NN 64/2025 (4.4.2025.), Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te stjecanja nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske

826

Na temelju članka 40., a u vezi s člancima 18., 22., 23., 24., 25., 26., 28., 38. i 39. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 155/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. travnja 2025. donijela

UREDBU

O POSTUPCIMA KOJI PRETHODE SKLAPANJU PRAVNIH POSLOVA RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE U SVRHU PRODAJE, RAZVRGNUĆA SUVLASNIČKE ZAJEDNICE, ZAMJENE, DAVANJA U ZAKUP ILI NAJAM TE STJECANJA NEKRETNINA I DRUGIH STVARNIH PRAVA U KORIST
REPUBLIKE HRVATSKE

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Uredbom uređuju se postupci raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam, a kojima sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 155/23., u daljnjem tekstu: Zakon) raspolažu županije, gradovi sjedišta županije, veliki gradovi, društvo Državne nekretnine d.o.o., ministarstvo nadležno za državnu imovinu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Vlada Republike Hrvatske te postupci u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na postupke davanja u zakup i kupoprodaju poslovnih prostora propisanim zakonom kojim se uređuje zakup i kupoprodaja poslovnog prostora.

(3) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: nekretnine) na koje se primjenjuje ova Uredba su neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine, stanovi i poslovni prostori, kamp, neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretnine pod posebnim načinom upravljanja, nekretnine od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, a na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske.

(4) Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, pod uvjetom da pravo upravljanja nije posebnim zakonom ili drugim aktom povjereno drugom tijelu.

(5) Građevinom sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine smatra se:

– građevina izgrađena na nekretnini na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, na temelju ili bez odgovarajućeg akta gradnje, odnosno za koju je ishođeno rješenje o izvedenom stanju, s pripadajućim zemljištem za redovitu uporabu te građevine, a koja u naravi ne predstavlja stan ili poslovni prostor

– ruševina i napuštena građevina, s pripadajućim zemljištem za redovitu uporabu tih građevina, je građevina izgrađena na nekretnini na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske i koja je izgubila svoju prvotnu namjenu i više se ne koristi.

(6) Stanovima i poslovnim prostorima, smatraju se:

– stanovi

– poslovni prostori

– drugi posebni dijelovi nekretnina koji predstavljaju samostalnu uporabnu prostoriju,

– druge stambene jedinice koje predstavljaju kuće u nizu i druge kuće u kojima se nalazi samo jedan ili više posebnih dijelova koji služe za stanovanje, u naravi stanovi

a na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, zajedno sa zemljištem nužnim za redovitu uporabu zgrade.

(7) Kampom se smatra zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskom području, na poljoprivrednom zemljištu odnosno u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane propisom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište.

(8) Nekretninom od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku smatra se nekretnina od čije se uporabe, korištenja ili raspolaganja može očekivati značajna korist za Republiku Hrvatsku i nekretnine koje služe za ispunjenje obveza Republike Hrvatske, a koje su Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđene nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

(9) Nekretninom pod posebnim načinom upravljanja smatra se nekretnina koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 40/92.), odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94. i 35/94.) i nekretnina koje su pod zabranom raspolaganja na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91.)

(10) Neprocijenjenim građevinskim zemljištem smatra se nekretnina koja je neprocijenjeno građevinsko zemljište, u smislu zakona kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište i na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske.

(11) Nadležno tijelo u smislu ove Uredbe je tijelo koje sukladno članku 12. stavcima 1. i 2. Zakona upravlja, odnosno kojemu su povjereni poslovi upravljanja nekretninama.

Članak 2.

Na postupke raspolaganja nekretninama propisanim ovom Uredbom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe i pravila kojima se uređuju državne potpore.

Članak 3.

(1) Nadležno tijelo može raspolagati nekretninom putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom u skladu s odredbama Zakona i ove Uredbe, primjenom onog oblika raspolaganja koji je najpovoljniji za Republiku Hrvatsku, i to samo ako smatra da je raspolaganje nekretninom u interesu Republike Hrvatske.

(2) Fizičke ili pravne osobe mogu nadležnom tijelu iskazati interes za stjecanje prava vlasništva ili drugog prava na nekretnini, odnosno mogu nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom ako smatraju da ispunjavaju za to propisane uvjete.

(3) Iskaz interesa, odnosno zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom iz stavka 2. ovoga članka ne obvezuju nadležno tijelo raspolagati nekretninom niti ga obvezuje raspolagati na način kako je to predloženo u iskazu interesa, odnosno zahtjevu za neposredno raspolaganje, ako predloženi način raspolaganja nije u interesu Republike Hrvatske.

(4) Uz iskaz interesa, odnosno zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom prilaže se:

1. zemljišnoknjižni izvadak i povijesni zemljišnoknjižni izvadak od 1945., odnosno od osnivanja zemljišne knjige, iz ručno vođenih zemljišnih knjiga, izdani od nadležnog zemljišno-knjižnog odjela, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva

2. posjedovni list, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva

3. preslika katastarskog plana, ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva

4. lokacijska informacija, ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva

5. potvrda o tome je li podnijet zahtjev za povrat bivših vlasnika, sukladno zakonu kojim se određuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine izdana na temelju povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka od 1945. iz ručno vođenih zemljišnih knjiga

6. očitovanje trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. nalazi li se nekretnina unutar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, ne starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, za raspolaganje stanom ili poslovnim prostorom putem prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene ili stjecanja stana ili poslovnog prostora, uz iskaz interesa, odnosno zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom prilaže se dokumentacija iz stavka 4., podstavaka 1. i 5. ovoga članka, a kod raspolaganja stanom ili poslovnim prostorom putem najma, odnosno zakupa, prilaže se dokumentacija iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka kada je istu moguće pribaviti te dokumentacija iz stavka 4. podstavka 5. ovoga članka.

(6) Kada je to potrebno zbog specifičnog položaja nekretnine ili drugih razloga, nadležno tijelo će pored dokumentacije iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, pribaviti i:

1. očitovanje upravitelja javne ceste nalazi li se nekretnina unutar postojeće trase državne ceste i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće državne ceste i u kojem dijelu, i/ili

2. očitovanje jedinica lokalne samouprave predstavlja li nekretnina nerazvrstanu cestu, i/ili

3. očitovanje trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d. o. o. nalazi li se nekretnina unutar postojeće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu, i/ili

4. očitovanje Hrvatskih voda predstavlja li nekretnina javno vodno dobro odnosno je li u zonama sanitarne zaštite izvorišta, i/ili

5. očitovanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nalazi li se nekretnina unutar granica pomorskog dobra, i/ili

6. očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju je li nekretnina utvrđena kao procijenjena imovina u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, i/ili

7. očitovanje Ministarstva turizma i sporta, ukoliko je nekretnina prostorno planskom dokumentacijom definirana kao zona za obavljanje turističke djelatnosti te je utvrđena procijenjena tržišna vrijednost nekretnine u iznosu višem od 1.500.000,00 eura i/ili

8. odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice u svrhu formiranja nove čestice s kojom je moguće raspolagati, i/ili

9. po potrebi i očitovanja drugih tijela u vezi s utvrđivanjem činjenica o mogućnosti raspolaganja nekretninom.

(7) Na temelju dokumentacije iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka, nadležno tijelo mora utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za raspolaganje nekretninom, i to:

– da se radi o nekretnini iz članka 11. Zakona u odnosu na koju su nadležnom tijelu povjereni poslovi upravljanja nekretninom

– ako se nekretnina nalazi na području posebne državne skrbi, da se ne radi o nekretnini kojom upravlja Ministarstvo u smislu članka 3. stavka 1. Zakona

– da se ne radi o nekretnini kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe kojima je ona član ili osnivač u smislu članka 3. stavka 2. Zakona

– da nekretnina nije predmet zahtjeva za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinom oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine

– da u zemljišnim knjigama na nekretnini koja je predmet raspolaganja ne postoji upisana zabilježba spora ili drugog postupka čiji bi ishod mogao utjecati na vlasništvo nekretnine

– da se ne radi o nekretnini na kojoj se obavlja djelatnost za koje se temeljem posebnog zakona daje koncesija ili se te nekretnine daju u koncesiju za gospodarsko korištenje

– da se ne radi o nekretnini na kojoj se planira izgradnja objekata za koje se može provesti izvlaštenje za koje je zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske

kao i odlučiti o primjeni onog oblika raspolaganja nekretninom koji je najpovoljniji za Republiku Hrvatsku i koji je u interesu Republike Hrvatske.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. podstavka 4. ovoga članka, nekretninom je moguće raspolagati davanjem u najam ili zakup u slučaju kada je nekretnina koja je upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske predmet zahtjeva za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, kao i u slučaju kada je u zemljišnim knjigama upisana zabilježba spora ili drugog postupka čiji ishod bi mogao utjecati na vlasništvo nekretnine, ali samo do pravomoćnog okončanja tih postupaka.

(9) Ako se utvrdi da se radi o nekretnini na kojoj je planirana izgradnja građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno istraživanje ili eksploatacija ugljikovodika, istom će raspolagati Ministarstvo isključivo na način propisan člankom 35. Zakona.

(10) Nadležno tijelo ne smije raspolagati nekretninama za koje je podnesen zahtjev za dodjelu na uporabu te nekretnine za potrebe smještaja tijela državne uprave ili drugih tijela koja su proračunski korisnici državnog proračuna Republike Hrvatske te drugih subjekata iz članka 32. stavka 4. Zakona.

(11) Ako je u zemljišnoknjižnom ulošku u koji je upisana nekretnina koja je predmet raspolaganja vidljivo postojanje aktivne plombe, nadležno tijelo će prije raspolaganja nekretninom zatražiti od nadležnog državnog odvjetništva očitovanje o sadržaju tog prijedloga za upis, a koji još nije riješen, radi utvrđenja mogućnosti raspolaganja nekretninom.

(12) Ako je na nekretnini koja je predmet raspolaganja zabilježeno pravo prvokupa ili je pravo prvokupa određeno po posebnom zakonu, nadležno tijelo moći će raspolagati nekretninom nakon što sukladno odredbama posebnog zakona utvrdi da se ovlaštenici neće koristiti svojim pravom prvokupa.

(13) U slučaju kada nadležno tijelo utvrdi da se radi o nekretnini kojom prema posebnim propisima upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe kojima je ona član ili osnivač, proslijedit će bez odgode zahtjev sa cjelokupnom dokumentacijom na nadležno postupanje tom drugom tijelu ili pravnoj osobi.

(14) U slučaju kada su posebnim zakonom propisani drugi uvjeti za raspolaganje nekretninom, nekretninom se može raspolagati tek po ispunjenju tih uvjeta.

Članak 4.

(1) Nadležno tijelo ne može raspolagati nekretninom koja je uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske sve do pravomoćnosti rješenja o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja i plaćanja obračunate naknade za izdvajanje sukladno zakonu kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem ili do plaćanja obračunate naknade za izdvajanje kada je do izdvajanja došlo temeljem zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem.

(2) U postupku izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, nadležno tijelo postupit će sukladno odredbama zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem.

(3) Prije pokretanja postupka izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka, nadležno tijelo zatražit će očitovanje trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. o uključenosti nekretnine koja je predmet zahtjeva u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske.

(4) Ako je nekretnina uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, nadležno tijelo zatražit će od trgovačkog društva Hrvatske šume d. o. o. privremeni obračun naknade za izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske te očitovanje postoje li zapreke za izdvajanje i daljnje raspolaganje predmetnom nekretninom.

(5) Ako se nekretninom raspolaže putem javnog natječaja, nadležno tijelo mora u javnom pozivu naznačiti iznos naknade za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, a postupak izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka u korist najpovoljnijeg ponuditelja pokreće se na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i raspolaganju nekretninom.

(6) Ako se nekretninom raspolaže neposrednom pogodbom nadležno tijelo će postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka na temelju odluke o raspolaganju nekretninom, a uz prethodnu obavijest podnositelju zahtjeva o privremenom obračunu iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Ugovor o raspolaganju nekretninom sklopit će se nakon što rješenje o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske postane pravomoćno i nakon što najpovoljniji ponuditelj, odnosno podnositelj zahtjeva kod neposrednog raspolaganja nekretninom plati obračunatu naknadu za izdvajanje te će nadležno tijelo prije sklapanja ugovora ishoditi očitovanje ministarstva nadležnog za šumarstvo o pravomoćnosti rješenja o izdvajanju i plaćanju naknade za izdvajanje.

Članak 5.

(1) Kada nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom i da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske, a prije svakog raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske, izvršit će se procjena tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje procjena vrijednosti nekretnina, a u slučaju raspolaganja nekretninama davanjem u zakup ili najam, izvršit će se i procjena vrijednosti naknade sukladno propisu kojim se uređuje područje procjene vrijednosti nekretnina.

(2) Procjenu tržišne vrijednosti nekretnina iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima je uređeno područje procjena vrijednosti nekretnina, a po provedenom postupku javne nabave sukladno propisu kojim se uređuje javna nabava.

(3) Nadležna tijela dužna su ishoditi mišljenje o usklađenosti procjembenih elaborata iz stavka 1. ovoga članka s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina na način propisan Zakonom.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada je Zakonom propisan drukčiji način određivanja visine zakupnine ili najamnine ili ako je visina zakupnine ili najamnine određena posebnim propisom, nadležna tijela nisu dužna izvršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja niti procjenu zakupnine, odnosno najamnine sukladno propisu kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.

(5) Troškove izrade procjembenog elaborata iz stavka 1. ovoga članka i trošak izrade energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet raspolaganja putem javnog natječaja prethodno snosi nadležno tijelo te je najpovoljniji ponuditelj s kojim se sklapa ugovor po provedenom javnom natječaju dužan nadoknaditi navedene troškove nadležnom tijelu, dok za nekretninu koja je predmet raspolaganja neposrednom pogodbom navedene troškove snosi podnositelj zahtjeva.

(6) Troškove objave javnog natječaja snosi nadležno tijelo.

Članak 6.

(1) Odluku o pokretanju postupka raspolaganja i/ili odluku o raspolaganju nekretninom neposrednom pogodbom donosi gradonačelnik, gradsko vijeće, župan, županijska skupština, društvo Državne nekretnine d. o. o., ministar nadležan za poslove državne imovine (u daljnjem tekstu: ministar) ili Vlada Republike Hrvatske, ovisno o utvrđenoj tržišnoj vrijednosti nekretnine ili naknade sukladno odredbama članka 5. ove Uredbe i odredbama Zakona.

(2) Odluku o raspolaganju nekretninom temeljem provedenog javnog natječaja donosi gradonačelnik, gradsko vijeće, župan, županijska skupština, društvo Državne nekretnine d. o. o., ministar nadležan za poslove državne imovine (u daljnjem tekstu: ministar) ili Vlada Republike Hrvatske, ovisno o visini tržišne vrijednosti nekretnine postignute na javnom natječaju.

(3) Kada se radi o sklapanju pravnog posla raspolaganjem nekretninama za koje se utvrđuje naknada, nadležnost za donošenje odluka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se temeljem cjelokupne utvrđene naknade za cijelo razdoblje na koje se pravni posao sklapa.

(4) Kada zbog utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine odluku o pokretanju postupka raspolaganja i/ili odluku o raspolaganju nekretninom donosi Vlada Republike Hrvatske, poslove pripreme odluka Vlade Republike Hrvatske provodi Ministarstvo.

(5) Sredstva od raspolaganja nekretninom dijele se sukladno Zakonu.

(6) Ugovor o raspolaganju nekretninom u ime Republike Hrvatske potpisuje gradonačelnik kada odluku o raspolaganju nekretninom donosi gradonačelnik, odnosno gradsko vijeće, župan kada odluku o raspolaganju donosi župan, odnosno županijska skupština, ovlaštena osoba društva Državne nekretnine d. o. o. kada odluku o raspolaganju donosi društvo Državne nekretnine d. o. o., a ministar kada odluku o raspolaganju donosi ministarstvo, odnosno Vlada Republike Hrvatske.

(7) Prije svakog raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske, a u svrhu otuđenja ili stjecanja nekretnine, nadležno tijelo zatražit će mišljenje o pravnoj valjanosti pravnog posla od nadležnog državnog odvjetništva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje rad državnog odvjetništva.

Članak 7.

(1) Nadležno tijelo može izdati suglasnost u postupcima ishođenja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje i suglasnost na geodetski elaborat izrađen na temelju akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje odnosno plana u skladu s kojim je izrađen, pod uvjetom da se prethodno utvrdi da je nekretninom moguće raspolagati.

(2) Parcelacija nekretnina može se provoditi samo na način kako je propisano propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.

(3) Suglasnost na geodetski elaborat parcelacije nekretnina nadležno tijelo može izdati samo ako je taj geodetski elaborat prethodno potvrđen od nadležnog ureda za katastar i ako se takvim načinom neće okrnjiti nekretnina tako da bi provedbom takve parcelacije ona postala oblika i/ili veličine nepovoljne za daljnje upravljanje ili raspolaganje, a pritom je potrebno voditi računa da se ne umanjuje vrijednost ili na bilo koji drugi način dovede do posljedičnih gubitaka za Republiku Hrvatsku.

(4) Kada je nositelj projekta na nekretnini u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske nadležno tijelo kojem su temeljem Zakona povjereni poslovi upravljanja navedenom nekretninom tom nadležnom tijelu nije potrebna suglasnost na prijedlog parcelacije, odnosno suglasnost u postupku ishođenja građevinske dozvole ili drugog akta za gradnju.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka nadležno tijelo dužno je prijedlog parcelacije, građevinsku dozvolu ili drugi akt za gradnju izraditi sukladno propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje uz ispunjenje uvjeta propisanih člankom 20. Zakona.

(6) Elaborat o etažiranju nekretnine u kojoj se nalazi posebni dio u vlasništvu Republike Hrvatske mora biti izrađen i ovjeren po ovlaštenom inženjeru graditeljstva ili arhitekture sukladno pozitivnim zakonskim propisima i pravilima struke i mora biti tehnički ispravan i sadržavati tekstualni dio koji sadrži opisni i računski dio, grafički dio koji uključuje potrebne nacrte, te tehničku i drugu dokumentaciju.

(7) Nadležno tijelo će izdati suglasnost na elaborat o etažiranju iz stavka 6. ovoga članka koji je razumljiv u sadržaju i cjelovit u formi, pod uvjetom:

– da sadrži precizno utvrđeno izvedeno stanje predmetne građevine preuzeto iz glavnog projekta koji je sastavni dio akta za građenje ili rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu građevinu, kao i iskazanu podnu i korisnu površinu izmjerenu sukladno pravilima obračuna ploština u zgradarstvu, i

– da je u prijedlogu upisa posebnih dijelova nekretnine u zemljišnu knjigu za svaki posebni dio naveden podatak o vlasništvu, smještaju u zgradi, ukupnoj površini koju čini zbroj površine posebnog dijela, sporednog dijela i pripadaka, namjeni i vrsti prostorija koje čine zatvoreni, otvoreni dio i pripatke te postotni udio prema idealnom dijelu građevine koji služi za izračun suvlasničkih udjela nad zajedničkim prostorijama i zajedničkim dijelovima zgrade koje se proteže i na zemljište na kojem je zgrada izgrađena, i

– da je usklađeno katastarsko i zemljišnoknjižno stanje, i

– da je dostavljena kopija zemljišnoknjižnog izvatka, katastarskog plana i potvrda o identifikaciji čestica, i

– da je dostavljen akt za gradnju građevine, i

– da je dostavljen dokaz o legalnosti građevine, i

– da je dostavljena potvrda nadležnog upravnog tijela za graditeljstvo da etažne jedinice čine samostalne uporabne cjeline, i

– da se provedbom elaborata u zemljišnoj knjizi ne umanjuje vrijednost imovine Republike Hrvatske, osim u slučaju prethodnog obeštećenja Republike Hrvatske za iznos umanjenja vrijednosti imovine.

(8) Nadležno tijelo će izdati suglasnost iz stavka 7. ovoga članka nakon što je pribavljena suglasnost svih ostalih suvlasnika nekretnine na Plan posebnih dijelova nekretnine.

DIO DRUGI
PRODAJA NEKRETNINA

GLAVA I.
NAČINI PRODAJE I UTVRĐIVANJE
POČETNOG IZNOSA KUPOPRODAJNE CIJENE

Članak 8.

(1) Nekretnine se mogu prodati na sljedeće načine:

– javnim natječajem ili

– neposrednom pogodbom.

(2) Kada se nekretnina prodaje na temelju javnog natječaja, nadležno tijelo sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe, donosi odluku o pokretanju postupka prodaje na temelju javnog natječaja i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine.

(3) Kada se nekretnina prodaje neposrednom pogodbom nadležno tijelo sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe, donosi samo odluku o prodaji nekretnine.

Članak 9.

(1) Početni iznos kupoprodajne cijene pri prvom krugu postupka prodaje nekretnine putem javnog natječaja, odnosno iznos kupoprodajne cijene u odluci o prodaji nekretnine kod neposredne prodaje ne može biti manji od iznosa utvrđenog sukladno odredbama članka 5. ove Uredbe.

(2) Početni iznos kupoprodajne cijene u odluci o pokretanju postupka prodaje putem javnog natječaja, odnosno iznos kupoprodajne cijene u odluci o prodaji nekretnine kod neposredne prodaje, ne može se temeljiti na procjembenom elaboratu koji je izrađen prije više od godinu dana od dana donošenja odluke.

(3) Ako se postupak prodaje nekretnine ponavlja jer u prvom krugu postupka nije pristigla niti jedna ponuda, početna cijena može se sniziti u odnosu na cijenu iz prvog postupka prodaje sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe, ili nadležno tijelo može donijeti odluku o promjeni načina raspolaganja nekretninom.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka ako je u prvom krugu postupka pristigla samo jedna ponuda, a ponuditelj odustane od dane ponude, ili ako nije pristigla niti jedna valjana ponuda, u ponovljenom postupku prodaje neće se sniziti početna cijena u odnosu na cijenu iz prvog postupka prodaje, osim ako je procjembeni elaborat stariji od godine dana, a u kojem slučaju će se izvršiti nova procjena tržišne vrijednosti nekretnine ili donijeti odluka o drukčijem načinu raspolaganja.

(5) Ako se postupak prodaje nekretnine i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, tom nekretninom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti.

(6) Izradu procjembenog elaborata iz stavka 5. ovoga članka ne može obaviti osoba koja je izradila prvu procjenu.

(7) U slučaju iz stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je ishoditi mišljenje o usklađenosti revidiranih ili novih procjembenih elaborata s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina u skladu s odredbom članka 5. stavka 3. ove Uredbe.

(8) Odluku o postupku sniženja početnog iznosa kupoprodajne cijene u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje.

Članak 10.

(1) Kupac je dužan u roku od 15 dana od dana dostave ugovora o kupoprodaji nekretnine isti potpisati i dostaviti nadležnom tijelu.

(2) Ako kupac ne dostavi potpisani ugovor o kupoprodaji nekretnine nadležnom tijelu u roku iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo više nije vezano odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine, odnosno odlukom o neposrednoj prodaji nekretninom te može raspisati novi javni natječaj za prodaju te nekretnine, odnosno raspolagati nekretninom na drugi način sukladno Zakonu.

Članak 11.

(1) Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu nekretnine platiti u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji te ugovor o kupoprodaji mora sadržavati odredbu da je plaćanje kupoprodajne cijene u roku bitan sastojak ugovora.

(2) Danom sklapanja ugovora o kupoprodaji smatra se dan ovjere potpisa gradonačelnika, župana, ministra ili ovlaštene osobe društva Državne nekretnine d. o. o. kod javnog bilježnika.

(3) Danom uplate kupoprodajne cijene smatra se dan kada je uplata evidentirana na računu navedenom u ugovoru o kupoprodaji.

(4) Ugovor o kupoprodaji obvezno sadrži odredbu da će nadležno tijelo, nakon isplate cjelokupne kupoprodajne cijene, izdati kupcu ispravu podobnu za upis prava vlasništva, radi uknjižbe njegova prava vlasništva u zemljišnu knjigu.

(5) Ugovor o kupoprodaji obvezno sadrži odredbu da troškove provedbe ugovora u zemljišnim knjigama, javnobilježničke troškove, porez i ostale troškove proizašle iz ugovora snosi kupac.

GLAVA II.
PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA

Članak 12.

(1) Odluku o pokretanju postupka prodaje na temelju javnog natječaja, uvjetima natječaja i početnoj cijeni, donosi nadležno tijelo sukladno odredbi članka 6. stavka 1. ove Uredbe.

(2) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine donosi nadležno tijelo sukladno odredbi članka 6. stavka 2. ove Uredbe, a ovisno o visini tržišne vrijednosti nekretnine postignute na javnom natječaju.

Članak 13.

(1) Prodaja nekretnina putem javnog natječaja može se provoditi u obliku:

– javnog prikupljanja ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama ili

– javnog nadmetanja koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koje će putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke dražbe iskazati interes za raspolaganje ponuđenim nekretninama.

(2) Javni poziv za javno prikupljanje ponuda i javno nadmetanje radi prodaje nekretnine nadležno tijelo objavljuje u jednom od visokotiražnih dnevnih listova, na mrežnoj stranici nadležnog tijela, na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici Hrvatske gospodarske komore.

(3) Objava javnog poziva iz stavka 2. ovoga članka u visokotiražnom dnevnom listu može biti u skraćenom obliku na način da sadrži osnovne podatke za identifikaciju nekretnine, početnu cijenu nekretnine, jamčevinu i visinu naknade za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja, kao i obavijest da se cjeloviti javni poziv sa svim detaljima i uvjetima nalazi na mrežnoj stranici nadležnog tijela, Ministarstva i Hrvatske gospodarske komore.

Članak 14.

(1) U javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda mora biti jasno naznačeno da li se ponude prikupljaju pisanim putem ili putem elektroničkih sredstava komunikacije.

(2) Ako se ponude prikupljaju putem elektroničkih sredstava komunikacije, nadležna tijela dužna su osigurati da takve ponude nisu vidljive do dana i sata određenog kao dan otvaranja ponuda.

(3) Javni poziv za javno prikupljanje ponuda sadrži:

– opis nekretnine, odnosno podatke za identifikaciju nekretnina koji se mogu nedvojbeno utvrditi: broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina upisana, površinu nekretnine, etažu u kojoj se nalazi nekretnina, poziciju na etaži, kao i sve druge potrebne podatke za nedvojbenu identifikaciju nekretnine, prostorno-plansku namjenu nekretnine u trenutku objave javnog natječaja

– početnu cijenu nekretnine

– rok za podnošenje prijave kada se ponude prikupljaju putem elektroničkih sredstava komunikacije

– rok za predaju ponuda, koji je za predaju pisanih ponuda iznosi minimalno 30 dana od dana objave poziva u visokotiražnom dnevnom listu, a za predaju ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije minimalno 10 dana od dana dovršetka evaluacije zaprimljenih prijava

– visinu jamčevine i oznaku računa na koji se uplaćuje

– odredbu da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju pisanih ponuda, odnosno na dan isteka roka za podnošenje prijava kod prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije

– iznos naknade za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, ako je nekretnina koja je predmet prodaje uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske

– obavijest da je cjelovit javni poziv za javno prikupljanje ponuda objavljen na službenim mrežnim stranicama Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog tijela

– mjesto, datum i sat javnog otvaranja ponuda

– obavijest da je podnošenjem ponude ponuditelj izričito suglasan da nadležno tijelo može prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke u svrhu provedbe javnog poziva za provedbu javnog natječaja sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (»Narodne novine«, broj 42/18.) te iste javno objaviti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13., 85/15. i 69/22.)

– odredbu da se pisana ponuda i prilozi dostavljaju uz ponudu za svaku pojedinu nekretninu u zatvorenoj omotnici

– odredbu da pisana ponuda i cjelokupna dokumentacija mora biti numerirana na način da je označen svaki broj stranice ponude i dokumentacije te mora biti uvezana u cjelinu na način da je ponuda s cjelokupnom dokumentacijom prošivena i spojena s vrpcom i jamstvenikom tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude, kao i da će se ponude koje su zaprimljene, a nisu uvezane i numerirane na opisani način smatrati nevaljanim te se neće razmatrati te da se ponuda uvezana spiralnim uvezom neće smatrati valjanom

– odredbu da je kod predaje pisane ponude na prednjoj strani i poleđini omotnice potrebno napisati redni broj pod kojim je nekretnina u oglasu navedena uz upozorenje »PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE – NE OTVARATI« do trenutka koji je određen kao datum i sat javnog otvaranja ponuda

– odredbu da se danom predaje ponude smatra dan predaje pisane ponude neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do dana i sata određenog kao rok za predaju ponuda, odnosno u slučaju prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije da se danom dostave ponude smatra dan dostave ponude nadležnom tijelu putem Interoperabilnog informacijskog sustava za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske naziva Interni registar nekretnina (u daljnjem tekstu: IRN)

– odredbu da se nepotpune ponude i ponude zaprimljene u nadležnom tijelu, odnosno putem IRN-a nakon roka za predaju ponuda neće razmatrati

– odredbu da u ponudi kupoprodajna cijena mora biti navedena u eurima, a ponude dostavljene u drugoj valuti neće se razmatrati

– odredbu kako će se u slučaju da isti ponuditelj dostavi više ponuda za istu nekretninu, valjanom smatrati isključivo ponuda s najvišim iznosom ponuđene cijene

– odredbu da ako pristignu dvije ponude s istim iznosom ponuđene cijene, koji je ujedno i najviši ponuđeni iznos, da će ponuditelji biti pozvani preporučenom pošiljkom putem pošte ili elektroničkom poštom na adresu koju su naznačili u svojoj ponudi da u roku od pet dana od primitka poziva dostave novi iznos ponuđene cijene na način opisan uvjetima javnog poziva za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina

– odredbu da u javnom pozivu za provedbu javnog natječaja mogu sudjelovati fizičke osobe koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske, državljanstvo država koje čine Europski gospodarski prostor, Švicarske konfederacije te onih država s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina, kao i pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, državi koja čini Europski gospodarski prostor, Švicarskoj konfederaciji ili u onim državama s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina

– odredbu da se najpovoljnijim ponuditeljem smatra pravna ili fizička osoba koja ponudi najviši iznos cijene koja mora biti viša od početne cijene nekretnine i izražena u eurima, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz javnog poziva

– odredbu da najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala ponudu, gubi pravo na povrat jamčevine

– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan u roku od 15 dana od dana dostave ugovora o kupoprodaji nekretnine isti potpisati i dostaviti nadležnom tijelu, a u suprotnom nadležno tijelo nije vezano odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

– odredbu da će se najpovoljnijem ponuditelju uplaćena jamčevina vratiti bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate, i to nakon što uplati kupoprodajnu cijenu u cijelosti

– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan snositi troškove izrade procjembenog elaborata i trošak izrade energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet prodaje

– odredbu da će se ostalim ponuditeljima izvršiti povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate

– rok za povrat jamčevine

– odredbu da će najpovoljniji ponuditelj biti dužan uplatiti obračunatu naknadu za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske temeljem pravomoćnog rješenja ministarstva nadležnog za šumarstvo te dostaviti dokaz o izvršenoj uplati prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine

– odredbu da se nekretninama raspolaže u stanju »viđeno – kupljeno«

– odredbu o pravu nadležnog tijela da odustane od prodaje u svako doba prije sklapanja ugovora, uz povrat iznosa uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate te da prodavatelj ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima za takav postupak

– kontakt podatke nadležnog tijela.

(4) U postupku javnog prikupljanja ponuda ponuđena kupoprodajna cijena mora biti veća od početne cijene nekretnine iz javnog poziva i mora biti navedena u eurima.

Članak 15.

(1) U javnom pozivu za javno nadmetanje mora biti jasno naznačeno da li se nadmetanje provodi putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke javne dražbe.

(2) Javni poziv za javno nadmetanje sadrži:

– opis nekretnine, odnosno podatke za identifikaciju nekretnina koji se mogu nedvojbeno utvrditi: broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina upisana, površinu nekretnine, etažu u kojoj se nalazi nekretnina, poziciju na etaži kao i sve druge potrebne podatke za nedvojbenu identifikaciju nekretnine, prostorno-plansku namjenu nekretnine u trenutku objave natječaja

– početnu cijenu nekretnine

– rok za podnošenje prijava, koji je najmanje 30 dana od dana objave poziva u visokotiražnom dnevnom listu

– visinu jamčevine i oznaku računa na koji se uplaćuje

– odredbu da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za podnošenje prijava za sudjelovanje u javnom nadmetanju

– iznos naknade za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, ako je nekretnina koja je predmet prodaje uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske

– dražbeni korak javnog nadmetanja

– obavijest da je javno nadmetanje objavljeno na službenim mrežnim stranicama Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog tijela

– mjesto, datum i sat održavanja usmene javne dražbe, odnosno datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe

– odredbu da u javnom pozivu za provedbu javnog nadmetanja mogu sudjelovati fizičke osobe koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske, državljanstvo država koje čine Europski gospodarski prostor, Švicarske konfederacije te onih država s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina, kao i pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, državi koja čini Europski gospodarski prostor, Švicarskoj konfederaciji ili u onim državama s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina

– obavijest da je podnošenjem ponude ponuditelj izričito suglasan da nadležno tijelo može prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke u svrhu provedbe javnog poziva za provedbu javnog natječaja sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (»Narodne novine«, broj 42/18.) te iste javno objaviti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13., 85/15. i 69/22.)

– odredbu da se danom predaje prijave smatra dan podnošenja prijave neposredno u pisarnicu nadležnog tijela, ili elektroničkom poštom, ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do dana i sata određenog kao rok za podnošenje prijava, odnosno u slučaju elektroničke javne dražbe da se danom predaje prijave smatra dan prijave putem IRN-a

– odredbu da se najpovoljnijim ponuditeljem smatra pravna ili fizička osoba koja ponudi viši iznos od početne prodajne cijene, odnosno najvišu zadnju ponuđenu cijenu, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog nadmetanja

– odredbu da se nepotpune prijave i prijave podnesene izvan utvrđenog roka neće razmatrati, odnosno da podnositelji nepotpunih prijava i prijava podnesenih izvan utvrđenog roka nemaju pravo sudjelovati u postupku javnog nadmetanja

– odredbu da se nekretninama raspolaže u stanju »viđeno-kupljeno«

– odredbu da najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog nadmetanja, ali je odustala od sudjelovanja u javnom nadmetanju gubi pravo na povrat jamčevine

– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan u roku od 15 dana od dana dostave ugovora o kupoprodaji nekretnine isti potpisati i dostaviti nadležnom tijelu, a u suprotnom nadležno tijelo nije vezano odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan snositi troškove izrade procjembenog elaborata i trošak izrade energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet prodaje

– odredbu da će se najpovoljnijem ponuditelju uplaćena jamčevina vratiti bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate, i to nakon što uplati kupoprodajnu cijenu u cijelosti

– odredbu da će se ostalim ponuditeljima izvršiti povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate

– rok za povrat jamčevine

– odredbu da će najpovoljniji ponuditelj biti dužan uplatiti obračunatu naknadu za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske temeljem pravomoćnog rješenja ministarstva nadležnog za šumarstvo te dostaviti dokaz o izvršenoj uplati prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine

– odredbu o pravu nadležnog tijela da odustane od prodaje u svako doba prije sklapanja ugovora, uz povrat iznosa uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate te da prodavatelj ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima za takav postupak

– odredbu kome i na koju adresu se šalju prijave, ako se šalju preporučenom pošiljkom ili elektroničkom poštom.

Članak 16.

(1) U javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda, odnosno za javno nadmetanje, uz uvjete iz članaka 14. i 15. ove Uredbe, od ponuditelja, odnosno prijavitelja će se zatražiti da dostavi i sljedeće:

– osnovne podatke i dokumentaciju koja sadrži osnovne podatke o ponuditelju: ime i prezime ponuditelja/prijavitelja, prebivalište/boravište, osobni identifikacijski broj (OIB) za fizičke osobe i fizičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja, odnosno naziv trgovačkog društva, sjedište, osobni identifikacijski broj (OIB) za pravne osobe te adresu elektroničke pošte i broj telefona radi kontakta

– dokaz o izvršenoj uplati jamčevine na žiroračun nadležnog tijela

– domaće pravne i fizičke osobe dužne su priložiti izvornik ili ovjerenu presliku ili elektronički zapis potvrde nadležne Porezne uprave o podmirenju poreznog duga, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana podnošenja ponude ili prijave

– domaće fizičke osobe dužne su priložiti presliku važeće osobne iskaznice, a strane fizičke osobe presliku putovnice

– domaće pravne osobe moraju priložiti izvornik ili presliku izvatka iz sudskog, obrtnog ili drugog registra, rješenje o upisu u odgovarajući upisnik samostalnih djelatnosti, a strane pravne osobe izvadak iz domicilnog registra s ovjerenim prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik u izvorniku

– javnobilježnički ovjerenu izjavu ponuditelja, odnosno prijavitelja kojom se isti obvezuje da će, u slučaju ako njegova ponuda bude prihvaćena, sklopiti ugovor o kupoprodaji na njegov trošak, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja, te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda odnosno od dana završenog javnog nadmetanja

– javnobilježnički ovjerenu izjavu ponuditelja, odnosno prijavitelja kojom isti izjavljuje pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da nema dugovanja s osnova korištenja državne imovine.

(2) Ako je predmet prodaje nekretnina na kojoj je upisana zabilježba prava prvokupa temeljem posebnog propisa, javni poziv za javno prikupljanje ponuda, odnosno javno nadmetanje, mora sadržavati odredbu da će se nekretninom raspolagati tek po ispunjenju uvjeta iz članka 3. stavka 12. ove Uredbe.

Članak 17.

(1) Nadležno tijelo će iz redova svojih službenika, odnosno zaposlenika, odlukom imenovati Povjerenstvo za provedbu svakog pojedinog postupka javnog natječaja, koje mora imati neparan broj članova, i to najmanje tri člana, od kojih se jedan član imenuje predsjednikom Povjerenstva.

(2) U Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka, po ocjenjenoj potrebi mogu se imenovati i službenici drugih tijela državne uprave te službenici i predstavnici tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

(3) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka provodi postupak javnog natječaja, vrši ocjenu i pregled ponuda i prijava, sastavlja zapisnik o provedenom javnom natječaju te predlaže donošenje Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i o raspolaganju nekretninom.

(4) O postupku javnog natječaja vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci o načinu i tijeku postupka te ga potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva.

(5) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka će zapisnik o provedenom javnom natječaju, zajedno s prijedlogom odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja dostaviti gradonačelniku, županu, ministru ili ovlaštenoj osobi društva Državne nekretnine d. o. o. koji će odlučiti o prijedlogu.

Članak 18.

(1) Postupak javnog otvaranja pisanih ponuda i postupak javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe vodi predsjednik Povjerenstva iz članka 17 stavka 1. ove Uredbe.

(2) Postupak javnog otvaranja pisanih ponuda i postupak javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe otvoreni su za javnost te se isti održavaju u sjedištu nadležnog tijela, a iznimno postupak javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe može se održati i izvan sjedišta nadležnog tijela.

(3) Postupak javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe snimat će se putem tonskog i video zapisa.

(4) Snimanje postupka javnog otvaranja pisanih ponuda i javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe od strane sudionika postupka ili trećih osoba nije dozvoljeno.

Članak 19.

(1) U postupku javnog natječaja ponuditelje mogu zastupati opunomoćenici i/ili zakonski zastupnici.

(2) Punomoć kojom ponuditelj ovlašćuje punomoćnika da ga zastupa u postupku javnog natječaja mora biti javnobilježnički ovjerena, izuzev punomoći dane odvjetnicima.

Članak 20.

(1) Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe provodi postupak javnog otvaranja pisanih ponuda na način da utvrđuje broj prispjelih ponuda do trenutka koji je označen kao krajnji rok za dostavu ponuda.

(2) Tijekom javnog otvaranja pisanih ponuda pregledat će se samo ponude koje su stigle u roku za dostavu ponuda.

(3) Kada je predmet javnog poziva bilo prikupljanje pisanih ponuda za više nekretnina, Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe dužno je utvrditi koliko je pristiglo ponuda za svaku pojedinu nekretninu.

(4) Predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe prije otvaranja pisane ponude utvrđuje da li je ponuda podnesena sukladno odredbama javnog poziva, konstatira stanje omotnice i upisuje podatke o vremenu zaprimanja ponude u zapisnik o otvaranju ponuda.

(5) Omotnice u kojima su pisane ponude pristigle izvan roka za dostavu ponuda se ne otvaraju na javnom otvaranju ponuda, već nakon završetka postupka javnog otvaranja ponuda, radi vraćanja uplaćene jamčevine.

(6) Ponuda i cjelokupna dokumentacija kod javnog prikupljanja pisanih ponuda mora biti numerirana na način da je označen svaki broj stranice ponude i dokumentacije te mora biti uvezana u cjelinu na način da je ponuda s cjelokupnom dokumentacijom prošivena i spojena s vrpcom i jamstvenikom tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude.

(7) Ponude koje su zaprimljene u postupku javnog prikupljanja pisanih ponuda, a nisu uvezane i numerirane na način opisan u stavku 6. ovoga članka smatrat će se nevaljanim i neće razmatrati te se ponuda uvezana spiralnim uvezom neće smatrati valjanom.

(8) Predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe će nakon otvaranja pisane ponude javno utvrditi ime ponuditelja, činjenicu da je ponuda zaprimljena u roku za dostavu ponuda te ponuđenu cijenu.

(9) Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe će u zapisniku o otvaranju pisanih ponuda unijeti podatke o broju ukupno zaprimljenih ponuda, broju ponuda pristiglih u roku i onima izvan roka za dostavu ponuda, vremenu zaprimanja ponude.

(10) U Zapisnik o otvaranju pisanih ponuda, pored činjenica iz stavka 9. ovoga članka, posebno će se unijeti slijedeći podaci:

– podaci o objavljenom javnom pozivu: datum objave, popis javnih glasila u kojima je objavljen javni poziv

– rok za podnošenje ponuda, s naznačenim datumom i vremenom za podnošenje ponuda

– datum i vrijeme početka i završetka postupka otvaranja ponuda

– ime i prezime nazočnih članova Povjerenstva

– osnovni podaci o ponuditelju

– predmet ponude i početna cijena iz javnog poziva

– ponuđena cijena

– podaci o dostavljenim prilozima

– podaci o prilozima koji su zahtijevani, ali nisu dostavljeni uz ponudu.

(11) Zainteresiranim ponuditeljima će se na njihov zahtjev omogućiti uvid u pristigle ponude.

Članak 21.

(1) Sustavu javnog prikupljanja ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije pristupa se prijavom u IRN – modul natječaji, putem vjerodajnice visoke razine sigurnosti i to elektroničke osobne iskaznice Republike Hrvatske s kvalificiranim osobnim digitalnim certifikatom ili odgovarajućim poslovnim certifikatom, i to u roku koji je određen javnim pozivom za javno prikupljanje ponuda, a koji iznosi najmanje 30 dana od dana objave poziva u visokotiražnom dnevnom listu.

(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prijavitelj je dužan priložiti odgovarajuću dokumentaciju, potvrditi odgovarajuće izjave i priložiti dokaz o uplati odgovarajuće jamčevine sukladno uvjetima propisanim u javnom pozivu.

(3) Nakon što Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe evaluira zaprimljene prijave, priležeću dokumentaciju i uplaćene jamčevine te utvrdi valjanost prijave, prijavitelj će u korisnički pretinac zaprimiti obavijest o tome ispunjava li ili ne uvjete za podnošenje ponude.

(4) Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe dužno je evaluirati zaprimljene prijave iz stavka 1. ovoga članka u roku od najduže osam radnih dana.

(5) Prijavitelji koji ispunjavaju uvjete za podnošenje ponude putem elektroničkih sredstava komunikacije dužni su predati ponude u roku od deset dana, a datum i vrijeme početka i završetka toga roka određuje se u javnom pozivu za podnošenje ponuda.

(6) Ukoliko nitko od prijavitelja koji su ispunili uvjete za podnošenje ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije ne podnese ponudu unutar roka iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da prikupljanje ponuda nije uspjelo.

(7) Kod elektroničkog javnog prikupljanja ponuda ponuditelj može dati samo jednu ponudu u odnosu na iznos početne cijene nekretnine i visina te ponude nije ograničena.

Članak 22.

(1) U postupku javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe kao ponuditelji mogu sudjelovati samo prijavitelji koje su prethodno ispunili sve uvjete određene javnim pozivom.

(2) Nakon što utvrdi da nema smetnji za održavanje postupka javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe, predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe će utvrditi ispunjavaju li prijavitelji sve uvjete za sudjelovanje u usmenoj javnoj dražbi, kao i postojanje drugih okolnosti koje su značajne za provođenje usmene javne dražbe.

(3) Najmanje sedam dana prije početka usmene javne dražbe Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe utvrđuje broj pristiglih prijava za sudjelovanje na usmenoj javnoj dražbi, sastavlja listu prijavitelja koji su ispunili uvjete da sudjeluju kao ponuditelji na istoj dražbi.

(4) Na dan održavanja usmene javne dražbe Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe zapisnički uzima podatke svih prijavitelja i utvrđuje njihov identitet, prisutnim osobama usmeno izlaže postupak održavanja usmene javne dražbe te utvrđuje redoslijed ponuditelja glede samog davanja ponuda.

(5) Redoslijed ponuditelja se utvrđuje na način da je prvi ponuditelj u redoslijedu onaj čija je prijava prva zaprimljena u nadležnom tijelu, drugi je onaj čija je prijava druga po redu zaprimljena i tako redom sve do posljednjeg prijavitelja, a ako su dvije ili više ponuda pristigle u isto vrijeme ili se iz vremena primitka ne može utvrditi redoslijed, redoslijed se utvrđuje prema urudžbenom broju prijave.

(6) Ako Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe utvrdi da netko od prisutnih prijavitelja ili zastupnika nije dokazao svoj identitet putem valjanog identifikacijskog dokumenta, isključit će ga iz sudjelovanja u postupku javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe.

Članak 23.

(1) Predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe započinje postupak javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe na način da objavljuje početnu tržišnu vrijednost nekretnine te poziva prvog prijavitelja prema utvrđenom redoslijedu prijavitelja da se izjasni želi li dati ponudu koja je viša od početne tržišne vrijednosti nekretnine.

(2) Visina dražbenog koraka određuje se u Odluci o pokretanju postupka raspolaganja nekretninom putem usmene javne dražbe u iznosu od 2 % od utvrđene početne cijene nekretnine.

(3) U slučaju da prvi od ponuditelja prema utvrđenom redoslijedu ponuditelja ne ponudi višu ponudu od početne cijene nekretnine, pitanje iz stavka 1. ovoga članka se ponavlja sljedećim ponuditeljima prema utvrđenom redoslijedu ponuditelja.

(4) Nakon što prvi puta bude povišena ponuda, svakom sljedećem ponuditelju, prema utvrđenom redoslijedu ponuditelja, postavlja se pitanje povisuje li svoju ponudu u odnosu na zadnje danu najvišu ponudu.

(5) Smatra se da su od daljnjeg sudjelovanja u usmenoj javnoj dražbi odustali ponuditelji koji se, u trenutku kada po utvrđenom redoslijedu ponuditelja bude njihov red da se izjasne, ne izjasne na način da daju ponudu koja je viša od početne cijene nekretnine, odnosno zadnje dane najviše ponude.

(6) Predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe ponavlja postupak iz stavka 4. ove točke sve dok u sudjelovanju na usmenoj javnoj dražbi ne ostane samo jedan ponuditelj.

(7) Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najviši iznos cijene, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe.

(8) Usmena javna dražba održat će se i kada na nadmetanju sudjeluje samo jedan ponuditelj.

(9) Predsjednik Povjerenstva iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe ima pravo prekinuti usmenu javnu dražbu ako tijekom istog ponuditelji narušavaju red i disciplinu galamom, šetnjom ili izlaskom iz prostorije, ometanjem drugih ponuditelja ili na drugi način.

(10) Zapisnik o provedenom postupku usmene javne dražbe na odgovarajući način sadrži podatke propisane člankom 20. stavcima 9. i 10. ove Uredbe.

Članak 24.

(1) Sustavu javnog nadmetanja putem elektroničke javne dražbe pristupa se prijavom u IRN – modul natječaji, putem vjerodajnice visoke razine sigurnosti i to elektroničke osobne iskaznice Republike Hrvatske s kvalificiranim osobnim digitalnim certifikatom ili odgovarajućim poslovnim certifikatom, i to u roku koji je određen javnim pozivom za javno nadmetanje, a koji iznosi najmanje 30 dana od dana objave poziva u visokotiražnom dnevnom listu.

(2) Prijavitelji su se dužni pridržavati pravila javnog nadmetanja propisanih ovom Uredbom i uvjeta objavljenih u pozivu za javno nadmetanje.

(3) U svrhu sudjelovanja na elektroničkoj javnoj dražbi prijavitelj je dužan podnijeti prijavu za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije, potvrđivanja odgovarajućih izjava i uplate odgovarajuće jamčevine sukladno uvjetima propisanim u javnom pozivu.

(4) Nakon što Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe evaluira zaprimljene prijave, priležeću dokumentacije i uplaćene jamčevine te utvrdi valjanost prijave, prijavitelj će u korisnički pretinac zaprimiti obavijest o tome da li ispunjava ili ne ispunjava uvjete za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi.

(5) Povjerenstvo iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe dužno je evaluirati zaprimljene prijave iz stavka 1. ovoga članka u roku od najduže osam radnih dana.

Članak 25.

(1) Elektronička javna dražba počinje danom i u vrijeme naznačeno u javnom pozivu, te traje deset radnih dana, a ponude se prikupljaju elektroničkim putem radnim i neradnim danima u vremenu od 0 do 24 sata.

(2) Datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe određuje nadležno tijelo u javnom pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

(3) Ukoliko nitko od prijavitelja koji su ispunili uvjete za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi ne podnese ponudu unutar roka iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je elektronička javna dražba neuspjela.

Članak 26.

(1) Kod elektroničke javne dražbe dražbeni korak predstavlja korak povećanja cijene za koji ponuditelj može dati ponudu u odnosu na iznos početne cijene nekretnine ili u odnosu na iznos zadnje valjane ponude.

(2) Visina dražbenog koraka određuje se u Odluci o pokretanju postupka raspolaganja nekretninom putem elektroničke javne dražbe u iznosu od 2 % od utvrđene početne cijene nekretnine.

(3) Dražbeni korak je vidljiv prilikom samog nadmetanja i povećanje zadnje valjane ponude moguće je samo za unaprijed određen dražbeni korak.

(4) Ponuditelj može odabrati između unaprijed ponuđenih iznosa ponude koje mu nudi sustav elektroničke javne dražbe.

(5) Ako je u nadmetanju evidentirana samo jedna valjana ponuda ponuditelj može odabrati između:

– iznosa ponude koji odgovara početnoj cijeni predmeta prodaje uvećanoj za dražbeni korak, ili

– iznosa ponude koji odgovara početnoj cijeni predmeta prodaje uvećanoj za tri dražbena koraka, ili

– iznosa ponude koji odgovara početnoj cijeni predmeta prodaje uvećanoj za pet dražbenih koraka, ili

– iznosa ponude koji odgovara početnoj cijeni predmeta prodaje uvećanoj za deset dražbenih koraka.

(6) Ako su u nadmetanju evidentirane barem dvije ili više valjanih ponuda, ponuditelj može odabrati između:

– iznosa ponude koji odgovara iznosu najviše evidentirane valjane ponude uvećane za dražbeni korak, ili

– iznosa ponude koji odgovara iznosu najviše evidentirane valjane ponude uvećane za tri dražbena koraka, ili

– iznosa ponude koji odgovara iznosu najviše evidentirane valjane ponude uvećane za pet dražbenih koraka, ili

– iznosa ponude koji odgovara iznosu najviše evidentirane valjane ponude uvećane za deset dražbenih koraka.

(7) Ponuditelj ne može dati ponudu ako je njegova ponuda evidentirana u sustavu kao zadnja najviša valjana ponuda.

Članak 27.

(1) Osobe koje namjeravaju sudjelovati u postupku javnog natječaja dužne su uplatiti jamčevinu kako slijedi:

– za nekretnine čija je početna cijena niža ili jednaka iznosu od 1.000.000,00 eura, u iznosu od 10 % utvrđene početne cijene

– za nekretnine čija je početna cijena veća od 1.000.000,00 eura do 15.000.000,00 eura, u iznosu od 5 % utvrđene početne cijene

– za nekretnine čija je početna cijena veća od 15.000.000,00 eura u iznosu od 2 % utvrđene početne cijene.

(2) Osoba koje namjerava sudjelovati u postupku javnog natječaja mora biti uplatitelj jamčevine i u pozivu uplate (PNB) mora biti naveden osobni identifikacijski broj (OIB) te osobe.

(3) Jamčevina se uplaćuje na jedinstveni račun državnog proračuna, račun proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno račun društva Državne nekretnine d.o.o. odnosno javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode, ovisno o tome koje nadležno tijelo provodi javni natječaj.

(4) Nakon što najpovoljniji ponuditelj izvrši uplatu kupoprodajne cijene u cijelosti na račune koje propisuje ministar nadležan za poslove financija naputkom o uplaćivanju prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, nadležno tijelo će mu vratiti uplaćenu jamčevinu bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate.

(5) Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja nadležno tijelo će ostalim ponuditeljima izvršiti povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate.

(6) Najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, odnosno za sudjelovanje u postupku javnog nadmetanja, ali nije u roku predala svoju ponudu, odnosno koja je odustala od sudjelovanja u javnom nadmetanju, gubi pravo na povrat jamčevine.

(7) Nadležno tijelo dužno je u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda, odnosno u pozivu za javno nadmetanje odrediti rok za povrat jamčevine u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, te u roku određenom javnim pozivom bez odgode izvršiti povrat jamčevine.

(8) Uplaćena jamčevina ne predstavlja prihod iz članka 13. stavka 7. i članka 14. stavka 7. Zakona te će nadležno tijelo koje provodi javni natječaj zadržati uplaćenu jamčevinu u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Ako nadležno državno odvjetništvo dostavi mišljenje da se ugovor o kupoprodaji ne može sklopiti nadležno tijelo izvršit će povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu najpovoljnijem ponuditelju i pri tome ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost.

(10) Valjanom uplatom jamčevine smatrat će se uplata čija je transakcija izvršena na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, odnosno na dan isteka roka za podnošenje prijave za predaju ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije ili na dan isteka roka za podnošenje prijave za sudjelovanje u javnom nadmetanju.

Članak 28.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu koja mora biti viša od početne cijene i izražena u eurima, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz javnog natječaja.

Članak 29.

(1) Nadležno tijelo može odustati od prodaje nekretnine u svako doba prije sklapanja ugovora o kupoprodaji.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo izvršit će povrat uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate i pri tome ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima za takav postupak.

GLAVA III.
RASPOLAGANJE NEPOSREDNOM POGODBOM

Članak 30.

(1) Nekretninama se može raspolagati neposrednom pogodbom uz naknadu utvrđenu odlukom o raspolaganju sukladno članku 5. ove Uredbe, i to samo ako nadležno tijelo smatra da je takvo raspolaganje u interesu Republike Hrvatske te ako se takvim raspolaganjem ne umanjuje vrijednost preostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, i to:

– ako je riječ o nekretnini na kojoj se realizira strateški investicijski projekt, sukladno odredbama propisa na temelju kojeg se utvrđuje strateški investicijski projekt Republike Hrvatske

– u korist osobe kojoj je dio državnog zemljišta potreban za formiranje građevne čestice utvrđene prostornim planom ili aktom za provedbu prostornih planova, ako taj dio ne prelazi 50 % površine utvrđene građevne čestice i ako u obuhvat građevne čestice odnosno u obuhvat zahvata ulaze isključivo nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a raspolaganjem se ne okrnjuje preostali dio nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i bitno ne umanjuje njezina vrijednost

– u korist osobe ili pravnog sljednika osobe koja je ishodila rješenje o izvedenom stanju zgrade koja je ozakonjena sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama i koja je izgrađena na zemljištu ili dijelu zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i za koju je utvrđena građevna čestica, pod uvjetom da podmiri naknadu za korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske zadnjih pet godina od dana podnošenja zahtjeva za neposrednu pogodbu, pod uvjetom da raspolaganje nije protivno interesima Republike Hrvatske i da se istim ne okrnjuje i bitno ne umanjuje vrijednost preostalog dijela nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i ne narušava priroda, vizura krajolika, prostora i slično

– ako je riječ o osobi koja je na dan 14. lipnja 2018. bila u neprekinutom mirnom posjedu nekretnine duže od pet godina i koja je do dana stupanja na snagu Zakona podnijela zahtjev za neposrednu prodaju sukladno odredbi članka 41. stavka 1. podstavka 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, broj 52/18.), pod uvjetom da navedena osoba nije ušla u posjed nekretnine neovlašteno ili na nasilan način, da je za korištenje nekretninom imala pravnu osnovu koja je kasnije prestala ili otpala te da nema dugovanja prema Republici Hrvatskoj s bilo koje osnove, kao i da prije raspolaganja podmiri naknadu za korištenje te nekretnine, a po pravilima stjecanja bez osnove, kao i sve druge dospjele obveze s osnove korištenja nekretnine te pod uvjetom da nije pravni sljednik prijašnjeg bespravnog korisnika koji nije podmirio potraživanja Republike Hrvatske s osnove bespravnog korištenja, a koji je prestao postojati ili je provedena statusna promjena trgovačkog društva, ili je s prijašnjim bespravnim korisnikom povezana kroz osobu osnivača ili osoba ovlaštenih za zastupanje odnosno koja je s prijašnjim bespravnim korisnikom srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno i po prestanku braka ili životnog partnerstva, ili odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika

– ako je riječ o jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska za provedbu komercijalnih projekata ili za provedbu projekata koji nisu od javnog interesa, pod uvjetom da raspolaganje nije protivno interesima Republike Hrvatske i da se istim ne okrnjuje i bitno ne umanjuje vrijednost preostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te ne narušava priroda, vizura krajolika i slično

– ako je riječ o diplomatsko-konzularnim predstavništvima

– u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na prijedlog i u korist jednog ili više suvlasnika

– u slučajevima razrješavanja spornih imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i trećih osoba ili kada je to predviđeno posebnim propisima

– u drugim slučajevima kad je to propisano posebnim propisom.

(2) Odredba stavka 1. podstavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na osobe koje su se na dan 14. lipnja 2018. godine nalazile u zakonitom posjedu nekretnine temeljem valjanog pravnog posla sklopljenog temeljem posebnog propisa po provedenom javnom natječaju ili neposredno s Republikom Hrvatskom ili jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to po osnovi zakupa, najma ili druge valjane pravne osnove.

(3) Nadležna tijela mogu izdati suglasnost u postupcima ishođenja akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje i suglasnost na geodetski elaborat izrađen na temelju akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje odnosno plana u skladu s kojim je izrađen, pod uvjetom da se prethodno utvrdi da bi ishođenjem akata i provedbom geodetskog elaborata bili ispunjeni uvjeti za neposrednu pogodbu iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako su za istu nekretninu podnesena dva ili više zahtjeva za raspolaganje neposrednom pogodbom, nekretninom će se raspolagati putem javnog natječaja.

(5) Odluku o prodaji nekretnine neposrednom pogodbom donosi nadležno tijelo sukladno odredbi članka 6. stavka 1. ove Uredbe.

Članak 31.

Uz zahtjev za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti i Odluku Vlade Republike Hrvatske o proglašenju strateškog investicijskog projekta, sukladno odredbama propisa na temelju kojeg se utvrđuje strateški investicijski projekt Republike Hrvatske.

Članak 32.

Uz zahtjev za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 2. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti:

– pravomoćni i izvršni akt za provedbu prostornih planova, odnosno dokumenata prostornog uređenja i gradnje, i

– geodetski elaborat izrađen na temelju akta za provedbu prostornih planova, odnosno dokumenata prostornog uređenja i gradnje odnosno prostornog plana, za koji je upravno tijelo za poslove prostornog uređenja i gradnje ili nadležno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno te koji treba biti potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar.

Članak 33.

(1) Uz zahtjev za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 3. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti:

– dokaz da je osoba ili pravni slijednik osobe koja je ishodila rješenje o izvedenom stanju zgrade koja je ozakonjena sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama ujedno i graditelj ili pravni slijednik graditelja te ozakonjene zgrade za koju je utvrđena građevna čestica i

– pravomoćno i izvršno rješenje o izvedenom stanju zgrade koja je ozakonjena sukladno posebnom propisu, sa svim propisanim sastavnim dijelovima tog rješenja i

– pravomoćno i izvršno rješenje o utvrđivanju građevne čestice, doneseno sukladno posebnom propisu i

– geodetski elaborat izrađen na temelju rješenja o utvrđivanju građevne čestice za koji je upravno tijelo za poslove prostornog uređenja i gradnje ili nadležno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s tim rješenjem, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno te koji treba biti potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar i

– javnobilježnički ovjerenu izjavu podnositelja zahtjeva kojom isti pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da je ozakonjeni objekt građen od strane podnositelja zahtjeva odnosno njegovog pravnog prednika.

(2) Nadležno tijelo je dužno izvršiti očevid na terenu u cilju utvrđenja da li ozakonjena zgrada svojim izgledom i položajem u prostoru narušava vizuru krajolika, prostora, prirodu ili zaštićene spomenike kulture te može po potrebi zatražiti mišljenje nadležnih tijela državne uprave o tim činjenicama.

(3) Nadležno tijelo neće raspolagati nekretninom temeljem članka 30. stavka 1. podstavka 3. ove Uredbe:

– ako iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je zgrada izgrađena i ozakonjena izvan građevinskog područja, i/ili

– ako je ta zgrada na dan 21. lipnja 2011. na snimci DOF5/2011 u naravi predstavljala drveni objekt, i/ili

– ako je ozakonjena zgrada u vrijeme kada je građena, bila u cijelosti izgrađena na šumskom ili poljoprivrednom zemljištu i/ili

– ako utvrdi da ozakonjena zgrada svojim izgledom i položajem u prostoru narušava vizuru krajolika, prostora, prirodu ili zaštićene spomenike kulture i/ili

– ako utvrdi da utvrđena građevna čestica za ozakonjenu zgradu okrnjuje i bitno umanjuje vrijednost preostalog dijela nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, kao i u drugim slučajevima kada se utvrdi da nije moguće raspolagati neposrednom pogodbom temeljem članka 30. stavka 1. podstavka 3. ove Uredbe, osoba ili pravni slijednik osobe koja je ishodila rješenje o izvedenom stanju zgrade ozakonjene po posebnom propisu kojim se uređuje postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama dužna je platiti naknadu za korištenje građevinskog zemljišta na kojem je izgrađena ozakonjena zgrada prema procjeni ovlaštene osobe iz članka 5. ove Uredbe, i to za cijelo razdoblje korištenja nekretnine.

Članak 34.

(1) Uz zahtjev za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 4. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti:

– dokaz o ranijoj pravnoj osnovi korištenja nekretnine koja je otpala ili prestala i potvrdu da podnositelj zahtjeva nema dugovanja s osnove korištenja nekretnine i

– javnobilježnički ovjerenu izjavu podnositelja zahtjeva kojom isti izjavljuje pod materijalnom i kaznenom odgovornošću:

– da je na dan 14. lipnja 2018. bio u neprekinutom mirnom posjedu nekretnine duže od pet godina

– da u posjed nekretnine nije ušao neovlašteno ili na nasilan način

– da nije pravni sljednik prijašnjeg bespravnog korisnika koji nije podmirio potraživanja Republike Hrvatske s osnove bespravnog korištenja, a koji je prestao postojati ili je provedena statusna promjena trgovačkog društva, ili je s prijašnjim bespravnim korisnikom povezana kroz osobu osnivača ili osoba ovlaštenih za zastupanje odnosno koja je s prijašnjim bespravnim korisnikom srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno i po prestanku braka ili životnog partnerstva, ili odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.

(2) Ako je predmet zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka stan u vlasništvu Republike Hrvatske, podnositelj zahtjeva je pored dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka dužan dostaviti i:

– uvjerenje o prebivalištu sa slijedom promjena adresa za podnositelja zahtjeva ako je imao prijavljeno prebivalište na adresi stana i

– dokaz o podmirenim režijskim i drugim troškovima koji terete stan.

(3) Nadležno tijelo neće raspolagati nekretninom temeljem članka 30. stavka 1. podstavka 4. ove Uredbe:

– ako iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je zgrada izgrađena i ozakonjena izvan građevinskog područja, i/ili

– ako je ta zgrada na dan 21. lipnja 2011. na snimci DOF5/2011 u naravi predstavljala drveni objekt, i/ili

– ako se radi o nekretnini koja se u vrijeme zaposjedanja u cijelosti nalazila na šumskom ili poljoprivrednom zemljištu, i/ili

– ako se podnositelj zahtjeva na dan 14. lipnja 2018. godine nalazio u zakonitom posjedu nekretnine temeljem valjanog pravnog posla sklopljenog temeljem posebnog propisa po provedenom javnom natječaju ili neposredno s Republikom Hrvatskom ili jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave, i to po osnovi zakupa, najma ili druge valjane pravne osnove.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, kao i u drugim slučajevima kada se utvrdi da nije moguće raspolagati neposrednom pogodbom temeljem članka 30. stavka 1. podstavka 4. ove Uredbe, neposredni mirni posjednik dužan je platiti naknadu za korištenje nekretnine, koja predstavlja iznos zakupnine odnosno najamnine prema procjeni ovlaštene osobe iz članka 5. ove Uredbe.

Članak 35.

Pri odlučivanju o zahtjevu za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 6. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe Ministarstvo je dužno zatražiti prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

Članak 36.

(1) Uz zahtjev za raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom iz članka 30. stavka 1. podstavka 7. ove Uredbe pored dokumentacije iz članka 3. ove Uredbe podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti: suglasnost ostalih suvlasnika nekretnine na postupak razvrgnuća suvlasništva, ako je nekretnina u suvlasništvu Republike Hrvatske i više suvlasnika, a suvlasnička zajednica se razvrgava samo u odnosu na pojedinog/pojedine suvlasnike, osim ako je prebivalište/boravište suvlasnika nepoznato ili ako nije uspjela dostava suvlasniku na adresu navedenu u zemljišnim knjigama, a o čemu podnositelj zahtjeva mora dostaviti odgovarajući dokaz.

(2) Nadležno tijelo će prije raspolaganja nekretninom na način propisan člankom 30. stavkom 1. podstavkom 7. ove Uredbe utvrditi koristi li se predmetna nekretnina, korisnika nekretnine, pravnu osnovu korištenja i iznos dugovanja s osnove korištenja u odnosu na Republiku Hrvatsku te poduzeti odgovarajuće radnje radi naplate naknade za korištenje.

(3) Kada je suvlasnik, koji je istovremeno i podnositelj zahtjeva, korisnik suvlasničkog dijela Republike Hrvatske ili je raspolagao suvlasničkim dijelom Republike Hrvatske sklapanjem ugovora o zakupu, najmu ili drugim pravnim poslom u korist treće osobe, suvlasnička zajednica se neće razvrgnuti dok suvlasnik ne isplati Republici Hrvatskoj naknadu za korištenje suvlasničkog dijela Republike Hrvatske po pravilima stjecanja bez osnove.

Članak 37.

Uz dokumentaciju iz članka 3. ove Uredbe te odgovarajuću dokumentaciju sukladno člancima 31. do 37. ove Uredbe, podnositelj zahtjeva za raspolaganje nekretninom iz članka 30. ove Uredbe uz zahtjev mora dostaviti i:

– presliku osobne iskaznice, odnosno izvatka iz sudskog, obrtnog ili drugog registra i

– potvrdu da podnositelj zahtjeva nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava.

Članak 38.

(1) Nadležno tijelo će prije raspolaganja nekretninom na načine propisane člankom 30. ove Uredbe zatražiti od nadležnog državnog odvjetništva očitovanje o činjenici vodi li se protiv podnositelja zahtjeva, a u odnosu na nekretninu koja je predmet zahtjeva, postupak radi iseljenja i predaje u posjed i /ili radi isplate naknade za korištenje, a koja činjenica predstavlja zapreku za raspolaganje nekretninom po podnesenom zahtjevu.

(2) Nadležno tijelo je prije raspolaganja nekretninom dužno utvrditi ima li podnositelj zahtjeva dugovanja s osnove korištenja nekretnine te ako se utvrdi da postoji dugovanje podnositelj zahtjeva je dužan, prije donošenja odluke o raspolaganju nekretninom, podmiriti dugovanje u roku od 15 dana od dana primitka poziva za plaćanje.

(3) Nadležno tijelo će podnositelju zahtjeva iz članka 30. ove Uredbe, a koji koristi nekretninu koja je predmetom zahtjeva, naplatiti naknadu za korištenje nekretnine do isplate kupoprodajne cijene po sklopljenom ugovoru o kupoprodaji, odnosno do predaje u posjed nekretnine nadležnom tijelu ako nije došlo do sklapanja ugovora.

(4) Nadležno tijelo će uz procjenu iz članka 5. ove Uredbe od osobe iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe zatražiti i procjenu naknade za korištenje, a koja predstavlja iznos najamnine, odnosno zakupnine nekretnine.

(5) Ako podnositelj zahtjeva ne podmiri dugovanje u roku iz stavka 2. ovoga članka, nadležno tijelo će od nadležnog državnog odvjetništva zatražiti pokretanje odgovarajućeg sudskog postupka protiv podnositelja zahtjeva u odnosu na nekretninu koja je predmet zahtjeva.

DIO TREĆI
DAVANJE NEKRETNINA U ZAKUP
ILI NAJAM

Članak 39.

(1) Ugovor o zakupu ili ugovor o najmu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske mora biti sastavljen u formi javnobilježničkog akta.

(2) Nadležno tijelo će prije svake objave javnog natječaja ili raspolaganja neposrednom pogodbom za davanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup ili najam izraditi procjembeni elaborat kojim se utvrđuje tržišna vrijednost nekretnine koja je predmet zakupa ili najma i procjenu vrijednosti zakupnine odnosno najamnine sukladno posebnom propisu kojima se uređuje područje procjene vrijednosti nekretnina.

(3) Procjenu iz stavka 2. ovoga članka obavlja osoba određena člankom 5. stavkom 2. ove Uredbe.

(4) Nadležna tijela dužna su ishoditi mišljenje o usklađenosti procjembenih elaborata iz stavka 2. ovoga članka s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina na način propisan Zakonom.

(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, kada je Zakonom propisan drukčiji način određivanja visine zakupnine ili najamnine ili ako je visina zakupnine ili najamnine određena posebnim propisom, nadležna tijela nisu dužna izvršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja niti procjenu zakupnine, odnosno najamnine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina.

(6) Protiv korisnika koji su u posjed nekretnine ušli neovlašteno, ili na nasilan način nadležno tijelo dužno je pokrenuti postupak radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine te radi naplate naknade za korištenje prema procjeni izvršenoj sukladno članku 5. ove Uredbe.

(7) Na postupke raspolaganja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 8. do 38. ove Uredbe.

(8) Ugovori o zakupu mogu se sklopiti najduže na rok od deset godina uz mogućnost jednokratnog produljenja, s istim zakupnikom i na isti rok na koji je sklopljen prvotni ugovor o zakupu, pod uvjetom da zakupnik uredno ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu.

DIO ČETVRTI
NEKRETNINE POD POSEBNIM
NAČINOM UPRAVLJANJA

Članak 40.

(1) Nekretnine iz članka 18. Zakona daju se u višegodišnji zakup putem javnog poziva za javno prikupljanje ponuda ili u neki drugi oblik raspolaganja, na rok od najviše 30 godina.

(2) Postupak javnog prikupljanja ponuda za zakup nekretnina iz članka 18. Zakona provodi Ministarstvo.

(3) Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat će se ponuditelj koji je ponudio najviši iznos godišnje zakupnine i koji je ispunio uvjete iz javnog poziva.

(4) Ako je treća osoba u mirnom posjedu nekretnine koja je predmet javnog natječaja i ispunjava uvjete iz javnog poziva, ta osoba ima prvenstveno pravo zakupa u odnosu na sve ponuditelje pod uvjetom da prihvati najvišu ponudu postignutu na natječaju odnosno najviši ponuđeni iznos zakupnine.

(5) Dokazom da je treća osoba u mirnom posjedu nekretnine, smatra se izjava te osobe ovjerena kod javnog bilježnika kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine i za koju je temeljem izvršenog očevida od strane nadležnog tijela utvrđeno da se ista nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine.

(6) Pravo na podnošenje ponude imaju fizičke osobe koje imaju registrirani obrt, osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravne osobe, a ponuditelj mora biti registriran u odgovarajućem registru za obavljanje djelatnosti označene u javnom pozivu za predmetnu nekretninu.

(7) Ponuditelj u nekretnini može obavljati samo djelatnost koja je sukladna prostorno planskoj dokumentaciji i javnom pozivu.

(8) Nekretnine se daju u zakup u viđenom stanju.

(9) Ako nekretnina nije prikladna za obavljanje djelatnosti, Zakupnik je dužan o svom trošku privesti nekretninu ugovorenoj namjeni u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora te nije dužan plaćati zakupninu za vrijeme uređenja objekta, a do početka obavljanja djelatnosti.

(10) U slučaju opravdanog razloga Ministarstvo može produljiti rok za privođenje nekretnine ugovorenoj namjeni.

(11) Zakupniku nije dopušteno prepustiti korištenje predmeta zakupa trećim osobama, jer se u tom slučaju ugovor o zakupu nekretnine raskida po sili zakona.

(12) Iznimno od odredbe stavka 11. ovoga članka, ako se radi o kampovima, hotelima ili drugim građevinama za smještaj turista, zakupnik može manji dio predmeta zakupa dati u podzakup isključivo temeljem pisane suglasnosti zakupodavca, ako se time upotpunjuje ponuda iz ugovorene namjene nekretnine.

(13) Zakupnik je dužan plaćati godišnju zakupninu sukladno ugovoru.

(14) Godišnji iznos zakupnine indeksirati će se za svaku godinu u odnosu na prethodnu na osnovi korištenja stope inflacije izračunate na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena kojeg objavljuje Državni zavod za statistiku, za cijelo razdoblje trajanja Ugovora, a promjena visine mjesečne zakupnine utvrđuje se od prvog dana u mjesecu koji slijedi iza objave indeksa potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu.

(15) Osim zakupnine, zakupnik se obvezuje plaćati sve tekuće troškove održavanja nekretnine te režijske i druge troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja nekretnine.

(16) Zakupnik ne može vršiti preinake nekretnine bez prethodnog pisanog pristanka zakupodavca te se i u slučaju pristanka zakupodavca obvezuje sam snositi troškove i odriče se bilo kakvih namirenja istih od strane zakupodavca te preuzima obvezu nadoknade za svu eventualnu štetu uzrokovanu zakupodavcu ili trećim osobama uslijed obavljanja preinaka.

(17) Zakupnik je dužan prije sklapanja ugovora predati zakupodavcu bankovnu garanciju domaće ili strane prvoklasne banke naplative »na prvi poziv« u iznosu godišnje zakupnine izdanu u korist Ministarstva, a koja će biti jamstvo za ispunjenje ugovorenih obveza zakupnika.

(18) U slučaju da je zakupodavac iskoristio predano sredstvo osiguranja plaćanja iz stavka 17. ovoga članka, a ugovorne strane žele održati na snazi ugovor o zakupu, zakupnik je dužan odmah predati zakupodavcu novo sredstvo osiguranja plaćanja.

(19) Zakupnik je dužan za sve vrijeme trajanja zakupa ugovoriti policu osiguranja kojom će osigurati predmet zakupa od potresa, požara i drugih uobičajenih rizika kojom će biti pokrivena izvanugovorna odgovornost za štetu koju bi u okviru obavljanja djelatnosti u predmetu zakupa zakupnik prouzročio trećim osobama i zaposlenicima. Osiguranjem će biti pokrivena sva imovinska i neimovinska šteta koja nastaje smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem zdravlja trećih osoba ili oštećenjem njihovih stvari.

(20) Na postupak raspolaganja nekretninom iz članka 18. Zakona na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 8. – 38. ove Uredbe.

Članak 41.

Javni poziv za podnošenje ponuda za zakup nekretnina članka 18. Zakona pored odredbi iz članka 14. ove Uredbe sadrži i:

– odredbu da pravo na podnošenje ponude imaju fizičke osobe koje imaju registrirani obrt, osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravne osobe, a ponuditelj mora biti registriran za obavljanje djelatnosti označene u javnom pozivu za predmetnu nekretninu

– odredbu da je ponuditelj dužan uplatiti jamčevinu u iznosu 10 % od procijenjene početne cijene godišnjeg zakupa, za svaku ponudu/nekretninu pojedinačno, u korist Ministarstva

– odredbu da ako pristignu dvije ponude s istim iznosom zakupnine, koji je ujedno i najviši ponuđeni iznos zakupnine da će ponuditelji biti pozvani preporučenom pošiljkom putem pošte ili elektroničkom poštom na adresu koju su naznačili u svojoj ponudi da u roku od pet dana od primitka poziva dostave novi iznos ponuđene cijene na način opisan uvjetima javnog poziva za podnošenje ponuda za zakup nekretnina

– odredbu da će se, u slučaja ako je valjanu ponudu dostavila osoba koja se poziva na pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu za obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, odnosno s obrtom izjednačenih djelatnosti, a koje imaju pravo prednosti sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji («Narodne novine”, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.) i koja ispunjava uvjete iz natječaja, toj osobi uputiti poziv da se u roku od pet dana od poziva izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine za nekretninu za koju je podnijela ponudu. Poziv će joj se uputiti poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostavljenu u ponudi, a ako se osoba u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine, smatrat će se da isti ne prihvaća. Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu nema pravna osoba čiji je osnivač ili suosnivač fizička osoba koja ima pravo prednosti sukladno odredbama navedenog zakona, odnosno pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu imaju samo fizičke osobe koje ispunjavaju propisane uvjete i obavljaju obrtničku djelatnost

– odredbu da osobe koje imaju pravo prednosti sukladno članku 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji («Narodne novine”, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.) ne mogu ostvariti pravo prednosti za vrijeme dok traje zakup drugog poslovnog prostora u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republike Hrvatske ili pravne osobe u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu, neovisno po kojoj je osnovi ostvaren

– odredbu da ako je valjanu ponudu dostavila treća osoba koja je u mirnom posjedu nekretnine koja je predmet javnog natječaja, navedena osoba treba dostaviti javnobilježnički ovjerenu izjavu kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine

– odredbu da najpovoljniji ponuditelj mora, nakon obavijesti o prihvaćanju ponude, do potpisa ugovora dostaviti bankovnu garanciju u visini godišnje zakupnine, izdanu u korist Ministarstva, kao garanciju za uredno ispunjenje ugovora.

– odredbe da se neće razmatrati:

1. ponude fizičkih osoba koje imaju registrirani obrt ili obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravnih osoba koje su dužnici po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija – Porezna uprava, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se pridržavaju rokova plaćanja

2. ponude fizičkih osoba koje imaju registrirani obrt ili obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravnih osoba nad kojima je pokrenut postupak predstečaja, a koji nije okončan pravomoćnim rješenjem o potvrdi plana restrukturiranja, otvoren postupak stečaja ili likvidacije u trenutku donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

3. ponude fizičkih osoba koje imaju registrirani obrt ili obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravnih osoba koje su dužnici s osnove korištenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Ministarstvo ili trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o.

4. ponuda pravnih osoba čiji su osnivači i/ili zakonski zastupnici dužnici s osnove korištenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo i/ili Državne nekretnine d.o.o.

5. ponude fizičkih osoba koje imaju registrirani obrt ili obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja i pravnih osoba koje nisu registrirane za obavljanje djelatnosti označene u javnom pozivu za predmetnu nekretninu.

Članak 42.

(1) Pored dokumentacije iz članka 16. ove Uredbe, od ponuditelja će se zatražiti da dostavi sljedeće:

– ponuđeni neto iznos godišnje zakupnine, izražen u eurima, koji mora biti veći od početne cijene godišnjeg zakupa

– javnobilježnički ovjerene izjave ponuditelja, zakonskih zastupnika ponuditelja i osnivača ponuditelja da ponuditelj, zakonski zastupnici ponuditelja i osnivači ponuditelja nisu dužnici na ime korištenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Ministarstvo i/ili Državne nekretnine d.o.o. u izvorniku ili ovjerenoj preslici

– potvrdu nadležnog Ministarstva u izvorniku ili ovjerenoj preslici, kojom se dokazuje status hrvatskog branitelja odnosno pravo prednosti temeljem članka 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

– ako se dokazuje pravo prednosti za članove uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članove uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dokaz o srodstvu, i to rodni list ili druga potvrda nadležnog tijela, u izvorniku ili preslici

– izjavu da ne traje zakup drugog poslovnog prostora u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republike Hrvatske ili pravne osobe u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu, ovjerenu kod javnog bilježnika u izvorniku ili preslici, i to osobe koja se poziva na pravo prednosti pri zakupu poslovnog prostora temeljem članka 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.).

(2) Potvrde, uvjerenja, izvadci i druga dokumentacija priložena uz ponudu ne smiju biti stariji od 30 dana od dana podnošenja ponude.

Članak 43.

(1) Obavijest o prihvaćanju ponude dostavit će se ponuditelju poštom ili putem adrese elektroničke pošte navedene u ponudi.

(2) Najpovoljniji ponuditelj dužan je potpisati ugovor i dostaviti bankovnu garanciju u visini godišnje zakupnine, izdane u korist Ministarstva, najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja ugovora, jer će se u protivnom smatrati da je odustao od ponude.

(3) Ugovor o zakupu nekretnina iz članka 18. Zakona mora sadržavati odredbe:

– da se zakupnik odriče prava potraživati naknadu za uložena sredstva u nekretnine i neće isticati obvezno pravni i stvarno pravni zahtjev po bilo kojoj osnovi, bez obzira jesu li sredstva uložena sa ili bez suglasnosti zakupodavca

– da je zakupnik dužan na ime ugovorne kazne platiti iznos pune petogodišnje zakupnine u slučaju neprivođenja namjeni nekretnine i u slučaju kršenja odredbi ugovora u pogledu podzakupa

– da se, ako zakupnik ne preda zakupodavcu novo sredstvo osiguranja plaćanja niti u roku koji mu je zakupodavac odredio u pisanom pozivu, ugovor o zakupu raskida istekom tog roka.

Članak 44.

(1) Iznimno od odredbi članaka 40. do 43. ove Uredbe, za nekretninu koju koriste pravne osobe s europskog gospodarskog prostora ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave na temelju odluka javnopravnih tijela, a za koju je istekao ranije sklopljeni ugovor o zakupu, sklopit će se novi ugovor o zakupu na rok od 30 godina, bez provođenja javnog natječaja u istu svrhu u koju je sklopljen raniji ugovor koji je istekao.

(2) Kada se ugovor o zakupu sklapa s pravnom osobom s europskog gospodarskog prostora visina zakupnine odredit će se prema općem aktu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nekretnina nalazi, kojim se propisuje visina zakupnine za poslovne prostore, a prema djelatnosti koja se u nekretnini obavlja, dok se ugovor o zakupu s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklapa se bez naknade.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako je iznos zakupnine određen prema djelatnosti niži od iznosa mjesečne zakupnine, odnosno naknade koju pravna osoba s europskog gospodarskog prostora plaća temeljem ranijeg ugovora, iznos mjesečne zakupnine odredit će se kao u ranijem ugovoru.

(4) Ako jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina nema kriterije za određivanje zakupnine, primijenit će se kriteriji teritorijalno najbliže jedinice lokalne samouprave koja ima kriterije za određivanje zakupnine.

(5) Iznos mjesečne zakupnine koji je utvrđen prema kriterijima jedinica lokalne samouprave povećava se sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave čiji su kriteriji primijenjeni te će ugovorne strane zaključiti dodatak ugovoru o zakupu kojim će uskladiti iznos mjesečne zakupnine sukladno izmijenjenim kriterijima.

(6) Ako zakupnik u ostavljenom roku ne pristupi sklapanju dodatka ugovoru iz stavka 5. ovoga članka, ugovor se smatra raskinutim.

(7) Pravna osoba s europskog gospodarskog prostora:

– ne smije biti dužnik po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija – Porezna uprava, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se pridržavaju rokova plaćanja, i/ili

– ne smije imati dospjelo dugovanje s osnove korištenja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo ili trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., i/ili

– nad istom ne smije biti pokrenut postupak predstečaja, stečaja ili likvidacije.

(8) Pravna osoba s europskog gospodarskog prostora dužna je prije sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka predati zakupodavcu polog u visini godišnje zakupnine.

DIO PETI
ZABRANA PODZAKUPA I PODNAJMA

Članak 45.

(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su dane u zakup ili u najam nije dopušteno davati u podzakup ili podnajam, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukčije.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se radi o kampovima, hotelima ili drugim građevinama za smještaj turista, dio nekretnine može se dati u podzakup, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukčije.

(3) Ako je nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske dana u podzakup ili podnajam, ili ako zakupnik ili najmoprimac nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske sklopi pravni posao s trećom osobom kojim trećoj osobi na bilo koji način omogućava korištenje nekretnine, ugovor o zakupu ili ugovor o najmu te nekretnine raskida se po sili zakona.

(4) Odredba o zabrani ugovaranja podzakupa ili podnajma, kao i odredba o raskidu ugovora o zakupu ili ugovora o najmu po sili zakona zbog ispunjenja uvjeta iz stavka 3. ovoga članka bitne su odredbe ugovora o zakupu ili najmu nekretnina.

(5) Ugovor o zakupu ili najmu nekretnina iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati odredbu da je zakupnik, odnosno najmoprimac, dužan na ime ugovorne kazne platiti iznos pune jednogodišnje zakupnine u slučaju kršenja odredbi ugovora o zabrani davanja u podzakup ili podnajam.

(6) Ne smatra se podzakupom ili podnajmom kada dođe do statusne promjene zakupnika ili najmoprimca na temelju odredbi zakona kojim se uređuju trgovačka društva, zakona kojim se uređuje obrt ili drugog posebnog zakona.

DIO ŠESTI
RAZVRGNUĆE SUVLASNIČKE ZAJEDNICE

Članak 46.

(1) Suvlasnička zajednica nekretnina između Republike Hrvatske i trećih osoba može se razvrgnuti geometrijskom diobom, isplatom po tržišnoj cijeni te na druge načine propisane zakonom kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.

(2) Odluku o razvrgnuću i načinu razvrgnuća donosi nadležno tijelo sukladno odredbama Zakona, ovisno o vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine Republike Hrvatske, a ugovor o razvrgnuću u ime Republike Hrvatske sklapa gradonačelnik kada odluku o raspolaganju nekretninom donosi gradonačelnik, odnosno gradsko vijeće, župan kada odluku o raspolaganju donosi župan, odnosno županijska skupština, ovlaštena osoba društva Državne nekretnine d. o. o. kada odluku o raspolaganju donosi društvo Državne nekretnine d. o. o., a ministar kada odluku o raspolaganju donosi ministarstvo, odnosno Vlada Republike Hrvatske, ako odlukom o razvrgnuću nije drukčije određeno.

(3) Prije donošenja odluke nadležnog tijela iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se procjembeni elaborat kojim se utvrđuje tržišna vrijednost nekretnine u skladu s odredbom članka 5. ove Uredbe.

(4) Suvlasnička zajednica nekretnina između Republike Hrvatske i trećih osoba razvrgnut će se geometrijskom diobom nekretnine kad je to moguće i samo ako je cijela nekretnina sukladno važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji iste vrste i namjene.

(5) Suvlasnička zajednica nekretnina iz stavka 1. ovoga članka može se razvrgnuti isplatom po tržišnoj cijeni i u slučajevima kad je geometrijska dioba moguća ili se ne radi o slučajevima razvrgnuća obvezatnom isplatom propisanom zakonom, ako nadležno tijelo ocijeni da je to gospodarski opravdano za Republiku Hrvatsku.

(6) Ako dva ili više suvlasnika iste nekretnine iskažu interes za stjecanje suvlasničkog dijela Republike Hrvatske na toj nekretnini, Republika Hrvatska će raspolagati svojim suvlasničkim dijelom putem javnog natječaja.

DIO SEDMI
ZAMJENA NEKRETNINA

Članak 47.

(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, i to neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine i zemljište za redovitu uporabu te građevine, stanovi i poslovni prostori mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a samo iznimno s nekretninama u vlasništvu trećih osoba kada je to propisano posebnim zakonom.

(2) Ministarstvo provodi postupke po zahtjevima za zamjenu nekretnina.

(3) Ministarstvo će o zahtjevu za zamjenu nekretnina obavijestiti nadležno tijelo kojem su sukladno odredbama Zakona povjereni poslovi upravljanja nekretninom koja je predmet zahtjeva.

(4) Nekretninom u odnosu na koju je podnesen zahtjev za zamjenu raspolagat će Ministarstvo.

(5) Odluku o raspolaganju nekretninom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 1.500.000,00 eura donosi ministar.

(6) Odluku o raspolaganju nekretninom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade viši od 1.500.000,00 eura donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(7) Kada se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske zamjenjuju za nekretnine u vlasništvu ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, taj će se postupak provesti bez utjecaja na osnovicu poreza na dobit.

DIO OSMI
STJECANJE NEKRETNINA I DRUGIH STVARNIH PRAVA U KORIST REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 48.

(1) Ministarstvo provodi postupke sklapanja pravnog posla radi stjecanja prava vlasništva i/ili drugih stvarnih prava na nekretninama koje su u naravi građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovitu uporabu, posebni dijelovi građevina, zemljište na kojem se nalazi kamp, zemljište na kojem se nalazi planinarski objekt, u ime i za korist Republike Hrvatske.

(2) Tijelo državne uprave ili drugi korisnik državnog proračuna Republike Hrvatske za čije potrebe se stječe nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u ime Republike Hrvatske dužno je Ministarstvu dostaviti obrazloženi zahtjev za pokretanje postupka stjecanja nekretnine u ime i za račun Republike Hrvatske te je obvezno osigurati sredstva na poziciji državnog proračuna za predloženo stjecanje.

(3) Prije donošenja odluke o sklapanju pravnog posla iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se procjena vrijednosti nekretnine.

(4) Odluku o stjecanju prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekretnini u korist Republike Hrvatske donosi ministar ako je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 1.500.000,00 eura.

(5) Odluku o stjecanju prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekretnini u korist Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva ako procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade iznosi više od 1.500.000,00 eura.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. ovoga članka, odluku o nekorištenju prava prvokupa neovisno o iznosu ponuđene kupoprodajne cijene donosi ministar.

Članak 49.

U slučajevima kad na temelju posebnoga zakona Republika Hrvatska ima pravo prvokupa na nekretninama, Ministarstvo je dužno prije donošenja odluke o korištenju prava prvokupa ishoditi mišljenje nadležnog tijela državne uprave o korištenju pravom prvokupa.

DIO DEVETI
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 95/18.).

Članak 51.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/25-03/28

Urbroj: 50301-27/22-25-3

Zagreb, 3. travnja 2025.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_04_64_826.html