgovarajuće računovodstveno postupanje s poslovnom kombinacijom nakon što je izradio studiju izvodivosti koja potkrjepljuje odluku o kupnji;

(c) prijetnje temeljem zagovaranja

• profesionalni računovođa ima priliku manipulirati informacijama iz prospekta kako bi dobio financijska sredstva pod povoljnijim uvjetima;

(d) prijetnje temeljem zbliženosti

• profesionalni računovođa odgovara za izradu financijskih izvještaja poslodavne organizacije u trenutku kad član njegove najuže ili uže obitelji zaposlen u istoj organizaciji donosi odluke koje utječu na financijske izvještaje te organizacije;

• profesionalni računovođa ima dugotrajno poznanstvo s osobama koje utječu na poslovne odluke;

(e) prijetnje temeljem zastrašivanja

• profesionalni računovođa ili član njegove najuže ili uže obitelji suočavaju se s prijetnjom otkaza ili smjenjivanja s dužnosti zbog neslaganja s:

– primjenom nekog računovodstvenog načela;

– načinom izvještavanja o financijskim informacijama;

• neki pojedinac pokušava utjecati na postupak donošenja odluke profesionalnog računovođe o, primjerice, dodjeli ugovora ili primjeni nekog računovodstvenog načela.

Utvrđivanje prijetnji povezanih s uporabom tehnologije

200.6. P2. Slijede primjeri činjenica i okolnosti koje se odnose na uporabu tehnologije koje bi mogle stvoriti prijetnje profesionalnom računovođi prilikom obavljanja profesionalne djelatnosti:

• Prijetnje temeljem osobnog interesa

– Dostupni podaci možda ne mogu biti dostatni za učinkovitu uporabu tehnologije.

– Tehnologija možda nije primjerena za svrhu za koju će se koristiti.

– Računovođa možda nema dovoljno informacija i stručnosti ili pristup stručnjaku s dostatno razumijevanja kako bi koristio i objasnio tehnologiju i njezinu primjerenost za namjeravanu svrhu.

(Vidjeti točku: 230.2.).

• Prijetnje temeljem samoprovjere

– Tehnologija je oblikovana ili razvijena koristeći znanje, stručnosti ili prosudbu računovođe ili poslodavne organizacije.

…

Procjenjivanje prijetnji

200.7. P1. Uvjeti, politike i postupci opisani u točkama 120.6. P1. i 120.8. P2. mogli bi utjecati na procjenu toga je li prijetnja pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivoj razini.

200.7. P2. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa utječu vrsta i opseg profesionalne aktivnosti.

200.7. P3. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa moglo bi utjecati radno okruženje u poslodavnoj organizaciji i njeno poslovno okruženje. Na primjer:

• vodstvo koje naglašava značaj etičkog ponašanja i očekivanje da zaposlenici postupaju na etičan način;

• politike i postupci koji ovlašćuju zaposlenike i potiču ih da o pitanjima etike koja ih zabrinjavaju razgovaraju s višim menadžmentom bez straha od osvete;

• politike i postupci za implementaciju i praćenje kvalitete rada zaposlenika;

• sustav za korporativni nadzor ili druge nadzorne strukture i jake interne kontrole;

• postupci zapošljavanja koji naglašavaju značaj angažiranja kompetentnog visokokvalificiranog osoblja;

• pravovremeno obavještavanje svih zaposlenih o politikama i postupcima, uključujući obavještavanje o svim izmjenama i dopunama istih, te odgovarajuće stručno osposobljavanje i edukacija u vezi s tim politikama i postupcima;

• politike u vezi s etikom i kodeksom ponašanja.

200.7. P4. Na procjenu razine prijetnje povezane s uporabom tehnologije od strane profesionalnog računovođe također može utjecati radno okruženje unutar poslodavne organizacije i njezino poslovno okruženje. Na primjer:

• razina korporativnog nadzora i interne kontrole nad tehnologijom;

• procjene kvalitete i funkcionalnosti tehnologije koju obavlja treća strana;

• osposobljavanje koje se redovito pruža svim relevantnim zaposlenicima kako bi stekli i održali profesionalnu kompetentnost kako bi dostatno razumjeli, uporabljali i objasnili tehnologiju i njezinu prikladnost za namjeravanu svrhu.

…

ODJELJAK 220.

PRIPREMA I PREZENTACIJA INFORMACIJA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Korištenje rada drugih

Z220.7. Profesionalni računovođa koji namjerava koristiti rad drugih, bilo unutar ili izvan poslodavne organizacije, ili drugih organizacija mora koristiti profesionalnu prosudbu kako bi utvrdio primjerene korake koje treba poduzeti, ako ikakve, radi ispunjenja obveza iz točke Z220.4.

220.7. P1. Čimbenici koje treba razmotriti kad profesionalni računovođa namjerava koristiti rad drugih uključuju:

• reputaciju i stručnost drugih pojedinaca ili organizacija i resurse kojima raspolažu;

• podliježe li drugi pojedinac primjenjivim profesionalnim i etičkim standardima.

Takve informacije mogle bi se pribaviti iz prethodne suradnje s drugim pojedincem ili organizacijom ili putem konzultiranja s drugima o tom pojedincu ili organizaciji.

Korištenje outputa tehnologije

Z220.8. Profesionalni računovođa koji namjerava koristiti output tehnologije, bez obzira na to je li ta tehnologija razvijena interno ili su je pružile treće strane, dužan je koristiti profesionalnu prosudbu kako bi utvrdio primjerene korake koje treba poduzeti, ako postoje, kako bi se ispunile odgovornosti utvrđene u točki Z220.4.

220.8. P1. Čimbenici koje treba razmotriti kad profesionalni računovođa namjerava koristiti output tehnologije uključuju:

• vrstu aktivnosti koju tehnologija treba obavljati;

• očekivanu uporabu ili stupanj oslanjanja na outpute tehnologije;

• pitanje o tome ima li računovođa sposobnost, ili ima li pristup stručnjaku koji je u stanju razumjeti, koristiti i objasniti tehnologiju i njezinu primjerenost za namjeravanu svrhu;

• pitanje o tome je li korištena tehnologija na primjeren način ispitana i ocijenjena za namjeravanu svrhu;

• prethodno iskustvo s tehnologijom i je li njezina uporaba u određene svrhe općenito prihvaćena;

• nadzor poslodavne organizacije nad oblikovanjem, razvojem, implementacijom, radom, održavanjem, monitoringom, ažuriranjem ili nadogradnjom tehnologije;

• kontrole koje se odnose na uporabu tehnologije, uključujući postupke za odobravanje korisničkog pristupa tehnologiji i nadzor takve uporabe;

• primjerenost ulaznih podataka u tehnologiju, uključujući podatke i sve povezane odluke, te odluke koje su pojedinci donijeli tijekom korištenja tehnologije.

…

Ostala razmatranja

220.12. P1. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prikazivanjem informacija proisteknu iz financijskog interesa, uključujući nagrade i poticaje povezane s financijskim izvještavanjem i donošenjem odluka, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 240.

220.12. P2. Ako bi informacija koja dovodi u zabludu mogla uključivati nepridržavanje zakona i regulative, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 260.

220.12. P3. Ako prijetnje pridržavanju temeljnih načela u vezi s pripremanjem ili prezentiranjem informacija nastanu uslijed pritiska, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270.

220.12. P4. Kad profesionalni računovođa razmatra korištenje rada drugih ili outputa tehnologije, razmatranje se odnosi na pitanje je li računovođa na poziciji unutar poslodavne organizacije na kojoj može pribaviti informacije u vezi s čimbenicima potrebnim za utvrđivanje primjerenosti takve uporabe.

…

ODJELJAK 260.

REAGIRANJE NA NEPRIDRŽAVANJE ZAKONA I REGULATIVE

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Odgovornosti viših profesionalnih računovođa u gospodarstvu

…

Utvrđivanje potrebe za daljnjim radnjama

…

Utvrđivanje toga treba li obavijestiti nadležna tijela o predmetnom pitanju

Z260. 21. Ako viši profesionalni računovođa utvrdi da je obavještavanje odgovarajućeg tijela o predmetnom pitanju ispravno postupanje u danim okolnostima, ono je dopušteno u skladu s točkom Z114.3. Kodeksa. Prilikom takvog obavještavanja, računovođa mora postupati u dobroj vjeri i biti na oprezu kod davanja izjava i iznošenja tvrdnji.

Neposredno predstojeća povreda zakona ili regulative

Z260.22. U izuzetnim okolnostima, viši profesionalni računovođa bi mogao postati svjestan stvarnog ili namjeravanog ponašanja zbog kojeg ima razloga vjerovati da neposredno predstoji povreda zakona ili regulative koja će nanijeti značajnu štetu ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Nakon što je najprije razmotrio je li o predmetnom pitanju primjereno raspravljati s menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje poslodavne organizacije, računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu i odlučiti o tome hoće li odmah obavijestiti nadležno tijelo kako bi spriječio ili umanjio negativne posljedice takve neposredno predstojeće povrede. Ako je obavještavanje učinjeno, takvo obavještavanje nadležnih tijela je dopušteno sukladno točki Z114.3. Kodeksa.

…

Odgovornosti profesionalnih računovođa koji nisu viši profesionalni računovođe

Z260.26. U izuzetnim okolnostima, profesionalni računovođa može odlučiti da je obavještavanje nadležnog tijela o predmetnom pitanju primjereni smjer djelovanja. Ako profesionalni računovođa takvo obavještavanje obavi u skladu s točkom 260.20. P2. i P3., onda je takvo obavještavanje dopušteno sukladno točki Z114.3. Kodeksa. Prilikom obavještavanja nadležnih tijela, računovođa mora djelovati u dobroj vjeri i biti oprezan u davanju izjava i iznošenju tvrdnji.

…

3. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

ODJELJAK 300.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

Z300.4. Profesionalni računovođa mora se pridržavati temeljnih načela iz odjeljka 110. i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdio, procijenio i postupao s prijetnjama pridržavanju temeljnih načela.

Z300.5. Kod postupanja s etičkim problemom, profesionalni računovođa mora razmotriti kontekst u kojem je problem nastao ili bi mogao nastati. Ako osoba koja je profesionalni računovođa u javnoj praksi profesionalne aktivnosti obavlja u skladu sa svojim odnosom s društvom, bilo u svojstvu ugovaratelja, zaposlenika ili vlasnika, ta osoba se mora pridržavati odredbi dijela 2 koje se primjenjuju u tim okolnostima.

300.5. P1. Primjeri situacija u kojima se odredbe dijela 2 primjenjuju na profesionalnog računovođu u javnoj praksi uključuju:

• suočavanje sa sukobom interesa kad računovođa odgovara za odabir dobavljača za društvo u uvjetima u kojima bi član najuže obitelji računovođe mogao steći financijsku korist od tog ugovora. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 210;

• pripremanje ili prezentiranje financijskih informacija za klijenta ili društvo računovođe. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 220;

• dobavljač društva nudi poticaje računovođi, kao što je redovito nuđenje besplatnih ulaznica za sportske događaje. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 250;

• računovođa je izložen pritisku angažiranog partnera da netočno iskaže naplative sati za angažman kod klijenta. U takvim okolnostima primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 270.

300.5. P2. Što je viša pozicija profesionalnog računovođe, to će veća biti sposobnost i prilika za pristup informacijama i utjecaj na politike, odluke i radnje koje donose ili poduzimaju drugi u društvu. U mjeri u kojoj to mogu učiniti, uzimajući u obzir njihovu poziciju i iskustvo u društvu, od računovođa se očekuje poticanje i promicanje kulture utemeljene na etici u društvu i pokazivanje etičkog ponašanja u dogovaranju s pojedincima i subjektima s kojima, računovođa ili društvo imaju profesionalni ili poslovni odnos u skladu s točkom 120.13. P3. Primjeri radnji koje se mogu poduzeti uključuju uvođenje, implementaciju i nadzor nad:

• programima obrazovanja i osposobljavanja na području etike:

• procesima društva i kriterijima ocjenjivanja uspješnosti i nagrađivanja koji promiču etičku kulturu;

• etikom i politikama koji se odnose na zviždače;

• politikama i postupcima koji su oblikovani za sprječavanje nepridržavanja zakona i regulative.

Utvrđivanje prijetnji

300.6. P1. Prijetnje pridržavanju temeljnih načela mogle bi biti stvorene zbog čitavog niza činjenica i okolnosti. Kategorije prijetnji opisane su u točki 120.6. P3. U nastavku teksta navode se primjeri činjenica i okolnosti unutar svake kategorije prijetnji koje bi mogle stvoriti prijetnje za profesionalnog računovođu kod obavljanja profesionalne usluge.

(a) prijetnje temeljem osobnog interesa

• profesionalni računovođa ima izravan financijski interes u klijentu;

• profesionalni računovođa nudi nisku cijenu usluga da bi bio angažiran a ta cijena je toliko niska da bi se moglo pokazati nemogućim obaviti tu profesionalnu uslugu u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima

• profesionalni računovođa ima bliski poslovni odnos s klijentom;

• profesionalni računovođa ima pristup povjerljivim informacijama koje je moguće iskoristiti za stjecanje osobne koristi;

• profesionalni računovođa je otkrio značajnu pogrješku kod ocjene rezultata do kojeg je došao član društva računovođe tijekom ranijeg pružanja usluge;

(b) prijetnje temeljem samoprovjere

• profesionalni računovođa izdaje izvješće s izražavanjem uvjerenja o učinkovitosti rada financijskih sustava nakon što je implementirao te sustave;

• profesionalni računovođa je pripremio izvorne podatke koji su korišteni za pripremu podataka koji su predmetno pitanje angažmana s izražavanjem uvjerenja;

(c) prijetnje temeljem zagovaranja

• profesionalni računovođa promovira interese klijenta ili dionice u klijentu;

• profesionalni računovođa zastupa klijenta kao odvjetnik u parnicama ili sporovima protiv trećih strana;

• profesionalni računovođa lobira za pravni propis u ime klijenta;

(d) prijetnje temeljem zbliženosti

• član najuže ili uže obitelji profesionalnog računovođe je direktor ili odgovorna osoba klijenta;

• direktor, druga odgovorna osoba ili zaposlenik klijenta je na poziciji koja mu omogućava značajan utjecaj na predmet angažmana a u nedavnoj prošlosti je bio partner na angažmanu;

• član revizijskog tima dugotrajno je povezan s klijentom usluga revizije;

• pojedinac za kojeg se razmatra njegova prihvatljivost za pregledavatelja kao zaštita radi razrješavanja prijetnje, u bliskom je odnosu s pojedincem koji je obavio posao.

(e) prijetnje temeljem zastrašenosti

• profesionalnom računovođi prijeti dobivanje otkaza na angažmanu kod klijenta ili u društvu zbog neslaganja oko profesionalnog pitanja;

• profesionalni računovođa osjeća pritisak da se suglasi s prosudbom klijenta jer klijent ima višu razinu stručnosti u vezi s određenim pitanjem od računovođe;

• profesionalni računovođa je obaviješten da neće dobiti planirano profesionalno unapređenje ako se ne suglasi s neprimjerenim računovodstvenim postupanjem;

• profesionalni računovođa je prihvatio značajan dar od klijenta i izložen je prijetnji da to prihvaćanje dara bude javno objavljeno.

Utvrđivanje prijetnji povezanih s uporabom tehnologije

300.6. P2. Slijede primjeri činjenica i okolnosti koje se odnose na uporabu tehnologije koje bi mogle stvoriti prijetnje profesionalnom računovođi prilikom obavljanja profesionalne djelatnosti:

• prijetnje temeljem osobnog interesa

– dostupni podaci možda neće biti dostatni za učinkovitu uporabu tehnologije,

– tehnologija možda nije primjerena za svrhu za koju će se koristiti,

– računovođa možda nema dovoljno informacija i stručnosti ili nema pristup stručnjaku koji ima dovoljno razumijevanja, da bi koristio i objasnio tehnologiju i njezinu primjerenost za namjeravanu svrhu.

(Vidjeti točku: 230.2.).

• prijetnje temeljem samoprovjere

– tehnologija je oblikovana ili razvijena koristeći znanje, stručnost ili prosudbu računovođe ili društva.

…

Procjenjivanje prijetnji

300.7. P1. Uvjeti, politike i postupci opisani u točkama 120.6. P1. i 120.8. P2. mogli bi utjecati na procjenu je li prijetnja pridržavanju temeljnih načela na prihvatljivoj razini. Takvi uvjeti, politike i postupci mogli bi se odnositi na:

(a) klijenta i njegovo poslovno okruženje; i

(b) društvo i njegovo poslovno okruženje.

300.7. P2. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa utječu i vrsta i opseg profesionalne usluge.

Klijent i njegovo poslovno okruženje

300.7. P3. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa mogla bi utjecati okolnost je li klijent:

(a) klijent usluge revizije i je li subjekt od javnog interesa;

(b) klijent usluge izražavanja uvjerenja koji nije i klijent usluge revizije; ili

(c) klijent usluge bez izražavanja uvjerenja.

Na primjer, moglo bi biti percipirano da će pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa uzrokovati viši stupanj prijetnje pridržavanju načela objektivnosti u odnosu na reviziju.

300.7. P4. Korporativne upravljačke strukture klijenta, uključujući njegovo vodstvo, mogle bi promovirati pridržavanje temeljnih načela. U skladu s time, na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa moglo bi utjecati i poslovno okruženje klijenta. Na primjer:

• klijent zahtijeva da imenovanje društva koje će obaviti angažman moraju potvrditi ili odobriti odgovarajući pojedinci koji nisu menadžment klijenta;

• klijent raspolaže kompetentnim zaposlenicima s iskustvom i pozicijom za donošenje odluka poslovodstva;

• klijent je implementirao interne postupke koji olakšavaju donošenje objektivnih odluka u natječajnom postupku za odabir stranaka koje će obavljati angažmane bez izražavanja uvjerenja;

• klijent ima korporativnu upravljačku strukturu koja obavlja odgovarajući nadzor i komunikacije u vezi s uslugama društva.

Društvo i njegovo poslovno okruženje

300.7. P5. Na procjenu razine prijetnje koju obavlja profesionalni računovođa moglo bi utjecati i radno okruženje u društvu računovođe i njegovo poslovno okruženje. Na primjer:

• vodstvo društva promovira pridržavanje temeljnih načela i stvara očekivanja da će članovi tima za izražavanje uvjerenja djelovati u javnom interesu;

• politike ili postupci kojima se uspostavlja i prati obveza svih zaposlenih da se pridržavaju temeljnih načela;

• politike i postupci vezani uz nagrađivanje, ocjenjivanje uspješnosti i stegu koji promoviraju pridržavanje temeljnih načela;

• postupanje u vezi s oslanjanjem na prihode primljene od samo jednog klijenta;

• angažirani partner je u okviru društva zadužen za odluke u vezi s pridržavanjem temeljnih načela, uključujući sve odluke o prihvaćanju ili pružanju usluga određenom klijentu;

• zahtjevi u pogledu stručnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i iskustva;

• postoje procesi koji olakšavaju prijavljivanje i rješavanje internih i eksternih pitanja koja predstavljaju razlog za zabrinutost ili pritužbe.

300.7. P6. Na procjenu razine prijetnje povezane s uporabom tehnologije od strane profesionalnog računovođe može utjecati i radno okruženje unutar računovođinog društva i njegovo poslovno okruženje. Na primjer:

• razina korporativnog nadzora i internih kontrola nad tehnologijom;

• procjene kvalitete i funkcionalnosti tehnologije koje obavlja treća strana;

• osposobljavanje koje se redovito pruža svim relevantnim zaposlenicima kako bi stekli i održali profesionalnu kompetenciju za dostatno razumijevanje, korištenje i objašnjavanje tehnologije i njezine primjerenosti za namjeravanu svrhu.

Razmatranje novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti

300.7. P7. Nove informacije ili promjene činjenica i okolnosti mogle bi:

(a) utjecati na razinu prijetnje; ili

(b) utjecati na zaključke profesionalnog računovođe o tome razrješavaju li primijenjene zaštitne mjere i dalje utvrđene prijetnje na planirani način.

U takvim situacijama moglo bi se dogoditi da radnje koje su poduzete kao zaštitne mjere više nisu učinkovite u razrješavanju prijetnji. Sukladno tome, primjena konceptualnog okvira zahtijeva da profesionalni računovođa ponovo procijeni i primjereno postupi s tim prijetnjama (vidjeti točke Z120.9. i Z120.10.).

300.7. P8. Primjeri novih informacija ili promjena činjenica i okolnosti koje bi mogle utjecati na razinu prijetnje uključuju:

• proširenje opsega profesionalne usluge;

• klijent postaje subjekt uvršten na burzi ili stekne dodatnu poslovnu jedinicu;

• spajanje društva s drugim društvom;

• ako su profesionalnog računovođu angažirala zajednički dva klijenta te nastane spor između tih klijenata;

• promjena u osobnim ili odnosima profesionalnog računovođe s članovima njegove najuže obitelji.

…

ODJELJAK 320.

PROFESIONALNA IMENOVANJA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Korištenje rada stručnjaka

Z320.10. Ako profesionalni računovođa namjerava koristiti rad stručnjaka tijekom obavljanja profesionalne aktivnosti računovođa mora utvrditi je li korištenje primjereno za namjeravanu svrhu.

320.10. P1. Čimbenici koje profesionalni računovođa treba razmotriti ako namjerava koristiti rad stručnjaka uključuju:

• ugled i stručnost te resurse kojima raspolaže stručnjak,

• podliježe li stručnjak primjenjivim profesionalnim i etičkim standardima.

Takve informacije mogu se dobiti iz prethodne povezanosti sa stručnjakom ili savjetovanjem s drugima o njemu.

Korištenje outputa tehnologije

Z320.11. Kad profesionalni računovođa namjerava koristiti output tehnologije tijekom obavljanja profesionalne djelatnosti, mora utvrditi je li uporaba primjerena za namjeravanu svrhu.

320.11. P1. Čimbenici koje treba razmotriti kad profesionalni računovođa namjerava koristiti output tehnologije uključuju:

• vrstu aktivnosti koju tehnologija treba obaviti;

• očekivanu uporabu ili stupanj oslanjanja na outpute tehnologije;

• pitanje ima li računovođa sposobnost, ili pristup stručnjaku sa takvom sposobnošću, da može razumjeti, koristiti i objasniti tehnologiju i njezinu primjerenost za namjeravanu svrhu;

• pitanje je li korištena tehnologija na odgovarajući način provjerena i ocijenjena za namjeravanu svrhu;

• prethodno iskustvo s tehnologijom i je li njezina uporaba u određene svrhe općeprihvaćena;

• nadzor društva nad oblikovanjem, razvojem, implementacijom, radom, održavanjem, monitoringom, ažuriranjem ili nadogradnjom tehnologije;

• kontrole koje se odnose na uporabu tehnologije, uključujući postupke za odobravanje korisničkog pristupa tehnologiji i nadzor takve uporabe.

• primjerenost ulaznih podataka (inputa) u tehnologiju, uključujući podatke i sve povezane odluke, te odluke koje su pojedinci donijeli tijekom korištenja tehnologije.

Ostala razmatranja

320.12. P1. Kad profesionalni računovođa razmatra korištenje rada stručnjaka ili outputa tehnologije, razmatranje se odnosi na pitanje je li računovođa u poziciji unutar društva da može pribaviti informacije povezane s čimbenicima koje su potrebne za utvrđivanje je li takva uporaba primjerena.

…

ODJELJAK 360.

REAGIRANJE NA NEPRIDRŽAVANJE ZAKONA I REGULATIVE

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Revizije financijskih izvještaja

…

Utvrđivanje potrebe za daljnjim mjerama

…

Odlučivanje o tome treba li o predmetnom pitanju obavijestiti nadležna tijela

Z360.26. Ako profesionalni računovođa utvrdi da je obavještavanje nadležnih tijela o nepridržavanju ili sumnji na nepridržavanje primjeren pravac poduzimanja radnji u danim okolnostima, ono je dopušteno u skladu s točkom Z114.3. Kodeksa. Pri obavještavanju nadležnih tijela, profesionalni računovođa mora postupati u dobroj vjeri i biti oprezan u davanju izjava i iznošenju tvrdnji. Računovođa mora razmotriti i je li primjereno unaprijed obavijestiti klijenta o svojim namjerama otkrivanja informacija o predmetnom pitanju.

Neposredno predstojeće povrede zakona ili regulative

Z360.27. U iznimnim okolnostima, profesionalni računovođa bi mogao postati svjestan trenutnog ili planiranog ponašanja za koje ima razloga vjerovati da predstavlja neposredno predstojeću povredu zakona ili regulative koja će nanijeti značajnu štetu ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Nakon što je najprije razmotrio je li o predmetnom pitanju primjereno razgovarati s menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje subjektom, računovođa mora primijeniti profesionalnu prosudbu i utvrditi hoće li odmah obavijestiti nadležna tijela kako bi spriječio ili ublažio negativne posljedice takve neposredno predstojeće povrede zakona ili regulative. Ako je učinjeno, takvo obavještavanje je dopušteno u skladu s točkom Z114.3. Kodeksa.

Profesionalne usluge koje nisu revizija financijskih izvještaja

Razmatranje potrebe poduzimanja daljnjih mjera

Z360.37. Ako profesionalni računovođa utvrdi da je obavještavanje nadležnih tijela o nepridržavanju ili sumnji na nepridržavanje primjereni smjer djelovanja u danim okolnostima, ono je dopušteno u skladu s točkom Z114.3. Kodeksa. Prilikom obavještavanja nadležnih tijela, računovođa mora postupati u dobroj vjeri i biti oprezan u davanju izjava i iznošenju tvrdnji. Računovođa mora razmotriti i je li primjereno unaprijed obavijestiti klijenta o svojim namjerama otkrivanja informacija o predmetnom pitanju.

Neposredno predstojeće povrede zakona ili regulative

Z360.38. U iznimnim okolnostima, profesionalni računovođa bi mogao postati svjestan trenutnog ili namjeravanog ponašanja zbog kojeg ima razloga vjerovati da predstoji neposredno predstojeća povreda zakona ili regulative koja će nanijeti značajnu štetu ulagateljima, vjerovnicima, zaposlenicima ili široj javnosti. Nakon što je najprije razmotrio je li o predmetnom pitanju primjereno razgovarati s menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje subjektom, računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu i utvrditi hoće li odmah obavijestiti nadležna tijela kako bi spriječio ili umanjio negativne posljedice takve neposredno predstojeće povrede zakona ili regulative. Ako je obavještavanje obavljeno, takvo obavještavanje je dopušteno u skladu s točkom Z114.3. Kodeksa.

…

MEĐUNARODNI STANDARDI NEOVISNOSTI
(DIJELOVI 4A. I 4B.)

DIO 4A. – NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA
REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 400.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST KOD ANGAŽMANA REVIZIJE I UVIDA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Zabrana preuzimanja odgovornosti menadžmenta

Z400.20. Društvo ili umreženo društvo ne smije preuzeti odgovornost menadžmenta klijenta revizije.

400.20. P1. Odgovornosti menadžmenta uključuju kontroling, vođenje i usmjeravanje subjekta, uključujući donošenje odluka o stjecanju, uporabi i kontroli ljudskih, financijskih, tehnoloških, fizičkih i nematerijalnih resursa.

400.20. P2. Kad društvo ili umreženo društvo preuzme odgovornost menadžmenta klijenta revizije, stvaraju se prijetnje temeljem samoprovjere, osobnog interesa i zbliženosti. Preuzimanje odgovornosti također može stvoriti prijetnju temeljem zagovaranja jer društvo ili umreženo društvo postaje previše usklađeno sa stajalištima i interesima menadžmenta.

400.20. P3. Utvrđivanje je li neka aktivnost odgovornost menadžmenta ovisi o okolnostima i zahtijeva primjenu profesionalne prosudbe. Primjeri aktivnosti za koje bi se moglo smatrati da spadaju u područje odgovornosti menadžmenta uključuju:

• određivanje politika i strateškog smjera,

• zapošljavanje ili otpuštanje zaposlenika,

• usmjeravanje i preuzimanje odgovornosti za radnje zaposlenika u vezi s radom zaposlenika za subjekt,

• odobravanje transakcija,

• kontrola ili upravljanje bankovnim računima ili ulaganjima,

• odlučivanje koje preporuke društva ili umreženog društva ili drugih trećih strana treba implementirati,

• izvješćivanje onih koji su zaduženi za upravljanje u ime menadžmenta,

• preuzimanje odgovornosti za:

– izradu i fer prezentiranje financijskih izvještaja u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja,

– oblikovanje, implementiranje, monitoring ili održavanje internih kontrola.

400.20. P4. Podložno usklađenosti sa točkom Z400.21., pružanje savjeta i preporuka za pomoć menadžmentu klijenta revizije u izvršavanju njegovih odgovornosti nije preuzimanje odgovornosti menadžmenta. Pružanje savjeta i preporuka klijentu revizije moglo bi stvoriti prijetnju samoprovjere i obrađeno je u odjeljku 600.

Z400.21. Prilikom obavljanja profesionalne aktivnosti za klijenta revizije, društvo mora biti uvjereno da menadžment klijenta donosi sve prosudbe i odluke koje su vlastita odgovornost menadžmenta. To uključuje osiguravanje da menadžment klijenta:

(a) odredi pojedinca koji posjeduje odgovarajuću vještinu, znanje i iskustvo da u svakom trenutku bude odgovoran za odluke klijenta i nadziranje aktivnosti. Takav pojedinac, po mogućnosti unutar višeg mena­džmenta, razumio bi:

(i) ciljeve, vrstu i rezultate aktivnosti; i

(ii) odnosne odgovornosti klijenta i društva ili mrežnih društava.

Međutim, pojedinac nije dužan posjedovati stručnost za obavljanje ili ponovno obavljanje aktivnosti.

(b) obavlja nadzor nad aktivnostima i ocjenjuje adekvatnost rezultata aktivnosti koje se obavljaju za potrebe klijenta,

(c) prihvaća odgovornost za radnje, ako postoje, koje treba poduzeti i koje proizlaze iz rezultata aktivnosti.

400.21. P1. Kad se tehnologija koristi za obavljanje profesionalne djelatnosti za klijenta revizije, zahtjevi iz točaka Z400.20. i Z400.21. primjenjuju se bez obzira na vrstu ili opseg takve uporabe tehnologije.

…

ODJELJAK 520.

POSLOVNI ODNOSI

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

520.3. P1. Ovaj odjeljak se poziva na ‘značajnost’ financijskog interesa i ‘važnost’ poslovnog odnosa. Kod utvrđivanja je li financijski interes značajan nekoj osobi, u obzir se može uzeti zbroj neto vrijednosti imovine osobe i članova njene najuže obitelji.

520.3. P2. Primjeri bliskih poslovnih odnosa koji proizlaze iz komercijalnog odnosa ili zajedničkog financijskog interesa uključuju:

• držanje financijskog interesa u zajedničkom pothvatu s klijentom ili s vlasnikom koji ima kontrolu, direktorom ili odgovornom osobom ili drugom osobom koja obavlja poslove višeg menadžmenta za tog klijenta;

• ugovore o tome da se jedna ili više usluga ili proizvoda društva ili umreženog društva i jedna ili više usluga ili proizvoda klijenta plasiraju na tržište u paketu uz navođenje obiju strana;

• ugovori sukladno kojima bi društvo ili umreženo društvo prodavalo, preprodavalo, distribuiralo ili plasiralo proizvode ili usluge klijenta ili bi klijent prodavao, preprodavao, distribuirao ili plasirao proizvode ili usluge društva ili umreženog društva.

• ugovori sukladno kojima društvo ili umreženo društvo zajedno s klijentom razvijaju proizvode ili rješenja koja jedna ili obje strane prodaju ili daju licence trećim stranama.

520.3. P3. Primjer koji može stvoriti blizak poslovni odnos, ovisno o činjenicama i okolnostima, je ugovor prema kojem društvo ili umreženo društvo isporučuje licence za proizvode ili rješenja klijentu ili takve licence prima od klijenta.

…

Kupnja dobara ili usluga

520.6. P1. Ako društvo, umreženo društvo, član revizijskog tima ili bilo koji član najuže obitelji te osobe kupi dobra i usluge, uključujući licencu za tehnologiju, od klijenta revizije to u pravilu ne stvara prijetnju neovisnosti ukoliko je transakcija obavljena u sklopu redovitog poslovanja i sukladno uobičajenim tržišnim uvjetima. Takve transakcije, međutim, mogle bi biti takve vrste ili veličine da stvaraju prijetnju temeljem osobnog interesa.

520.6. P2. U primjere mjera kojima bi se mogla ukloniti takva prijetnja temeljem osobnog interesa spadaju:

• uklanjanje transakcije ili smanjenje njene veličine;

• isključivanje pojedinca iz revizijskog tima.

Pružanje, prodaja, preprodaja ili isporuka licence za tehnologije

520.7. P1. Gdje društvo ili umreženo društvo pruža, prodaje, preprodaje ili isporučuje licencu za tehnologiju:

(a) klijentu revizije; ili

(b) subjektu koji pruža usluge korištenjem takve tehnologije klijentima revizije društva ili umreženog društva,

ovisno o činjenicama i okolnostima, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 600.

…

ODJELJAK 600.

PRUŽANJE USLUGA BEZ IZRAŽAVANJA UVJERENJA KLIJENTU REVIZIJE

Uvod

600.1 Društva su dužna pridržavati se temeljnih načela, biti neovisna i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdila, procijenila i postupala s prijetnjama neovisnosti.

600.2. Društva i umrežena društva mogla bi pružati cijeli spektar usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima revizije, u skladu sa svojim sposobnostima i područjima stručnosti. Pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima revizije moglo bi stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela i prijetnje neovisnosti.

600.3. Ovaj odjeljak sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira radi utvrđivanja, procjenjivanja i postupanja s prijetnjama neovisnosti kod pružanja usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima revizije. Pododjeljci u nastavku teksta sadrže posebne zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni u slučaju kad društvo ili umreženo društvo pruža određene vrste usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima revizije i navode vrste prijetnji koje bi mogle posljedično tome nastati.

600.4. Neki pododjeljci uključuju zahtjeve koji izričito zabranjuju društvu ili umreženom društvu pružanje određenih usluga klijentu revizije jer nastale prijetnje ne mogu biti uklonjene i zaštitne mjere se ne mogu primijeniti radi smanjenja prijetnji na prihvatljivu razinu.

600.5. Nove poslovne prakse, evolucija financijskih tržišta i promjene u tehnologiji su neke okolnosti zbog kojih nije moguće izraditi potpuni popis usluga koje bi društva i umrežena društva mogla pružati klijentu revizije. Konceptualni okvir i opće odredbe u ovom odjeljku primjenjuju se kad društvo nudi klijentu pružanje usluga bez izražavanja uvjerenja za koje ne postoje konkretni zahtjevi i materijali za primjenu.

600.6. Zahtjevi i materijali za primjenu u ovom odjeljku primjenjuju se ako društvo ili umreženo društvo:

(a) koristi tehnologiju za pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije; ili

(b)pruža, prodaje, preprodaje ili isporučuje licencu za tehnologiju što rezultira pružanjem usluge bez izražavanja uvjerenja od strane društva ili umreženog društva:

(i) klijentu revizije; ili

(ii) subjektu koji pruža usluge koristeći takvu tehnologiju klijentima revizije društvo ili umreženog društva.

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

Utvrđivanje i procjenjivanje prijetnji

Svi klijenti revizije

600.10. P1. Opis kategorija prijetnji koje bi mogle nastati kad društvo ili umreženo društvo pruža uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije naveden je u točki 120.6. P3.

600.10. P2. Čimbenici koji su relevantni za utvrđivanje različitih prijetnji koje bi mogle nastati zbog pružanja usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije te za procjenu razine takvih prijetnji uključuju:

• vrstu, opseg, namjeravanu uporabu i svrhu usluge;

• način na koji će usluga biti pružena što obuhvaća i osoblje koje će se uključiti i njegovu lokaciju;

• ovisnost klijenta o usluzi, uključujući učestalost isporuke usluge;

• zakonsko i regulativno okruženje u kojem se usluga pruža;

• pitanje je li klijent subjekt od javnog interesa;

• razinu stručnosti klijentovog menadžmenta i zaposlenika s obzirom na vrstu pružene usluge;

• opseg do kojeg klijent određuje značajna pitanja prosudbe; (Vidjeti točke: Z400.20. do Z400.21.);

• pitanje hoće li ishod pružanja usluge utjecati na računovodstvene evidencije ili pitanja obuhvaćena u financijskim izvještajima o kojima će društvo izraziti mišljenje i, ako hoće:

– u kojoj mjeri će ishod usluge imati značajan učinak na financijske izvještaje;

– s kojim stupnjem subjektivnosti će biti utvrđeni primjereni iznosi ili način na koji će se postupati s pitanjima koja su obuhvaćena u financijskim izvještajima;

• vrstu i opseg utjecaja usluge, ako ga ima, na sustave koji daju informacije koje čine veći dio klijentovih;

– računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će društvo izraziti mišljenje;

– internih kontrola nad financijskim izvještavanjem;

• stupanj oslanjanja na ishod usluge koji će se primijeniti u sklopu revizije;

• naknadu koja se odnosi na pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja.

600.10. P3. Pododjeljci od 601. do 610. sadrže primjere dodatnih čimbenika koji su relevantni za utvrđivanje prijetnji neovisnosti koje su stvorene pružanjem određenih usluga bez izražavanja uvjerenja i procjenjivanje razine takvih prijetnji.

…

Prijetnje temeljem samoprovjere

600.14. P1. Kad društvo ili umreženo društvo pruža uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije, mogao bi postojati rizik da društvo revidira vlastiti ili rad umreženog društva, što bi dovelo do prijetnje temeljem samoprovjere. Prijetnja temeljem samoprovjere je prijetnja da društvo ili umreženo društvo neće na primjeren način ocijeniti rezultate prethodno donesene prosudbe ili aktivnost koju je pojedinac u društvu ili umreženom društvu obavljao kao dio usluge bez izražavanja uvjerenja a na koju će se revizorski tim osloniti pri formiranju prosudbe u okviru revizije.

Z600.15. Prije pružanja usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije, društvo ili umreženo društvo mora utvrditi može li pružanje te usluge stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere procjenjivanjem pitanja postoji li rizik da:

(a) će rezultati usluge biti dio ili će utjecati na računovodstvenu evidenciju, interne kontrole nad financijskim izvještavanjem ili financijske izvještaje o kojima će društvo izraziti mišljenje; i

(b) će tijekom revizije financijskih izvještaja o kojima će društvo izraziti mišljenje, revizorski tim ocijeniti ili se osloniti na bilo koju prosudbu ili aktivnost koju je društvo ili umreženo društvo obavilo prilikom pružanja usluge.

Revizija klijenata koji su subjekti od javnog interesa

600.16. P1. Kad je klijent revizije subjekt od javnog interesa, dionici imaju povećana očekivanja u pogledu neovisnosti društva. Ta povećana očekivanja relevantna su za razuman i informiran test treće strane koji se koristi za ocjenjivanje prijetnje temeljem samoprovjere stvorene pružanjem usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa.

600.15. P2. Ako pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa stvara prijetnju temeljem samoprovjere, ta se prijetnja ne može ukloniti, a zaštitne mjere ne mogu se primijeniti kako bi se ta prijetnja smanjila na prihvatljivu razinu.

Prijetnje temeljem samoprovjere

Z600.17. Društvo ili umreženo društvo ne smije pružati uslugu bez izražavanja uvjerenja klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa ako bi pružanje te usluge moglo stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere u vezi s revizijom financijskih izvještaja o kojima će društvo izraziti mišljenje. (Vidjeti točke: 600.14. P1 i Z600.15.).

PODODJELJAK 601. – RAČUNOVODSTVENE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE

Uvod

601.1. Povrh posebnih zahtjeva i materijala za primjenu iz ovog odjeljka, zahtjevi i materijali za primjenu iz točaka od 600.1. do 600.27. P1 su relevantni za primjenu konceptualnog okvira kod pružanja računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga klijentu revizije.

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Klijenti revizije koji nisu subjekti od javnog interesa

R601.5. Društvo ili umreženo društvo ne smije pružati klijentu revizije koji nije subjekt od javnog interesa računovodstvene i knjigovodstvene usluge, uključujući pripremu financijskih izvještaja o kojima će društvo izraziti mišljenje ili financijske informacije koje su temelj takvih financijskih izvještaja, osim ako:

(a) su usluge rutinske ili mehaničke prirode; i

(b) društvo razrješava sve prijetnje koje nisu na prihvatljivoj razini.

601.5. P1. Računovodstvene i knjigovodstvene usluge koje su rutinske ili mehaničke:

(a) uključuju informacije, podatke ili materijale u vezi s kojima je klijent donio bilo kakve prosudbe ili odluke koje bi mogle biti potrebne; i

(b) zahtijevaju malo ili nimalo profesionalne prosudbe.

601.5. P2. Računovodstvene i knjigovodstvene usluge mogu biti ručne ili automatizirane. Pri određivanju je li automatizirana usluga rutinska ili mehanička, čimbenici koje treba uzeti u obzir uključuju aktivnosti koje tehnologija obavlja i output tehnologije te pruža li tehnologija automatiziranu uslugu koja se temelji na ili zahtijeva stručnost ili prosudbu društva ili umreženog društva.

601.5. P3. Primjeri usluga, bilo ručnih ili automatiziranih, koje bi se mogle smatrati rutinskim ili mehaničkim uključuju:

• priprema obračuna plaća ili izvješća o plaćama na temelju podataka dobivenih od klijenta koje će odobriti i platiti klijent;

• knjiženje ponavljajućih transakcija za koje se iznosi lako određuju iz izvornih dokumenata ili podataka, kao što je račun za komunalne usluge ako je klijent utvrdio ili odobrio primjereno kontiranje;

• obračun amortizacije za dugotrajnu imovinu kad klijent odredi računovodstvenu politiku i procjene korisnog vijeka trajanja i ostatka vrijednosti;

• knjiženje transakcija koje je klijent kontirao u glavnu knjigu;

• knjiženje stavki koje je odobrio klijent u bruto bilancu;

• priprema financijskih izvještaja na temelju informacija u bruto bilanci koju je odobrio klijent i priprema povezanih bilješki na temelju evidencija koje je odobrio klijent.

Društvo ili umreženo društvo mogu pružati takve usluge klijentima revizije koji nisu subjekti od javnog interesa pod uvjetom da društvo ili umreženo društvo ispunjavaju zahtjeve iz točke Z400.21. kako bi se osiguralo da društvo ne preuzme odgovornost menadžmenta u vezi s uslugom i sa zahtjevom iz točke Z601.5 (b).

601.5. P4. Primjeri mjera koje bi mogle biti zaštitne mjere za rješavanje prijetnje samo-provjere nastale pri pružanju računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga rutinske ili mehaničke prirode klijentu revizije koji nije subjekt od javnog interesa uključuju:

• korištenje profesionalaca koji nisu članovi revizorskog tima za obavljanje usluge;

• uključivanje primjerenog pregledavatelja koji nije bio uključen u pružanje usluge radi pregleda obavljenog revizijskog rada ili usluge.

…

PODODJELJAK 606. – USLUGE U VEZI SA SUSTAVIMA INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE

Uvod

606.1. Povrh posebnih zahtjeva i materijala za primjenu iz ovog pododjeljka i zahtjevi i materijali za primjenu iz točaka od 600.1. do 600.28 P1. relevantni su za primjenu konceptualnog okvira kod pružanja usluga vezanih za sustave informacijske tehnologije (IT) klijentu revizije.

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opis usluge

606.2. P1. Usluge IT sustava obuhvaćaju širok raspon usluga, uključujući:

• oblikovanje ili razvoj hardverskih ili softverskih IT sustava;

• implementaciju IT sustava, uključujući instalaciju, konfiguraciju, sučelje ili prilagodbu;

• upravljanje, održavanje, monitoring, ažuriranje ili nadogradnja IT sustava;

• prikupljanje ili pohranjivanje podataka ili upravljanje (izravno ili neizravno) hostingom podataka.

606.2. P2. IT sustavi mogu:

(a) objedinjavati izvorne podatke;

(b) činiti dio unutarnje kontrole nad financijskim izvještavanjem; ili

(c) generirati informacije koji utječu na računovodstvene evidencije ili financijske izvještaje, uključujući povezana objavljivanja.

IT sustavi, međutim, mogli bi uključivati i pitanja koja se ne odnose na računovodstvene evidencije ili interne kontrole nad financijskim izvještavanjem ili financijske izvještaje.

Rizik preuzimanja odgovornosti menadžmenta pri pružanju usluga povezanih s IT sustavima

Z606.3. Točka Z400.20 zabranjuje društvu ili umreženom društvu preuzimanje odgovornosti menadžmenta. Ako pruža usluge u vezi s IT sustavima klijentu revizije, društvo ili umreženo društvo mora biti uvjereno da:

(a) klijent preuzima odgovornost za uspostavu i monitoring sustava internih kontrola;

(b) klijent, putem kompetentnog pojedinca (ili pojedinaca), najbolje iz višeg menadžmenta, donosi sve odluke menadžmenta iz domene odgovornosti menadžmenta s obzirom na oblikovanje, razvoj, implementaciju, funkcioniranje, održavanje, monitoring, ažuriranje ili nadogradnju informatičkih sustava;

(c) klijent ocjenjuje je su li rezultati oblikovanja, razvoja, implementacije, funkcioniranja, održavanja, monitoringa, ažuriranja ili nadogradnje IT sustava adekvatni; i

(d) klijent odgovara za rad IT sustava (hardvera ili softvera) i za podatke koje sustav generira.

606.3. P1. Primjeri usluga povezanih s IT sustavom koje rezultiraju preuzimanjem menadžmentove odgovornosti uključuju slučajeve kad društvo ili umreženo društvo:

• Pohranjuje podatke ili upravlja (izravno ili neizravno) hostingom podataka u ime klijenta revizije. Takve usluge uključuju:

– djelovanje kao jedini pristupni put financijskom ili nefinancijskom informacijskom sustavu klijenta revizije;

– čuvanje ili pohranjivanje podataka ili evidencija klijenta revizije tako da su podaci ili evidencije klijenta revizije bez tog dijela nepotpuni;

– pružanje usluga elektroničke sigurnosti ili sigurnosnog kopiranja, kao što je osiguranje kontinuiteta poslovanja ili oporavka od katastrofe, za podatke ili evidencije klijenta revizije.

• Upravlja, održava ili obavlja monitoring IT sustava, mreže ili web stranice klijenta revizije.

606.3. P2. Prikupljanje, primanje, prijenos i zadržavanje podataka koje je klijent revizije dostavio tijekom revizije ili kako bi se omogućilo pružanje dopuštene usluge tom klijentu ne rezultira preuzimanjem menadžmentove odgovornosti.

Potencijalne prijetnje koje proizlaze iz pružanja usluga vezanih uz IT sustav

Svi klijenti revizije

606.4. P1. Pružanje usluga povezanih s IT sustavom klijentu revizije moglo bi stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere ako postoji rizik da će rezultati usluga utjecati na reviziju financijskih izvještaja o kojima će društvo izraziti mišljenje.

606.4. P2. Čimbenici koji su relevantni za utvrđivanje prijetnje temeljem samoprovjere nastale uslijed pružanja usluga u vezi s informatičkim sustavima klijentu revizije i za procjenjivanje razine takve prijetnje uključuju:

• vrstu usluge;

• vrste klijentovih IT sustava i mjeru do koje IT sustavi utječu ili su u interakciji s računovodstvenim evidencijama ili financijskim izvještajima klijenta;

• stupanj oslanjanja na određene IT sustave koji će se primijeniti u okviru revizije.

Kad je utvrđena prijetnja temeljem samoprovjere za klijenta revizije koji je subjekt od javnog interesa, primjenjuje se točka Z606.6.

606.4. P3. Primjeri usluga povezanih s IT sustavom koje stvaraju prijetnju temeljem samoprovjere kad su dio ili utječu na računovodstvenu evidenciju klijenta revizije ili sustav internih kontrola nad financijskim izvještavanjem uključuju:

• oblikovanje, razvoj, implementaciju, upravljanje, održavanje, monitoring, ažuriranje ili nadogradnja IT sustava, uključujući one povezane s kibernetičkom sigurnošću;

• podrška IT sustavima klijenta revizije, uključujući mrežne i softverske aplikacije;

• implementacija softvera za računovodstvo ili izvješćivanje financijskih informacija, bez obzira na to je li ga razvilo društvo ili umreženo društvo.

Klijenti revizije koji nisu subjekti od javnog interesa

606.5. P1. Primjer mjere koja bi mogla poslužiti kao zaštitna mjera za razrješavanje prijetnje stvorene pružanjem usluga povezanih s IT sustavima klijentu revizije koji nije subjekt od javnog interesa je korištenje profesionalnih osoba koja nisu članovi revizijskog tima radi obavljanja usluge.

Klijenti revizije koji su subjekti od javnog interesa

Z606.6. Društvo ili umreženo društvo ne smije pružati usluge u vezi s IT sustavima klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa ako bi pružanje takvih usluga moglo stvoriti prijetnju temeljem samoprovjere (Vidjeti točke: Z600.15 i Z600.17).

…

DIO 4B – NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA

ODJELJAK 900.

PRIMJENA KONCEPTUALNOG OKVIRA NA NEOVISNOST ZA ANGAŽMANE S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA KOJI NISU ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA

Uvod

Opće odredbe

900.1. Ovaj dio primjenjuje se na angažmane s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije i angažmani uvida. Primjeri takvih angažmana su:

• izražavanje uvjerenja o ključnim pokazateljima uspješnosti subjekta;

• izražavanje uvjerenja o subjektovom pridržavanju zakona i regulative;

• izražavanje uvjerenja o uspješnosti javnih tijela temeljem kriterija uspješnosti kao što je dobivena vrijednost za uloženi novac;

• izražavanje uvjerenja o učinkovitosti sustava internih kontrola subjekta;

• izražavanje uvjerenja o nefinancijskim informacijama subjekta, na primjer objave o okolišu, socijalnim i upravljačkim objavljivanjima, uključujući izvještaje o stakleničkim plinovima;

• revizija određenih elemenata, konta ili stavki financijskog izvještaja.

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

…

Zabrana preuzimanja odgovornosti menadžmenta

Z900.13. Društvo ne smije preuzeti odgovornost menadžmenta povezanu s odnosnim predmetnim pitanjem i, u angažmanu potvrđivanja, informacijama o predmetu angažmana s izražavanjem uvjerenja koji pruža društvo. Ako društvo preuzme odgovornost menadžmenta kao dio bilo koje druge usluge koja se pruža klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja, društvo mora osigurati da odgovornost nije povezana s odnosnim predmetnim pitanjem i, u angažmanu potvrđivanja, informacijama o predmetnom pitanju angažmana za izražavanje uvjerenja koji pruža društvo.

900.13. P1. Odgovornosti menadžmenta uključuju kontrolu, vođenje i usmjeravanje subjekta, uključujući donošenje odluka o stjecanju, korištenju i kontroli ljudskih, financijskih, tehnoloških, fizičkih i nematerijalnih resursa.

900.13. P2. Kad društvo preuzme odgovornost menadžmenta povezanu s odnosnim predmetnim pitanjem i, u angažmanu potvrđivanja, s informacijama o predmetnom pitanju iz angažmana za izražavanje uvjerenja, stvaraju se prijetnje temeljem samoprovjere, osobnog interesa i uslijed zbliženosti. Preuzimanje odgovornosti menadžmenta moglo bi stvoriti prijetnju zagovaranja jer društvo postaje previše usklađeno sa stajalištima i interesima menadžmenta.

900.13. P3. Utvrđivanje pripada li neka aktivnost u područje odgovornosti menadžmenta ovisi o okolnostima i zahtijeva primjenu profesionalne prosudbe. Primjeri aktivnosti za koje bi se smatralo da spadaju u područje odgovornosti menadžmenta uključuju:

• određivanje politika i strateškog smjera,

• zapošljavanje ili otpuštanje zaposlenika,

• usmjeravanje i preuzimanje odgovornosti za postupke zaposlenika u vezi s radom zaposlenika za subjekt,

• odobravanje transakcija,

• kontrola ili upravljanje bankovnim računima ili ulaganjima,

• odlučivanje o tome koje preporuke društva ili trećih strana treba implementirati,

• izvješćivanje onih koji su zaduženi za upravljanje u ime menadžmenta,

• preuzimanje odgovornosti za oblikovanje, implementaciju, monitoring i održavanje internih kontrola.

900.13. P4. Primjeri usluga povezanih s IT sustavom koje rezultiraju preuzimanjem odgovornosti menadžmenta u vezi s osnovnim predmetnim pitanjem i, u angažmanu atestiranja, informacije o predmetnom pitanju kod angažmana za izražavanje uvjerenja, uključuju slučajeve kad društvo:

• pohranjuje podatke ili upravlja (izravno ili neizravno) hostingom podataka koji se odnose na osnovno predmetno pitanje ili informacije o predmetnom pitanju. Takve usluge uključuju:

– osiguravanje jedinog pristupnog puta podacima ili evidencijama koji se odnose na osnovno predmetno pitanje ili informacije o predmetnom pitanju;

– čuvanje ili pohranjivanje podataka ili evidencija povezanih s osnovnim predmetnim pitanjem ili informacijama o predmetnom pitanju tako da su podaci ili evidencije klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja bez tog dijela nepotpuni;

– pružanje usluga elektroničke sigurnosti ili sigurnosnog kopiranja, kao što su usluge vezane uz kontinuitet poslovanja ili funkciju oporavka nakon katastrofe, za podatke ili evidencije klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja koje se odnose na osnovno predmetno pitanje ili informacije o predmetnom pitanju;

• upravlja, održava ili obavlja monitoring IT sustava, mreže ili web-stranicu klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja koji se odnose na osnovno predmetno pitanje ili informacije o predmetnom pitanju.

900.13. P5. Prikupljanje, primanje, prijenos i zadržavanje podataka koje dostavi klijent usluge s izražavanjem uvjerenja tijekom angažmana s izražavanjem uvjerenja ili kako bi se omogućilo pružanje dopuštene usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja ne rezultira preuzimanjem odgovornosti menadžmenta.

900.13. P6. Podložno usklađenosti s točkom Z900.14., pružanje savjeta i preporuka za pomoć menadžmentu klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja u izvršavanju njegovih odgovornosti nije preuzimanje odgovornosti mena­džmenta.

Z900.14. Pri obavljanju profesionalne aktivnosti za klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja a koja aktivnost je povezana s odnosnim predmetnim pitanjem i, u angažmanu potvrđivanja, s informacijama o predmetnom pitanju iz angažmana za izražavanje uvjerenja, društvo mora biti uvjereno da menadžment klijenta donosi sve povezane prosudbe i odluke koje su vlastita odgovornost mena­džmenta. To uključuje osiguravanje od strane društva da menadžment klijenta:

(a) odredi fizičku osobu koja posjeduje prikladnu vještinu, znanje i iskustvo da u svakom trenutku bude odgovorna za odluke klijenta i da nadzire aktivnosti. Takva fizička osoba, po mogućnosti iz višeg poslovodstva, razumjela bi:

(i) ciljeve, vrstu i rezultate aktivnosti; i

(ii) s time povezane odgovornosti klijenta i društva.

Međutim, fizička osoba nije dužna posjedovati stručnost za obavljanje ili ponovno obavljanje aktivnosti.

(b) nadzire aktivnosti i ocjenjuje adekvatnost rezultata aktivnosti koja se obavlja za potrebe klijenta; i

(c) prihvaća odgovornost za radnje, ako postoje, koje treba poduzeti, a koje proizlaze iz rezultata aktivnosti.

900.14. P1. Kad se tehnologija koristi u obavljanju profesionalne djelatnosti za klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja, zahtjevi iz točaka R900.13 i R900.14 primjenjuju se bez obzira na vrstu ili opseg takve uporabe tehnologije.

…

ODJELJAK 920.

POSLOVNI ODNOSI

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

920.3. P1. Ovaj odjeljak se poziva na ‘značajnost’ financijskog interesa i ‘važnost’ poslovnog odnosa. Kod utvrđivanja je li financijski interes značajan nekoj osobi, u obzir se može uzeti zbroj neto vrijednosti imovine osobe i članova njene najuže obitelji.

920.3. P2. Primjeri bliskih poslovnih odnosa koji su proizašli iz komercijalnog odnosa ili zajedničkog financijskog interesa uključuju:

• držanje financijskog interesa u zajedničkom pothvatu s klijentom usluge s izražavanjem uvjerenja ili s vlasnikom koji ima kontrolu, direktorom ili odgovornom osobom ili drugom osobom koja obavlja poslove višeg menadžmenta za tog klijenta;

• dogovore da se jedna ili više usluga ili proizvoda društva i jedna ili više usluga ili proizvoda klijenta plasiraju na tržište u paketu uz navođenje obiju strana;

• dogovore sukladno kojima društvo prodaje, preprodaje, distribuira ili plasira proizvode ili usluge klijenta ili sukladno kojima klijent prodaje, preprodaje, distribuira ili plasira proizvode ili usluge društva.

• dogovore sukladno kojima društvo zajedno s klijentom razvija proizvode ili rješenja koja jedna ili obje strane prodaju ili isporučuju licencu trećim stranama.

920.3. P3. Primjer koji bi mogao stvoriti blizak poslovni odnos, ovisno o činjenicama i okolnostima, je ugovor prema kojem društvo isporučuje licencu za proizvode ili rješenja klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja ili prima takvu isporuku od njega.

…

Kupnja dobara ili usluga

920.5. P1. Ako društvo, član tima za uslugu s izražavanjem uvjerenja ili bilo koji član najuže obitelji te osobe kupuje dobra i usluge, uključujući licence za tehnologiju, od klijenta usluge s izražavanjem uvjerenja to u pravilu ne stvara prijetnju neovisnosti ako je transakcija obavljena u sklopu redovitog poslovanja i pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Takve transakcije, međutim, mogle bi biti takve vrste ili veličine da stvaraju prijetnju temeljem osobnog interesa.

920.5. P2. Primjeri mjera kojima bi se mogla ukloniti takva prijetnja temeljem osobnog interesa uključuju:

• eliminiranje transakcije ili smanjenje njene veličine;

• isključivanje osobe iz tima za uslugu s izražavanjem uvjerenja.

Pružanje, prodaja, preprodaja ili licenciranje tehnologije

920.6. P1. Ako društvo pruža, prodaje, preprodaje ili licencira tehnologiju:

(a) klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja; ili

(b) subjektu koji pruža usluge korištenjem takve tehnologije klijentima usluge s izražavanjem uvjerenja koji su klijenti društva,

ovisno o činjenicama i okolnostima, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu iz odjeljka 950.

…

ODJELJAK 950.

PRUŽANJE USLUGA BEZ IZRAŽAVANJA UVJERENJA KLIJENTIMA USLUGA S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA

…

Uvod

950.1. Društva su dužna pridržavati se temeljnih načela, biti neovisna i primjenjivati konceptualni okvir iz odjeljka 120. kako bi utvrdila, procijenila i postupala s prijetnjama neovisnosti.

950.2. Društva bi mogla pružati cijeli spektar usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima usluga s izražavanjem uvjerenja u skladu sa svojim sposobnostima i područjima stručnosti. Pružanje određenih usluga bez izražavanja uvjerenja klijentima usluga s izražavanjem uvjerenja moglo bi stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela i prijetnje neovisnosti.

950.3. Ovaj dio sadrži zahtjeve i materijale za primjenu koji su relevantni za primjenu konceptualnog okvira za utvrđivanje, procjenjivanje i postupanje s prijetnjama neovisnosti kad se pružaju usluge bez izražavanja uvjerenja klijentima usluga s izražavanjem uvjerenja.

950.4. Nove poslovne prakse, evolucija financijskih tržišta i promjene u tehnologiji su samo neka od događanja zbog kojih nije moguće izraditi potpun popis usluga bez izražavanja uvjerenja koje je moguće pružiti klijentu usluga s izražavanjem uvjerenja. Konceptualni okvir i opće odredbe u ovom odjeljku primjenjuju se kad društvo nudi klijentu pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja za koju ne postoje specifični zahtjevi i materijali za primjenu.

950.5 Zahtjevi i materijali za primjenu u ovom odjeljku primjenjuju se ako društvo:

(a) koristi tehnologiju za pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja; ili

(b) pruža, prodaje, preprodaje ili licencira tehnologiju koja rezultira pružanjem usluge bez izražavanja uvjerenja od strane društva:

(i) klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja; ili

(ii) subjektu koji pruža usluge korištenjem takve tehnologije klijentima usluge s izražavanjem uvjerenja koji su klijenti društva.

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

Utvrđivanje i ocjenjivanje prijetnji

950.8. P1. Opis kategorija prijetnji koje bi mogle nastati kad društvu klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja pruža uslugu bez izražavanja uvjerenja naveden je u točki 120.6. P3.

950.7. P2. Čimbenici koji su relevantni za utvrđivanje i procjenjivanje različitih prijetnji koje bi mogle biti stvorene kao rezultat pružanja usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu usluga s izražavanjem uvjerenja uključuju:

• vrstu, opseg, namjeravano korištenje i svrhu usluge;

• način na koji će se usluga pružati, kao što je osoblje koje će biti uključeno i njegova lokacija;

• ovisnost klijenta o usluzi, uključujući koliko će često takva usluga biti pružana;

• pravno i regulativno okruženje u kojem se usluga pruža;

• pitanje je li klijent subjekt od javnog interesa;

• razina stručnosti menadžmenta i zaposlenika klijenta s obzirom na vrstu pružene usluge;

• pitanje hoće li ishod usluge utjecati na odnosno predmetno pitanje i, u angažmanu potvrđivanja, pitanja koja se odražavaju u informacijama o predmetnom pitanju angažmana s izražavanjem uvjerenja i, ako hoće:

– u kojoj će mjeri ishod usluge imati značajan učinak na odnosno predmetno pitanje i, u angažmanu potvrđivanja, na informacije o predmetu angažmana s izražavanjem uvjerenja,

– u kojoj mjeri klijent usluge s izražavanjem uvjerenja određuje značajne prosudbe (vidjeti točke: od Z900.13. do Z900.14.).

• stupanj oslanjanja na ishod te usluge u okviru angažmana s izražavanjem uvjerenja;

• naknadu koja se odnosi na pružanje usluge bez izražavanja uvjerenja.

…

Prijetnje temeljem samoprovjere

950.11. P1. Prijetnja temeljem samoprovjere mogla bi nastati ako, kod angažmana potvrđivanja, društvo uključeno u izradu informacija o predmetnom pitanju koje kasnije postanu informacije o predmetnom pitanju angažmana s izražavanjem uvjerenja. Primjeri usluga bez izražavanja uvjerenja koje bi mogle stvoriti takvu prijetnju temeljem samoprovjere ako se pružaju u odnosu na informacije o predmetnom pitanju angažmana s izražavanjem uvjerenja uključuju:

(a) izradu i pripremanje prospektivnih informacija i naknadno izdavanje izvješća s izražavanjem uvjerenja u vezi s njima;

(b) obavljanje procjene vrijednosti koja se odnosi na informacije ili čini dio informacija o predmetnom pitanju angažmana s izražavanjem uvjerenja.

(c) oblikovanje, razvoj, implementaciju, upravljanje, održavanje, monitoring, ažuriranje ili nadogradnju IT sustava ili IT kontrola te nastavno na to poduzimanje angažmana s izražavanjem uvjerenja ili izvješća pripremljenog o IT sustavima ili IT kontrolama.

(d) oblikovanje, razvoj, implementaciju, upravljanje, održavanje, monitoring, ažuriranje ili nadogradnju IT sustava i naknadno izdavanje izvješća s izražavanjem uvjerenja o informacijama o predmetnom pitanju kao što su elementi nefinancijskih informacija, koje se pripremaju na temelju informacija koje generiraju takvi IT sustavi.

Klijenti usluge s izražavanje uvjerenja koji su subjekti od javnog interesa

950.12. P1. Očekivanja o neovisnosti društva pojačana su kad društvo za subjekt od javnog interesa obavlja angažman usluge s izražavanjem uvjerenja, a rezultati tog angažmana bit će:

(a) javno dostupni, uključujući dioničarima i drugima dionicima; ili

(b) dani subjektu ili organizaciji osnovanoj zakonom ili regulativom za nadzor poslovanja poslovnog sektora ili aktivnosti.

Razmatranje tih očekivanja dio je razumnog i informiranog testa treće strane koji se primjenjuje pri utvrđivanju hoće li se pružiti usluga bez izražavanja uvjerenja klijentu usluge s izražavanjem uvjerenja.

950.12. P2. Ako postoji prijetnja temeljem samoprovjere u vezi s angažmanom poduzetim u okolnostima opisanim u točki 950.12. P1. (b), društvo se potiče objaviti postojanje prijetnje samoprovjere i korake poduzete radi njezinog razrješenja, strani koja angažira društvo ili onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom usluge s izražavanjem uvjerenja te subjektu ili organizaciji osnovanoj zakonom ili regulativom radi nadzora poslovanja poslovnog sektora ili aktivnosti kojoj će se dati rezultati angažmana.

…

POJMOVNIK, UKLJUČUJUĆI POPISE KRATICA

…

 

 

DATUM STUPANJA NA SNAGU

• Promjene dijelova od 1 do 3 stupit će na snagu od 15. prosinca 2024.

• Promjene dijela 4A stupit će na snagu za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2024. ili nakon tog datuma.

• Usklađujuće i posljedične izmjene dijela 4B u vezi s angažmanima izražavanja uvjerenja u vezi s osnovnim predmetnim pitanjima koji pokrivaju vremenska razdoblja stupit će na snagu za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2024. ili nakon tog datuma; inače, ove izmjene stupaju na snagu od 15. prosinca 2024.

Ranije usvajanje bit će dozvoljeno.

PROMJENE KODEKSA KOJE UREĐUJU POREZNO
PLANIRANJE I POVEZANE USLUGE

2. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U GOSPODARSTVU

ODJELJAK 280.

AKTIVNOSTI POREZNOG PLANIRANJA

Uvod

280.1. Profesionalni računovođe dužni su se pridržavati temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir naveden u odjeljku 120. kako bi identificirali, procijenili i razriješili prijetnje.

280.2. Obavljanje aktivnosti poreznog planiranja može stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela temeljem osobnog interesa, samoprovjere, zagovaranja ili zastrašivanja.

280.3. U ovom se odjeljku postavljaju zahtjevi i materijali za primjenu relevantni za primjenu konceptualnog okvira u odnosu na obavljanje aktivnosti poreznog planiranja. Ovaj odjeljak također zahtijeva od profesionalnog računovođe da se pridržava relevantnih poreznih zakona i regulative u obavljanju takvih aktivnosti.

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

Uloga profesionalnih računovođa u javnom interesu povezana s aktivnostima poreznog planiranja

280.4. P1. Profesionalni računovođe imaju važnu ulogu u poreznom planiranju doprinoseći svojom stručnošću i iskustvom kako bi pomogli poslodavnim organizacijama u ispunjavanju njihovih ciljeva poreznog planiranja uz pridržavanje poreznih zakona i regulative. Na taj način računovođe pomažu u olakšavanju učinkovitijeg i djelotvornijeg funkcioniranja poreznog sustava jurisdikcije, što je u javnom interesu.

280.4. P2. Poslodavne organizacije imaju pravo organizirati svoje poslove u svrhu poreznog planiranja. Iako postoje različiti načini za postizanje takvih svrha, poslodavne organizacije imaju odgovornost plaćati poreze kako je određeno relevantnim poreznim zakonima i regulativom. U tom smislu, uloga profesionalnih računovođa je iskoristiti svoju stručnost i iskustvo kako bi pomogli svojim poslodavnim organizacijama u postizanju ciljeva poreznog planiranja i ispunjavanju poreznih obveza. Međutim, kad računovođe pružaju takvu pomoć, to može uključivati određene aranžmane za smanjenje poreza koji, iako nisu zabranjeni poreznim zakonima i regulativom, mogu stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela.

280.4. P3. U konačnici je na tribunalu, sudu ili drugom odgovarajućem sudskom tijelu da utvrdi je li aranžman poreznog planiranja u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativom.

Opis aktivnosti poreznog planiranja

280.5. P1. Aktivnosti poreznog planiranja savjetodavne su aktivnosti oblikovane kako bi pomogle poslodavnoj organizaciji u planiranju ili strukturiranju njezinih poslova na porezno djelotvoran način.

280.5. P2. Aktivnosti poreznog planiranja obuhvaćaju širok raspon tema ili područja. Primjeri takvih aktivnosti uključuju:

• savjetovanje menadžmenta o strukturiranju međunarodnog poslovanja poslodavne organizacije, kako bi se smanjili ukupni porezi;

• savjetovanje o strukturiranju aranžmana vezanim za transferne cijene, uzimajući u obzir povezane porezne smjernice o transfernim cijenama;

• savjetovanje menadžmenta o korištenju gubitaka na porezno djelotvoran način za poslodavnu organizaciju;

• savjetovanje poslodavne organizacije o strukturiranju njezine strategije raspodjele kapitala na porezno djelotvoran način;

• savjetovanje menadžmenta o strukturiranju strategije poslodavne organizacije, povezano s naknadama za više izvršne direktore kako bi se optimizirale porezne olakšice za poslodavnu organizaciju;

• savjetovanje neprofitne organizacije o tome kako strukturirati svoje poslovanje kako bi se izbjeglo kršenje statusa neprofitne organizacije;

• savjetovanje menadžmenta o strukturiranju ulaganja poslodavne organizacije kako bi se iskoristili porezni poticaji koje nude jurisdikcije ili lokaliteti.

280.5. P3. Aktivnosti poreznog planiranja ne uključuju aktivnosti koje se općenito nazivaju porezna usklađenost ili usluge pripremanja poreznih obrazaca, a to su aktivnosti koje pomažu poslovodnoj organizaciji u ispunjavanju njezinih obveza podnošenja, izvještavanja, plaćanja i drugih obveza sukladno poreznim zakonima i regulativi. Međutim, ako porezna aktivnost obuhvaća i porezno planiranje i poreznu usklađenost, ovaj odjeljak primjenjuje se na dio koji se odnosi na porezno planiranje.

280.5. P4. Ovaj se odjeljak primjenjuje bez obzira na vrstu poslodavne organizacije, uključujući i to je li organizacija subjekt od javnog interesa.

Povezane aktivnosti

280.6. P1. Mogu postojati okolnosti u kojima je profesionalni računovođa uključen u obavljanje povezane aktivnosti za poslodavnu organizaciju, a koja se temelji na ili je povezana s aranžmanom poreznog planiranja koji je izradio pružatelj usluga – treća strana. U takvim okolnostima odredbe ovog odjeljka primjenjuju se na osnovni aranžman poreznog planiranja.

280.6. P2. Primjeri takvih povezanih aktivnosti uključuju:

• pomoć poslodavnoj organizaciji u rješavanju spora s poreznom upravom u svezi s aranžmanom poreznog planiranja;

• zastupanje poslodavne organizacije u upravnim ili sudskim postupcima u vezi s aranžmanom poreznog planiranja;

• implementiranje aranžmana poreznog planiranja za poslodavnu organizaciju;

• savjetovanje poslodavne organizacije o stjecanju gdje procjena ovisi o aranžmanu poreznog planiranja koji je uspostavilo ciljno društvo.

Pridržavanje zakona i regulative

280.7. P1. Ovaj odjeljak ne adresira poreznu utaju koja je nezakonita.

Zakoni i regulativa protiv izbjegavanja poreza

Z280.8. Ako postoje zakoni i regulativa, uključujući one koji bi se mogli nazvati pravilima protiv izbjegavanja poreza, koji ograničavaju ili zabranjuju određene aranžmane poreznog planiranja, profesionalni računovođa mora steći razumijevanje tih zakona i regulative i savjetovati poslodavnu organizaciju da ih se pridržava prilikom obavljanja aktivnosti poreznog planiranja.

Nepridržavanje poreznih zakona i regulative

280.8. P1. Ako tijekom obavljanja aktivnosti poreznog planiranja profesionalni računovođa postane svjestan utaje poreza ili sumnje na utaju poreza, ili drugih neusklađenosti ili sumnje na neusklađenost s poreznim zakonima i regulativama od strane poslodavne organizacije, menadžmenta, osoba zaduženih za upravljanje ili drugih pojedinaca koji rade za ili pod vodstvom poslodavne organizacije, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu navedeni u odjeljku 260.

Odgovornosti menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje poslodavnom organizacijom

280.9. P1. U vezi s poreznim planiranjem, menadžment, uz nadzor onih koji su zaduženi za upravljanje, ima niz odgovornosti, uključujući:

• osiguravanje da se porezni poslovi poslodavne organizacije, vode u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama;

• vođenje svih poslovnih knjiga i evidencija te implementacija sustava interne kontrole potrebnog kako bi se poslodavnoj organizaciji, omogućilo ispunjavanje obveza porezne usklađenosti;

• angažiranje stručnjaka za savjetovanje o relevantnim aspektima aranžmana poreznog planiranja;

• odlučivanje o prihvaćanju i implementaciji preporuke ili savjeta profesionalnog računovođe o aranžmanu poreznog planiranja;

• odobravanje podnošenja poreznih prijava poslodavne organizacije i pravodobno postupanje s nadležnim poreznim tijelima;

• objavljivanje relevantnim poreznim tijelima koje bi moglo biti zahtijevano poreznim zakonima i regulativom ili koje bi moglo biti potrebno za potporu poreznoj poziciji, uključujući pojedinosti o svim aranžmanima poreznog planiranja;

• odgovarajuće objavljivanje porezne strategije, politika ili drugih pitanja povezanih s porezom u financijskim izvještajima ili drugim relevantnim javnim dokumentima u skladu s primjenjivim zahtjevima za izvještavanje;

• osiguravanje da su aranžmani poreznog planiranja poslodavne organizacije u skladu s bilo kojom javno objavljenom poreznom strategijom ili politikama.

Odgovornosti svih profesionalnih računovođa

Z280.10. U sklopu obavljanja djelatnosti poreznog planiranja za poslodavnu organizaciju, profesionalni računovođa stječe razumijevanje vrste aktivnosti poreznog planiranja, uključujući:

(a) svrhu, činjenice i okolnosti aranžmana poreznog planiranja; i

(b) relevantne porezne zakone i regulativu.

280.11. P1. Od profesionalnog računovođe očekuje se da pri obavljanju aktivnosti poreznog planiranja primjenjuje profesionalnu kompetentnost i dužnu pažnju u skladu s pododjeljkom 113. Od računovođe se također očekuje da ima ispitivački um i koristi profesionalnu prosudbu u skladu s odjeljkom 120. kad razmatra konkretne činjenice i okolnosti koje se odnose na neku aktivnost poreznog planiranja.

Osnova za preporučivanje ili drugačije savjetovanje o aranžmanu poreznog planiranja

Z280.12. Profesionalni računovođa dužan je preporučiti ili na drugi način savjetovati o aranžmanu poreznog planiranja poslodavnu organizaciju samo ako je utvrdio da postoji vjerodostojna osnova u zakonima i regulativama za takav aranžman.

280.12. P1. Utvrđivanje postoji li vjerodostojna osnova uključuje profesionalnu prosudbu profesionalnog računovođe. Ova će se odluka razlikovati od jurisdikcije do jurisdikcije na temelju relevantnih zakona i regulativa u to vrijeme.

280.12. P2. Ako profesionalni računovođa utvrdi da aranžman poreznog planiranja nema vjerodostojnu osnovu u zakonima i regulativama, točka Z280.12. ga ne sprječava da objasni svojoj neposredno nadređenoj osobi ili drugoj odgovornoj osobi unutar poslodavne organizacije logičke razloge za utvrđivanje ili savjetovanje o alternativnom aranžmanu koji ima vjerodostojnu osnovu.

280.12. P3. Točka Z280.12. također ne sprječava profesionalnog računovođu da pomogne poslodavnoj organizaciji u saniranju ili ispravljanju aranžmana poreznog planiranja koji nema vjerodostojnu osnovu. Takva vrsta aktivnosti je povezana aktivnost kako je opisano u točkama 280.6., P1. i P2. To uključuje, na primjer:

• pomaganje poslodavnoj organizaciji da restrukturira aranžman poreznog planiranja kako bi se postigla vjerodostojna osnova kao dio aktivnosti rješavanja poreznih sporova;

• dogovaranje s poslodavnom organizacijom primjerene promjene aranžmana poreznog planiranja kako bi se postigla vjerodostojna osnova kao dio zastupanja poslodavne organizacije u upravnom ili sudskom postupku.

280.12. P4. Primjeri radnji koje profesionalni računovođa može poduzeti kako bi utvrdio postoji li vjerodostojna osnova u vezi s određenim aranžmanom poreznog planiranja uključuju:

• pregled relevantnih činjenica i okolnosti, uključujući ekonomsku svrhu i bit aranžmana;

• procjenjivanje razumnosti bilo kojih pretpostavki;

• pregled relevantnih poreznih propisa;

• pregled zakonodavnih postupaka u kojima se raspravlja o namjeri relevantnih poreznih propisa;

• pregled relevantne literature kao što su sudske odluke, stručni ili sektorski časopisi te odluka ili smjernica relevantnih poreznih tijela;

• razmatranje pitanja o tome je li osnova korištena za predloženi aranžman ustaljena praksa koju nadležna porezna tijela nisu osporila;

• uzimanje u obzir vjerojatnosti da bi relevantna porezna tijela prihvatila predloženi aranžman ako bi se otkrile sve relevantne činjenice i okolnosti;

• savjetovanje s pravnim savjetnikom ili drugim stručnjacima unutar ili izvan poslodavne organizacije o tome kakvo bi moglo biti razumno tumačenje relevantnih poreznih zakona i regulative;

• savjetovanje s relevantnim poreznim tijelima, ako je primjenjivo.

Z280.13. Ako profesionalni računovođa postane svjestan okolnosti koje bi mogle utjecati na prethodno utvrđivanje vjerodostojne osnove, računovođa mora ponovno procijeniti valjanost te osnove.

Razmatranje cjelokupne preporuke ili savjeta o poreznom planiranju

Z280.14. Povrh utvrđivanja postojanja vjerodostojne osnove za aranžman poreznog planiranja, profesionalni računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu i razmatrati reputacijske, komercijalne i šire ekonomske posljedice koje bi mogle proizaći iz načina na koji bi dionici mogli gledati na aranžman.

280.14. P1. Reputacijske i komercijalne posljedice mogu se odnositi na osobne ili poslovne implikacije na poslodavnu organizaciju ili implikacije na ugled poslodavne organizacije i na profesiju zbog dugotrajnog spora s relevantnim poreznim ili drugim tijelima. Implikacije za poslodavnu organizaciju mogu uključivati negativan publicitet, troškove, novčane kazne ili kazne, gubitak menadžerskog vremena tijekom značajnog razdoblja i potencijalne negativne posljedice za poslodavnu organizaciju.

280.14. P2. Svijest o širim ekonomskim posljedicama može uzeti u obzir opće razumijevanje profesionalnog računovođe o trenutnom gospodarskom okruženju i utjecaju aranžmana poreznog planiranja na poreznu osnovicu jurisdikcije ili relativne učinke aranžmana na porezne osnovice više jurisdikcija u kojima posluje poslovodna organizacija.

Z280.15. Ako, nakon razmatranja pitanja navedenih u točki Z280.14., profesionalni računovođa odluči da neće preporučiti ili na drugi način savjetovati o aranžmanu poreznog planiranja koji bi poslodavna organizacija željela realizirati, računovođa mora o tome obavijestiti menadžment i, ako je primjereno, one koji su zaduženi za upravljanje i objašnjava osnovu za svoj zaključak.

Aranžmani poreznog planiranja koji uključuju više jurisdikcija

280.16. P1. Mogu postojati okolnosti u kojima profesionalni računovođa postane svjestan da poslodavna organizacija ostvaruje poreznu olakšicu zbog računovodstvenog tretmana iste transakcije u više od jedne jurisdikcije, posebno ako ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između jurisdikcija. U takvim okolnostima, iako poslodavna organizacija može biti u skladu s poreznim zakonima i regulativama svake jurisdikcije, računovođa može savjetovati menadžment da relevantnim poreznim tijelima otkrije određene činjenice i okolnosti te porezne olakšice koje proizlaze iz transakcije u različitim jurisdikcijama.

280.16. P2. Relevantni čimbenici koje profesionalni računovođa može uzeti u obzir pri odlučivanju hoće li poduzeti takvo objavljivanje uključuju:

• značajnost porezne olakšice u relevantnim jurisdikcijama;

• percepciju dionika o poslodavnoj organizaciji ako su dionicima poznate činjenice i okolnosti;

• pitanje o tome postoje li globalno ili nacionalno prihvaćena načela ili prakse u vezi s objavljivanjem sličnih situacija poreznim tijelima u relevantnim jurisdikcijama.

Okolnosti neizvjesnosti

280.17. P1. Pri utvrđivanju toga postoji li vjerodostojna osnova za aranžman poreznog planiranja, profesionalni računovođa mogao bi se susresti s okolnostima koje dovode do neizvjesnosti u pogledu toga hoće li predloženi aranžman poreznog planiranja biti u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama. Takva neizvjesnost otežava računovođi utvrđivanje toga postoji li vjerodostojna osnova u zakonima i regulativama za aranžman poreznog planiranja i stoga bi mogla stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela.

280.17. P2. Okolnosti koje bi mogle dovesti do neizvjesnosti uključuju:

• Poteškoće u uspostavljanju odgovarajuće činjenične osnove.

• Poteškoće u uspostavljanju odgovarajuće osnove pretpostavki.

• Nedostatak jasnoće u poreznim zakonima i regulativama i njihovom tumačenju, uključujući:

– praznine u poreznim zakonima i regulativama;

– osporavanje prethodnih sudskih presuda;

– kolizija poreznih zakona i regulativa u različitim jurisdikcijama u okolnostima koje uključuju prekogranične transakcije;

– inovativni poslovni modeli koji nisu obuhvaćeni važećim poreznim zakonima i regulativama;

– nedavne odluke ili stajališta suda ili poreznih tijela koja dovode u sumnju slične aranžmane poreznog planiranja;

– složenost tumačenja ili primjene poreznih zakona i regulative s tehničkog ili pravnog stajališta;

– nepostojanje pravnog presedana, presude ili stava.

• Nepostojanje jasnoće u pogledu ekonomske svrhe i biti aranžmana poreznog planiranja.

• Nepostojanje jasnoće o krajnjim korisnicima aranžmana poreznog planiranja.

Z280.18. Ako postoji neizvjesnost u pogledu toga je li aranžman poreznog planiranja usklađen ili će biti u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama, profesionalni računovođa mora raspraviti o neizvjesnosti s menadžmentom i, prema potrebi, s onima koji su zaduženi za upravljanje.

280.18. P1. Rasprava služi u brojne svrhe, uključujući:

• Objašnjavanje procjene profesionalnog računovođe o vjerojatnosti da će nadležna porezna tijela imati stajalište koje podupire aranžman poreznog planiranja ako postoji nedostatak jasnoće u tumačenju relevantnih poreznih zakona i regulative.

• Razmatranje svih pretpostavki koje su korištene prilikom utvrđivanja osnove na kojoj se pruža savjet o poreznom planiranju.

• Pribavljanje bilo kakvih dodatnih informacija od menadžmenta i, prema potrebi, onih zaduženih za upravljanje koje bi mogle smanjiti neizvjesnost.

• Raspravljanje o bilo kakvim reputacijskim, komercijalnim ili širim ekonomskim posljedicama u ostvarivanju aranžmana poreznog planiranja.

• Raspravljanje o mogućim pravcima djelovanja za ublažavanje mogućnosti štetnih posljedica za poslodavnu organizaciju, uključujući razmatranje objavljivanja nadležnim poreznim tijelima.

Potencijalne prijetnje koje proizlaze iz obavljanja aktivnosti poreznog planiranja

280.19. P1. Obavljanje aktivnosti poreznog planiranja za poslodavnu organizaciju može stvoriti prijetnju osobnog interesa, samoprovjere, zagovaranja ili zastrašivanja. Na primjer:

• Prijetnja temeljem samoprovjere može nastati kad je profesionalni računovođa nedavno obavio aktivnost vrednovanja za poslodavnu organizaciju u porezne svrhe, na čiji se rezultat zatim oslanja ili je ključni ulaz u aktivnost poreznog planiranja za poslodavnu organizaciju.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad izgledi profesionalnog računovođe za napredovanje u karijeri ovise o razvoju kreativnog aranžmana poreznog planiranja za koji je tumačenje relevantnih poreznih zakona i regulative nejasno.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad profesionalni računovođa sudjeluje u shemi poticajnih naknada na koju utječe računovođino oblikovanje aranžmana poreznog planiranja.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad profesionalni računovođa posjeduje povjerljive informacije dobivene sudjelovanjem računovođe u formuliranju ili izradi porezne politike, zakona ili regulative za vladinu agenciju, a povjerljive informacije bile bi vrijedne u savjetovanju poslodavne organizacije računovođe, u njezinim aranžmanima poreznog planiranja.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zagovaranja mogu nastati kad profesionalni računovođa zagovara stajalište poslodavne organizacije u aranžmanu poreznog planiranja o kojem je računovođa prethodno savjetovao pred poreznim tijelom kad postoje naznake da aranžman možda nema vjerodostojnu osnovu u zakonima i regulativama.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zastrašivanja mogu nastati kad dominantni vlasnik ili vođa poslodavne organizacije vrši značajan utjecaj na oblikovanje određenog poreznog aranžmana, na način koji bi mogao utjecati na odluku računovođe o tome postoji li vjerodostojna osnova u zakonima i regulativama.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zastrašivanja mogu nastati kad se profesionalni računovođa suoči s potencijalnim otkazom zbog stajališta na kojem poslodavna organizacija inzistira u vezi s aranžmanom poreznog planiranja.

280.19. P2. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takvih prijetnji uključuju:

• stupanj transparentnosti u pogledu osnovne poslovne transakcije ili okolnosti, uključujući, ako je primjenjivo, identitet krajnjih korisnika;

• pitanje o tome ima li aranžman poreznog planiranja jasnu ekonomsku svrhu i bit na temelju osnovne poslovne transakcije ili okolnosti;

• vrsta i složenost osnovne poslovne transakcije ili okolnosti;

• složenost ili jasnoća relevantnih poreznih zakona i regulative;

• pitanje o tome zna li profesionalni računovođa ili ima li razloga vjerovati da bi aranžman poreznog planiranja bio u suprotnosti s namjerom relevantnog poreznog zakonodavstva;

• broj uključenih jurisdikcija i vrsta njihovih poreznih režima;

• razina stručnosti i iskustva profesionalnog računovođe u relevantnim poreznim područjima;

• značajnost potencijalnih poreznih ušteda;

• vrsta i značajnost bilo kakvih poticaja koji se nude profesionalnom računovođi za razvoj aranžmana;

• pitanje o tome u kojoj je mjeri profesionalni računovođa svjestan da aranžman poreznog planiranja odražava ustaljenu praksu koju nadležna porezna tijela nisu osporila;

• pitanje o tome postoji li pritisak na profesionalnog računovođu;

• stupanj hitnosti u implementaciji aranžmana poreznog planiranja;

• pitanje o tome je li riječ o aranžmanu poreznog planiranja koji se koristi za više klijenata s malo izmjena zbog specifičnih okolnosti poslodavne organizacije;

• organizacijska kultura poslodavne organizacije.

280.19. P3. Primjeri radnji koje bi mogle eliminirati takve prijetnje uključuju:

• Savjetovanje poslodavne organizacije da strukturira aranžman poreznog planiranja tako da bude u skladu s postojećim poreznim tumačenjem ili odlukom koju su donijela nadležna porezna tijela.

• Pribavljanje prethodnog mišljenja od nadležnih poreznih ili drugih tijela, ako je to moguće.

• Savjetovanje menadžmenta da ne provede aranžman poreznog planiranja.

280.19. P4. Primjeri radnji koje bi mogle biti zaštitne mjere za rješavanje takvih prijetnji uključuju:

• Utvrđivanje identiteta krajnjih korisnika.

• Savjetovanje poslodavne organizacije da strukturira aranžman poreznog planiranja tako da se bolje uskladi s temeljnom ekonomskom svrhom i biti (engl. substance).

• Savjetovanje poslodavne organizacije da strukturira aranžman poreznog planiranja na temelju ustaljene prakse koja trenutačno ne podliježe preispitivanju od strane nadležnih poreznih tijela ili za koju se zna da su je prihvatila nadležna porezna tijela.

• Savjetovanje s pravnim savjetnikom ili drugim stručnjakom unutar ili izvan poslodavne organizacije u relevantnim poreznim područjima.

• Pribavljanje mišljenja od primjereno kvalificiranog stručnjaka (kao što je pravni savjetnik ili drugi profesionalni računovođa) o tumačenju relevantnih poreznih zakona i regulative koji se primjenjuju na određene okolnosti.

• Uključivanje poreznog stručnjaka, koji na drugi način nije uključen u aktivnost poreznog planiranja, za pregled svih obavljenih radova ili zaključaka do kojih je profesionalni računovođa došao u vezi s aranžmanom poreznog planiranja.

• Osiguravanje da poslodavna organizacija pruži potpunu transparentnost o aranžmanu poreznog planiranja nadležnim poreznim tijelima, uključujući ciljeve, poslovne i pravne aspekte te krajnje korisnike aranžmana poreznog planiranja.

280.19. P5. Primjeri koraka koje profesionalni računovođa može poduzeti kako bi utvrdio identitet krajnjih korisnika uključuju:

• Postavljanje upita menadžmentu i drugima unutar ili izvan poslodavne organizacije uzimajući u obzir načelo povjerljivosti.

• Pregled poreznih evidencija, financijskih izvještaja i drugih relevantnih korporativnih evidencija poslodavne organizacije.

• Istraživanje relevantnih javnih evidencija.

Priopćavanje osnove preporuke ili savjeta o poreznom planiranju

Z280.20. Profesionalni računovođa mora objasniti menadžmentu i, ako je primjereno, onima koji su zaduženi za upravljanje osnovu na kojoj je računovođa preporučio ili na drugi način savjetovao poslodavnu organizaciju o aranžmanu poreznog planiranja.

Neslaganje oko aranžmana poreznog planiranja

Z280.21. Ako se profesionalni računovođa ne slaže s neposredno nadređenom ili drugom odgovornom osobom unutar poslodavne organizacije da aranžman poreznog planiranja koji bi poslodavna organizacija željela realizirati ima vjerodostojnu osnovu, računovođa mora:

(a) obavijestiti neposredno nadređenu ili drugu odgovornu osobu unutar poslodavne organizacije i, ako je primjereno, one koji su zaduženi za upravljanje, o procjeni računovođe;

(b) obavijestiti ih o mogućim posljedicama realizacije aranžmana; i

(c) savjetovati im da ne realiziraju aranžman.

Z280.22. Ako neposredno nadređena ili druga odgovorna osoba unutar poslodavne organizacije odluči realizirati aranžman poreznog planiranja, unatoč suprotnom savjetu profesionalnog računovođe, računovođa mora razmotriti:

(a) poduzimanje koraka kako bi se detalji aranžmana i razlike u stajalištima komunicirali sljedećoj višoj razini ovlaštenog tijela unutar poslodavne organizacije i, ako je primjereno, onima koji su zaduženi za upravljanje;

(b) savjetovanje poslodavnoj organizaciji da u cijelosti objavi aranžman nadležnim poreznim tijelima; i

(c) priopćavanje detalja aranžmana i razlike u stajalištima vanjskom revizoru poslodavne organizacije, ako postoji.

280.22. P1. U svjetlu odgovora neposredno nadređene ili druge odgovorne osobe unutar poslodavne organizacije na savjet profesionalnog računovođe, računovođa također može razmotriti postoji li potreba za davanjem otkaza u poslodavnoj organizaciji.

280.22. P2. Mnoge poslodavne organizacije uspostavile su protokole i postupke u vezi s internim postavljanjem etičkih ili drugih pitanja. Ti protokoli i postupci uključuju, na primjer, etičku politiku ili interni mehanizam za zviždače. Takvi protokoli i postupci mogli bi omogućiti anonimno prijavljivanje predmeta putem predviđenih kanala.

Dokumentacija

280.23. P1. Prilikom obavljanja aktivnosti poreznog planiranja, profesionalni računovođa potiče se pravodobno dokumentirati:

• svrhu, okolnosti i sadržaj aranžmana poreznog planiranja;

• identitet krajnjih korisnika;

• vrstu bilo kakvih neizvjesnosti;

• analizu računovođe, razmatrane smjerove djelovanja, donesene prosudbe i zaključke donesene u savjetovanju poslodavne organizacije o razvoju aranžmana poreznog planiranja;

• rezultate razgovora s osobom koja je neposredno nadređena računovođi i primjerenim razinama menadžmenta, onima koji su zaduženi za upravljanje i drugim stranama;

• odgovor osobe koja je neposredno nadređena računovođi, menadžmenta i, ako je primjenjivo, onih koji su zaduženi za upravljanje na savjet računovođe;

• svako neslaganje s osobom koja je neposredno nadređena računovođi, menadžmentom i, ako je primjenjivo, onima koji su zaduženi za upravljanje.

280.23. P2. Priprema takve dokumentacije pomaže računovođi pri:

• razmatranju reputacijskih, komercijalnih i širih gospodarskih posljedica koje bi mogle proizaći iz načina na koji bi dionici mogli gledati na aranžman;

• izradi analize činjenica, okolnosti, relevantnih poreznih zakona i regulative te svih napravljenih ili promijenjenih pretpostavki;

• evidentiranju osnove za profesionalne prosudbe u vrijeme kad su donesene ili promijenjene;

• davanju potpore stajalištu ako mjerodavna porezna tijela osporavaju aranžman poreznog planiranja;

• dokazivanju da je računovođa postupio(la) u skladu s odredbama u ovom odjeljku.

3. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI

ODJELJAK 380.

USLUGE POREZNOG PLANIRANJA

Uvod

380.1. Profesionalni računovođe dužni su se pridržavati temeljnih načela i primjenjivati konceptualni okvir naveden u odjeljku 120. kako bi identificirali, procijenili i razriješili prijetnje.

380.2. Pružanje usluga poreznog planiranja može stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela temeljem osobnog interesa, samoprovjere, zagovaranja ili zastrašivanja.

380.3. U ovom se odjeljku uspostavljaju zahtjevi i materijali za primjenu relevantni za primjenu konceptualnog okvira u vezi s pružanjem usluga poreznog planiranja. Ovaj odjeljak također zahtijeva od profesionalnog računovođe da se pridržava relevantnih poreznih zakona i regulative prilikom pružanja takvih usluga.

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

Uloga profesionalnih računovođa u javnom interesu u vezi s uslugama poreznog planiranja

380.4. P1. Profesionalni računovođe imaju važnu ulogu u poreznom planiranju pružajući svojom stručnošću i iskustvom pomoć klijentima u ispunjavanju njihovih ciljeva poreznog planiranja uz pridržavanje poreznih zakona i regulative. Na taj način računovođe pomažu olakšati djelotvornije i učinkovitije funkcioniranje poreznog sustava neke jurisdikcije, što je u javnom interesu.

380.4. P2. Klijenti imaju pravo organizirati svoje poslove u svrhu poreznog planiranja. Iako postoje različiti načini za postizanje takvih svrha, klijenti imaju odgovornost platiti porez kako je određeno relevantnim poreznim zakonima i regulativama. U tom smislu, uloga profesionalnih računovođa je da iskoriste svoju stručnost i iskustvo kako bi pomogli svojim klijentima u postizanju ciljeva poreznog planiranja i ispunjavanju poreznih obveza. Međutim, kad računovođe pružaju takvu pomoć, to može uključivati određene aranžmane za smanjenje poreza koji, iako nisu zabranjeni poreznim zakonima i regulativama, mogu stvoriti prijetnju pridržavanju temeljnih načela.

380.4. P3. Za konačno rješenje pitanja o tome je li aranžman poreznog planiranja u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama nadležan je tribunal, sud ili drugo primjereno ovlašteno tijelo.

Opis usluga poreznog planiranja

380.5. P1. Usluge poreznog planiranja su savjetodavne usluge oblikovane kako bi pomogle klijentu, bilo pojedincu ili subjektu, u planiranju ili strukturiranju poslova klijenta na porezno učinkovit način.

380.5. P2. Usluge poreznog planiranja obuhvaćaju širok raspon tema ili područja. Primjeri takvih usluga uključuju:

• Savjetovanje pojedinca da strukturira svoje porezne poslove radi postizanja ciljeva ulaganja, umirovljenja ili planiranja nekretnina.

• Savjetovanje pojedinog poduzetnika o strukturiranju njegovog vlasništva i prihoda od poslovanja radi smanjenja ukupnih poreza.

• Savjetovanje subjekta o strukturiranju njegovih međunarodnih operacija radi smanjenja ukupnih poreza.

• Savjetovanje o strukturiranju ugovora o transfernim cijenama, uzimajući u obzir porezne smjernice o transfernim cijenama.

• Savjetovanje o korištenju gubitaka na porezno učinkovit način.

• Savjetovanje subjekta o strukturiranju njegove strategije raspodjele kapitala na porezno učinkovit način.

• Savjetovanje subjekta o strukturiranju njegove strategije naknada za više izvršne direktore kako bi se optimizirale porezne olakšice.

380.5. P3. Usluge poreznog planiranja ne uključuju usluge koje se općenito nazivaju porezna usklađenost ili porezna priprema, a to su usluge koje pomažu klijentu u ispunjavanju klijentovih obveza podnošenja poreznih prijava, izvješćivanja, plaćanja i drugih obveza sukladno poreznim zakonima i regulativama. Međutim, ako porezna usluga obuhvaća i porezno planiranje i poreznu usklađenost, dio koji se odnosi na porezno planiranje uređen je ovim odjeljkom.

380.5. P4. Ovaj se odjeljak primjenjuje bez obzira na vrstu klijenta, uključujući i to je li riječ o subjektu od javnog interesa.

Povezane usluge

380.6. P1. Mogu postojati okolnosti u kojima je profesionalni računovođa angažiran za pružanje povezane usluge klijentu koja se temelji na ili je povezana s aranžmanom poreznog planiranja koji je razvio klijent ili treća strana – pružatelj usluge. U takvim okolnostima odredbe ovog odjeljka primjenjuju se na osnovni aranžman poreznog planiranja.

380.6. P2. Primjeri takvih povezanih usluga uključuju:

• pomoć klijentu u rješavanju spora s poreznom upravom o aranžmanu poreznog planiranja;

• zastupanje klijenta u upravnim ili sudskim postupcima u vezi s aranžmanom poreznog planiranja;

• implementacija aranžmana poreznog planiranja za klijenta;

• savjetovanje klijenta o stjecanju gdje procjena ovisi o aranžmanu poreznog planiranja koji je uspostavio ciljni subjekt;

• savjetovanje klijenta o planiranju poslova vezanih za nekretnine na temelju aranžmana poreznog planiranja uspostavljenog za poslovanje klijenta.

Pridržavanje zakona i regulativa

380.7. P1. Ovaj odjeljak ne bavi se utajom poreza koja je nezakonita.

Zakoni i regulativa protiv izbjegavanja poreza

Z380.8. Ako postoje zakoni i regulativa, uključujući one koji bi se mogli smatrati pravilima protiv izbjegavanja poreza, koji ograničavaju ili zabranjuju određene aranžmane poreznog planiranja, profesionalni računovođa mora steći razumijevanje tih zakona i regulative i savjetovati klijenta da ih se pridržava prilikom pružanja usluga poreznog planiranja.

Nepridržavanje poreznih zakona i regulative

380.8. P1. Ako tijekom pružanja usluga poreznog planiranja profesionalni računovođa postane svjestan utaje poreza ili sumnje na utaju poreza ili drugog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje poreznih zakona i regulative od strane klijenta, menadžmenta, osoba zaduženih za upravljanje ili drugih pojedinaca koji rade za klijenta ili pod njegovim vodstvom, primjenjuju se zahtjevi i materijali za primjenu navedeni u odjeljku 360.

Odgovornosti menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje

380.9. P1. U vezi s poreznim planiranjem, menadžment, uz nadzor onih koji su zaduženi za upravljanje, ima niz odgovornosti, uključujući:

• osiguravanje da se porezni poslovi klijenta vode u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama;

• vođenje svih poslovnih knjiga i evidencija te implementacija sustava internih kontrola potrebnih kako bi se klijentu omogućilo ispunjavanje obveze usklađenosti s poreznim propisima;

• stavljanje na raspolaganje svih činjenica i drugih relevantnih informacija potrebnih kako bi se profesionalnom računovođi omogućilo obavljanje usluge poreznog planiranja;

• angažiranje stručnjaka za savjetovanje o relevantnim aspektima aranžmana poreznog planiranja;

• odlučivanje o prihvaćanju i provedbi preporuke ili savjeta profesionalnog računovođe o aranžmanu poreznog planiranja;

• odobravanje podnošenja poreznih prijava klijenta i osiguravanje pravodobnog rješavanja svih pitanja koja su postavila nadležna porezna tijela;

• objavljivanje relevantnim poreznim tijelima sukladno poreznim zakonima i regulativi ili ako su objavljivanja potrebna za potporu poreznom stajalištu, uključujući pojedinosti o svim aranžmanima poreznog planiranja;

• primjereno objavljivanje porezne strategije, politika ili drugih pitanja povezanih s porezom u financijskim izvještajima ili drugim relevantnim javnim dokumentima u skladu s primjenjivim zahtjevima za izvještavanje;

• osiguravanje da su klijentovi aranžmani poreznog planiranja u skladu sa svim javno objavljenim poreznim strategijama ili politikama.

Odgovornosti svih profesionalnih računovođa

Z380.10. Kao dio pružanja usluge poreznog planiranja, profesionalni računovođa mora steći razumijevanje vrste angažmana, uključujući:

(a) poznavanje i razumijevanje klijenta, njegovih vlasnika, menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje i njegovih poslovnih aktivnosti;

(b) svrhe, činjenica i okolnosti aranžmana poreznog planiranja; i

(c) relevantnih poreznih zakona i regulativa.

380.10. P1. Zahtjevi i materijali za primjenu u odjeljku 320. primjenjuju se u odnosu na prihvaćanje klijenta i angažmana.

380.10. P2. Profesionalni računovođa može biti angažiran pružiti drugo mišljenje o aranžmanu poreznog planiranja. Osim odredbi u ovom odjeljku, u takvim se okolnostima primjenjuju i zahtjevi i materijali za primjenu u odjeljku 321.

380.11. P1. Od profesionalnog računovođe očekuje se da pri pružanju usluge poreznog planiranja primjenjuje profesionalnu kompetentnost i dužnu pažnju u skladu s pododjeljkom 113. Od računovođe se također očekuje da ima ispitivački um i koristi profesionalnu prosudbu u skladu s odjeljkom 120. kad razmatra specifične činjenice i okolnosti koje se odnose na uslugu poreznog planiranja.

Osnova za preporuku ili drugo savjetovanje o aranžmanu poreznog planiranja

Z380.12. Profesionalni računovođa mora preporučiti ili na drugi način savjetovati klijenta o aranžmanu poreznog planiranja samo ako je računovođa utvrdio da postoji vjerodostojna osnova u zakonima i regulativama za aranžman.

380.12. P1. Utvrđivanje postoji li vjerodostojna osnova uključuje profesionalnu prosudbu profesionalnog računovođe. Ova će se odluka razlikovati od jurisdikcije do jurisdikcije na temelju relevantnih zakona i regulative u to vrijeme.

380.12. P2. Ako profesionalni računovođa utvrdi da aranžman poreznog planiranja nema vjerodostojnu osnovu u zakonima i regulativama, točka Z380.12. ne sprječava računovođu da klijentu objasni logiku računovođe koju je koristio za utvrđivanje ili savjetovanje o alternativnom aranžmanu koji ima vjerodostojnu osnovu.

380.12. P3. Točka Z380.12. također ne sprječava da profesionalni računovođa bude angažiran od strane klijenta ili da na drugi način pomogne klijentu popraviti ili ispraviti aranžman poreznog planiranja koji nema vjerodostojnu osnovu. Takva vrsta usluge je povezana usluga, kako je opisano u točkama 380.6., P1 i P2. To uključuje, na primjer:

• pomaganje klijentu u restrukturiranju aranžmana poreznog planiranja kako bi se postigla vjerodostojna osnova u sklopu usluge rješavanja poreznih sporova;

• usuglašavanje s klijentom vezano za primjerene izmjene aranžmana poreznog planiranja kako bi se postigla vjerodostojna osnova u sklopu zastupanja stranke u upravnom ili sudskom postupku.

380.12. P4. Primjeri radnji koje profesionalni računovođa može poduzeti kako bi utvrdio postoji li vjerodostojna osnova u vezi s određenim aranžmanom poreznog planiranja uključuju:

• pregledavanje relevantnih činjenica i okolnosti, uključujući ekonomsku svrhu i bit aranžmana;

• procjena razumnosti bilo kakvih pretpostavki;

• pregledavanje relevantnih poreznih zakona;

• pregledavanje zakonodavnih postupaka koji raspravljaju o namjeri relevantnih poreznih zakona;

• pregledavanje relevantne literature kao što su sudske odluke, stručni ili industrijski časopisi te odluke ili smjernice poreznih tijela;

• razmatranje pitanja o tome je li osnova upotrijebljena za predloženi aranžman ustaljena praksa koju nadležna porezna tijela nisu osporila;

• razmatranje vjerojatnosti bi li nadležna porezna tijela prihvatila predloženi aranžman ako bi se otkrile sve relevantne činjenice i okolnosti;

• savjetovanje s pravnim savjetnikom ili drugim stručnjacima unutar ili izvan društva profesionalnog računovođe o tome kakvo bi moglo biti razumno tumačenje relevantnih zakona i regulative;

• savjetovanje s nadležnim poreznim tijelima, ako je primjenjivo.

Z380.13. Ako tijekom angažmana profesionalni računovođa postane svjestan okolnosti koje bi mogle utjecati na prethodno utvrđivanje vjerodostojne osnove, računovođa mora ponovno procijeniti valjanost te osnove.

Razmatranje cjelokupne preporuke ili savjeta o poreznom planiranju

Z380.14. Povrh utvrđivanja postojanja vjerodostojne osnove za aranžman poreznog planiranja, profesionalni računovođa mora koristiti profesionalnu prosudbu i razmatrati reputacijske, komercijalne i šire ekonomske posljedice koje bi mogle proizaći iz načina na koji bi dionici mogli gledati na aranžman.

380.14. P1. Reputacijske i komercijalne posljedice mogu se odnositi na osobne ili poslovne implikacije za klijenta ili implikacije na ugled klijenta i profesije zbog dugotrajnog spora s nadležnim poreznim ili drugim tijelima. Implikacije za klijenta mogu uključivati negativan publicitet, troškove, novčane kazne ili druge kazne, gubitak menadžerskog vremena tijekom značajnog razdoblja i potencijalne negativne posljedice za poslovanje klijenta.

380.14. P2. Svjesnost o širim ekonomskim posljedicama mogla bi uzeti u obzir opće razumijevanje profesionalnog računovođe o trenutačnom gospodarskom okruženju i utjecaju aranžmana poreznog planiranja na poreznu osnovicu u nekoj jurisdikciji ili relativne učinke aranžmana na porezne osnovice u više jurisdikcija u kojima klijent posluje.

Z380.15. Ako, nakon razmatranja pitanja navedenih u točki Z380.14, profesionalni računovođa odluči ne preporučiti ili na drugi način savjetovati o aranžmanu poreznog planiranja koji bi klijent želio primijeniti, računovođa mora o tome obavijestiti klijenta i objasniti osnovu za zaključak računovođe.

Aranžmani poreznog planiranja koji uključuju više jurisdikcija

380.16. P1. Mogu postojati okolnosti u kojima profesionalni računovođa postane svjestan da klijent ostvaruje poreznu olakšicu zbog računovodstvenog tretmana iste transakcije u više od jedne jurisdikcije, posebno ako ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između jurisdikcija. U takvim okolnostima, iako klijent može biti u skladu s poreznim zakonima i regulativama svake jurisdikcije, računovođa može savjetovati klijenta da objavi relevantnim poreznim tijelima posebne činjenice i okolnosti te porezne olakšice koje proizlaze iz transakcije u različitim jurisdikcijama.

380.16. P2. Relevantni čimbenici koje profesionalni računovođa može uzeti u obzir pri određivanju hoće li savjetovati klijenta da napravi takvo objavljivanje uključuju:

• značaj poreznih olakšica u relevantnim jurisdikcijama;

• percepcija dionika o klijentu ako su dionicima poznate činjenice i okolnosti;

• pitanje o tome postoje li globalno ili nacionalno prihvaćena načela ili prakse u vezi s otkrivanjem sličnih situacija poreznim tijelima u relevantnim jurisdikcijama.

Okolnosti koje uključuju neizvjesnost

380.17. P1. Pri utvrđivanju postoji li vjerodostojna osnova za aranžman poreznog planiranja, profesionalni računovođa mogao bi se susresti s okolnostima koje dovode do neizvjesnosti u pogledu toga hoće li predloženi aranžman poreznog planiranja biti u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama. Takva neizvjesnost otežava računovođi utvrđivanje postoji li vjerodostojna osnova u zakonima i regulativama za aranžman poreznog planiranja i stoga bi mogla stvoriti prijetnje pridržavanju temeljnih načela.

380.17. P2. Okolnosti koje bi mogle dovesti do neizvjesnosti uključuju:

• poteškoće u uspostavljanju prikladne činjenične osnove;

• poteškoće u uspostavljanju prikladne osnove pretpostavki;

• nedostatak jasnoće u poreznim zakonima i regulativama i njihovom tumačenju, uključujući:

– praznine u poreznim zakonima i regulativama;

– osporavanje prethodnih sudskih presuda;

– kolizija poreznih zakona i regulativa u različitim jurisdikcijama u okolnostima koje uključuju prekogranične transakcije;

– inovativni poslovni modeli koji nisu adresirani važećim poreznim zakonima i regulativama;

– nedavne odluke ili stajališta suda ili poreznih tijela koja dovode u sumnju slične aranžmane poreznog planiranja;

– složenost tumačenja ili primjene poreznih zakona i regulative s tehničkog ili pravnog stajališta;

– nedostatak pravnog presedana, presude ili stajališta;

• nedostatak jasnoće u pogledu ekonomske svrhe i biti aranžmana poreznog planiranja;

• nedostatak jasnoće o krajnjim korisnicima aranžmana poreznog planiranja.

Z380.18. Ako postoji neizvjesnost o tome je li aranžman poreznog planiranja usklađen ili hoće li biti u skladu s relevantnim poreznim zakonima i regulativama, profesionalni računovođa mora neizvjesnost raspraviti s klijentom.

380.18. P1. Rasprava služi u brojne svrhe, uključujući:

• objašnjenje procjene profesionalnog računovođe o tome kolika je vjerojatnost da će nadležna porezna tijela imati stajalište koje podupire aranžman poreznog planiranja ako postoji nedostatak jasnoće u tumačenju relevantnih poreznih zakona i regulative;

• razmatranje svih pretpostavki koje su napravljene prilikom utvrđivanja osnove na kojoj se pruža savjet o poreznom planiranju;

• pribavljanje bilo kakvih dodatnih informacija od klijenta koje bi mogle smanjiti neizvjesnost;

• raspravu o bilo kakvim reputacijskim, komercijalnim ili širim ekonomskim posljedicama u ostvarivanju aranžmana poreznog planiranja;

• raspravu o mogućim mjerama za ublažavanje mogućnosti štetnih posljedica za klijenta, uključujući razmatranje objavljivanja nadležnim poreznim tijelima.

Potencijalne prijetnje koje proizlaze iz pružanja usluge poreznog planiranja

380.19. P1. Pružanje usluge poreznog planiranja klijentu može stvoriti prijetnju po osnovi osobnog interesa, samoprovjere, zagovaranja ili zastrašivanja. Na primjer:

• Prijetnja temeljem samoprovjere može nastati kad je profesionalni računovođa nedavno pružio uslugu procjene vrijednosti klijentu u porezne svrhe, na čiji se ishod zatim oslanja ili je taj ishod ključni ulaz u uslugu poreznog planiranja za klijenta.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad profesionalni računovođa ima izravan financijski interes u klijentu, a računovođa je uključen u oblikovanje aranžmana poreznog planiranja koji utječe na financijsku situaciju klijenta.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zagovaranja mogu nastati kad profesionalni računovođa aktivno promiče određenu poreznu poziciju koju bi klijent trebao zauzeti.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad profesionalni računovođa posjeduje povjerljive informacije dobivene sudjelovanjem računovođe u formuliranju ili izradi nacrta porezne politike, zakona ili regulative za državnu agenciju, a povjerljive informacije bile bi vrijedne računovođi u savjetovanju drugih klijenata o njihovim aranžmanima poreznog planiranja.

• Prijetnja temeljem osobnog interesa može nastati kad profesionalni računovođa prihvati naknadu koja bi se mogla smatrati pretjeranom za angažman za izradu aranžmana poreznog planiranja za koji je tumačenje relevantnih poreznih zakona i regulative neizvjesno ili nejasno.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zagovaranja mogu nastati kad profesionalni računovođa zagovara poziciju klijenta u aranžmanu poreznog planiranja o kojem je računovođa prethodno savjetovao pred poreznim tijelom kad postoje naznake da aranžman možda nema vjerodostojnu osnovu u zakonima i regulativama.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zastrašivanja mogu nastati kad profesionalni računovođa pruža usluge klijentu koji ima značajan utjecaj na oblikovanje određenog poreznog aranžmana, na način koji bi mogao utjecati na odluku računovođe o postojanju vjerodostojne osnove za aranžman u zakonima i regulativama.

• Prijetnje temeljem osobnog interesa i zastrašivanja mogu nastati kad se profesionalnom računovođi prijeti otpuštanjem iz angažmana ili društva u vezi s pozicijom na kojoj klijent inzistira u vezi s aranžmanom poreznog planiranja.

380.19. P2. Čimbenici koji su relevantni za procjenu razine takvih prijetnji uključuju:

• stupanj transparentnosti klijenta, uključujući, ako je primjenjivo, identitet krajnjih korisnika;

• pitanje ima li aranžman poreznog planiranja jasnu ekonomsku svrhu i bit na temelju osnovne poslovne transakcije ili okolnosti;

• vrsta i složenost osnovne poslovne transakcije ili okolnosti;

• složenost ili jasnoća relevantnih poreznih zakona i regulative;

• zna li profesionalni računovođa ili ima razloga vjerovati da bi aranžman poreznog planiranja bio u suprotnosti s namjerom relevantnog poreznog zakonodavstva;

• broj uključenih jurisdikcija i vrste njihovih poreznih režima;

• razina stručnosti i iskustva profesionalnog računovođe u relevantnim poreznim područjima;

• značajnost potencijalnih poreznih ušteda;

• vrsta i iznos naknade za uslugu poreznog planiranja;

• mjera u kojoj je profesionalni računovođa svjestan da aranžman poreznog planiranja odražava ustaljenu praksu koju nadležna porezna tijela nisu osporila;

• postoji li pritisak klijenta ili druge strane na profesionalnog računovođu;

• stupanj hitnosti u implementaciji aranžmana poreznog planiranja;

• pitanje je li riječ o aranžmanu poreznog planiranja koji se koristi za više klijenata s malo izmjena zbog specifičnih okolnosti klijenta;

• poznato prethodno ponašanje ili ugled klijenta, uključujući njegovu organizacijsku kulturu.

380.19. P3. Primjeri radnji koje bi mogle eliminirati takve prijetnje uključuju:

• upućivanje klijenta na stručnjaka izvan društva profesionalnog računovođe koji ima potrebnu stručnost i iskustvo za savjetovanje klijenta o aranžmanu poreznog planiranja;

• savjetovanje klijenta da strukturira aranžman poreznog planiranja tako da bude u skladu s postojećim tumačenjem ili odlukom koju su donijela nadležna porezna tijela;

• pribavljanje prethodnog mišljenja od nadležnih poreznih ili drugih tijela, ako je to moguće;

• savjetovanje klijenta da ne primjenjuje aranžman poreznog planiranja.

380.19. P4. Primjeri radnji koje bi mogle biti zaštitne mjere za rješavanje takvih prijetnji uključuju:

• utvrđivanje identiteta krajnjih korisnika;

• savjetovanje klijenta da strukturira aranžman poreznog planiranja na način da je bolje usklađen s temeljnom ekonomskom svrhom i biti;

• savjetovanje klijenta da strukturira aranžman poreznog planiranja na temelju ustaljene prakse koja trenutačno ne podliježe osporavanju od strane nadležnih poreznih tijela ili za koju se zna da su je prihvatila nadležna porezna tijela;

• savjetovanje s pravnim savjetnikom ili drugim stručnjakom unutar ili izvan društva profesionalnog računovođe u relevantnim poreznim područjima;

• pribavljanje mišljenja od primjereno kvalificiranog stručnjaka (kao što je pravni savjetnik ili drugi profesionalni računovođa) o tumačenju relevantnih poreznih zakona i regulative koji se primjenjuju na određene okolnosti;

• uključivanje primjerenog pregledavatelja koji na drugi način nije uključen u pružanje usluge poreznog planiranja, radi obavljanja pregleda svih obavljenih radova ili zaključaka do kojih je profesionalni računovođa došao u vezi s aranžmanom poreznog planiranja;

• osiguravanje klijentove potpune transparentnosti o aranžmanu poreznog planiranja prema relevantnim poreznim tijelima, uključujući ciljeve, poslovne i pravne aspekte te krajnje korisnike aranžmana poreznog planiranja.

380.19. P5. Primjeri koraka koje profesionalni računovođa može poduzeti kako bi utvrdio identitet krajnjih korisnika uključuju:

• postavljanje upita menadžmentu i drugima unutar klijenta;

• postavljanje upita drugima unutar ili izvan društva koji su imali posla s klijentom, uzimajući u obzir načelo povjerljivosti;

• pregled poreznih evidencija, financijskih izvještaja i drugih relevantnih korporativnih evidencija klijenta;

• postavljanje upita sudskom registru u kojem su klijent ili subjekti unutar njegove pravne strukture inkorporirani vezano za relevantne dioničare;

• istraživanje relevantnih javnih evidencija.

Priopćavanje osnove za preporuku ili savjet o poreznom planiranju

Z380.20. Profesionalni računovođa mora objasniti osnovu na kojoj je klijentu preporučio ili ga je na drugi način savjetovao o aranžmanu poreznog planiranja.

Neslaganje s klijentom

Z380.21. Ako se profesionalni računovođa ne slaže da aranžman poreznog planiranja koji bi klijent želio primijeniti ima vjerodostojnu osnovu, računovođa mora:

(a) obavijestiti klijenta o osnovi procjene računovođe;

(b) obavijestiti klijenta o mogućim posljedicama primjene aranžmana; i

(c) savjetovati klijentu da ne primijeni aranžman.

Z380.22. Ako se klijent odluči realizirati aranžman poreznog planiranja unatoč suprotnom savjetu profesionalnog računovođe, računovođa mora savjetovati klijenta da:

(a) interno priopći primjerenoj razini menadžmenta pojedinosti aranžmana i razlike u stajalištima;

(b) razmotri potpuno objavljivanje aranžmana nadležnim poreznim tijelima; i

(c) razmotri o priopćavanju pojedinosti aranžmana i razlike u stajalištima vanjskom revizoru, ako postoji.

380.22. P1. Kao dio obavještavanja o pitanjima navedenim u točkama Z380.21. i Z380.22., profesionalni računovođa može smatrati prikladnim pokrenuti relevantna pitanja s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom.

Z380.23. U svjetlu odgovora klijenta na savjet profesionalnog računovođe, računovođa mora razmotriti postoji li potreba za povlačenjem iz angažmana i profesionalnog odnosa.

Proizvodi ili aranžmani poreznog planiranja koje je razvila treća strana

Z380.24. Ako klijent angažira profesionalnog računovođu radi savjetovanja o proizvodu ili aranžmanu poreznog planiranja koji je razvila treća strana, računovođa mora:

(a) obavijestiti klijenta o bilo kakvom profesionalnom ili poslovnom odnosu koji računovođa ima s trećom stranom – pružateljem usluga; i

(b) primijeniti odredbe u ovom odjeljku u odnosu na proizvod ili aranžman poreznog planiranja.

Z380.25. Ako profesionalni računovođa preporuči ili uputi klijenta na treću stranu – pružatelja usluga poreznog planiranja, računovođa mora obavijestiti klijenta o svim profesionalnim ili poslovnim odnosima koje računovođa ima s trećom stranom – pružateljem usluga.

380.25. P1. Ako profesionalni računovođa samo preporučuje ili upućuje klijenta na treću stranu – pružatelja usluga poreznog planiranja, odredbe ovog odjeljka se ne primjenjuju.

380.25. P2. Ako profesionalni računovođa primi naknadu za preporuku ili proviziju od treće strane – pružatelja usluga, primjenjuju se odredbe iz odjeljka 330.

Dokumentacija

380.26. P1. Prilikom pružanja usluge poreznog planiranja, profesionalni računovođa potiče se da pravodobno dokumentira:

• svrhu, okolnosti i sadržaj aranžmana poreznog planiranja;

• identitet krajnjih korisnika;

• vrstu bilo kakvih neizvjesnosti;

• analizu računovođe, razmatrane načine djelovanja, donesene prosudbe i zaključke donesene u savjetovanju klijenta o aranžmanu poreznog planiranja;

• rezultate rasprava s klijentom i drugim stranama;

• odgovor klijenta na savjet računovođe;

• svako neslaganje s klijentom.

380.26. P2. Priprema takve dokumentacije pomaže računovođi:

• razmotriti reputacijske, komercijalne i šire gospodarske posljedice koje bi mogle proizaći iz načina na koji bi dionici mogli gledati na aranžman;

• izraditi analizu činjenica, okolnosti, relevantnih poreznih zakona i regulative te svih pretpostavki koje su postavljene ili promijenjene;

• evidentirati osnovu za profesionalne prosudbe u vrijeme kada su donesene ili promijenjene;

• imati potporu za stajalište ako mjerodavna porezna tijela osporavaju aranžman poreznog planiranja;

• dokazati da je računovođa postupio u skladu s odredbama iz ovog odjeljka.

POSLJEDIČNE IZMJENE KODEKSA
(Promjene u odnosu na postojeći Kodeks)

3. DIO – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE
U JAVNOJ PRAKSI

ODJELJAK 321.

DRUGA MIŠLJENJA

…

Zahtjevi i materijali za primjenu

Opće odredbe

…

321.3. P1. Od profesionalnog računovođe moglo bi se zatražiti izdavanje drugog mišljenja o primjeni poreznih zakona i regulativa, te računovodstvenih, revizijskih, izvještajnih ili drugih standarda ili načela na (a) posebne okolnosti ili (b) transakcije poduzete od strane ili u ime trgovačkog društva ili subjekta koji nije postojeći klijent. Prijetnja, na primjer, prijetnja temeljem osobnog interesa pridržavanju načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje, mogla bi nastati ako se drugo mišljenje ne temelji na istim činjenicama koje je imao postojeći računovođa ili računovođa prethodnik ili drugi pružatelj usluga ili ako se temelji na neadekvatnim dokazima.

….

321.3. P3. Primjeri mjera koje bi mogle poslužiti kao zaštitne mjere kod postupanja s prijetnjom temeljem osobnog interesa uključuju:

• uz dopuštenje klijenta, pribavljanje informacija od postojećeg ili prethodnog računovođe ili drugog pružatelja usluga;

• opisivanje ograničenja koja su povezana sa svakim mišljenjem u komunikaciji s klijentom;

• davanje primjerka mišljenja postojećem ili prethodnom računovođi ili drugom pružatelju usluga.

Ako subjekt odbije dati dopuštenje za komuniciranje

Z321.4. Ako subjekt koji traži drugo mišljenje od profesionalnog računovođe odbije dati dopuštenje računovođi za komuniciranje s postojećim ili prethodnim računovođom ili drugim pružateljem usluga, računovođa mora razmotriti može li dati traženo drugo mišljenje.

…

 

DATUM STUPANJA NA SNAGU

• Odjeljak 280. stupit će na snagu za aktivnosti poreznog planiranja koje počinju nakon 30. lipnja 2025.

• Odjeljak 380. i posljedične izmjene odjeljka 321. stupit će na snagu za usluge poreznog planiranja koje počinju nakon 30. lipnja 2025.

Prijelazna odredba

Za usluge ili aktivnosti poreznog planiranja započete prije gore navedenog datuma stupanja na snagu, takve usluge ili aktivnosti mogu se nastaviti i dovršiti u skladu s postojećim odredbama Kodeksa.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_04_68_877.html