NN 52/2025 (21.3.2025.), Pravilnik o pomorskom peljarenju

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

686

Na temelju članka 70. stavka 7., 8. i 9. i članka 72. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O POMORSKOM PELJARENJU

GLAVA I
OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se obvezno pomorsko peljarenje (u daljnjem tekstu: peljarenje) na određenim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, granice peljarskih područja, uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, visina naknade za usluge peljarenja, stjecanje, obnova i oduzimanje stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti za peljara i svjedodžbi o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog peljarenja, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje te prava i obveze peljara.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. brod je brod čija je bruto tonaža veća od 500 ili jahta bruto tonaže veće od 1.000 ili bilo koji drugi plovni objekt koji ima obavezu peljarenja po bilo kojoj osnovi

2. lučka kapetanija je kapetanija nadležna za područje na kojem se obavlja peljarenje

3. lučki kontrolni centar (u daljnjem tekstu: LKC) je kontrolni centar koji koordinira i usklađuje dolaske/odlaske brodova, u jednoj ili više luka, lučkih bazena ili sidrišta

4. manevriranje brodom je dovođenje broda u željeni položaj sinkroniziranom upotrebom porivnog sredstva i kormila, a prema potrebi i priveznih užadi, obaranjem sidara i upotrebom tegljača, a obuhvaća operacije izbjegavanja sudara, pretjecanja, priveza i odveza broda, premještaja broda na drugi vez, spuštanja i dizanja sidra te uplovljavanja i isplovljavanja iz luka i sidrišta

5. ministar je ministar nadležan za pomorstvo

6. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo

7. pomorski peljar (u daljnjem tekstu: peljar) je stručna osoba obučena i ovlaštena za vođenje plovnog objekta i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske

8. peljar – mentor je osposobljen i ovlašten peljar koji provodi izobrazbu vježbenika za zvanje peljara

9. peljarsko društvo je trgovačko društvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva

10. pomorsko učilište je pravna osoba koja temeljem suglasnosti ili dopusnice Ministarstva obavlja obrazovanje i/ili izobrazbu za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za zvanje peljara

11. potvrdnica o završenoj izobrazbi označava ispravu kojom pomorsko učilište ili peljarsko društvo potvrđuje da je na ispravi naznačeni vježbenik za zvanje peljara završio propisanu izobrazbu, u skladu s ovim Pravilnikom,

12. prilozi jesu Prilozi ovog Pravilnika i njegov su sastavni dio

13. prijenosna peljarska jedinica (PPU – Portable Pilot Unit) je prijenosni sustav koji se koristi za vrijeme peljarenja kao alat za podršku pri donošenju navigacijskih odluka i odluka pri manevriranju, a koji je opremljen službenim elektronskim navigacijskim kartama (ENC)

14. svjedodžba o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja (Pilotage exemption certificate-PORT PEC), je svjedodžba kojom se brod sa zapovjednikom koji posjeduje ovu svjedodžbu oslobađa obveze korištenja usluge obveznog lučkog peljarenja u određenoj luci ili određenom lučkom bazenu navedenim u svjedodžbi

15. svjedodžba o oslobađanju od obaveznog obalnog peljarenja (Pilotage exemption certificate – COASTAL PEC), je svjedodžba kojom se brod sa zapovjednikom koji posjeduje ovu svjedodžbu oslobađa obveze korištenja usluge obveznog obalnog peljarenja na određenom morskom području navedenom u svjedodžbi

16. vježbenik za zvanje pomorskog peljara je osoba koji sudjeluje u izobrazbi koja se obavlja pod nadzorom osposobljenog i ovlaštenog pomorskog peljara – mentora, radi stjecanja zvanja pomorskog peljara, prema utvrđenom programu sukladno odredbama ovog Pravilnika

17. VTS služba (u daljnjem tekstu: VTS) je služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija koja je ovlaštena za pružanje VTS usluga i koja ima mogućnost međudjelovanja s pomorskim objektima i reagiranja u promjenjivim plovidbenim okolnostima, a čiji zadatak jest uspostaviti prometno-plovidbeni tijek u kojem svi sudionici pomorskog prometa ostvaruju postavljene ciljeve uz zadovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša te poštivanje propisa koji se odnose na plovidbu

18. zapovjednik broda je osoba koja je ukrcana na brod radi obavljanja poslova zapovjednika i upisana kao zapovjednik broda u popis posade.

GLAVA II.
PELJARENJE

Opće odredbe

Članak 3.

(1) Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta prilikom manevriranja i sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Obaveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni i javni brodovi

b) brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima

c) vodonosci

d) putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi

e) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500 i

f) jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000.

(3) Peljarenje može biti lučko i obalno.

(4) Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u području luke do određene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lučkog peljarenja.

(5) Za lučko peljarenje, luke, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje nadležna lučka kapetanija.

(6) Za obalno peljarenje, granice peljarenja, mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje ministar.

Lučko peljarenje

Članak 4.

(1) U luci u kojoj je obvezno lučko peljarenje, brod se mora peljariti i ako se premješta s jedne obale na drugu, ako se pomiče uzduž obale upotrebom porivnog stroja ili korištenjem tegljača, odnosno ako se obavlja okret broda na istom vezu s ili bez tegljača.

(2) Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije 2 sata prije isplovljavanja, uplovljavanja, premještanja, pomicanja ili okreta broda.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ukoliko se lučko peljarenje obavlja u luci izvan sjedišta peljarskog društva, zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije 24 sata prije isplovljavanja, uplovljavanja, premještanja, pomicanja ili okreta broda.

Obaveza lučkog peljarenja

Članak 5.

(1) Brodovi čija je bruto tonaža manja od 2.000, osim tankera i broda koji prevozi opasne ili štetne tvari, mogu se osloboditi lučkog peljarenja za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetima da zapovjednik broda posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja iz ovoga Pravilnika.

(2) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika broda, brodara ili kompanije, ministar donosi rješenje o oslobađanju broda od obveznog lučkog peljarenja.

(3) Ministar može na prijedlog lučke kapetanije poništiti rješenje iz stavka 2. ovoga članka ukoliko se promijene okolnosti bitne za izdavanje rješenja.

(4) Iznimno, lučka kapetanija može brodovima iz stavka 1. ovoga članka odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.

Najava lučkog peljarenja

Članak 6.

(1) Zapovjednik broda iz članka 5. ovoga Pravilnika dužan je najkasnije 2 sata prije dolaska na poziciju na kojoj se peljar ukrcava obavijestiti nadležni VTS i/ili LKC i/ili nadležno peljarsko društvo o namjeri uplovljavanja, na VHF radijskom kanalu VTS sektora.

(2) Zapovjednik broda iz članka 5. ovoga Pravilnika dužan je najkasnije 2 sata prije odlaska iz luke obavijestiti nadležni VTS i/ili LKC i/ili nadležno peljarsko društvo o namjeri isplovljavanja, na VHF radijskom kanalu VTS sektora.

Obalno peljarenje

Članak 7.

(1) Morska područja, tjesnaci i prolazi za koja je predviđena obaveza peljarenja te vrste i veličine brodova koji se peljare, propisani su posebnim propisom.

(2) Zapovjednik broda dužan je zatražiti uslugu obalnog peljarenja najkasnije 24 sata prije planiranog vremena uplovljavanja na područje propisano za peljarenje.

Obaveza obalnog peljarenja

Članak 8.

(1) Obaveznom obalnom peljarenju podliježu brodovi bruto tonaže 40.000 i veće i to:

a) brodovi namijenjeni prijevozu štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju kako su utvrđeni Prilogom 2. MARPOL Konvencije

b) brodovi namijenjeni prijevozu ukapljenih plinova

c) brodovi namijenjeni prijevozu ulja.

(2) Brodovi bez tereta iz stavka 1. ovoga članka, koji posjeduju potvrdu o degazaciji ili inertiranju tankova izdanu od ovlaštene tvrtke, ne podliježu obaveznom obalnom peljarenju.

(3) Brodovi iz stavka 1. ovoga članka kada plove teritorijalnim morem i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, podliježu obaveznom peljarenju u sljedećim granicama:

1. radi uplovljavanja u luke otvorene za međunarodni promet:

a) za luku Rijeka: od pozicije 44˚56.2’N i 14˚13.0’ E do granice lučkog peljarenja

b) za luku Zadar: od pozicije 44° 23.3’ N i 14° 34.6’ E do granice lučkog peljarenja

c) za luku Šibenik: od pozicije 43° 38.7’ N i 15° 52.3’ E do granice lučkog peljarenja

d) za luku Split: od pozicije 43° 28.2’ N i 16° 01.0’ E do granice lučkog peljarenja

e) za luku Ploče: od pozicije 43° 05.0’ N i 17° 00.0’ E do granice lučkog peljarenja.

2. kada plove između luka otvorenih za međunarodni promet, od pozicije iskrcavanja lučkog peljara u luci odlaska do pozicije ukrcavanja lučkog peljara u luci dolaska.

(4) Obveznom obalnom peljarenju podliježu svi brodovi bruto tonaže 500 i veći radi uplovljavanja u luke otvorene za međunarodni promet Plomin i Bršica od pozicije 44˚56.0’N i 14˚06.6’ E do granice lučkog peljarenja.

(5) Brodovi čija je bruto tonaža manja od 2.000, osim tankera i brodova koji prevozi opasne ili štetne tvari, mogu se osloboditi obalnog peljarenja za određeno razdoblje i na određena područja plovidbe, pod uvjetima da zapovjednik broda posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog obalnog peljarenja iz ovoga Pravilnika.

(6) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. ovoga članka, na zahtjev vlasnika broda, brodara ili kompanije, ministar donosi rješenje o oslobađanju broda od obveznog obalnog peljarenja.

(7) Ministar može na prijedlog lučke kapetanije poništiti rješenje iz stavka 6. ovoga članka ukoliko se promijene okolnosti bitne za izdavanje rješenja.

(8) Iznimno, lučka kapetanija može brodovima iz stavka 5. ovoga članka odrediti da podliježu obveznom obalnom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.

Područje peljarenja

Članak 9.

(1) Peljarenje počinje ili završava na granici područja peljarenja u trenutku kad po stručnim savjetima peljara započne odnosno završi vođenje broda.

(2) Ako se brod mora privezati ili usidriti, peljarenje završava u trenutku kada se brod priveže ili usidri.

(3) Za luke, lučka područja, sidrišta i morska područja za koje je predviđena obaveza lučkog peljarenja, gdje nije ucrtana peljarska stanica, ukrcaj peljara mora se obaviti najmanje 1 nautičku milju od ulaza u luku, sidrišta ili morskog područja na kojima se obavlja peljarenje.

Granice peljarskih područja

Članak 10.

Granice peljarskih područja na kojima se obavlja peljarenje, čine granice područja nadležnosti jedne ili više lučkih kapetanija, kako slijedi:

1) pulsko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Pula

2) riječko-senjsko peljarsko područje obuhvaćano je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Rijeka i Lučke kapetanije Senj

3) zadarsko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Zadar

4) šibensko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Šibenik

5) splitsko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Split

6) pločansko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Ploče

7) dubrovačko peljarsko područje obuhvaćeno je granicama nadležnosti Lučke kapetanije Dubrovnik.

GLAVA III.
PELJARSKO DRUŠTVO

Odobrenje za peljarenje

Članak 11.

(1) Peljarenje može obavljati peljarsko društvo koje posjeduje valjano odobrenje za peljarenje izdano od strane Ministarstva.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se period od 10 godina temeljem provedenog javnog poziva.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se samo jednom peljarskom društvu na području jednog peljarskog područja koje obuhvaća područje nadležnosti jedne ili više lučkih kapetanija.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, temeljem članaka 12., 13., 14. i 15. ovoga Pravilnika, Ministarstvo može izdati rješenje kojim daje odobrenje više peljarskih društava za peljarenje na jednom području.

Privremeno rješenje za peljarenje

Članak 12.

(1) Ako se na javni poziv za pojedino peljarsko područje, ne prijavi niti jedno peljarsko društvo ili ako se javi peljarsko društvo koje ne udovoljava propisanim uvjetima iz javnog poziva, Ministarstvo može privremenim rješenjem, uz suglasnost peljarskog društva koje posjeduje valjano odobrenje na nekom drugom peljarskom području, odrediti to peljarsko društvo da privremeno obavlja peljarske usluge na području za koje se nije javilo niti jedno zainteresirano peljarsko društvo ili se javilo peljarsko društvo koje ne udovoljava propisanim uvjetima.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovog članka odredit će se minimalni uvjeti koje peljarsko društvo mora ispunjavati tijekom privremenog obavljanja peljarskih usluga na tom peljarskom području.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovog članka može se izdati na rok ne duži od jedne godine.

Oduzimanje odobrenja

Članak 13.

(1) Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da peljarsko društvo više ne ispunjava uvjete utvrđene u izdanom mu odobrenju, nadležna lučka kapetanija će rješenjem odrediti rok u kojem je peljarsko društvo dužno ispraviti uočene nedostatke.

(2) Ako se u roku određenom rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ne isprave nedostaci, lučka kapetanija će o tome obavijestiti Ministarstvo, koje će takvom peljarskom društvu oduzeti izdano odobrenje.

(3) U slučaju oduzimanja odobrenja na način utvrđen stavcima 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo će privremenim rješenjem, a najduže na rok od jedne godine, uz suglasnost peljarskog društva koje posjeduje valjano odobrenje na nekom drugom peljarskom području, odrediti to peljarsko društvo da privremeno obavlja peljarske usluge na području lučke kapetanije na kojem je djelovalo peljarsko društvo kojem je odobrenje ukinuto.

(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka odredit će se minimalni uvjeti koje to peljarsko društvo mora ispunjavati tijekom privremenog obavljanja peljarskih usluga na tom peljarskom području.

(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka može se izdati na rok ne duži od jedne godine.

Privremeno pružanje peljarskih usluga na osnovi zahtjeva

Članak 14.

(1) Peljarsko društvo koje ima valjano odobrenje za peljarenje na jednom peljarskom području, može uz prethodno odobrenje Ministarstva, povremeno ili privremeno pružati peljarske usluge na drugom peljarskom području, pod sljedećim uvjetima koji moraju biti kumulativno ispunjeni:

a) ako je na tom području došlo do privremenog povećanja broja brodova koji podliježe obveznom peljarenju, a koji prelaze trenutne kapacitete peljarskog društva s valjanim odobrenjem za to područje ili u drugim izvanrednim situacijama koje su privremenog ili povremenog karaktera

b) ako ima najmanje jednog peljara s valjanom iskaznicom pomorskog peljara za peljarsko područje na kojem će privremeno obavljati uslugu peljarenja

c) ako je o tome sklopilo pisani sporazum s peljarskim društvom koje ima valjano odobrenje za to područje.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će na zahtjev peljarskog društava s valjanim odobrenjem za pojedino peljarsko područje, izdati drugom peljarskom društvu dodatno odobrenje za privremeno i povremeno peljarenje na istom području, s rokom važenja do najviše godinu dana.

Privremeno pružanje peljarskih usluga na osnovi povećanja broja brodova

Članak 15.

(1) U slučaju kada na području peljarskog društva koje ima valjano odobrenje za peljarenje na jednom peljarskom području, dođe do privremenog ili stalnog povećanja broja brodova koji podliježu obveznom peljarenju, a koji prelaze trenutne mogućnosti obavljanja peljarenja od strane peljarskog društva s valjanim odobrenjem za to područje ili u drugim izvanrednim situacijama koje su privremenog ili povremenog karaktera, a nije izdano prethodno odobrenje iz članka 14. ovoga Pravilnika, Ministarstvo može privremenim rješenjem odrediti drugo peljarsko društvo za obavljanje peljarske usluge na području peljarskog područja za koje odobrenje posjeduje peljarsko društvo koje trenutno ne može ispuniti svoje obaveze sukladno odredbama Pomorskog zakonika i ovoga Pravilnika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka će se odrediti minimalni uvjeti koje peljarsko društvo mora ispunjavati tijekom privremenog obavljanja peljarskih usluga na dodijeljenom području.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka može se izdati na rok ne duži od jedne godine.

Javni poziv za dodjelu odobrenja za peljarenje

Članak 16.

(1) Javni poziv za dodjelu odobrenja za peljarenje iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika, raspisuje Ministarstvo i objavljuje ga u službenom listu Republike Hrvatske i na internetskim stranicama Ministarstva, a u njemu se navode:

1. peljarska područja za koje se raspisuje javni poziv

2. opći i posebni uvjeti kojima peljarsko društvo mora udovoljavati, i to:

a) minimalni broj peljarskih brodova i/ili peljarskih brodica s kojim peljarsko društvo mora stalno raspolagati

b) minimalan broj peljara s valjanom peljarskom iskaznicom za peljarsko područje za koje se peljarsko društvo natječe

c) minimalan broj prijenosnih peljarskih jedinica po svakom peljarskom društvu

d) zaključen ugovor o osiguranju odgovornosti peljarskog društva za vrijeme peljarenja broda, minimalno do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300.

3. popis dokumentacije kojom peljarsko društvo dokazuje udovoljavanje općim i posebnim uvjetima iz javnog poziva

4. rok za dostavu prijava na javni poziv, računajući od dana objave u »Narodnim novinama«, koji ne može biti kraći od 15 dana.

(2) Posebne uvjete kojima mora udovoljavati peljarsko društvo, utvrđuje Ministarstvo i to za svako peljarsko područje zasebno, prema broju brodova koji na tom području podliježu obaveznom peljarenju.

Peljarski brod/brodica

Članak 17.

(1) Peljarski brod/brodica mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

a) mora biti odgovarajuće veličine i plovidbenih sposobnosti tako da može nesmetano obavljati poslove pomorskog peljarenja u svim uvjetima u kojima je luka otvorena za promet brodova

b) trup broda/brodice mora biti obojen crnom ili plavom bojom

c) s obje strane trupa i na palubi ili na krovu kabine mora biti označen slovom »P«, a na obje strane nadgrađa ili boka mora na vidljivom mjestu biti istaknuta oznaka »PILOT«

d) slovo »P« mora biti boje vidno različite od boje kojom je obojena paluba odnosno krov kabine

e) mora isticati oznake sukladno propisima o izbjegavanju sudara na moru, danju viti zastavu »H« Međunarodnog signalnog kodeksa, a noću imati svjetla propisana za peljarski brod/brodicu

f) mora biti opremljena automatskim sustavom identifikacije broda (AIS) A klase.

(2) Peljarsko društvo pored broda ili brodice iz stavka 1. ovoga članka može imati i pomoćnu brodicu odgovarajuće veličine i plovidbenih sposobnosti tako da može nesmetano obavljati poslove pomorskog peljarenja u svim lukama u kojima je propisana obaveza peljarenja, a u njima nema stacioniran brod ili brodicu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Brodica iz stavka 2. ovoga članka mora isticati oznake sukladno stavku 1. točki e) ovoga članka.

Peljarski dnevnik

Članak 18.

(1) Peljarsko društvo dužno je voditi peljarski dnevnik.

(2) U peljarski dnevnik se upisuju sljedeći podatci:

1. redni broj

2. ime peljarenog broda

3. IMO broj

4. zastava države pripadnosti

5. luka upisa

6. bruto tonaža

7. vrsta broda

8. duljina broda

9. širina broda

10. gaz broda

11. dan, mjesec i godina peljarenja

12. mjesto priveza/odveza, vrsta manevra (dolazak, odlazak, premještaj broda)

13. vrijeme početka i završetka peljarenja

14. ime i prezime peljara

15. broj tegljača i

16. primjedbe.

(3) Peljarsko društvo dužno je na zahtjev dostaviti lučkoj kapetaniji peljarski dnevnik.

(4) Peljarski dnevnik može se voditi u elektroničkom obliku.

GLAVA IV.
PELJARI

Poslovi peljarenja

Članak 19.

(1) Za vrijeme peljarenja, peljar je dužan davati stručne savjete zapovjedniku peljarenog broda u svezi s manevriranjem i plovidbom te upozoravati na uvjete plovidbe i propise koji vrijede za područje u kojem se brod peljari.

(2) Peljar je dužan, neposredno po ukrcaju odnosno neposredno prije iskrcaja s broda, stupiti u kontakt VHF radijskom postajom s VTS službom i/ili lučkom kapetanijom i/ili lučkim kontrolnim centrom na VHF radijskom kanalu VTS sektora te iste izvijestiti o vremenu ukrcaja i iskrcaja, te razmijeniti informacije o:

a) vremenu početka ili završetka peljarenja

b) poziciji/mjestu početka i završetka peljarenja

c) utvrđenom broju tegljača i

d) izvanrednim događajima.

(3) Način kontakta peljara s nadležnim službama za pojedinu luku iz stavka 2. ovoga članka, određuje se pravilnikom o redu u dotičnoj luci.

Obavještavanje o izvanrednim situacijama

Članak 20.

(1) Peljar je dužan bez odlaganja VHF radijskom postajom VTS službi na VHF radijskom kanalu VTS sektora, odmah prijaviti:

a) povredu propisa koje je počinio peljareni ili drugi brod, a koje se odnose na sigurnost broda, posade, putnika i tereta, te zaštitu okoliša

b) pomorske nesreće i nezgode koju je prouzročio ili pretrpio peljareni brod

c) sve radnje na peljarenom ili drugom brodu koje su, po ocjeni peljara, dovele ili su mogle dovesti u opasnost brod, plutajuće i druge objekte na plovnom putu ili radnju koja je ili može dovesti do onečišćenja okoliša

d) ako iz bilo kojeg razloga, tijekom obaveznog peljarenja, zapovjednik broda otkaže uslugu peljarenja

e) ako zapovjednik broda ne prihvati savjete peljara u pogledu predstojećeg peljarenja i

f) ako sumnja da je zapovjednik broda pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka peljar je dužan isto upisati u dnevnik iz članka 18. ovoga Pravilnika.

Odbijanje peljarenja

Članak 21.

(1) Peljar je dužan odbiti peljarenje ako:

a) gaz broda ne odgovara dubini mora na mjestu određenom za plovidbu, privezivanje ili sidrenje broda

b) na mjestu priveza broda nisu osigurani uvjeti da brod uvijek može biti sigurno privezan u plutajućem stanju

c) brod nije sposoban za plovidbu

d) nije dobio dozvolu za uplovljavanje ili isplovljavanje

e) zapovjednik broda inzistira na radnji ili manevru koji će prema ocjeni peljara ugroziti sigurnost peljarenog broda, plutajuće i druge objekte na plovnom putu ili radnju koja je ili može dovesti do onečišćenja okoliša

f) zapovjednik broda odbije angažirati broj tegljača propisan pravilnikom o redu o luci ili preporučenom od strane peljara

g) vremenski uvjeti/brzina vjetra na terminalu onemogućavaju siguran privez broda.

(2) U slučaju odbijanja peljarenja iz stavka 1. ovoga članka, peljar je dužan o tome bez odlaganja izvijestiti VTS službu i/ili lučku kapetaniju i/ili lučki kontrolni centar, na VHF radijskom kanalu VTS sektora, te isto upisati u dnevnik iz članka 18. ovoga Pravilnika.

Obaveze peljara

Članak 22.

(1) Za vrijeme peljarenja peljar ne smije napustiti zapovjednički most peljarenog broda prije nego što brod završi manevriranje ili plovidbu područjem obaveznog obalnog ili lučkog peljarenja, bez obzira na to što zapovjednik peljarenog broda ne prihvaća njegove savjete u svezi s plovidbom ili manevriranjem broda.

(2) Ako peljarenje nije obvezno, peljar je dužan prekinuti peljarenje kada to od njega zatraži zapovjednik peljarenog broda.

(3) Peljar je dužan bez odlaganja obavijestiti VTS službu i/ili lučku kapetaniju i/ili lučki kontrolni centar, na VHF radijskom kanalu VTS sektora, o prekidu peljarenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Ovlasti peljara

Članak 23.

Pomorski peljari se osposobljavaju te stječu svjedodžbu o osposobljenosti iz članka 24. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika za obavljanje sljedećih djelatnosti:

1. plovidba u tjesnacima i kanalima

2. manevriranje brodom u luci i na sidrištu

3. upotreba tegljača pri plovidbi i manevriranju broda

4. postupci u slučajevima opasnosti pri plovidbi i manevriranju

5. načela upravljanja i komunikacije na zapovjedničkom mostu.

GLAVA V.
IZOBRAZBA I STJECANJE SVJEDODŽBI O OSPOSOBLJENOSTI

Način stjecanja svjedodžbi

Članak 24.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način stjecanja sljedećih svjedodžbi o osposobljenosti:

1. Svjedodžba o osposobljenosti za pomorskog peljara

2. Svjedodžba o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja (PORT PEC) i

3. Svjedodžba o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog obalnog peljarenja (COASTAL PEC).

(2) Svjedodžba o osposobljenosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka izdaje se s ograničenjem važenja za određeno peljarsko područje.

(3) Svjedodžbe o osposobljenosti iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka izdaju se s ograničenjem važenja za određeno područje plovidbe, lučko područje ili luku i brod s kojim se plovidba ili manevriranje obavljaju.

(4) Svjedodžba o osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja.

Izobrazba za stjecanje svjedodžbi

Članak 25.

(1) Izobrazbu sukladno članku 26. stavku 1. točki 2. i 3. ovoga Pravilnika, koja je uvjet za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti iz članka 24. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika, provode pomorska učilišta ovlaštena od Ministarstva sukladno posebnim propisima koji reguliraju uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca.

(2) Izobrazbu sukladno članku 30. i 31. ovoga Pravilnika, koja je uvjet za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti iz članka 24. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika, provode peljarska društva putem ovlaštenih pomorskih peljara.

(3) Izobrazba iz stavka 2. ovoga članka, obavlja se na način da peljar daje jasne upute zapovjedniku prilikom manevriranja u luci ili plovidbe na području za koje je peljarenje obavezno.

Izobrazba za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za zvanje pomorskog peljara

Članak 26.

(1) Izobrazba za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za zvanje pomorskog peljara iz članka 24. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika se sastoji od:

1. praktične obuke

2. programa izobrazbe Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu za peljare iz Priloga 1. ovoga Pravilnika i

3. programa izobrazbe na nautičkom simulatoru iz Priloga 2. ovoga Pravilnika.

(2) Program iz stavka 1. točke 1. ovoga članka provodi peljarsko društvo.

(3) Program iz stavka 1. točke 1. ovoga članka provodi se praktično na brodovima, uz pratnju peljara – mentora i obuhvaća plovidbu u tjesnacima i kanalima, te manevriranje brodovima u raznim vremenskim uvjetima, danju i noću.

(4) Program iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka provode pomorska učilišta ovlaštena dopusnicom Ministarstva.

(5) Dopusnicu iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju pisanog zahtjeva pomorskog učilišta.

(6) Zahtjev iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za održavanje izobrazbe u pogledu uvedenog i održavanog sustava kvalitete, tehničke opremljenosti, nastavnika i programa, sukladno posebnom propisu koji uređuje način stjecanja zvanja i svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca.

(7) Program izobrazbe iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka, može započeti kada je osoba završila praktičnu obuku iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, što dokazuje potvrdnicom peljarskog društva o uspješno završenoj praktičnoj obuci u skladu sa stavkom 1. točkom 1. ovoga članka.

(8) Osobama koje s uspjehom savladaju program iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka, pomorsko učilište izdaje potvrdnicu.

(9) Potvrdnice se izdaju na odgovarajućem obrascu, propisanom u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

Stjecanje svjedodžbe za pomorskog peljara

Članak 27.

(1) Svjedodžbu o osposobljenosti za zvanje pomorskog peljara iz članka 24. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika stječe osoba koja:

1. položi ispit za stjecanje svjedodžbe, sukladno programu propisanom u Prilogu 4. ovoga Pravilnika

2. tijekom vježbeničkog staža obavi najmanje 200 lučkih i 5 obalnih peljarenja u određenom peljarskom području pod nadzorom peljara – mentora

3. završi program izobrazbe Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjednom mostu za peljare iz članka 26. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika

4. završi program izobrazbe na nautičkom simulatoru iz članka 26. stavak 1. točka 3. ovoga Pravilnika i

5. ako se radi o stranom državljaninu, posjeduje aktivno znanje hrvatskog jezika.

(2) Udovoljavanje uvjetima u pogledu izobrazbe iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka dokazuje se potvrdnicom izdanom od ovlaštenog učilišta.

(3) Udovoljavanje uvjetima u pogledu praktične obuke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dokazuje se potvrdnicom izdanom od peljarskog društva.

(4) Udovoljavanje uvjetima u pogledu znanja hrvatskog jezika iz stavka 1. točke 5. ovoga članka dokazuje se potvrdom o položenom ispitu razine C1 u skladu sa Zajedničkim Europskim referentnim okvirom za jezike.

Izvanredno stjecanje svjedodžbe za pomorskog peljara

Članak 28.

(1) U iznimnim slučajevima kada ne postoji ovlašteni pomorski peljar za pojedinu luku ili područje, ili dođe do slučajeva predviđenih člankom 12., 13., 14. ili 15. ovoga Pravilnika, ili je broj peljarenja u pojedinu luku ili područje premalen za zadovoljavanje uvjeta iz članka 27. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Pravilnika, Ministarstvo može dopustiti da ispit za zvanje pomorskog peljara može polagati osoba, koja ima položen ispit za peljara za područje drugog peljarskog društva uz uvjet da je obučen za rad za pojedinu luku ili područje na simulatoru sukladno programu propisanom u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.

(2) Udovoljavanje uvjetima u pogledu obuke iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdnicom izdanom od ovlaštenog učilišta.

Vježbenici za zvanje peljara

Članak 29.

(1) Status vježbenika za zvanje peljara stječe osoba koja:

1. posjeduje važeću svjedodžbu zapovjednika broda od 3.000 bruto tona ili većeg (STCW II/2)

2. ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda ili prvog časnika palube na brodu od 3000 bruto tona ili većem i

3. udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima.

(2) Vježbenici za zvanje pomorskog peljara dužni su tijekom vježbeničke službe slijediti propisani program izobrazbe na brodu, pod nadzorom i uz praćenje od strane jednog ili više osposobljenih pomorskih peljara – mentora.

(3) Vježbenik je dužan je za vrijeme trajanja vježbeničkog staža voditi vježbenički dnevnik kojeg ovjeravaju, za svako peljarenje, peljar – mentor i zapovjednik peljarenog broda.

(4) Vježbenik je dužan je prije početka vježbeničke službe ovjeriti vježbenički dnevnik u lučkoj kapetaniji ili ispostavi.

(5) Vježbenici su dužni najmanje 7 dana prije početka održavanja ispita dostaviti vježbenički dnevnik u lučku kapetaniju u kojoj je prijavljeno polaganje ispita za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za zvanje pomorskog peljara.

(6) Udovoljavanje uvjetima glede trajanja plovidbene službe u odgovarajućem svojstvu dokazuje se:

1. ako je vježbenik bio ukrcan na hrvatskom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici, odnosno odobrenju za ukrcavanje

2. ako je vježbenik bio ukrcan na stranom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici ili sukladno s nacionalnim propisima države čiju zastavu brod vije.

(7) U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka Ministarstvo, odnosno nadležna lučka kapetanija može tražiti i druge neosporne dokaze plovidbene službe (npr. ugovor o radu, iskrcajne liste, preslike viza, putne karte i dr.).

Stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja (PORT PEC)

Članak 30.

(1) Pravo na ishođenje svjedodžbe o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja iz članka 24. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, stječe osoba koja:

1. položi ispit za stjecanje svjedodžbe, sukladno programu iz Priloga 6. ovoga Pravilnika

2. ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu zapovjednika na brodu za koji ishodi svjedodžbu o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja

3. je uz pratnju peljara obavila najmanje 10 uplovljavanja ili isplovljavanja u istu luku s brodom za koji se izdaje rješenje o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja u posljednje dvije godine i

4. ako se radi o stranom državljaninu, posjeduje aktivno znanje hrvatskog jezika.

(2) Udovoljavanje uvjetima u pogledu plovidbene službe u odgovarajućem svojstvu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dokazuje se:

1. ako se radi o hrvatskom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici, odnosno odobrenju za ukrcavanje

2. ako se radi o stranom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici ili sukladno nacionalnim propisima države čiju zastavu brod vije.

(3) Udovoljavanje uvjetima u pogledu praktične obuke iz stavka 1. točke 3. ovoga članka dokazuje se potvrdnicom izdanom od peljarskog društva.

(4) Udovoljavanje uvjetima u pogledu znanja hrvatskog jezika iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dokazuje se potvrdom o položenom ispitu razine C1 u skladu sa Zajedničkim Europskim referentnim okvirom za jezike.

Stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog obalnog peljarenja (COASTAL PEC)

Članak 31.

(1) Pravo na ishođenje svjedodžbe o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog obalnog peljarenja iz članka 24. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika, stječe osoba koja:

1. položi ispit za stjecanje svjedodžbe, sukladno programu iz Priloga 7. ovoga Pravilnika

2. ima najmanje 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu zapovjednika na brodu za koji ishodi svjedodžbu o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog obalnog peljarenja

3. je uz pratnju peljara obavila najmanje 3 plovidbe kroz obalno područje za koje je propisana plovidba s peljarom, s brodom za koji se izdaje rješenje o oslobađanju od obaveznog obalnog peljarenja u posljednje dvije godine i

4. ima potvrdu o aktivnom znanju hrvatskog jezika, ukoliko se radi o stranom državljaninu.

(2) Udovoljavanje uvjetima u pogledu plovidbene službe iz stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika dokazuje se:

1. ako se radi o hrvatskom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici, odnosno odobrenju za ukrcavanje

2. ako se radi o stranom brodu – ovjerenim bilješkama u svojoj pomorskoj knjižici ili sukladno nacionalnim propisima države čiju zastavu brod vije.

(3) Udovoljavanje uvjetima u pogledu praktične obuke iz stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika dokazuje se potvrdnicom izdanom od nadležnog peljarskog društva.

(4) Udovoljavanje uvjetima u pogledu znanja hrvatskog jezika iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dokazuje se potvrdom o položenom ispitu razine C1 u skladu sa Zajedničkim Europskim referentnim okvirom za jezike.

GLAVA VI.
ISPIT ZA STJECANJE SVJEDODŽBI O OSPOSOBLJENOSTI

Ispitna povjerenstva

Članak 32.

(1) Stručne ispite za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 24. stavka 1. ovoga Pravilnika pristupnici polažu pred ispitnim povjerenstvom.

(2) Članove ispitnih povjerenstava imenuje ministar.

(3) Prijedlog članova ispitnih povjerenstava pri lučkim kapetanijama daju lučki kapetani uz suglasnost čelnika ustrojstvene jedinice.

(4) Pri određivanju sastava ispitnoga povjerenstva, ministar može imenovati i potreban broj pripravnika za dužnosti člana povjerenstva.

(5) Pripravnici za članove ispitnoga povjerenstva moraju zadovoljavati sve potrebne uvjete za člana ispitnoga povjerenstva.

(6) Članove i tajnike ispitnoga povjerenstva ministar imenuje na rok od pet godina.

Uvjeti koje moraju zadovoljavati članovi ispitnih povjerenstava

Članak 33.

(1) Svaki član ispitnoga povjerenstva mora imati odgovarajuće iskustvo u provjeri znanja i ocjenjivanju stručne osposobljenosti pristupnika te stečeno zvanje za zapovjednika broda od 3.000 bruto tona ili većeg (STCW II/2).

(2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, jedan od članova povjerenstva mora imati zvanje pomorskog peljara.

(3) Smatra se da odgovarajuće iskustvo u provjeri znanja i ocjenjivanju stručne osposobljenosti pristupnika ima osoba koja je u svojstvu pripravnika za člana ispitnoga povjerenstva bila nazočna postupku ispitivanja i ocjenjivanja najmanje 5 pristupnika.

(4) Član ispitnog povjerenstva koji sudjeluje u ispitu koji se provodi uz pomoć simulatora, mora imati iskustvo rada na vrsti simulatora koji se koristi tijekom održavanja ispita, a što se dokazuje odgovarajućom potvrdnicom.

(5) Osoba koja je sudjelovala u izobrazbi pristupnika ne može biti član ispitnog povjerenstva.

Sastav ispitnog povjerenstva

Članak 34.

(1) Ispitno povjerenstvo čine predsjednik, dva člana, ispitivač i tajnik povjerenstva.

(2) Predsjednika, članove, ispitivača i tajnika ispitnog povjerenstva za svaki pojedini ispit određuje lučki kapetan iz redova imenovanih predsjednika, članova, ispitivača i tajnika ispitnog povjerenstva osnovanog pri lučkoj kapetaniji.

Rokovi za polaganje ispita

Članak 35.

Rokove za polaganje ispita za stjecanje i obnovu svjedodžbe utvrđuje nadležna lučka kapetanija.

Postupak polaganja ispita

Članak 36.

(1) Ispiti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti sastoje se od praktičnog i usmenog (završnog) ispita.

(2) Ispitni program i način polaganja ispita propisani su Prilozima 4., 6. i 7. ovoga Pravilnika.

Usmeni dio ispita

Članak 37.

Usmeni dio ispita provodi se u prostorijama Ministarstva ili lučke kapetanije.

Praktični dio ispita

Članak 38.

(1) Praktični ispit provodi se u odnosu na kompetencije koje imaju za cilj provjeru psihomotornih sposobnosti i poznavanja ispravnih radnih postupaka i održava se na brodu.

(2) Izuzetno, u slučajevima opisanim u članku 28. ovoga Pravilnika, praktični ispit se provodi na simulatoru.

(3) U provedbi ispita iz stavka 1. ovoga članka, koji se održava na brodu, pristupnik je dužan uspješno izvršiti svaku od propisanih radnji.

(4) U provedbi ispita iz stavka 1. ovoga članka, koji se održava na simulatoru, pristupnik je dužan uspješno izvršiti svaku od propisanih radnji u zadanom vremenu.

(5) Prije provedbe ispita iz stavka 4. ovoga članka, pristupnik prolazi postupak upoznavanja s opremom koja će se koristiti.

(6) Po okončanju ispita iz stavka 1. ovoga članka, ispitno povjerenstvo odlučuje o prolaznosti pristupnika.

(7) Praktični dio ispita provodi se nakon uspješno položenog usmenog dijela ispita.

Odustajanje od ispita

Članak 39.

(1) Za pristupnika koji neopravdano odustane od započetoga polaganja ispita, drži se da ispit nije položio.

(2) Pristupnik svoj izostanak može opravdati valjanim razlogom u pisanom obliku ili elektroničkom poštom, dostavom ispitnom povjerenstvu najkasnije do početka ispita.

(3) Pristupniku koji je izostanak opravdao sukladno stavku 2. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija će odrediti novi rok za polaganje ispita.

Zapisnik o ispitu

Članak 40.

(1) Tijekom polaganja ispita vodi se zapisnik u koji se unose svi podaci od važnosti za postupak i ishod na ispitu, a poglavito imena članova ispitnoga povjerenstva, nazivi predmeta, uspjeh iz svakoga predmeta te konačna ocjena.

(2) Zapisnik vodi tajnik, a potpisuju ga predsjednik i tajnik ispitnog povjerenstva.

(3) Predsjednik ispitnog povjerenstva u nazočnosti svih članova ispitnog povjerenstva po okončanju ispitnog roka izvještava pristupnike o ostvarenom uspjehu na ispitu.

(4) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakoga predmeta je »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

(5) Po okončanju ispitivanja, ispitno povjerenstvo izdaje potvrdnicu o uspjehu na ispitu koju potpisuju predsjednik i tajnik ispitnoga povjerenstva.

Prigovor na odluku

Članak 41.

(1) Neposredno po priopćenju ishoda ispitnog roka, a najkasnije tijekom narednoga radnog dana po održanom ispitu, pristupnik ima pravo uložiti pisani prigovor na odluku povjerenstva.

(2) O prigovoru pristupnika, predsjednik povjerenstva odmah izvješćuje Ministarstvo koje u roku od dva dana mora potvrditi odluku ispitnoga povjerenstva ili uvažiti prigovor pristupnika.

Troškovi ispita

Članak 42.

(1) Administrativne poslove izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti obavlja lučka kapetanija za što im pripada naknada za obrasce i naknada za unapređenje službe.

(2) Poslove u svezi organizacije ispita može obavljati i pomorsko učilište koje temeljem suglasnosti ili dopusnice Ministarstva obavlja obrazovanje odnosno izobrazbu.

(3) Troškove ispita snose kandidati, a visinu naknade za članove ispitnog povjerenstva i naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar.

(4) Troškovi održavanja ispita uključuju materijalne troškove za održavanje ispita, izradu iskaznice i značke te naknadu za predsjednika, članove, ispitivača i tajnika ispitnog povjerenstva.

GLAVA VII.
IZDAVANJE, OBNOVA, ZAMJENA I ODUZIMANJE SVJEDODŽBI O OSPOSOBLJENOSTI

Zahtjev za izdavanje svjedodžbi o osposobljenosti

Članak 43.

(1) Svjedodžba o osposobljenosti izdaje se na zahtjev osobe koja je ispunila sve uvjete koji su propisani ovim Pravilnikom.

(2) Uz zahtjev za izdavanje svjedodžbe, podnositelj je dužan priložiti dvije fotografije ne starije od 6 mjeseci, dokaze o identitetu i dokaz o udovoljavanju propisanim zdravstvenim uvjetima.

(3) Udovoljavanje propisanim zdravstvenim uvjetima dokazuje se valjanim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti, koje je izdala ovlaštena zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj, državi članici EU ili EGP-a odnosno trećoj državi, u skladu s odgovarajućim propisima o zdravstvenim pregledima pomoraca.

(4) Ako podnositelj zahtjeva ne udovoljava nekom od uvjeta za izdavanje tražene svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili nadležna lučka kapetanija izdat će rješenje o odbijanju zahtjeva.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. i 4. ovoga članka, nezadovoljna stranka ne može uložiti žalbu, ali može pokrenutu upravni spor.

Izdavanje svjedodžbi

Članak 44.

(1) Svjedodžbe o osposobljenosti izdaju se u papirnatom obliku.

(2) Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka mogu se izdati i u elektroničkom obliku.

Obnova svjedodžbi o osposobljenosti

Članak 45.

(1) Svjedodžbe o osposobljenosti imaju valjanost pet godina i obnavljaju se za isto razdoblje ukoliko imatelj svjedodžbe dokaže svoju stručnu osposobljenost i zdravstvenu sposobnost.

(2) Stručna osposobljenost iz prethodnog stavka dokazuje se:

1. za svjedodžbu o osposobljenosti za pomorskog peljara iz članka 24. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:

a. dokazom da je peljar obavljao peljarsku službu najmanje 12 mjeseci u proteklih 5 godina

b. obnovom posebnog programa izobrazbe Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjednom mostu za peljare iz Priloga 1. ovoga Pravilnika

c. obnovom posebnog programa izobrazbe na nautičkom simulatoru iz Priloga 5. ovoga Pravilnika i

d. dokazom o udovoljavanju propisanim zdravstvenim uvjetima.

2. za svjedodžbu o osposobljenosti za oslobađanje od obaveznog lučkog peljarenja iz članka 24. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika:

a. dokazom o odrađenih najmanje 10 lučkih peljarenja u određenoj luci ili lučkom bazenu u proteklih pet godina i

b. dokazom o udovoljavanju propisanim zdravstvenim uvjetima.

3. za svjedodžbu o oslobađanju od obaveznog obalnog peljarenja iz članka 24. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika:

a. dokazom o odrađenih najmanje 5 obalnih peljarenja u određenom području u proteklih pet godina i

b. dokazom o udovoljavanju propisanim zdravstvenim uvjetima.

(3) Udovoljavanje uvjetima u pogledu obavljanja peljarske službe iz stavka 2. točke 1. alineje a. ovoga članka dokazuje se potvrdom peljarskog društva.

(4) Udovoljavanje uvjetima u pogledu obnova posebnih programa izobrazbe iz stavka 2. točke 1. alineje b. i c. ovoga članka dokazuje se potvrdnicom o završenoj izobrazbi ovlaštenog učilišta.

(5) Udovoljavanje uvjetima u pogledu broja peljarenja iz stavka 2. točke 2. alineje a. i stavka 2. točke 3. alineje a. ovoga članka dokazuje se izvodom iz peljarskog dnevnika.

(6) Propisani zdravstveni uvjeti se dokazuju valjanim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti, koje je izdala ovlaštena zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj, državi članici EU ili EGP-a odnosno trećoj državi, u skladu s odgovarajućim propisima o zdravstvenim pregledima pomoraca.

(7) Pomorski peljar dužan je za čitavo vrijeme valjanosti svjedodžbe o osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka, posjedovati važeće zdravstveno uvjerenje koje se izdaje na rok valjanosti od dvije godine, a koje se odnosi na izdavanje ili obnovu odgovarajuće svjedodžbe o osposobljenosti.

Zamjena svjedodžbi o osposobljenosti

Članak 46.

(1) Nestanak svjedodžbe o osposobljenosti ili njeno znatno oštećenje, imatelj je dužan prijaviti Ministarstvu ili lučkoj kapetaniji.

(2) Ministarstvo ili lučka kapetanija će rješenjem nestalu ili znatno oštećenu svjedodžbu proglasiti nevažećom.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije moguća.

(4) Ministarstvo ili lučka kapetanija izdat će na zahtjev pomorca novu svjedodžbu.

(5) Rok valjanosti svjedodžbe iz stavka 4. ovoga članka ne može biti dulji od datuma isteka valjanosti izgubljene svjedodžbe.

Oduzimanje svjedodžbi o osposobljenosti

Članak 47.

(1) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se proglašava ništavim rješenje i svjedodžba o osposobljenosti, te se peljaru oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako:

1. peljar stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti

2. je peljar trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.

(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, lučka kapetanija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti peljaru svjedodžbu.

(3) Ako se u prekršajnom ili kaznenom postupku peljaru izreče mjera oduzimanja svjedodžbe o osposobljenosti, odgovarajuća bilješka unijet će se u središnji upisnik svjedodžbi.

GLAVA VIII.
UPISNICI SVJEDODŽBI O OSPOSOBLJENOSTI

Središnji upisnik svjedodžbi

Članak 48.

(1) Svjedodžbe o osposobljenosti vode se u središnjem upisniku svjedodžbi.

(2) Središnji upisnik svjedodžbi vodi Ministarstvo, a lučke kapetanije pristupaju središnjem upisniku.

(3) Autentičnost i valjanost svjedodžbi provjerava se elektroničkim putem pristupom na poveznice službenih baza podataka Ministarstva.

Podaci iz središnjeg upisnika svjedodžbi

Članak 49.

(1) Središnji upisnik svjedodžbi je javna knjiga.

(2) Središnji upisnik svjedodžbi sadržava najmanje:

1. podatke o svjedodžbama o osposobljenosti (broj svjedodžbe, područje za koje svjedodžba vrijedi)

2. podatke o imatelju svjedodžbe (ime i prezime pomorca, OIB, datum rođenja, državljanstvo, spol, fotografiju, odnosni broj isprave, datum izdavanja, datum valjanosti, datum zadnje obnove, pojedinosti o izuzećima)

3. podatke o valjanosti svjedodžbe (valjanost, privremeno ili trajno oduzimanje, prijava gubitka ili uništenja, uključujući zapis o promjeni statusa i datuma promjene)

4. podatke o zdravstvenom stanju imatelja svjedodžbe (datum izdavanja zadnjega zdravstvenog uvjerenja koje se odnosi na izdavanje ili obnovu odgovarajuće svjedodžbe o osposobljenosti).

(3) Podaci iz središnjeg upisnika svjedodžbi izdaju se na zahtjev brodara, nadležnih vlasti druge države ili drugih fizičkih ili pravnih osoba koje imaju pravni interes.

(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti isključivo pod uvjetima propisanima posebnim propisom koji uređuje područje zaštite osobnih podataka.

GLAVA IX.
PELJARSKA ISKAZNICA I ZNAČKA

Opće odredbe

Članak 50.

(1) Svim peljarima izdaje se peljarska iskaznica i značka.

(2) Peljarsku iskaznicu i značku izdaje Ministarstvo.

(3) Ministarstvo vodi očevidnik izdanih iskaznica te izdanih i vraćenih znački.

Peljarska iskaznica

Članak 51.

(1) Peljarska iskaznica izdaje se na engleskom jeziku.

(2) Peljarska iskaznica vrijedi do datuma valjanosti svjedodžbe o osposobljenosti iz članka 45. ovoga Pravilnika.

(3) Prednja strana obrasca iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

1. na sredini gornjeg ruba obrasca nalazi se grb Republike Hrvatske, lijevo, od grba, u ravnini s donjim rubom grba, ispisana je riječ »REPUBLIC OF« a desno od grba, u ravnini s donjim rubom grba, riječ »CROATIA«

2. ispod grba, u sredini dužine iskaznice, ispisane su riječi »MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE«, a ispod riječi »MARITIME SAFETY DIRECTORATE«

3. ispod, na lijevoj strani obrasca upisuje se broj iskaznice a na desnoj riječi »PILOT'S LICENCE«

4. ispod navedenog, na lijevoj strani obrasca je prostor za fotografiju peljara

5. desno od prostora za fotografiju, a ispod naziva: PILOT'S LICENCE, ispisuje se ime i prezime peljara i osobni identifikacijski broj (OIB), te njegov potpis.

(4) Stražnja strana obrasca iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

1. na sredini gornjeg ruba obrasca ispisana je riječ »AUTHORIZATION«

2. ispod riječi »AUTHORIZATION« ispisana je izjava o ovlaštenju koja glasi: »The Ministry of the Sea, Transport and Infrastructure of the Republic of Croatia certifies that the bearer of the document, whose photograph, name and signature are shown overleaf, is duly authorized to carry out pilot's tasks, duties and responsibilities under jurisdiction of Croatian Maritime Authority in accordance with national and international law«

3. ispod izjave upisuje se mjesto i datum izdavanja iskaznice, a ispod toga otiskuje se pečat Ministarstva, te upisuje ime i prezime i potpis osobe ovlaštene za izdavanje iskaznice.

(5) Ministarstvo vodi upisnik izdanih iskaznica pomorskih peljara.

(6) U upisnik izdanih iskaznica iz stavka 4. ovoga članka upisuje se:

1. naziv lučke kapetanije koja je izdala iskaznicu

2. registarski broj iskaznice

3. ime i prezime peljara

4. dan, mjesec i godina rođenja

5. mjesto rođenja

6. datum izdavanja iskaznice

7. datum valjanosti iskaznice.

Peljarska značka

Članak 52.

(1) Peljarska značka je okruglog oblika, okružena je hrvatskim pleterom u zlatnoj boji, a izrađuje se od metala, promjera 60 mm.

(2) U središtu značke, na poniklanoj podlozi (prikaz valova), smješteni je pravokutnik veličine 29 x 24 mm, okomito podijeljen na dva polja od kojih je lijevo bijele, a desno crvene boje (slovo »H« Međunarodnog signalnog kodeksa).

(3) Ispod pravokutnika nalazi se poniklano polje u kojem je plavim emajlom ispisan troznamenkasti broj.

(4) Na vrhu poniklane lente koja uokviruje polje značke i djelomično pokriva pleter ispisan je tekst u plavom emajlu: Republika Hrvatska, Republic of Croatia.

(5) Na dnu lente ispisan je tekst: PILOT.

(6) Na poleđini značke nalazi se lisnata opruga od perne bronce.

Poništavanje iskaznice i razduživanje značke

Članak 53.

(1) Po prestanku važenja svjedodžbe, ili bilo kog drugog razloga zbog kojeg prestaje obavljati poslove peljara, peljar je dužan vratiti iskaznicu i značku Ministarstvu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno poništiti iskaznicu i razdužiti značku.

(3) Ako peljar izgubi iskaznicu ili značku ili na drugi način ostanu bez iskaznice ili značke, dužni su o tom odmah, obavijestiti Ministarstvo.

GLAVA X.
NAKNADA ZA USLUGU PELJARENJA

Obračun naknade za peljarenje

Članak 54.

(1) Za pružanje usluge peljarenja plovnim objektima plaća se naknada.

(2) Osnovica za obračun naknade je bruto tonaža (BT) plovnog objekta u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 1/92) kako je naznačena u brodskoj svjedodžbi odnosno drugoj odgovarajućoj ispravi plovnog objekta.

(3) Ukoliko brodska svjedodžba, odnosno druga odgovarajuća isprava iz stavka 2. ovoga članka nije dostupna, kao osnovica za obračun naknade mjerodavna je bruto tonaža kako je naznačena u Hrvatskom integriranom pomorskom informacijskom sustavu (u daljnjem tekstu: CIMIS) odnosno upisniku plovnih objekata hrvatske državne pripadnosti.

(4) U slučaju kada se ne mogu primijeniti odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka, za izračun visine naknade primjenjuje se formula prikazana u Prilogu 9. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Za brod čiji zapovjednik posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti iz članka 24. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika (PORT PEC) za pojedinu luku odnosno lučko područje, peljarsko društvo ima pravo na naplatu 50 % osnovne naknade.

(6) Za brod čiji zapovjednik posjeduje svjedodžbu o osposobljenosti iz članka 24. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika (COASTAL PEC) za određeno područje plovidbe, peljarsko društvo ima pravo na naplatu 50 % osnovne naknade.

Revizija naknada za peljarenje

Članak 55.

(1) Najviša dopuštena visina naknade za usluge lučkog i obalnog peljarenja propisana je u Prilogu 8. ovoga Pravilnika.

(2) Revizija najviših dopuštenih visina naknada za peljarenje može se provesti svake dvije godine i ovisi o prosječnoj stopi inflacije u Republici Hrvatskoj temeljenoj na službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

(3) Kod peljarenja posebnih plovnih objekata kao što su platforme i plutajući dokovi, naknada za uslugu peljarenja naplaćuje se 350 € na sat po angažiranom peljaru.

(4) Za peljarenje brodova čija bruto tonaža prelazi maksimalno navedenu u tablici iz Priloga 8. ovoga Pravilnika, obračunava se dodatan iznos naknade za svaku dodatnu bruto tonu broda.

Povećanje i umanjenje naknada za lučko peljarenje

Članak 56.

(1) Naknada iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika može se povećati u sljedećim slučajevima:

1. premještaj, pomicanje ili okretanje broda na istom vezu

2. peljarenja broda namijenjenog za prijevoz nafte ili naftnih derivata, plina i štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju

3. peljarenja broda koji prevozi opasne tvari Klase 1 sukladno IMDG kodeksu

4. peljarenja plovnog ili plutajućeg objekta bez upotrebe brodskog pogona (stroja)

5. peljarenje broda s neispravnim kormilarskim uređajem

6. peljarenje broda s neispravnim sidrenim vitlima ili vitlima za pritezanje broda

7. ako je potrebno koristiti usluge dodatnih peljara

8. ako se usluga peljarenja obavlja u noćnim satima, subotom, nedjeljom, blagdanom i praznikom

9. u slučaju pružanja usluge peljarenja brodova izvan sjedišta društva

10. u slučaju prijevoza peljara do obalne peljarske stanice i obrnuto.

(2) Naknada iz članka 55. stavka 1. ovoga Pravilnika se umanjuje za peljerenje teretnih brodova iste linije ili brodara, odnosno istog linijskog servisa koji obavlja jedan brodar ili više brodara u zajedničkom konzorciju koji učestalo uplovljavaju u istu luku.

(3) Ukoliko je došlo do ukrcaja peljara na brod, a manevar dolaska/odlaska ili premještanja broda je odgođen trajno ili privremeno krivnjom broda, visina naknade obračunava se u cijelosti.

(4) Ukoliko iz bilo kojeg razloga, tijekom obveznog peljarenja, zapovjednik broda otkaže uslugu peljarenja, smatrat će se da je usluga peljarenja pružena u cijelosti i visina naknade obračunava se u cijelosti.

(5) Ukoliko je usluga peljarenja naručena, a došlo je do kašnjenja dolaska ili odlaska broda u/iz luke ili otkazivanja namjere ticanja luke krivnjom broda i ako o kašnjenju ili otkazivanju ticanja peljar nije obavješten minimalno dva sata prije predviđenog dolaska ili odlaska broda, naknada se naplaćuje u visini od 50 %.

Vrste naknada obalnog peljarenja

Članak 57.

Za pružanje usluge obalnog peljarenja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju se sljedeće naknade:

1. naknada A ako se peljarenje obavlja do 50 nautičkih milja

2. naknada B ako se obalno peljarenje obavlja na udaljenosti od 50 do 150 nautičkih milja te

3. naknada C za peljarenje preko 150 nautičkih milja.

Povećanje i umanjenje naknada obalnog peljarenja

Članak 58.

(1) Naknada iz članka 57. ovoga Pravilnika se može povećati u sljedećim slučajevima:

1. peljarenja broda namijenjenog za prijevoz nafte ili naftnih derivata, plina i kemikalija

2. peljarenja broda koji prevozi opasne tvari Klase 1 sukladno IMDG kodeksu

3. peljarenja plovnom ili plutajućem objektu bez upotrebe brodskog pogona (stroja)

4. peljarenje broda s neispravnim kormilarskim uređajem

5. peljarenje broda s neispravnim sidrenim vitlima ili vitlima za pritezanje broda

6. ako je potrebno koristiti usluge dodatnih peljara

7. ako se usluga peljarenja obavlja u noćnim satima, subotom, nedjeljom, blagdanom i praznikom

8. u slučaju prijevoza peljara do peljarenog broda i natrag.

(2) Naknada iz članka 57. ovoga Pravilnika se može umanjiti u slučajevima peljarenja teretnih brodova iste linije ili brodara, odnosno istog linijskog servisa koji obavlja jedan brodar ili više brodara u zajedničkom konzorciju.

GLAVA XI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

(1) Odobrenje za peljarenje izdano na osnovi Pravilnika o peljarenju (»Narodne novine« br. 116/10 i 43/18) vrijedi do isteka roka njegovog važenja.

(2) Pomorski peljar koji je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika obavljao poslove peljarenja, ima pravo na izdavanje svjedodžbe o osposobljenosti za zvanje pomorskog peljara iz članka 24. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika uz uvjet da udovoljava zdravstvenim uvjetima.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na period od pet (5) godina.

(4) Peljar iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na izdavanje službene iskaznice i značke iz članka 50. ovoga Pravilnika.

(5) Peljaru koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika posjeduje važeću svjedodžbu o osposobljenosti o oslobađanju od lučkog ili obalnog peljarenja, ista vrijedi do isteka roka do kojeg je izdana.

(6) Peljarsko društvo je dužno opremiti brodove/brodice u skladu s člankom 17. točkom f. ovoga Pravilnika u roku od jedne (1) godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(7) Peljarsko društvo je dužno biti opremljeno prijenosnom peljarskom jedinicom u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. podtočkom c. ovoga Pravilnika u roku od jedne (1) godine od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(8) Iznimno od odredbe članka 55. stavka 1. i Priloga 8. ovoga Pravilnika, visina naknade za usluge lučkog peljarenja za riječko-senjsko peljarsko područje, za kategoriju plovnih objekata od 100.000 do 130.000 BT, umanjit će se za 12 % u razdoblju od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 60.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pomorskom peljarenju (»Narodne novine«, br. 116/10., 43/18. i 83/21.) i Naredba o najvećoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 22/05. i 68/10.).

Članak 61.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/21-03/16

Urbroj: 530-04-2-25-10

Zagreb, 25. veljače 2025.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

PRILOG 1.

Program izobrazbe Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu za peljare

 

 

 

Napomena: Tijekom provođenja program izobrazbe, pomorska učilišta mogu koristiti odgovarajuće predloške Međunarodne pomorske organizacije (IMO Model Course)

PRILOG 2.

Program izobrazbe peljara na nautičkom simulatoru

 

 

PRILOG 3.

Potvrdnica o završenoj izobrazbi (čl. 26. st. 9.)

Pomorsko učilište / Peljarsko društvo ___________________________________________________

ovlašteno rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,

broj _____________________________ od ____________________________________________

P O T V R Đ U J E

da je ___________________________________________________________________________

pohađao izobrazbu _________________________________________________________________

u razdoblju ___________ u skladu s člankom ____________________________________________

Pravilnika o peljarenju.

Potvrda izdana u _______________________, dana ______________________________________

 

 

PRILOG 4.

Program ispita za svjedodžbu o osposobljenosti za pomorskog peljara

1) Peljarski ispit sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela ispita.

2) Teoretski dio peljarskog ispita je usmeni, te obuhvaća sljedeće predmete:

1. Sigurnost plovidbe:

a) zemljopisne značajke područja određenog lučkog peljarenja i obalnog peljarenja: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala

b) hidrografski uvjeti: prilazni putovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi, pomorske karte i druga pomagala u navigaciji

c) hidrometeorološka obilježja područja peljarenja, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine i na pojedinim područjima

d) postupci pri privezivanju i odvezu brodova, broj, raspored i karakteristike tegljača, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, peljarenje brodova s obzirom na njihovu veličinu, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala pri peljarenju

e) izvanredni događaji na brodu u toku peljarenja: sudar, udar, nasukavanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda, mjesto zakloništa.

2. Pomorsko peljarenje:

a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaža, pomorska rasvjeta, obavještavanja o opasnosti, pružanje pomoći na moru, traganje i spašavanje na moru, Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC), Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS).

b) peljarenje: propisi u peljarenju, lučko i obalno peljarenje, dužnosti peljara

c) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance; Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora (ISPS Code), pravila o prijevozu opasnih i onečišćujućih tvari, propisi o istraživanju pomorskih nesreća, propisi kojima se regulira plovidba unutarnjim morskim vodama

d) dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, lučkih uprava, sanitarni, carinski i fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu

e) sprječavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprječavanju onečišćenja, pravila o redu pojedine luke, postupak s onečišćenim vodama, balastom, otpacima tereta, smećem i fekalijama s brodova, postupak u slučaju onečišćenja, obveze zapovjednika broda u slučaju onečišćenja s njegovog broda, MARPOL konvencija, nacionalni i međunarodni propisi u svezi predaje i prihvata brodskog otpada

3. Engleski jezik:

– konverzacija i dobro poznavanje pomorskih izraza koji se koriste u svezi s plovidbom, manevriranjem, peljarenjem, boravkom broda u luci, dobro poznavanje izraza koji se koriste u standardnom rječniku pomorskih komunikacijskih fraza (SMCP).

3) Praktični dio ispita iz članka 30. ovoga Pravilnika obuhvaća:

1. manevar uplovljavanja broda u luku, ovisno o veličini i tipu broda koji uobičajeno plovi područjem za koje se polaže ispit

2. manevar isplovljenja broda iz luke, ovisno o veličini i tipu broda koji uobičajeno plovi područjem za koje se polaže ispit

3. plovidbu brodom između dviju luke na području obveznog obalnog peljarenja.

4) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakoga predmeta na ispitu je »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

PRILOG 5.

Program ispita peljara na navigacijskom simulatoru
(čl. 39. st. 2)

 

 

* Vježbe se obavljaju na peljarskom području za koje peljar provodi izobrazbu i korištenjem modela brodova koji su učestali na istom peljarskom području.

PRILOG 6.

Program ispita za svjedodžbu o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja (PORT PEC)

1) Ispit za stjecanje Svjedodžbe o oslobađanju od obaveznog lučkog peljarenja – (PORT PEC), sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela.

2) Teoretski dio ispita je usmeni, te obuhvaća sljedeće predmete:

1. sigurnost plovidbe:

a) zemljopisne značajke područja lučkog bazena: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala

b) hidrografski uvjeti: prilazni putovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi, pomorske karte i druga pomagala u navigaciji

c) hidrometeorološka obilježja područja lučkog bazena, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine, dnevne promjene, temperature, vlaga i tlak zraka, oblaci, oborine, vidljivost, smjer i visina valova

d) postupci pri privezu i odvezu brodova, broj, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala

e) izvanredni događaji na brodu, sudar, udar, nasukavanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda

2. manevriranje brodom:

a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaži, pomorskoj rasvjeti, obavještavanju o opasnosti, pružanju pomoći na moru, traganju i spašavanju na moru

b) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance

c) nadzor državnih tijela u luci: dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, sanitarni, carinski i fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu

d) sprječavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, pravila o redu pojedine luke, postupak sa zauljenim vodama, balastnim vodama, ostatcima tereta, fekalnim vodama, smećem i sprječavanje onečišćenja zraka s brodova.

3) Praktični dio ispita iz članka 24. stavka 1. točka 2. ovoga Pravilnika obuhvaća:

1. manevar uplovljavanja broda za koji se izdaje rješenje za oslobađanje broda od obaveznog lučkog peljarenja u luku odnosno na određeni lučki bazen

2. manevar isplovljenja broda iz točke 1. ovog stavka iz luke odnosno iz određenog lučkog bazena.

4) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakoga predmeta na ispitu je »zadovoljio« ili »nije zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

PRILOG 7.

Program ispita za svjedodžbu o oslobađanju od obaveznog obalnog peljarenja (COASTAL PEC)

1) Ispit za stjecanje Svjedodžbe o oslobađanju od obaveznog obalnog peljarenja – (COASTAL PEC), sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela.

2) Teoretski dio ispita je usmeni, te obuhvaća sljedeće predmete:

1. sigurnost plovidbe:

a) zemljopisne značajke područja za koje postoji obaveza peljarenja: topografija obale, obalnog ruba i otoka, uvala, prolaza, kanala

b) hidrografski uvjeti: prilazni putovi do luka, dubine, plićaci, podvodne zapreke na plovnom putu, dubine na pojedinim mjestima u luci, sastav morskog dna na mjestima za sidrenje, morske struje, položaj i karakteristike svjetionika, obalnih svjetala i oznaka, balisaže, lučki planovi, pomorske karte i druga pomagala u navigaciji

c) hidrometeorološka obilježja područja za koje postoji obaveza peljarenja, vrste vjetrova, smjer i brzine vjetra u pojedinim razdobljima godine, dnevne promjene, temperature, vlaga i tlak zraka, oblaci, oborine, vidljivost, smjer i visina valova

d) postupci pri plovidbi kroz tjesnace i uske kanale, pogodna mjesta za sidrenje, dubina mora na sidrištima, prilaz obali brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, pogon i druge plovidbene karakteristike, korištenje navigacijskih pomagala

e) izvanredni događaji na brodu, sudar, udar, nasukavanje, požar, eksplozija, prodor vode, postupak u slučaju nagiba broda uslijed pomicanja tereta, onečišćenje morskog okoliša s broda

2. manevriranje brodom:

a) plovidba: pravila o izbjegavanju sudara na moru, posebna pravila o plovidbi na područjima otežanim za plovidbu, propisi o plovnim putovima, balisaži, pomorskoj rasvjeti, obavještavanju o opasnosti, pružanju pomoći na moru, traganju i spašavanju na moru

b) red u luci i na moru: ulazak broda u luku, slobodan promet s obalom, red na brodu u luci, zabranjene radnje u luci, odlazak broda iz luke, pravila o redu u lukama, lučke uzance

c) nadzor državnih tijela u luci: dužnost i ovlaštenja lučkih kapetanija, sanitarni, carinski i fitopatološki nadzor u luci, nadzor nad prijelazom državne granice i kretanjem na graničnom prijelazu

d) sprječavanje onečišćenja mora i morskog okoliša, opća pravila o sprječavanju onečišćenja mora s brodova, pravila pojedine luke, postupak sa zauljenim vodama, balastnim vodama, ostatcima tereta, fekalnim vodama, smećem i sprječavanje onečišćenja zraka s brodova.

3) Praktični dio ispita iz članka 24. stavka 1. točke 3. ovog Pravilnika obuhvaća plovidbu kroz područje za koje se izdaje rješenje za oslobađanje broda od obaveznog obalnog peljarenja.

4) Ocjena uspjeha pristupnika iz svakoga predmeta na ispitu je »zadovoljio« ili »nije

zadovoljio«, a ocjena sveukupnog ispita je »položio« ili »nije položio«.

PRILOG 8.

Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja

1. VISINA NAKNADE ZA LUČKO PELJARENJE

 

 

0.1. POVEĆANJE VISINE NAKNADE ZA PRUŽANJE USLUGE LUČKOG PELJARENJA

Do promjene visine naknade za lučko peljarenje dolazi u sljedećim slučajevima:

1. za peljarenje unutar luke, prilikom premještanja broda s veza na vez, pomicanja uzduž obale, odnosno prilikom okretanja broda na istom vezu, naknada se uvećava za 70 %, odnosno 50 % u slučaju putničkog broda koji plovi na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi

2. kad je došlo do ukrcaja peljara na brod, a manevar dolaska/odlaska ili premještanja broda je odgođen trajno, krivnjom broda, visina naknade obračunava se u cijelosti

3. kad je došlo do ukrcaja peljara na brod, a manevar dolaska/odlaska ili premještanja broda je odgođen privremeno na više od 1 sat, krivnjom broda, visina naknade se uvećava 25 % za svaki sat odgode

4. ako je usluga peljarenja naručena, a došlo je do kašnjenja dolaska ili odlaska broda u/iz luku ili otkazivanja namjere ticanja luke i ako o kašnjenju ili otkazivanju ticanja peljar nije obavješten minimalno dva sata prije predviđenog dolaska ili odlaska broda naknada se naplaćuje u visini od 50 %

5. za pružanje usluge lučkog peljarenja broda namijenjenog za prijevoz nafte ili naftnih derivata, plina i štetnih tekućih tvari u razlivenom stanju, naknada se uvećava za 20 %. Brod će biti oslobođen plaćanja uvećane naknade ako je prazan i ako posjeduje Potvrdu o degazaciji tankova izdanu od strane ovlaštene tvrtke

6. za pružanje usluge lučkog peljarenja broda koji prevozi opasne tvari Klase 1 sukladno IMDG kodeksu, naknada se uvećava za 20 %

7. za pružanje usluge lučkog peljarenja plovnom ili plutajućem objektu bez upotrebe brodskog pogona (stroja), odnosno broda s neispravnim kormilarskim uređajem, sidrenim vitlima ili vitlima za pritezanje broda, naknada se uvećava za 70 %

8. ako je potrebno koristiti usluge dodatnih peljara, naknada se uvećava za 50 % za svakog dodatnog peljara

9. uvećana naknada u iznosu od 20 % naplaćuje se za pružanje usluga peljarenja pri dolasku i odlasku broda iz svih luka i pristaništa koja nisu navedena u niže prikazanoj tablici, a za sve luke i pristaništa koja su udaljena 35 kilometara i više od sjedišta peljarskog društva naknada za peljarenje se uvećava za 35%. U slučaju pružanja usluge peljarenja brodova koji tiču luke na otocima koji nisu povezani s kopnom mostom, osim uvećane naknade za peljarenje u iznosu od 20 %, peljar ima pravo na pokriće troškova smještaja i prijevoza

 

 

10. za prijevoz peljara do obalne peljarske stanice i obrnuto naplaćuje se naknada za upotrebu peljarske brodice u iznosu od 20 € po nautičkoj milji.

Do uvećanja naknade za lučko peljarenje, dolazi i u sljedećim slučajevima:

1. ako se usluga peljarenja obavlja u periodu od 22:00 do 06:00 sati, naknada se uvećava za 50 %

2. ako se usluga peljarenja obavlja subotom i nedjeljom, naknada za peljarenje se uvećava za 50 %

3. ako se usluga peljarenja obavlja blagdanom ili praznikom, naknada se uvećava za 100 %

4. Uvećane naknade ne mogu se kumulativno obračunavati.

0.2. UMANJENJE NAKNADE ZA PRUŽANJE USLUGE LUČKOG PELJARENJA

Do umanjenja naknade za lučko peljarenje dolazi u slučajevima peljerenja teretnih brodova iste linije ili brodara, odnosno istog linijskog servisa koji obavlja jedan brodar ili više brodara u zajedničkom konzorciju koji učestalo uplovljavaju u jednu od luka koje se nalaze na pojedinom peljarskom području, naknada se umanjuje tijekom kalendarske godine prema broju uplovljavanja ostvarenih u protekloj kalendarskoj godini i to:

– od 5 do 11 uplovljavanja – u iznosu od 5 %

– od 12 do 23 uplovljavanja – u iznosu od 10 %

– od 24 do 35 uplovljavanja – u iznosu od 15 %

– od 36 do 47 uplovljavanja – u iznosu od 20 %

– od 48 uplovljavanja i više – u iznosu od 30 %.

2. VISINA NAKNADE ZA OBALNO PELJARENJE

 

 

2.1. UVEĆANJE NAKNADE ZA OBALNO PELJARENJE

Do uvećanja naknade A, B ili C za obalno peljarenje dolazi u sljedećim slučajevima:

1. za pružanje usluge obalnog peljarenja broda namijenjenog za prijevoz nafte ili naftnih derivata, plina i kemikalija, naknada A, B ili C uvećava se za 20 %, osim ako je brod prazan i ako posjeduje Potvrdu o degazaciji tankova izdanu od strane ovlaštene tvrtke

2. za pružanje usluge obalnog peljarenja broda koji prevozi opasne tvari Klase 1 sukladno IMDG kodeksu, naknada A, B ili C uvećava se za 20 %

3. za pružanje usluge obalnog peljarenja plovnom ili plutajućem objektu bez upotrebe brodskog pogona (stroja), odnosno broda s neispravnim kormilarskim uređajem, sidrenim vitlima ili vitlima za pritezanje broda, naknada A, B ili C uvećava se za 70 %

4. ako se zbog nepovoljnih meteorološko-oceanoloških uvjeta, neplanirano produži vrijeme peljarenja, plaća se naknada u iznosu od 100 EUR za svaki sat dodatnog rada peljara

5. ako je potrebno koristiti usluge dodatnih peljara, naknada A, B ili C uvećava se za 50 % za svakog dodatnog peljara

6. Za prijevoz peljara do obalne peljarske stanice i obrnuto naplaćuje se naknada za upotrebu peljarske brodice u iznosu od 20 € po nautičkoj milji

Do uvećanja naknade A, B ili C, te naknade za upotrebu peljarske brodice za obalno peljarenje također dolazi u sljedećim slučajevima:

1. ako se usluga peljarenja obavlja u periodu od 22:00 do 06:00 sati, naknada A, B ili C uvećava se za 50 %

2. ako se usluga peljarenja i čekanja obavlja subotom i nedjeljom, naknada A, B ili C uvećava se za 50 %

3. ako se usluga peljarenja obavlja blagdanom i praznikom, naknada A, B ili C uvećava se za 100 %.

4. Uvećane naknade ne mogu se kumulativno obračunavati.

2.2. UMANJENJE NAKNADE ZA PRUŽANJE USLUGE OBALNOG PELJARENJA

Do umanjenja naknade za obalno peljarenje dolazi u slučajevima peljerenja teretnih brodova iste linije ili brodara, odnosno istog linijskog servisa koji obavlja jedan brodar ili više brodara u zajedničkom konzorciju koji učestalo uplovljavaju u područje s obavezom obalnog peljarenja, naknada se umanjuje tijekom kalendarske godine prema broju plovidbi ostvarenih u protekloj kalendarskoj godini i to:

– od 5 do 11 plovidbi – u iznosu od 5 %

– od 12 do 23 plovidbi – u iznosu od 10 %

– od 24 do 35 plovidbi – u iznosu od 15 %

– od 36 do 47 plovidbi – u iznosu od 20 %

– od 48 plovidbi i više – u iznosu od 30 %.

PRILOG 9.

Visina i način izračuna osnovne naknade za pomorske objekte koji u brodskoj svjedodžbi odnosno drugoj odgovarajućoj ispravi nemaju izraženu bruto tonažu

Za pomorske objekte koji u brodskoj svjedodžbi odnosno drugoj odgovarajućoj ispravi nemaju izraženu bruto tonažu, naknada za uslugu peljarenja obračunava se korištenjem sljedeće formule:

T = VE x a

pri čemu je VE = D x Š x V

D = Duljina broda prikazuje se u metrima kako je navedeno u Svjedodžbi o teretnoj liniji broda.*

Š = Širina broda je najveća širina broda izražena u metrima.*

V = Visina je visina između najniže točke i najviše palube izražena u metrima.*

Vrijednost a određuje se linearnom interpolacijom prema sljedećoj tablici:

*prema službenim dokumentima na brodu

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_03_52_686.html