NN 52/2025 (21.3.2025.), Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

685

Na temelju članka 24. stavaka 1. i 2., članka 64.a stavka 4. i članka 75.a stavka 6. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) ministar mora, prometa i infrastrukture, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PRAVILNIK

O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE TE NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA NADZORA I UPRAVLJANJA POMORSKIM PROMETOM

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se pravila o izbjegavanju sudara na moru, signali i oznake, sustav javljanja pomorskih objekata i uvjeti sigurnosti pomorske plovidbe koje su dužni primjenjivati zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te način i uvjeti obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

(2) Kada je to odredbama ovog Pravilnika izričito navedeno pojedine odredbe primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(3) Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na pomorski objekt dužni su primjenjivati, zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi ukoliko odredbama ovog Pravilnika nije drugačije propisano.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi Sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.)

2. Direktiva 2009/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 131, 28. 5. 2009.)

3. Direktiva Komisije 2011/15/EU od 23. veljače 2011. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 49, 24. 2. 2011.).

Definicije

Članak 3.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

1. brod na sidrištu luke je brod usidren na uređenom i obilježenom području namijenjenom sidrenju brodova koje je u nadležnosti tijela koje upravlja lukom

2. IMO Rezolucija A.851(20) je rezolucija Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu: IMO), naziva »Opća načela za brodske sustave izvješćivanja i zahtjeve za izvješćivanje, uključujući smjernice za izvješćivanje o nesrećama koje uključuju opasne terete, štetne tvari i/ili onečišćujuće tvari«

3. komercijalni zračni prijevoz je hidroavionski prijevoz koji se obavlja složenim zrakoplovima čije se slijetanje, polijetanje, prihvat i otprema obavlja na aerodromima na vodi, prema posebnim propisima

4. linijski pomorski promet je niz učestalih putovanja broda između dviju ili više luka u skladu s plovidbenim redom odobrenim prema posebnim propisima kojima se uređuje linijski pomorski prijevoz

5. lučko područje je područje luke kako je utvrđeno u skladu s posebnim propisima

6. lučka kapetanija je nadležna lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije

7. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo

8. ministar je ministar u ministarstvu nadležnom za pomorstvo

9. onečišćujuće tvari su tvari određene propisom kojim se uređuje rukovanje, ukrcavanje, iskrcavanje i prijevoz opasnih tvari u pomorskom prometu

10. opasne tvari su tvari određene propisom kojim se uređuje rukovanje, ukrcavanje, iskrcavanje i prijevoz opasnih tvari u pomorskom prometu

11. plovidba s hidrodinamičkim uzgonom je plovidba pri kojoj je veći dio uzgona ostvaren djelovanjem hidrodinamičkih sila, odnosno plovidba pri kojoj je uronjeni volumen plovnog objekta najmanje dvostruko manji od uronjenog volumena u stanju mirovanja (primjerice glisiranje)

12. površina za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona je utvrđena pravokutna površina aerodroma na vodi za koji je izdana svjedodžba aerodroma ili odobrenje za uporabu aerodroma, namijenjena za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona, u skladu s posebnim propisima

13. procijenjeno vrijeme dolaska broda u luku (u daljnjem tekstu: ETA) je procijenjeno vrijeme dolaska broda na peljarsku stanicu, vez ili sidrište, ovisno što je ranije

14. procijenjeno vrijeme odlaska broda iz luke (u daljnjem tekstu: ETD) je procijenjeno vrijeme odlaska broda s veza ili sidrišta, ovisno što je ranije

15. SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974. sa svim kasnijim izmjenama i dopunama (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 1/92., 13/99.)

16. tijelo koje upravlja lukom je lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije za luke posebne namjene

17. veza brod / luka je uzajamno djelovanje koje nastaje kada je brod pod izravnim i neposrednim utjecajem postupaka koji uključuju kretanje osoba i roba ili pružanje lučkih usluga na brodu ili sa broda

18. zapovjednik je osoba koja je ukrcana na brod radi obavljanja poslova zapovjednika i upisana kao zapovjednik broda u popis posade.

DIO DRUGI
PRAVILA O IZBJEGAVANJU SUDARA

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Primjena

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga dijela Pravilnika primjenjuju se u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ukoliko odredbama ovog Pravilnika i posebnim propisima nije drugačije određeno.

(2) Za ratne brodove i brodove koji plove u konvoju, te ribarske brodove koji su zauzeti u skupnom ribolovu Ministarstvo može posebnim rješenjem odrediti uvjete dodatnih pozicijskih ili signalnih svjetala, znakova ili zvučnih signala koji moraju biti takvi, koliko je moguće, da se ne mogu zamijeniti bilo kakvim svjetlom, znakom ili signalom propisanim ovim dijelom Pravilnika.

Posebne okolnosti

Članak 5.

(1) Ništa što je propisano ovim dijelom Pravilnika ne može osloboditi pomorski objekt ili vlasnika ili zapovjednika pomorskog objekta ili njegovu posadu od posljedica bilo kakva propusta u primjeni ovoga dijela Pravilnika ili mjera opreznosti što ih zahtijevaju uobičajeno iskustvo pomorca ili osobite okolnosti slučaja.

(2) U posebnim okolnostima radi izbjegavanja neposredne opasnosti od sudara, u slučaju ograničenih mogućnosti, brod može odstupiti od odredbi ovoga dijela Pravilnika.

Opće definicije

Članak 6.

Navedene riječi i izrazi što su upotrijebljeni u ovom dijelu Pravilnika, ako u pojedinom članku nije drugačije određeno, imaju sljedeća značenja:

1. brod znači svaku vrstu plovnog objekta, uključujući plovne objekte koji plove bez istisnine, WIG i hidroavion, koje se upotrebljava ili se može upotrijebiti kao prijevozno sredstvo na vodi

2. brod na mehanički pogon znači svaki brod koji se pokreće strojem

3. brod ograničene mogućnosti manevriranja znači brod kojemu je zbog naravi njegova posla mogućnost manevriranja ograničena kako se zahtijeva odredbama ovoga dijela Pravilnika, pa se zbog toga ne može ukloniti s puta drugom brodu. Izraz »brodovi ograničene mogućnosti manevriranja« uključuje, ali se ne ograničava samo na:

a) brod na polaganju, pregledavanju ili podizanju navigacijske oznake, podmorskog kabela ili cjevovoda

b) brod koji jaruža, obavlja hidrografska istraživanja ili podvodne radove

c) brod koji opskrbljuje ili prekrcava osobe, zalihe ili teret dok plovi

d) brod zauzet polijetanjem ili slijetanjem zrakoplova

e) brod koji obavlja razminiranje

f) brod koji je zauzet takvim tegljenjem koje njemu i njegovom teglju onemogućuje skretanje s njihova kursa

4. brod koji ne može manevrirati znači brod koji se ne može ukloniti s puta drugome brodu jer se njime zbog nekih posebnih okolnosti ne može manevrirati prema odredbama ovoga dijela Pravilnika

5. brod koji je ograničen svojim gazom znači brod na mehanički pogon koji je zbog svojeg gaza, prema raspoloživoj dubini i širini plovnog puta bitno ograničen u mogućnosti da skreće s kursa u kojem plovi

6. brod koji obavlja ribolov znači svaki brod u ribolovu pomoću mreža, povraza, potegača (koča) ili drugog ribarskog pribora što ograničava mogućnost manevriranja, ali ne uključuje brod koji obavlja ribolov povlačnim povrazima ili kojim drugim ribarskim priborom što ne ograničava mogućnost manevriranja

7. brodovi u vidokrugu su brodovi koji jedan drugoga mogu vidjeti neposrednim opažanjem

8. duljina i širina broda znače njegovu duljinu preko svega i najveću širinu

9. hidroavion znači bilo koju letjelicu kojom se može manevrirati na vodi

10. jedrenjak znači svaki brod koji se pokreće jedrima, uz uvjet da pogonski stroj, ako je na njemu instaliran, nije u upotrebi

11. plovi znači da brod nije usidren ili privezan uz obalu ili nasukan

12. smanjena vidljivost znači svaku okolnost u kojoj je vidljivost smanjena zbog magle, sumaglice, padanja snijega ili jake oluje s kišom, pješčane oluje i drugih sličnih uzroka

13. Wing-In-Ground (WIG) znači multimodalni plovni objekt koji, u svojem temeljnom operativnom načinu, leti u neposrednoj blizini površine koristeći efekt površine.

GLAVA II.
PRAVILA ZA PLOVIDBU I KORMILARENJE

POGLAVLJE I.
UPRAVLJANJE BRODOVIMA PRI BILO KOJEM STANJU VIDLJIVOSTI

Primjena

Članak 7.

Pravila ovoga poglavlja primjenjuju se pri bilo kojem stanju vidljivosti.

Osmatranje

Članak 8.

Svaki brod mora uvijek savjesno osmatrati promatranjem i slušanjem, a i svim raspoloživim sredstvima primjerenim prevladavajućim okolnostima i stanju, a radi potpune procjene situacije i izbjegavanja rizika sudara.

Sigurnosna brzina

Članak 9.

Svaki se brod mora uvijek kretati sigurnosnom brzinom da bi mogao poduzeti pravilnu i djelotvornu radnju za izbjegavanje sudara, te da bi se brod mogao zaustaviti na odgovarajućoj udaljenosti, među ostalim, uzimajući u obzir:

1. Za sve brodove:

a) stanje vidljivosti

b) gustoća prometa, uključujući koncentracije ribarskih ili bilo kojih drugih brodova

c) manevarske osobine broda, uzimajući u obzir zaustavni put i sposobnost okretanja broda u prevladavajućim okolnostima

d) prisutnost pozadinskih svjetala noću, kao što su svjetla na obali i reflektivno raspršivanje vlastitih svjetala

e) stanje vjetra, mora i morske struje, te blizina opasnosti za navigaciju

f) gaz broda u odnosu prema raspoloživoj dubini vode.

2. Dodatno, za brodove s radarom u radu:

a) značajke, efikasnost i ograničenja radarskog uređaja

b) sva ograničenja što ih nameće ljestvica dometa radara koji je u upotrebi

c) učinak stanja mora, vremenskih prilika i drugih izvora smetnji na radarsko otkrivanje

d) postojanje mogućnosti da mali brodovi, led i drugi plutajući objekti ne budu otkriveni radarom na odgovarajućem dometu

e) broj, položaj i kretanje brodova koji su otkriveni radarom

f) precizniju procjenu vidljivosti, što je moguće postići upotrebom radara određivanjem udaljenosti do brodova ili drugih objekata u blizini.

Rizik sudara

Članak 10.

(1) Svaki brod mora upotrijebiti sva raspoloživa sredstva koja odgovaraju prevladavajućim okolnostima i stanju, da bi se utvrdilo postoji li rizik sudara. Ako postoji imalo sumnje, držat će se da taj rizik postoji.

(2) Radarski uređaj, ako je ugrađen i ispravan, treba pravilno upotrebljavati, uključujući i područje promatranja velikih daljina, da bi se što prije dobilo upozorenje o riziku sudara i za radarsko ucrtavanje (plotiranje) ili slično sustavno praćenje otkrivenih objekata.

(3) Ne smiju se donositi zaključci na temelju oskudnih podataka, a osobito na temelju nedovoljnih radarskih podataka.

(4) Pri utvrđivanju postojanja rizika sudara, ova razmatranja, među ostalim, treba uzeti u obzir:

a) držat će se da postoji opasnost od sudara ako se kompasni smjer broda koji se približava bitno ne mijenja

b) takva opasnost može ponekad postojati čak kad je očigledna veća promjena smjera, posebice kad se približava veliki brod ili tegalj, ili ako je brod koji se približava na vrlo maloj udaljenosti.

Radnja kojom se izbjegava sudar

Članak 11.

(1) Svaku radnju poduzetu da bi se izbjegao sudar mora se izvršiti u skladu s pravilima ove glave Pravilnika i to odlučno, pravovremeno i onako kako to treba učiniti dobar pomorac, ako to okolnosti slučaja dopuštaju.

(2) Svaka promjena kursa i/ili brzine poduzete da bi se izbjegao sudar, ako okolnosti slučaja dopuštaju, moraju biti dovoljno velike da ih drugi brod, koji promatra vizualno ili pomoću radara, može odmah primijetiti. Uzastopne male promjene kursa i/ili brzine treba izbjegavati.

(3) Ako ima dovoljno prostora za manevriranje, samo promjena kursa može biti veoma uspješna radnja da se izbjegne položaj opasne blizine, uz uvjet da se učini pravovremeno, da je značajna i da ne dovede brod u položaj opasnih blizina u odnosu prema ostalim brodovima.

(4) Radnja koja je poduzeta da se izbjegne sudar s drugim brodom, mora omogućiti mimoilaženje na sigurnoj udaljenosti. Uspjeh te radnje mora se pažljivo provjeravati sve dok drugi brod konačno prođe i bezopasno se udalji.

(5) Ako je to nužno da se izbjegne sudar ili da se dobije na vremenu za procjenu situacije, brod mora smanjiti brzinu ili se potpuno zaustaviti zaustavljanjem ili prekretom pogonskih strojeva.

(6) Brod koji je obvezan, po bilo kojoj odredbi ovoga dijela Pravilnika ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugog broda mora, kad to okolnosti zahtijevaju, pravovremeno poduzeti postupak da bi osigurao dovoljno morskog prostora za siguran prolazak drugog broda.

(7) Brod koji je obvezan ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugog broda ne oslobađa se te obveze ako se približava drugom brodu tako da postoji opasnost od sudara, pa se mora pri poduzimanju postupka u potpunosti voditi računa o postupcima koji bi mogli biti nužni po pravilima ove glave Pravilnika.

(8) Brod kojem se ne smije ometati prolaz ostaje u punoj obvezi držati se pravila ove glave Pravilnika kada se dva broda približavaju jedan drugome tako da postoji opasnost od sudara.

Uski kanali

Članak 12.

(1) Brod koji plovi u uskom kanalu ili plovnom putu, koliko god je to sigurno i izvedivo, mora se držati uz vanjski rub kanala ili plovnog puta koji se nalazi s njegove desne strane.

(2) Brod duljine manje od 20 metara ili jedrenjak ne smije ometati prolaz brodu koji može sigurno ploviti jedino unutar uskog kanala ili plovnog puta.

(3) Brod koji obavlja ribolov ne smije ometati prolaz bilo kojem drugom brodu koji plovi unutar uskog kanala ili plovnog puta.

(4) Brod ne smije poprijeko prelaziti uski kanal ili plovni put, ako takvo prelaženje ometa prolaz nekome brodu koji može sigurno ploviti jedino unutar toga kanala ili plovnog puta. Sumnja li se u namjeru broda koji prelazi poprijeko, može se upotrijebiti zvučni signal propisan člankom 37. stavak 4. ovoga dijela Pravilnika.

(5) Kad se pretjecanje u uskom kanalu ili plovnome putu može obaviti jedino ako brod kojega se pretječe mora poduzeti radnju da omogući bezopasan prolaz, brod koji namjerava pretjecati mora pokazati svoju namjeru glasajući se odgovarajućim signalom propisanim u članku 37. stavak 3. točka a) ovoga dijela Pravilnika.

(6) Brod koji se pretječe, ako se s time slaže, mora upotrijebiti odgovarajući signal predviđen u članku 37. stavak 3. točka b) ovog dijela Pravilnika i poduzeti potrebne mjere da bi omogućio neopasan prolaz. U slučaju sumnje, brod može upotrijebiti signale predviđene u članku 37. stavak 4. ovoga dijela Pravilnika.

(7) Ovaj članak ne oslobađa brod koji pretječe od obveze prema članku 16. ovoga dijela Pravilnika.

(8) Brod koji se približava zavoju ili području uskog kanala ili plovnoga puta gdje se drugi brodovi ne mogu vidjeti zbog zaklonjena vidika nekom zaprekom, mora ploviti uz posebnu budnost i oprez, te se mora oglasiti odgovarajućim signalom prema članku 37. stavak 5. ovoga dijela Pravilnika.

(9) Svaki brod mora izbjegavati sidrenje u uskome kanalu, ako to okolnosti slučaja dopuštaju.

Sheme odvojenog prometa

Članak 13.

(1) Brod koji se služi shemom odvojenog prometa usvojenom od strane IMO ili utvrđenom u skladu s posebnim propisima mora:

a) proslijediti po određenom plovidbenom putu u općem smjeru toka plovidbe za taj put

b) koliko je god praktički izvedivo, izbjegavati liniju ili zonu odvajanja prometa

c) priključivati se u plovidbeni put ili izlaziti iz njega, u normalnim okolnostima, na kraju puta, a pri uključivanju ili izlaženju s bilo koje strane mora to učiniti sa što je praktički moguće manjim kutom u odnosu prema općem smjeru toka plovidbe.

(2) Brod mora, koliko god je to izvodljivo, izbjegavati prelazak preko plovidbenih putova, ali ako je to primoran učiniti, on mora što je moguće više prelaziti pod pravim kutom prema općem smjeru toka plovidbe.

(3) Brod se ne smije koristiti zonom priobalne plovidbe kad može sigurno ploviti odgovarajućim plovidbenim putom unutar susjedne sheme odvojenog prometa. Međutim, brodovi duljine manje od 20 metara, jedrenjaci i brodovi koji obavljaju ribolov mogu se koristiti zonom priobalne plovidbe.

(4) Bez obzira na odredbe stavka 3. ovoga članka brod se može koristiti zonom priobalne plovidbe kad je na ruti prema ili od luke, instalacije ili strukture blizu obale, peljarske postaje ili bilo kojeg drugog mjesta što se nalazi unutar zone priobalne plovidbe ili kad izbjegava neposrednu opasnost.

(5) Brod, ako ne presijeca ili se ne uključuje ili napušta plovidbeni put, u normalnim okolnostima ne smije ući u zonu odvajanja ili prijeći liniju odvajanja, osim:

a) u slučajevima nužde da bi izbjegao neposrednu opasnost

b) kad obavlja ribolov unutar zone odvajanja.

(6) Brod koji plovi u području blizu završetka sheme odvojenog prometa, mora to činiti s posebnim oprezom.

(7) Brod mora, ako je to izvedivo, izbjegavati sidrenje unutar sheme odvojenog prometa ili u područjima blizu njezinih završetaka.

(8) Brod koji se ne koristi shemom odvojenog prometa mora je zaobilaziti koliko je to praktički više moguće.

(9) Brod koji obavlja ribolov ne smije ometati prolaz ni jednome brodu koji slijedi tok plovidbenog puta.

(10) Brod duljine manje od 20 metara ili jedrenjak ne smije ometati siguran prolaz broda na mehanički pogon koji slijedi tok plovidbenog puta.

(11) Brod s ograničenim mogućnostima manevriranja, kada je zauzet radovima na održavanju sigurne plovidbe u shemama odvojenog prometa, oslobođen je obveze pridržavanja ovoga članka za vrijeme obavljanja radova.

(12) Brod s ograničenim mogućnostima manevriranja, kada je zauzet radovima na polaganju, popravljanju ili podizanju podmorskog kabela unutar sheme odvojenog prometa, oslobođen je obveze pridržavanja ovoga članka za vrijeme obavljanja radova.

(13) Odredbe ovog članka ne oslobađaju nijedan brod od njegove obveze po bilo kojem drugom članku ovoga dijela Pravilnika.

POGLAVLJE II.
UPRAVLJANJE BRODOVIMA KOJI SU NA VIDIKU JEDAN DRUGOME

Primjena

Članak 14.

Pravila se ovoga poglavlja Pravilnika odnose na brodove koji su na vidiku jedan drugome.

Jedrenjaci

Članak 15.

(1) Kad se dva jedrenjaka približuju jedan drugome tako da prijeti opasnost od sudara, jedan se od njih mora ukloniti drugome s puta na sljedeći način:

a) kad svaki od njih ima vjetar s različitih strana, brod koji plovi vjetrom s lijeve strane mora se ukloniti s puta drugom brodu

b) ako oba broda imaju vjetar s iste strane, brod koji se nalazi u privjetrini mora se ukloniti s puta brodu koji plovi u zavjetrini

c) ako brod koji plovi vjetrom s lijeve strane vidi brod u privjetrini i ne može za njega sa sigurnošću utvrditi plovi li vjetrom s lijeve ili desne strane, mora mu se ukloniti s puta.

(2) U svrhe ovoga članka, privjetrinom se smatra strana suprotna onoj na kojoj se nalazi glavno jedro, ili u slučaju broda s križnim jedrima, suprotna strana od one na kojoj se nalazi najveće letno jedro.

Pretjecanje

Članak 16.

(1) Bez obzira na bilo koju odredbu poglavlja I. i II. glave II. ovoga dijela Pravilnika, svaki brod koji pretječe drugi brod mora se ukloniti s puta dostignutom brodu.

(2) Držat će se da brod pretječe kad se približava drugome brodu iz smjera većega od 22,5° iza subočice prema krmi toga broda, to jest da je u takvu položaju prema brodu kojega pretječe da bi mu noću mogao vidjeti samo krmeno svjetlo, a da mu ne vidi nijedno od bočnih svjetala.

(3) Ako je brod u ikakvoj sumnji pretječe li drugi brod, dužan je sebe držati brodom koji pretječe i prema tome se ponašati.

(4) Svaka iduća promjena smjera između dvaju brodova ne može učiniti da se brod koji pretječe drži brodom koji presijeca kurs onome drugom, prema ovom dijelu Pravilnika, i ne može ga se osloboditi dužnosti da se ukloni s puta dostignutome brodu, sve dok ga konačno ne prijeđe i dok se ne udalji.

Brodovi u protukursu

Članak 17.

(1) Kad se dva broda na mehanički pogon približava jedan drugome iz suprotnih ili skoro suprotnih kursova tako da prijeti opasnost od sudara, svaki od njih mora promijeniti kurs udesno tako da jedan drugome prođu s lijeve strane.

(2) Držat će se da takav položaj postoji kad jedan brod vidi drugi ravno po pramcu ili skoro ravno po pramcu, a noću kad može vidjeti jarbolna svjetla drugoga broda u liniji ili gotovo u liniji i/ili oba bočna svjetla, a danju kad vidi odgovarajući izgled drugoga broda.

(3) Ako brod imalo sumnja u postojanje takve situacije, mora se držati da ona postoji i prema tome treba djelovati.

Križanje kursova

Članak 18.

Kad se kursovi dvaju brodova na mehanički pogon križaju tako da prijeti opasnost od sudara, uklonit će se s puta onaj brod koji vidi drugi preko svoje desne strane i, ako je u danome slučaju to moguće, on pri tome mora izbjegavati plovidbu ispred pramca drugog broda.

Postupak broda koji ustupa put

Članak 19.

Svaki brod koji je dužan ukloniti se s puta drugome brodu, mora, koliko god je to moguće, manevrirati pravovremeno i odlučno da bi se potpuno uklonio.

Postupak broda s pravom puta

Članak 20.

(1) Kad se na temelju ovoga dijela Pravilnika jedan od dvaju brodova obvezan ukloniti s puta, drugi brod mora zadržavati nepromijenjeni kurs i brzinu.

(2) Drugi brod može ipak poduzeti mjere za izbjegavanje sudara vlastitim manevriranjem čim mu postane očito da brod koji se mora ukloniti s puta ne poduzima odgovarajući manevar u skladu s ovim dijelom Pravilnika.

(3) Ako se brod koji treba zadržati kurs i brzinu, iz bilo kojeg razloga, nađe tako blizu da se sudar ne može izbjeći samo manevriranjem broda koji je dužan ukloniti se s puta, on mora poduzeti radnju koja će najbolje pridonijeti da se sudar izbjegne.

(4) Brod na mehanički pogon koji poduzima radnju u položaju križanja kursova prema stavku 2. ovoga članka radi izbjegavanja sudara s drugim brodom na mehanički pogon koji mu je s lijeve strane, ne smije promijeniti kurs ulijevo, ako je to u danome slučaju moguće.

(5) Ovaj članak ne oslobađa brod koji ustupa put njegove obveze da se ukloni s puta.

Međusobne obveze brodova

Članak 21.

(1) Osim ako člancima 12., 13. i 16. ovoga dijela Pravilnika nije drugačije određeno:

1. Kad brod na mehanički pogon plovi mora se ukloniti s puta:

a) brodu koji ne može manevrirati

b) brodu ograničene mogućnosti manevriranja

c) brodu koji obavlja ribolov

d) jedrenjaku.

2. Kad jedrenjak plovi mora se ukloniti s puta:

a) brodu koji ne može manevrirati

b) brodu ograničene mogućnosti manevriranja

c) brodu koji obavlja ribolov.

3. Kad brod koji obavlja ribolov plovi, koliko je to moguće, mora se ukloniti s puta:

a) brodu koji ne može manevrirati

b) brodu ograničene mogućnosti manevriranja.

(2) Svaki brod, osim broda koji ne može manevrirati ili broda ograničene mogućnosti manevriranja, ako je u danom slučaju to moguće, ne smije ometati siguran prolaz brodu ograničenom svojim gazom, koji pokazuje signale prema odredbama članka 31. ovoga dijela Pravilnika.

(3) Brod koji je ograničen svojim gazom mora ploviti s posebnim oprezom, posvećujući potpuno pozornost svojemu posebnom stanju.

(4) Hidroavion na vodi, općenito mora se uklanjati s puta svim brodovima i ne smije ih ometati u plovidbi. Međutim, u okolnostima kad prijeti opasnost od sudara, mora se ponašati u skladu s odredbama u člancima ove glave Pravilnika.

(5) WIG se mora, kada uzlijeće, slijeće i leti u blizini površine, uklanjati s puta svim drugim brodovima i ne smije ih ometati u plovidbi.

(6) WIG se dok plovi morskom površinom mora ponašati u skladu s odredbama u člancima ove glave Pravilnika kao brod na mehanički pogon.

POGLAVLJE III.
UPRAVLJANJE BRODOVIMA PRI SMANJENOJ VIDLJIVOSTI

Smanjena vidljivost

Članak 22.

(1) Odredbe ovoga članka odnose se na brodove koji ne vide jedan drugoga za vrijeme plovidbe u području ili blizu područja sa smanjenom vidljivošću.

(2) Svaki brod mora ploviti sigurnosnom brzinom, koja je prilagođena prevladavajućim prilikama i stanju smanjene vidljivosti. Brod na mehanički pogon mora pogonski stroj držati stalno spreman za neposredni manevar.

(3) Svaki brod mora posvećivati odgovarajuću pozornost prevladavajućim prilikama i uvjetima smanjene vidljivosti kad se ponaša prema odredbama u člancima poglavlja I. ove glave Pravilnika.

(4) Kad brod samo radarom otkrije prisutnost drugog broda, mora utvrditi nastaje li položaj opasne blizine i/ili prijeti li opasnost od sudara. Ako prijeti, mora poduzeti pravodobno manevar izbjegavanja. Ako se taj manevar sastoji od promjene kursa, mora se, koliko je god moguće kloniti:

a) promjene kursa ulijevo ako je drugi brod ispred subočice vlastitog broda, osim za brod kojega se pretječe

b) promjene kursa prema brodu koji mu je subočice ili prema krmi.

(5) Svaki brod koji čuje zvučni signal za maglu drugoga broda, iz smjera za koji drži da je ispred subočice, ili koji ne može izbjeći opasne blizine s drugim brodom koji mu je ispred subočice, mora smanjiti brzinu do najmanje pri kojoj brod još može ploviti u svojemu kursu, osim kad se utvrdi da ne prijeti opasnost od sudara. Ako je potrebno, mora se zaustaviti i u svakom slučaju ploviti s najvećim mogućim oprezom dok opasnost od sudara ne prođe.

GLAVA III.
SVJETLA I ZNAKOVI

Primjena

Članak 23.

(1) Pravila ove glave Pravilnika moraju se primjenjivati u svim vremenskim uvjetima.

(2) Odredbe u člancima ove glave Pravilnika koje se odnose na svjetla moraju se primjenjivati od zalaska do izlaska sunca i za to vrijeme ne smiju se pokazivati druga svjetla, osim ako ona ne mogu biti pogreškom zamijenjena svjetlima propisanim ovim dijelom Pravilnika, niti štetno djelovati na njihovu vidljivost ili njihove karakteristične značajke ili pak, koja neće ometati pravilno osmatranje.

(3) Svjetla propisana ovim dijelom Pravilnika, ako su postavljena, moraju se također isticati od izlaska do zalaska sunca pri smanjenoj vidljivosti i u svim drugim slučajevima kad se to drži potrebnim.

(4) Odredbe u člancima ove glave Pravilnika što se odnose na znakove moraju se primjenjivati danju.

(5) Svjetla i znakovi navedeni u ovom dijelu Pravilnika moraju biti u skladu s odredbama Tehničkih pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata.

Definicije

Članak 24.

Pojedini izrazi ove glave Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. jarbolno svjetlo znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 225°, postavljeno u ravnini uzdužnice broda i tako učvršćeno da se svjetlost vidi od pramčanog dijela uzdužnice od 22,5° iza subočice na oba boka broda

2. bočna svjetla znače zeleno svjetlo na desnom boku i crveno svjetlo na lijevom boku, a svako od njih stalno svijetli u luku obzorja od 112,5° i tako su učvršćena da se svjetlost vidi od uzdužnice pramca do 22,5° iza subočice na dotičnome boku broda. Brodovi duljine manje od 20 metara smiju bočna svjetla nositi u jednoj kombiniranoj svjetiljci postavljenoj u ravnini uzdužnice broda

3. krmeno svjetlo znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 135°, postavljeno što je moguće bliže krmi i tako učvršćeno da se svjetlo vidi 67,5° na svaku stranu gledano od uzdužnice krme

4. svjetlo za tegljenje znači žuto svjetlo istih osobina kao »krmeno svjetlo« određeno stavkom 3. ovoga članka

5. kružno svjetlo znači svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 360°

6. bljeskajuće svjetlo znači svjetlo koje se vidi kao bljesak u pravilnim razmacima, s učestalošću od 120 bljesaka ili više u minuti.

Vidljivost svjetala

Članak 25.

Svjetla propisana odredbama u ovome članku moraju imati jakost svjetala kao što je određeno u Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata, tako da su najmanji dometi vidljivosti:

 

 

 

Brodovi na mehanički pogon kad plove

Članak 26.

(1) Brod na mehanički pogon, kad plovi, mora pokazivati:

a) jarbolno svjetlo na prednjem dijelu broda

b) jedno drugo jarbolno svjetlo iza i iznad prvoga; brod duljine manje od 50 metara nije obvezan isticati drugo svjetlo, ali smije to činiti

c) bočna svjetla

d) krmeno svjetlo.

(2) Brod na zračnom jastuku kad plovi iznad površine vode, osim svjetala određenih u stavku 1. ovoga članka mora pokazivati žuto bljeskajuće kružno svjetlo.

(3) WIG samo prilikom uzlijetanja, slijetanja i leta u blizini površine, osim svjetala određenih u stavku 1. ovoga članka mora pokazivati crveno bljeskajuće kružno svjetlo velike jakosti.

(4) Brod na mehanički pogon duljine manje od 12 metara, umjesto svjetala određenih u stavku 1. ovoga članka, smije pokazivati bijelo kružno svjetlo i bočna svjetla.

(5) Brod na mehanički pogon duljine manje od 7 metara, čija najveća brzina ne prelazi 7 čv., umjesto svjetala određenih u stavku 1. ovoga članka, smije pokazivati bijelo kružno svjetlo i mora ako je moguće, pokazivati također i bočna svjetla.

(6) Jarbolno svjetlo ili bijelo kružno svjetlo na brodu na mehanički pogon duljine manje od 12 metara može se postaviti izvan uzdužnice broda ako se ne može postaviti na uzdužnicu broda, s tim da su bočna svjetla kombinirana u jednoj svjetiljci postavljena na uzdužnici broda ili koliko je moguće bliže uzdužnici broda na kojoj je postavljeno jarbolno svjetlo ili bijelo kružno svjetlo.

Tegljenje i potiskivanje

Članak 27.

(1) Brod na mehanički pogon, kad tegli, mora pokazivati:

a) umjesto svjetla propisanog u članku 26. stavak 1. točka a) ili točka b) ovoga dijela Pravilnika – dva jarbolna svjetla u vertikali jedno povrh drugog; ako duljina teglja, mjereno od krme tegljača do najzadnje točke teglja, prelazi 200 metara – tri takva svjetla u vertikali jedno povrh drugoga

b) bočna svjetla

c) krmeno svjetlo

d) svjetlo za tegljenje, u vertikali povrh krmenog svjetla

e) ako duljina teglja prelazi 200 metara, signalno tijelo oblika dvostrukog stošca, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.

(2) Ako su potiskivač i brod kojega on potiskuje čvrsto spojeni da čine jednu složenu jedinicu, drže se brodom na mehanički pogon i moraju pokazivati svjetla propisana u članku 26. ovoga dijela Pravilnika.

(3) Brod na mehanički pogon, kad potiskuje naprijed ili tegli bočno, osim u slučaju da čini jednu složenu jedinicu, mora pokazivati:

a) umjesto svjetla propisanoga člankom 26. stavak 1. točka a) ili točka b) ovoga dijela Pravilnika – dva jarbolna svjetla, u vertikali jedno povrh drugoga

b) bočna svjetla

c) krmeno svjetlo.

(4) Brod na mehanički pogon, na kojega se odnose stavci 1. i 3. ovoga članka, mora također udovoljavati članku 26. stavak 1. točka b) ovoga dijela Pravilnika.

(5) Tegljeni brod ili objekt, osim broda ili objekta iz stavka 7. ovoga članka, mora pokazivati:

a) bočna svjetla

b) krmeno svjetlo

c) ako dulja teglja prelazi 200 metara – signalno tijelo oblika dvostrukog stošca, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.

(6) Ako se bilo koji broj brodova tegli jedan uz drugoga ili potiskuje u grupi, moraju biti osvijetljeni kao jedan brod:

a) potiskivani brod naprijed, koji nije dio složene jedinice, mora na kraju prednjeg dijela pokazivati bočna svjetla

b) brod koji je tegljen bočno mora pokazivati krmeno svjetlo i na kraju prednjeg dijela bočna svjetla.

(7) Slabo uočljiv, djelomično uronjen brod ili objekt ili sastav takvih brodova ili objekata, koji se tegle, mora pokazivati:

a) ako je uži od 25 metara, jedno bijelo kružno svjetlo na prednjem krajnjem dijelu ili u njegovoj blizini i jedno takvo svjetlo na stražnjem krajnjem dijelu ili njegovoj blizini, osim što drakoni (plastični cilindri za tekućine, tzv. »kobasice«) ne trebaju isticati svjetlo na krajnjem prednjem dijelu ili njegovoj blizini

b) ako je širok 25 metara ili više, dva dodatna bijela kružna svjetla, na najširim bočnim točkama ili blizu njih

c) ako je dulji od 100 metara, dodatna bijela kružna svjetla između svjetala propisanih u točkama a) i b) ovoga stavka, tako da udaljenost između svjetala ne bude veća od 100 metara

d) znak u obliku dvostrukog stošca na krajnjem stražnjem dijelu ili u njegovoj blizini, na posljednjem brodu ili objektu u teglju, a ako duljina teglja prelazi 200 metara, još jedan znak istog oblika postavljen na mjestu odakle se najbolje vidi i po mogućnosti što bliže prednjem dijelu teglja.

(8) Ako je zbog bilo kojih opravdanih razloga nemoguće da tegljeni brod ili objekt imaju svjetla ili znakove propisane u stavcima 5. i 7. ovoga članka, mora se poduzeti sve što je moguće da se tegljeni brod ili objekt osvijetli ili da se barem označi prisutnost takva broda ili objekta.

(9) Ako je zbog bilo kojih opravdanih razloga nemoguće da brod koji inače ne radi kao tegljač ističe svjetla propisana u stavcima 1. i 3. ovoga članka, od takvog se broda ne zahtijeva da istakne propisana svjetla kad tegli drugi brod koji je u opasnosti ili nekoj drugoj nuždi. Treba poduzeti sve što je moguće da se upozori na prirodu odnosa između broda tegljača i tegljenog broda, kako je to dopušteno odredbom članka 39. ovoga dijela Pravilnika – posebno osvjetljavanje teglja.

Jedrenjaci kad plove i brodovi na vesla

Članak 28.

(1) Jedrenjak kad plovi treba pokazivati:

a) bočna svjetla

b) krmeno svjetlo.

(2) Na jedrenjaku duljine manje od 20 metara svjetla propisana stavkom 1. ovoga članka mogu se kombinirati u jednoj svjetiljci, koju treba postaviti na vrh ili blizu vrha jarbola gdje se svjetlo može najbolje vidjeti.

(3) Jedrenjak kad plovi, osim svjetala propisanih stavkom 1. ovoga članka, može isticati na vrhu ili blizu vrha jarbola gdje se može najbolje vidjeti, dva kružna svjetla postavljena vertikalno jedno povrh drugoga, od kojih je gornje crveno, a donje zeleno; ta se svjetla ne smiju pokazivati zajedno s kombiniranom svjetiljkom koja je dopuštena stavkom 2. ovoga članka.

(4) Jedrenjak duljine manje od 7 metara, ako je moguće, mora pokazivati svjetla propisana stavcima 1. ili 2. ovoga članka, ali ako to ne čini, mora držati pri ruci spremnu električnu džepnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje bijelu svjetlost i koju se mora pokazati dovoljno na vrijeme da se izbjegne sudar.

(5) Brod na vesla može pokazivati svjetla za jedrenjake propisane u odredbama ovoga članka, ali ako to ne čini, mora držati pri ruci spremnu električnu džepnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje bijelu svjetlost i koju mora pokazati dovoljno na vrijeme da se izbjegne sudar.

(6) Brod koji plovi na jedra, a istodobno se pokreće strojem, mora na svojemu prednjem dijelu, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti, istaknuti znak u obliku stošca s vrhom okrenutim prema dolje.

Ribarski brodovi

Članak 29.

(1) Brodovi koji obavljaju ribolov, bilo da plove ili da su usidreni moraju pokazivati samo svjetla i znakove propisane odredbama ovoga članka.

(2) Brod koji obavlja ribolov potegačom (kočom), a pod tim se razumijeva vučenje mreže kroz vodu ili druge naprave upotrijebljene kao ribolovni pribor, mora pokazivati:

a) dva kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga, od kojih je gornje zeleno, a donje bijelo ili signalni znak koji se sastoji od dvaju stožaca postavljenih vertikalno jedan povrh drugoga tako da im se vrhovi spajaju

b) jarbolno svjetlo prema krmi i više od zelenog kružnog svjetla; brod duljine manje od 50 metara nije obvezan, ali može isticati to svjetlo

c) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovom stavku, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

(3) Brod koji obavlja ribolov, ako to nije kočarenje, mora pokazivati:

a) dva kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga, od kojih je gornje crveno, a donje bijelo, ili signalni znak koji se sastoji od dvaju stožaca postavljenih vertikalno jedan povrh drugoga tako da im se vrhovi spajaju

b) ako se ispuštena naprava proteže vodoravno više od 150 metara od broda, u smjeru pružanja naprave, jedno bijelo kružno svjetlo ili stožac okrenut vrhom prema gore,

c) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovom stavku, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

(4) Dopunski signali opisani u člancima 41. do 43. ovoga dijela Pravilnika primjenjuju se na brod koji obavlja ribolov vrlo blizu drugih brodova koji su zauzeti ribanjem.

(5) Kad brod ne obavlja ribolov, ne smije pokazivati svjetla i znakove određene ovim člankom, već one propisane za brod njegove duljine.

Brodovi koji ne mogu manevrirati ili brodovi ograničene mogućnosti manevriranja

Članak 30.

(1) Brod koji ne može manevrirati mora pokazivati:

a) dva crvena kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugog na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti

b) dvije kugle ili dva slična znaka postavljena u vertikali jedno povrh drugog na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti

c) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovom stavku, bočna svjetla i krmeno svjetlo.

(2) Brod ograničene mogućnosti manevriranja, osim broda koji obavlja razminiranje mora pokazivati:

a) tri kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti; gornje i donje od tih svjetala moraju biti crvena, a srednje mora biti bijelo

b) tri znaka postavljena u vertikali jedan povrh drugoga na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti; gornji i donji od tih znakova moraju biti oblika kugle, a srednji u obliku dvostrukog stošca

c) kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u točki a) ovoga stavka, jarbolno svjetlo ili svjetla, bočna svjetla i krmeno svjetlo

d) kad je usidren, osim svjetala i znakova propisanih u točkama a) i b) ovoga stavka, svjetlo, svjetla ili znak što su propisani člankom 33. ovoga dijela Pravilnika.

(3) Brod na mehanički pogon koji tegli tako da je tegljenjem njemu i teglju ozbiljno ograničena mogućnost promjene kursa, mora osim svjetala ili znakova propisanih u članku 27. stavak 1. ovoga dijela Pravilnika, pokazivati i svjetla ili znakove propisane u stavku 2. točke a) i b) ovoga članka.

(4) Brod koji je zauzet jaružanjem ili podvodnim radovima, kad je ograničene mogućnosti manevriranja, mora nositi svjetla i znakove propisane u stavku 2. točke a), b) i c) ovoga članka, a ako postoji kakva zapreka, osim toga mora pokazivati:

a) dva crvena kružna svjetla ili dvije kugle, postavljene u vertikali jedna povrh druge da se označi strana na kojoj postoji zapreka

b) dva zelena kružna svjetla ili dva dvostruka stošca, postavljena u vertikali jedan povrh drugoga da se označi strana na kojoj drugi brod može proći

c) kad je usidren, svjetla ili znakove propisane u ovom stavku, umjesto svjetala ili znakova propisanih u članku 33. ovoga dijela Pravilnika.

(5) Kad je zbog veličine broda koji je zauzet ronilačkim radovima nemoguće da brod pokazuje sva svjetla i znakove koji su propisani u stavku 4. ovoga članka, tada mora pokazivati:

a) tri kružna svjetla postavljena u vertikali gdje se najbolje vide; gornje i donje svjetlo mora biti crveno, a srednje bijelo

b) zastavu »A« Međunarodnog signalnog kodeksa na krutom materijalu, visoku najmanje 1 metar; izvedba mora biti takva da se zastava vidi sa svih strana obzorja.

(6) Brod koji obavlja razminiranje mora, osim svjetala propisanih za brodove na mehanički pogon u članku 26. ovoga dijela Pravilnika, ili osim svjetala ili znakova propisanih za usidrene brodove u članku 33. ovoga dijela Pravilnika, pokazivati i tri zelena kružna svjetla ili tri kugle. Jedno od tih svjetala ili znakova mora biti postavljeno blizu vrha prednjeg jarbola, a po jedno na krajevima križa prednjeg jarbola. Ta svjetla ili znakovi upozoravaju da je za druge brodove opasno približiti se na manje od 1000 metara od broda koji obavlja razminiranje.

(7) Brodovi duljine manje od 12 metara, osim brodova koji su zauzeti ronilačkim radovima, nisu obvezni pokazivati svjetla i znakove propisane u ovom članku.

(8) Signali propisani u ovom članku nisu signali brodova koji su u opasnosti i traže pomoć. Takvi signali propisani su u članku 40. ovoga dijela Pravilnika.

Brodovi ograničeni svojim gazom

Članak 31.

Brod koji je ograničen svojim gazom, osim svjetala propisanih člankom 26. ovoga dijela Pravilnika za brodove na mehanički pogon, može pokazivati na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti, tri crvena kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga ili znak u obliku cilindra.

Peljarski brodovi

Članak 32.

(1) Brod koji obavlja peljarsku službu mora pokazivati:

a) na vrhu jarbola, ili blizu njega, dva kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga, od kojih je gornje bijelo, a donje crveno

b) kad plovi, dodatno, bočna svjetla i krmeno svjetlo

c) kad je usidren, osim svjetala propisanih u točki a) ovoga stavka, svjetlo, svjetla ili znakove propisane u članku 33. ovoga dijela Pravilnika za usidrene brodove.

(2) Kad peljarski brod ne obavlja peljarsku službu, mora pokazivati svjetla i znakove propisane za slične brodove njegove duljine.

Usidreni i nasukani brodovi

Članak 33.

(1) Usidreni brod mora pokazivati na mjestu gdje se najbolje može vidjeti:

a) na prednjem dijelu – jedno bijelo kružno svjetlo ili jednu kuglu

b) na krmi ili blizu krme i niže od svjetla propisanoga točkom a) ovoga stavka – jedno bijelo kružno svjetlo.

(2) Brod duljine manje od 50 metara, umjesto svjetala propisanih stavkom 1. ovoga članka, može pokazivati jedno bijelo kružno svjetlo postavljeno na mjestu gdje se može najbolje vidjeti.

(3) Usidreni brod može, a ako je duljine 100 metara i veće mora, također, upotrijebiti dostupna radna ili druga svjetla za rasvjetu svojih paluba.

(4) Nasukani brod mora pokazivati svjetla propisana stavcima 1. i 2. ovoga članka i osim toga, na mjestu gdje se najbolje vide:

a) dva crvena kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga

b) tri kugle postavljene u vertikali jedna povrh druge.

(5) Brod duljine manje od 7 metara kad je usidren, a da to nije u uskom kanalu ili blizu uskog kanala, plovnoga puta ili sidrišta ili blizu mjesta gdje drugi brodovi obično plove, nije obvezan pokazivati svjetla ili znak propisan u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(6) Brod duljine manje od 12 metara, kada je nasukan, nije obvezan pokazivati svjetla ili znakove propisane u stavku 4. točke a) i b) ovoga članka.

Hidroavioni

Članak 34.

Ako je hidroavionu ili WIG-u nemoguće pokazivati svjetla i znakove kojih su značajke i položaj propisani odredbama u člancima ove glave Pravilnika, on mora pokazivati takva svjetla i znakove koji su po značajkama i položaju što je moguće sličniji.

GLAVA IV.
ZVUČNI I SVJETLOSNI SIGNALI

Definicije

Članak 35.

Pojedini izrazi ove glave Pravilnika imaju slijedeća značenja:

1. zviždaljka znači svaku spravu za zvučnu signalizaciju s kojom se mogu proizvesti propisani zvukovi i koja udovoljava Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata

2. kratki zvižduk znači zvuk koji traje po prilici jednu sekundu

3. dugi zvižduk znači zvuk koji traje četiri do šest sekundi.

Oprema za zvučne signale

Članak 36.

(1) Brod duljine 12 metara ili veće mora imati zviždaljku, brod duljine 20 metara ili veće mora osim zviždaljke imati i zvono, a brod duljine 100 metara i veće mora, osim toga, imati i gong čiji se ton i zvuk ne mogu zamijeniti tonom i zvukom zvona. Zviždaljka, zvono i gong moraju biti u skladu s Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata. Zvono ili gong, ili oboje, mogu se zamijeniti drugom opremom odgovarajućih istovjetnih osobina zvuka, uz uvjet da je uvijek moguće proizvesti propisane zvučne signale ručno.

(2) Brod duljine manje od 12 metara nije obvezan imati sprave za zvučnu signalizaciju propisane u stavku 1. ovoga članka, ali tada mora imati neko drugo sredstvo za davanje djelotvornog zvučnog signala.

Signali za manevar i signali upozorenja

Članak 37.

(1) Kad su brodovi jedan drugome na vidiku, brod na mehanički pogon u plovidbi, kada manevrira na način koji je dopušten ili propisan ovim dijelom Pravilnika, mora označiti taj manevar slijedećim signalima zviždaljkom:

– jedan kratki zvižduk da bi označio »Mijenjam svoj kurs udesno«

– dva kratka zvižduka da bi označio »Mijenjam svoj kurs ulijevo«

– tri kratka zvižduka da bi označio »Moji strojevi voze krmom«.

(2) Svaki brod može signale zviždaljkom, određene u stavku 1. ovoga članka nadopuniti svjetlosnim signalima prikladno ponavljanima dok se ne obavi manevar:

a) ovi svjetlosni signali znače:

– jedan bljesak »Mijenjam svoj kurs udesno«

– dva bljeska »Mijenjam svoj kurs ulijevo«

– tri bljeska »Moji strojevi voze krmom«

b) svaki bljesak mora trajati oko jedne sekunde, a vremenski razmak između bljeskova, također, mora trajati oko jedne sekunde, dok vremenski razmak između uzastopnih signala ne smije biti manji od deset sekundi

c) svjetlo koje se upotrebljava za ovaj signal, ako je postavljeno, mora biti bijelo kružno svjetlo, s najmanjim dometom vidljivosti od 5 milja i mora biti u skladu s Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata.

(3) Kad brodovi vide jedan drugoga u uskome kanalu ili plovnome putu:

a) brod koji namjerava pretjecati drugi brod mora, u skladu s člankom 12. stavak 5. ovoga dijela Pravilnika pokazati svoju namjeru sljedećim signalima zviždaljkom:

– dva duga zvižduka popraćena jednim kratkim, da bi označio »Namjeravam vas prestignuti s vaše desne strane«

– dva duga zvižduka popraćena s dva kratka, da bi označio »Namjeravam vas prestignuti s vaše lijeve strane«

b) kad brod koji se prestiže djeluje u skladu s člankom 12. stavak 5. ovoga dijela Pravilnika, mora pokazati svoje slaganje sljedećim signalom zviždaljkom:

– redom: jedan dugi, jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki zvižduk.

(4) Kad se brodovi koji su u vidokrugu približuju jedan drugome i kad iz bilo kojih razloga jedan od brodova ne razumije namjere ili postupke drugoga, ili sumnja da li drugi brod poduzima dovoljnu radnju za izbjegavanje sudara, mora svoju sumnju odmah označiti davanjem najmanje pet kratkih i brzih zvukova zviždaljkom. Taj se signal može nadopuniti svjetlosnim signalom od najmanje pet kratkih i brzih bljeskova.

(5) Brod koji se približuje okuci ili dijelu kanala ili plovnog puta gdje drugi brod može biti zaklonjen nekom zaprekom, mora se oglasiti jednim dugim zviždukom. Svaki drugi brod koji prilazi okuci ili je zaklonjen zaprekom, a čuo je taj signal, mora odgovoriti jednim dugim zviždukom.

(6) Ako su zviždaljke na brodu postavljene na međusobnoj udaljenosti većoj od 100 metara, za davanje zvučnih signala za manevriranje i upozorenja mora se upotrebljavati samo jedna zviždaljka.

Zvučni signali pri smanjenoj vidljivosti

Članak 38.

U području ili blizu područja smanjene vidljivosti, bilo danju ili noću, signali koji su propisani ovim člankom i koji se moraju davati jesu:

1. Brod na mehanički pogon, kad se kreće kroz vodu, mora davati jedan dugi zvižduk u vremenskim razmacima od najviše dvije minute

2. Brod na mehanički pogon, kad plovi, ali kad je zaustavio stroj i ne kreće se kroz vodu, mora davati u vremenskim razmacima od najviše dvije minute dva uzastopna duga zvižduka odvojena intervalom od oko dvije sekunde

3. Brod koji ne može manevrirati, brod ograničene mogućnosti manevriranja, brod ograničen svojim gazom, jedrenjak, brod koji obavlja ribolov i brod koji tegli ili potiskuje drugi brod, umjesto signala propisanih u točkama 1. ili 2. ovoga članka, moraju se oglasiti u vremenskim razmacima od najviše dvije minute s tri uzastopna zvižduka, i to jednim dugim popraćenim s dva kratka

4. Brod koji obavlja ribolov, dok je na sidru i brod ograničene mogućnosti manevriranja, kada svoje radove obavlja usidren, umjesto signala propisanih u točki 7. ovoga članka, moraju davati zvučni signal propisan u točki 3. ovoga članka

5. Tegljeni brod, ili ako se tegli više od jednog broda, samo posljednji brod u teglju, ako ima posadu, mora u razmacima ne duljim od dvije minute davati četiri uzastopna zvižduka, i to: jedan dugi zvižduk popraćen s tri kratka. Ako je moguće, taj signal treba davati neposredno iza signala što ga daje brod tegljač

6. Kad su brod potiskivač i brod što ga on potiskuje čvrsto povezani u jednu složenu jedinicu, drži se da su brod na mehanički pogon i moraju davati signale propisane u točkama 1. ili 2. ovoga članka

7. Usidreni brod mora, u vremenskim razmacima od najviše jedne minute, brzo zvoniti u zvono otprilike po pet sekundi. Brod duljine 100 metara ili veće, mora se oglašavati zvonom na pramčanom dijelu broda i odmah nakon toga zvonjenja, gongom na krmenom dijelu broda, brzim udaranjem u gong u trajanju od pet sekundi. Osim toga, usidreni brod može davati tri uzastopna zvižduka, i to: jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki, da bi skrenuo pozornost na svoj položaj i izbjegavanje mogućega sudara s brodom koji mu se približuje

8. Nasukani brod mora davati signal zvonom, a ako je potrebno i gongom kako je to propisano točkom 7. ovoga članka i osim toga, mora neposredno prije i poslije svakoga signala brzim zvonjenjem davati još po tri odijeljena i izrazita udarca u zvono. Dodatno, nasukani se brod može oglašavati odgovarajućim signalom zviždaljkom

9. Brod duljine 12 metara ili veće, ali manje od 20 metara, nije obvezan davati signale zvonom propisane točkom 7. i 8. ovoga članka, ali ako ih ne daje, mora davati bilo kakve druge djelotvorne zvučne signale u vremenskim razmacima ne duljim od dvije minute

10. Brod duljine manje od 12 metara nije obvezan davati signale navedene u ovome članku, ali ako ih ne daje, mora davati neke druge djelotvorne zvučne signale u vremenskim razmacima ne duljim od dvije minute

11. Kad peljarski brod obavlja službu peljarenja, osim signala propisanih u točkama 1., 2. ili 7. ovoga članka, može davati signal za raspoznavanje koji se sastoji od četiri kratka zvižduka.

Signali za privlačenje pažnje

Članak 39.

(1) Ako je potrebno da se privuče pažnja drugog broda, svaki brod smije davati svjetlosne ili zvučne signale koje nije moguće pogreškom zamijeniti za neki signal koji je već propisan ovim dijelom Pravilnika, ili pak može upraviti svjetlosni snop reflektora u smjeru opasnosti, tako da ni jedan brod ne dovede u nepriliku.

(2) Svjetlosni signal za privlačenje pažnje mora biti takav da se ne može pogrešno protumačiti kao navigacijska oznaka. Primjenjujući odredbe ovoga članka treba izbjegavati upotrebu svjetala na prekide ili rotirajućih svjetala sa sjajem velike jakosti kao što su reflektori.

Signali opasnosti

Članak 40.

(1) Kad je brod u opasnosti i traži pomoć, mora upotrijebiti ili istaknuti signale opasnosti. Takvi signali koji, bilo da su upotrijebljeni ili istaknuti skupa ili odvojeno, pokazuju opasnost i potrebu za pomoći jesu:

a) pucanj ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko jedne minute

b) neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli

c) rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u kratkim vremenskim razmacima

d) signal bilo kakvim signalnim sustavom koji se sastoji od grupe... – – – ... (SOS) Morseovim znacima

e) signal radio-telefonijom na VHF kanalu 16 koji se sastoji od izgovarane riječi »MAYDAY«

f) signal opasnosti N. C. predviđen Međunarodnim signalnim kodeksom

g) signal koji se sastoji od četverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili predmet sličan kugli

h) paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bačava katrana, ulja itd.)

i) raketa s padobranom ili ručna baklja koja daje crveno svjetlo

j) dimni signal koji je narančaste boje

k) ponavljanje polaganog dizanja i spuštanja raširenih ruku

l) dojava opasnosti putem digitalnog selektivnog poziva (DSC) odaslanog na:

– VHF kanalu 70, ili

– MF/HF na frekvencijama 2187.5 kHz, 8414.5 kHz, 4207.5 kHz, 6312 kHz, 12577 kHz ili 16804.5 kHz

m) dojava opasnosti odaslana putem Inmarsat ili brodske zemaljske postaje drugog pružatelja mobilne satelitske usluge

n) signali odaslani putem radiofarova za označavanje položaja u nuždi

o) odobreni signali odaslani radio komunikacijskim sustavima, uključujući radarske transpondere na plovnim objektima za spašavanje.

(2) Primjena ili isticanje bilo kojega od navedenih signala, osim u svrhu označavanja opasnosti i potrebe za pomoći, kao i upotreba drugih signala koji bi se mogli zabunom zamijeniti za neki od tih signala, zabranjena je.

(3) Pored signala iz stavka 1. ovog članka brod može, u skladu s Međunarodnim signalnim kodeksom, Međunarodnim aeronautičkim i pomorskim priručnikom traganja i spašavanja – Svezak III, koristiti i sljedeće signale:

a) komad platna obojen narančasto s crnim četverokutom i krugom, ili drugim odgovarajućim znakom (radi identifikacije iz zraka)

b) marker za signalizaciju (signalna boja za vodu).

GLAVA V.
DOPUNSKI SIGNALI ZA RIBARSKE BRODOVE KOJI LOVE VRLO BLIZU JEDAN DRUGOGA

Opća odredba

Članak 41.

Svjetla koja su navedena u ovoj glavi Pravilnika, ako se pokazuju u skladu s člankom 29. stavak 4. ovoga dijela Pravilnika, moraju se postaviti na mjesto odakle se mogu najbolje vidjeti; moraju biti udaljena barem 0,9 metara od svjetala propisanih u članku 29. stavak 2. točka a) i stavak 3. točka a) ovoga dijela Pravilnika, ali na nižoj razini; moraju biti vidljiva sa svih strana obzorja, na manjoj udaljenosti nego svjetla propisana u ovom dijelu Pravilnika za ribarske brodove, ali najmanje do udaljenosti od 1 milje.

Signali za kočare

Članak 42.

(1) Kad su brodovi duljine 20 metara ili veće na kočarenju, bilo da upotrebljavaju pridnenu ili lebdeću opremu, moraju pokazivati:

a) kad spuštaju mreže – dva bijela svjetla u vertikalnoj liniji

b) kad povlače mreže – jedno bijelo svjetlo vertikalno povrh crvenoga svjetla

c) kad se mreža zapela o neku zapreku – dva crvena svjetla u vertikalnoj liniji.

(2) Svaki brod duljine 20 metara ili veće, koji je na kočarenju u paru mora pokazivati:

a) noću – reflektor upravljen naprijed i u smjeru drugoga broda u paru

b) kad spušta ili povlači mreže ili su mreže zapele o neku zapreku – svjetla propisana u stavku 1. ovoga članka.

(3) Brod duljine manje od 20 metara na kočarenju bilo da upotrebljava pridnenu ili lebdeću opremu ili koćari u paru može pokazivati odgovarajuća svjetla prema stavcima 1. ili 2. ovoga članka.

Signali za plivarice

Članak 43.

Brodovi koji obavlja ribolov plivaricom mogu pokazivati dva žuta svjetla vertikalno jedno povrh drugoga. Ta svjetla moraju naizmjenice bljeskati svake sekunde s jednakim trajanjem svjetla i tame, a mogu se pokazivati samo kad je brod priječen svojom ribolovnom opremom.

DIO TREĆI
SIGURNOST PLOVIDBE U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE

Primjena

Članak 44.

Radi izbjegavanja sudara na moru u unutarnjih morskih vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, plovni objekti su dužni postupati prema odredbama ovoga dijela Pravilnika.

GLAVA I.
UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE

Definicije

Članak 45.

Pojmovi i izrazi što su upotrijebljeni u ovom dijelu Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. duljina plovnog objekta znači njegovu duljinu trupa

2. lazni prostor znači površinu omeđenu kružnicom čiji je polumjer zbroj duljine vodoravne projekcije ispuštenoga sidrenog lanca i duljine broda

3. lučko sidrište je dio morskog akvatorija i označeno je u službenim publikacijama i pomorskim kartama

4. nautičko sidrište je dio morskog akvatorija opremljeno napravama za sidrenje, a gospodarski se koristi putem koncesije

5. nezaštićeno prirodno sidrište je dio morskog akvatorija potpuno očuvanih prirodnih karakteristika koje nije infrastrukturno opremljeno, služi za povremeno sidrenje tijekom mirna vremena i nije označeno u službenim publikacijama i pomorskim kartama

6. osobno plovilo je sredstvo, uređaj ili naprava namijenjena za kretanje nad morem, pod morem i na moru, bez obzira na vrstu pogona, za koje ne postoji obveza upisa u upisnik brodova (kanu, kajak, gondola, pedalina, daska za veslanje, daska za jedrenje, daska za jahanje na valovima, daska za kite surfing, električna daska za jedrenje, madrac na električni pogon, podvodni skuter i slično)

7. plovi znači da plovni objekt nije usidren ili privezan uz obalu ili nasukan

8. prirodno kupalište je je kupalište koje je proglašeno i označeno u prostornom planu jedinice lokalne samouprave kao prirodna morska plaža

9. privez uz obalu je način vezanja plovnog objekta gdje je plovni objekt privezan uz obalu i usidren sa jednim ili dva sidra.

10. ribarski brod je brod s mehaničkim porivom, namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, pomoću mreža, povraza, potegača (koča) ili drugog ribarskog pribora što ograničava mogućnost manevriranja, čija je duljina veća od 15 metara

11. ribarska brodica je brodica bez obzira na vrstu pogona, namijenjena i opremljena za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, pomoću mreža, povraza, potegača (koča) ili drugog ribarskog pribora što ograničava mogućnost manevriranja, čija je duljina veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara

12. uređeno kupalište je je kupalište, infrastrukturno i sadržajno uređenog kopnenog prostora neposredno povezanog s morem, te sa morske strane ograđeno psihološkom branom

13. zaštićeno prirodno sidrište je dio morskog akvatorija potpuno očuvanih prirodnih karakteristika koje nije infrastrukturno opremljeno, a služi za sigurno sidrenje i označeno je u službenim publikacijama i pomorskim kartama.

Plovidba na ulazima u luke

Članak 46.

(1) Plovni objekti duljine 20 metra i manji, bez obzira na vrstu pogona dužni su pri plovidbi, uplovljavanju i isplovljavanju u lukama, ulazima u luke u polukrugu od jedne nautičke milje, računajući od ulaza u luke, ako za određene dijelove unutarnjih morskih voda posebnim propisima nije drukčije određeno, uklanjati se s puta većim plovnim objektima.

(2) U područjima unutarnjih morskih voda iz stavka 1. ovog članka plovni objekti koji ulaze u luku ili rijeku ne smiju ometati manevriranje plovnim objektima koji izlaze iz luke ili rijeke.

(3) Ako plovni objekti koji imaju prednost u manevriranju prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, drže da ostali brodovi ne postupaju prema tim odredbama, moraju ih na to upozoriti s najmanje pet kratkih i brzih zvučnih signala.

Ribarenje i upotreba svjetala

Članak 47.

(1) Ribarski brodovi i ribarske brodice ne smiju ribariti u lukama i prilazima luka.

(2) Ribarski brodovi i ribarske brodice dok ribare, mogu upotrebljavati samo zaklonjena svijetla, tako da svojim svjetlima ne ometaju dobru i slobodnu vidljivost drugim plovnim objektima.

(3) Ako ribarski brodovi ili ribarske brodice svojim svjetlima ometaju vidljivost drugim plovnim objektima, dužni su na dani signal broda, koji se sastoji od jednog dugog zvuka zviždaljkom, ugasiti ili zakloniti svoja svjetla.

(4) Nadležna kapetanija može s osnove sigurnosti plovidbe odrediti zabranu, odnosno ograničenje ribarenja u određenom području.

Plovidba, porinuća i izvlačenja plovnih objekata

Članak 48.

(1) Plovni objekti su dužni ploviti takvom brzinom da valovi izazvani njegovom plovidbom ne ugroze i ne nanesu štetu drugim pomorskim objektima na obali ili na moru, te obalnim infrastrukturnim objektima.

(2) Porinuća i izvlačenja plovnih objekata dozvoljena su u lukama, na područjima namjenski opremljenima za tu svrhu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, lučka kapetanija može odobriti porinuća i izvlačenja plovnih objekata izvan luka na način i pod uvjetima utvrđenima takvim odobrenjem.

Plovidba uz obalu i uređena kupališta

Članak 49.

(1) Plovni objekti i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se približavati obali, i to:

– plovni objekti duljine 30 metara i veće i hidroavioni na udaljenost manju od 300 metara;

– plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manje od 30 metara na udaljenost manju od 150 metara;

– plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara.

(2) Iznimno, plovni objekti i hidroavioni iz stavka 1. ovog članka mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale, radi uplovljavanja u luku ili isplovljenja iz luke, sidrenja ili pristajanja uz obalu ili ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome dužni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.

(3) Plovni objekti se ne smiju približavati ogradi uređenog kupališta, i to:

– plovni objekti duljine 30 metara i veće i hidroavioni na udaljenost manju od 300 metara

– plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manji od 30 metara na udaljenost manju od 100 metara

– plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara.

(4) Osobna plovila smiju neograničeno ploviti od izlaska do zalaska sunca, u području do 300 metara od obale, osim u području uređenog kupališta.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, u području uređenog kupališta mogu se koristiti pedalina i daska za veslanje.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, osobna plovila na mehanički pogon ne smiju ploviti na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale.

(7) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, osobna plovila mogu samostalno ili organizirano ploviti i na udaljenostima većim od 300 metara od obale, ukoliko organizator, iznajmljivač ili nositelj takve aktivnosti osiguraju pratnju odgovarajućim plovnim objektom na mehanički pogon.

(8) Plovni objekti i osobna plovila moraju u svakom trenutku ploviti na način da svojom plovidbom i radnjama ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila, u skladu s prevladavajućim okolnostima i stanju te prostornim i drugim ograničenjima.

(9) Plovni objekt koji pripada drugom pomorskom objektu i upisan su ili označeni kao dio opreme matičnog objekta, smiju ploviti u području do 500 metara od pomorskog objekta kojem pripadaju, osim kada prevoze osobe i stvari s pomorskog objekta do najbližeg mjesta priveza ili između sidrišta i luke kojoj sidrište pripada.

(10) Plovni objekt koji je smješten na drugom pomorskom objektu, a upisan je u upisnik brodova, u svrhu obavljanja radova, sporta ili razonode, smije ploviti bez ograničenja u skladu s odobrenim područjem plovidbe.

(11) Na podmornice i druga podvodna prijevozna sredstva iz stavka 8. i 9. ovoga članka primjenjuju se način i uvjeti plovidbe propisani Pomorskim zakonikom.

(12) Plovni objekti i osobna plovila ne smiju ploviti na udaljenosti manjoj od 50 metara od propisane ronilačke oznake, osim plovnog objekta koji je u pratnji ronioca.

(13) Plovni objekti i osobna plovila ne smiju se vezivati za objekte sigurnosti plovidbe, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez ni kretati se po njima.

Ograničenja i izuzeća pri plovidbi

Članak 50.

(1) U području do 300 m od obale, u uskim kanalima, na prilazima luka i sidrišta svi plovni objekti dužni su ploviti posebnom pažnjom brzinom ne većom od 8 čvorova, na način da svojim plovidbom ne ugrožavaju druge sudionike u plovidbi.

(2) Motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu ploviti s hidrodinamičkim uzgonom, odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojemu istima nije zabranjeno ploviti s hidrodinamičkim uzgonom (glisirati).

(3) Nadležna kapetanija može iznimno za pojedina područja odrediti ograničenje brzine i izvan općih ograničenja brzine iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.

(4) Područja iz stavka 3. ovoga članka objavljuju se u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama te na mrežnim stranicama Ministarstva.

(5) Iznimno, na površinama za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona, prilikom slijetanja i uzlijetanja, na hidroavion se ne primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika o općim ograničenjima brzine plovnih objekata.

(6) Na javne brodove i brodice prilikom provođenja poslova iz djelokruga ne primjenjuju se odredbe ovoga Pravilnika o općim ograničenjima brzine plovnih objekata, uz uvjet korištenja posebnih zvučnih i svjetlosnih signala

(7) Iznimno, plovni objekti koji obavljaju javni obalni linijski pomorski promet mogu u uskim kanalima i prilazima luci ploviti i većim brzinama od brzina propisanih ovim Pravilnikom, ukoliko je to nužno i potrebno kako bi se zbog manevarskih karakteristika osigurala upravljivost plovnim objektom, ali su u svakom trenutku dužni ploviti posebnom pažnjom i sigurnosnom brzinom prilagođenom prevladavajućim prilikama na način da plovidbom i radnjama ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila koji su usidreni, privezani ili u plovidbi..

(8) Odobrenje za plovidbu na način opisan u stavku 7. ovog članka izdaje nadležna lučka kapetanija, temeljem zahtjeva brodara.

Slijetanje i polijetanje hidroaviona

Članak 51.

(1) Hidroavioni kojima se obavlja komercijalni zračni prijevoz mogu isključivo sletjeti na odnosno poletjeti sa površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona koja se nalazi na udaljenosti ne manjoj od 300 metara od obale, osim u slučaju više sile.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka hidroavioni kojima se obavlja komercijalni zračni prijevoz mogu sletjeti na odnosno poletjeti sa površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona koja se nalazi na udaljenosti ne manjoj od 150 metara od obale, ukoliko je ista smještena u skladu s namjenom prostora prema posebnim propisima i uz odobrenje kapetanije.

(3) Hidroavioni kojima se ne obavlja komercijalni zračni prijevoz mogu isključivo sletjeti na odnosno poletjeti sa morske površine na udaljenosti ne manjoj od 300 metara od obale, odnosno sletjeti na i poletjeti sa površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Hidroavion iz stavka 3. ovoga članka dužan je prijaviti mjesto i procijenjeno vrijeme polijetanja odnosno slijetanja VTS službi i nadležnoj kapetaniji najkasnije 30 minuta prije polijetanja na VHF radijskom kanalu sektora.

(5) Slijetanje i polijetanje hidroaviona dopušteno je samo danju u vizualnim meteorološkim uvjetima.

Površina za slijetanje i polijetanje hidroaviona

Članak 52.

(1) Na površinama za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona svi sudionici u pomorskom prometu dužni su kretati se povećanim oprezom.

(2) Svi plovni objekti, jahte i brodice sa ili bez mehaničkog poriva dužni su ukloniti se s površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona najkasnije 30 minuta prije slijetanja i uzlijetanja hidroaviona, te postupati prema uputama Operatora aerodroma na vodi koji je ovlašten osigurati odgovarajuće mjere sigurnosti i zaštite prema posebnim propisima.

(3) Zapovjednik hidroaviona dužan je manevar slijetanja, odnosno polijetanja obaviti nakon što utvrdi da je površina za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona slobodna od svih sudionika u pomorskom prometu.

(4) Zapovjednik hidroaviona za vrijeme plovidbe odnosno manevriranja hidroavionom na vodi ima odgovornost zapovjednika plovnog objekta.

(5) Površina za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona označava se oznakama prema posebnim propisima.

(6) Površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona objavljuju se u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama.

Sidrenje i privez uz obalu

Članak 53.

(1) Prilikom odabiranja mjesta za sidrenje ili privez uz obalu osoba koja upravlja plovnim objektom mora voditi računa o mjestima gdje je sidrenje ili privez zabranjeno, te o drugim usidrenim ili privezanim plovnim objektima.

(2) Osoba koja upravlja plovnim objektom mora prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta postupati na način da tim radnjama ne ugrozi ljudske živote i ne onečisti more, te ne nanese štetu svom ili drugim pomorskim objektima sudarom, udarom ili nasukanjem.

(3) Nadležna kapetanija može zabraniti odnosno ograničiti sidrenje i privez uz obalu u određenom području za sve ili pojedine plovne objekte ovisno o duljini plovnog objekta i/ili prostorno-vremenskoj organizaciji prometa.

(4) Područja zabranjenog odnosno ograničenog sidrenja i priveza uz obalu iz stavka 3. ovoga članka, objavljuju se u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama te na mrežnim stranicama Ministarstva.

(5) Plovni objekti moraju sidriti odnosno privezati se uz obalu na način da tom radnjom ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila, u skladu s prevladavajućim okolnostima i stanju te prostornim i drugim ograničenjima.

(6) Konopi za vez i sidreni lanci plovnih objekata moraju biti na odgovarajući način označeni te ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata i osobnih plovila.

(7) Plovnim objektima zabranjen je privez uz obalu na način da je bilo koji njihov dio ili pripadak udaljen od obale 50 ili više metara.

(8) Plovnim objektima zabranjen je privez na način da oštećuju vegetaciju na obali.

(9) Zabranjeno je sidrenje:

1. u akvatoriju na kojem je u službenim publikacijama i pomorskim kartama označena zabrana sidrenja

2. u akvatoriju na kojem je lučka kapetanija zabranila ili ograničila sidrenje

3. u blizini podvodnog kabela, cjevovoda i ispusta na način da se polumjerom laznog prostora plovni objekt u bilo kojem trenutku ne nalazi iznad istih

4. na način da se polumjerom laznog prostora plovni objekt u bilo kojem trenutku nalazi na udaljenosti manjoj od 50 metara od ograde uređenog kupališta

5. na udaljenosti manjoj od 150 metara od obale prirodnog kupališta.

(10) Zabranjen je privez uz obalu:

1. u akvatoriju uređenog i prirodnog kupališta

2. na mjestu gdje podvodni kabel, cjevovod i ispust ulaze u more.

Signali opasnosti

Članak 54.

Zabranjeno je s pomorskih objekata ili kopna na bilo koji način (radio, vizualno ili zvučno) davati lažne signale opasnosti, poruke pogibelji, hitnosti ili sigurnosti, kao i lažne znakove identifikacije.

GLAVA II
POSEBNI UVJETI SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE

Plovidba Pelješkim i Koločepskim kanalom

Članak 55.

(1) Područje Pelješkog kanala jest morski prostor koji obuhvaća područje unutar granica koje čine:

a) sa sjeverozapadne strane: spojnica pomorskih svjetala na rtu Osičac i luci Račišće (Korčula)

b) s jugoistočne strane: spojnica pomorsko svjetlo na rtu Ražnjić (Korčula) – svjetionik Sestrice – obala poluotoka Pelješca (zaljev Trstenica).

(2) Područje Koločepskog kanala jest morski prostor koji obuhvaća područje sjeverno od spojnica točaka: rt Vratnik – rt Biskup (Jakljan) – Rt Kuk (Lopud) – svjetlo na rtu Bat (luka Zaton).

(3) Područjem iz stavka 1. i stavka 2. ovog članka zabranjuje se plovidba:

– teretnim brodovima bruto tonaže 500 i veće

– svim tankerima

– svim brodovima koji prevoze opasne, štetne ili onečišćujuće tvari, koje su utvrđene takvima prema IMDG Pravilniku ili prema Prilogu 2. i 3. MARPOL Konvencije, osim brodova koji obavljaju javni obalni linijski pomorski promet u području iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka.

(4) Iznimno, brodovi iz stavka 3. ovoga članka mogu ploviti područjem iz stavka 1. ovoga članka ako im je odredišna luka u tom području, uz korištenje usluge obalnog peljara i uz odobrenje VTS službe.

(5) Na području iz stavka 1. ovoga članka, pozicija za ukrcaj peljara je na zapadnoj strani kanala 42°59,4'N 017°00,8' E, a na istočnoj strani kanala 42°58,0'N i 017°13,40' E.

Plovidba područjem Malih Vrata

Članak 56.

(1) Područje Malih Vrata jest morski prostor između otočića Daksa i poluotoka Lapad.

(2) Područjem iz stavka 1. ovog članka zabranjuje se plovidba svim plovnim objektima duljim od 20 metara.

Plovidba prolazom Mali Ždrelac

Članak 57.

(1) Prolaz Mali Ždrelac jest morski prostor omeđen spojnicama točaka:

 

 

(2) Prednost u plovidbi prolazom Mali Ždrelac ima plovni objekti koji uplovljavaju sa sjeveroistočne strane.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, putnički brod u redovnoj liniji s objavljenim redom plovidbe ima prednost u odnosu na sve druge plovne objekte.

(4) Plovni objekt dok plovi prolazom ne smije, osim u slučaju nužde ili sigurnog manevriranja, pretjecati drugi plovni objekt ili ploviti brzinom koja može izazvati valove koji mogu nanijeti štetu plovnim objektima u prolazu Mali Ždrelac te ne smije ploviti brzinom većom od 8 čvorova i koliko god je to sigurno i izvedivo, mora se držati uz vanjski rub kanala odnosno plovnog puta koji se nalazi s njegove desne strane.

(5) Plovni objekti duljine do 15 metara, bez obzira na smjer plovidbe, ne smiju ometati plovidbu većih plovnih objekata.

(6) Plovni objekti duljine 15 metara i veće dužni su prije uplovljavanja u prolaz Mali Ždrelac dati dugi zvučni signal i najaviti prolazak na VHF radijskom kanalu VTS sektora.

(7) Zabranjeno je sidrenje, jedrenje, zadržavanje i ribolov u prolazu Mali Ždrelac te neposredno pred ulazom i izlazom iz prolaza, osim za javne plovne objekte koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

Plovidba Fažanskim kanalom

Članak 58.

(1) Područje Fažanskog kanala je morski prostor između spojnica rt Martulin (na kopnu) i rt Glavina (Mali Brijun) na sjeveru i spojnica rt Proština (na kopnu), južni kraj otoka Sveti Jerolim i rt Peneda (Veliki Brijun) na jugu.

(2) Brodovima bruto tonaže 500 i veće i jahtama bruto tonaže 1000 i veće, dozvoljena je plovidba područjem Fažanskog kanala isključivo uz korištenje usluge obalnog peljara.

(3) Peljar se ukrcava sa sjeverne strane na poziciji 44°56.7' N i 013°46.0' E, a s južne strane na poziciji 44°52.3' N i 013°46.9' E.

Plovidba Tihim kanalom

Članak 59.

(1) Područje Tihog kanala je morski prostor između spojnica rt Oštro (Kraljevica) – rt Šilo (otok Krk) na sjeveru i paralele 45˚13'N na jugu.

(2) Brodovima bruto tonaže 500 i veće i jahtama bruto tonaže 1000 i veće, dozvoljena je plovidba područjem Tihog kanala isključivo uz korištenje usluge obalnog peljara.

(3) Peljar se sa sjeverne strane ukrcava na poziciji 45˚15.0' N i 014˚31.0' E, a s južne strane na poziciji 45° 9,9´ N i 014° 40,8´ E.

Plovidba Velim Vratima

Članak 60.

(1) U prolazu Vela vrata određuje se shema odvojenog prometa.

(2) Područje odvajanja prometa određeno je središnjom crtom, koja spaja točke sa zemljopisnim koordinatama: 45° 05' 00'' N 014° 14' 30'' E, 45° 07' 45'' N 014° 15' 10'' E, 45° 10' 24'' N, 014° 16' 36'' E. Područje odvajanja je široko 1 kabel (0,1 nautička milja) sa svake strane središnje crte razdvajanja. Plovidbeno područje za plovne objekte koji se služe shemom razdvojene plovidbe, nastavlja se na područje odvajanja sa svake strane u širini od 7 kabela (0,7 nautička milja), a prema obali kopna, odnosno prema obali otoka Cresa, nastavlja se zona priobalne plovidbe.

(3) Plovni objekt duljine 20 metara i veći mora koristiti istočno područje plovidbe kada plovi u sjeveroistočnom smjeru, odnosno pri uplovljavanju u Riječki zaljev, a zapadno područje plovidbe, kada plovi u jugozapadnom smjeru, odnosno pri isplovljavanju iz Riječkog zaljeva (opći smjer toka plovidbe).

Plovidba područjem Sedmovraća

Članak 61.

(1) Područje Sedmovraća je morski prostor koji obuhvaća morski prostor između spojnica rt Veli Rat (Dugi Otok) – otočić Lagnići – rt Bonaster (Molat) – rt Žaplo (Molat) – Stopanji rt (Molat) – otočić Kamenjak – rt Križ (Sestrunj) – sjeverozapadni dio otoka Tun Veli – otočić Bršćak – rt Veli Rat (Dugi Otok).

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka brodovima koji obavljaju javni obalni linijski pomorski prijevoz, ostalim brodovima i jahtama ukoliko koriste uslugu obalnog peljara te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Pozicija za ukrcaj peljara na sjevernoj strani je 44°13,0' N i 014°56,4'E, a na južnoj strani 44°11,5' N i 014°50,0' E.

Plovidba područjem Srednjeg kanala

Članak 62.

(1) Područje Srednjega kanala je morski prostor: sa sjeverozapadne strane spojnica koja spaja otočić Bršćak – sjeverozapadni rt otoka Tun Veli – rt Križ (Sestrunj) – otočić Jidula – rt Sv. Petar (otok Ugljan); s jugoistočne strane spojnica koja spaja rt Ćuška (Dugi otok) – otočić G. Aba – pličina Balabra – linija azimuta 50° od pličine Balabra na otok Pašman.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka brodovima koji obavljaju javni obalni linijski pomorski prijevoz, ostalim brodovima i jahtama ukoliko koriste uslugu obalnog peljara te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Pozicija za ukrcaj peljara na sjeverozapadnoj strani je 44°13,0' N i 014°56,4' E, na jugoistočnoj strani 43°58,0'N i 015°16,2' E, a na zapadnoj strani 44°11,5' N i 014°50,0' E.

Plovidba područjem Murterskoga mora i Žirjanskoga kanala

Članak 63.

(1) Područje Murterskoga mora i Žirjanskoga kanala je morski prostor: sa sjeverozapadne strane spojnica koja spaja rt Ćuška (Dugi otok) – otočić G. Aba – pličina Balabra – linija azimuta 50° od pličine Balabra na otok Pašman; sa jugoistočne strane spojnica koja spaja Rt Opat (Kornat) – otočić Blitvenica – otočić Mažirina – rt Jadrija.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka ukoliko koriste uslugu obalnog peljara.

(4) Pozicija za ukrcaj peljara je 43°38,70' N i 015°52,3' E.

Plovidba Pašmanskim tjesnacem

Članak 64.

(1) Granice Pašmanskoga tjesnaca jesu:

a) sa sjeverozapadne strane: crta koja spaja rt Tukljača – svjetlo Ričul – svjetlo Galešnjak – zapadni rt otočića Bisaga mala i sjeverni rt otočića Garmenjak

b) s jugoistočne strane: crta koja spaja uvalu Soline (južno od Biograda na Moru) s rtom Studenac na otoku Pašmanu.

(2) U Pašmanskom tjesnacu utvrđuju se dva plovidbena tijeka:

a) jugozapadni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju sjeverni rt otočića Garmenjak – rt Brižine – svjetlo Pašman – svjetlo Čavatul – sjecište pokrivenoga smjera svjetla Babac i svjetla Čavatul s jugoistočnom granicom tjesnaca – sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugozapadnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Katarina – svjetlo Sv. Katarina – svjetlo Babac – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca

b) sjeveroistočni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju uvalu Soline – svjetlo Biograd na Moru – svjetlo pličine Koćerka – svjetlo pličine Minerva – svjetlo Ričul – svjetlo Galešnjak – zapadni rt otočića Bisaga mala – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa spojnicom sjevernoga rta otočića Garmenjak i svjetla Galešnjak – zapadni rt otočića Komornik – svjetlo Komornik – svjetlo na istočnoj obali otoka Babac – svjetlo Planac – sjeverni rt otočića Sv. Katarina – sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugozapadnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Katarina.

(3) Plovni objekt duljine 15 metara i dulje obvezan je koristiti plovidbene tijekove iz stavka 2. ovoga članka i to: jugozapadni plovidbeni tijek, kad plovi u jugoistočnom smjeru, a sjeveroistočni plovidbeni tijek kad plovi u sjeverozapadnom smjeru.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, brod koji obavlja obalni linijski pomorski promet te javni plovni objekt koji provodi poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa smije koristiti jugozapadni plovidbeni tijek i kad plovi u sjeverozapadnom smjeru, uz uvjet da najavi uplovljavanje u tjesnac na VHF kanalu sektora.

(5) Plovni objekt duljine 15 metara i dulje smije prolaziti:

a) iz jugozapadnoga u sjeveroistočni plovidbeni tijek samo na crtama: rt Brižine – svijetlo Ričul i Tkon – Biograd na Moru

b) iz sjeveroistočnoga u jugozapadni plovidbeni tijek samo na crtama: Biograd na Moru – Tkon i rt Brižine svjetlo Ričul

c) brod koji plovi na redovnoj pruzi s objavljenim redom plovidbe Biograd na Moru – Tkon i obratno, danju može ploviti između otočića Planac i otočića Sv. Katarina.

(6) Plovni objekti duljine 15 metara i veće, dok plove Pašmanskim tjesnacem moraju ploviti brzinom do 8 čvorova i to:

a) u jugozapadnom plovidbenom tijeku, od rta Brižine do jugoistočne granice tjesnaca

b) u sjeveroistočnom plovidbenom tijeku, od ulaza u tjesnac do svjetla Komornik.

(7) Plovni objekti koji prelaze iz jednoga u drugi plovidbeni tijek moraju dati prednost plovnom objektu koji plovi Pašmanskim tjesnacem, na način utvrđen u stavku 3. ovoga članka.

(8) Svim brodovima zabranjeno je sidrenje i zadržavanje na plovidbenim tijekovima iz stavka 5. ovoga članka.

Plovidba prolazom Mala Proversa

Članak 65.

(1) Granice prolaza Mala Proversa jesu:

a) sa sjeveroistočne strane: crta koja spaja točku na Dugom otoku na poziciji 43° 53'28'' N i 015° 13'09'' E sa točkom na otočiću Katina u smjeru 150°

b) sa jugozapadne strane: crta koja spaja crvenu kulu na rt Proversa (Dugi otok) i točku na otočiću Katina u smjeru 127°.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim plovnim objektima od bruto tonaže 500 i veće.

(3) Prednost u plovidbi prolazom ima plovni objekt koji uplovljavaju sa sjeveroistočne strane.

(4) Plovni objekti duljine do 15 metara bez obzira na smjer plovidbe, ne smiju ometati plovidbu broda.

(5) Dozvoljena brzina plovidbe u prolazu je 5 čv.

(6) Zabranjeno je jedrenje, sidrenje, zadržavanje i ribolov u prolazu i na prilazu prolazu iz stavka 1. ovoga članka.

Plovidba Kanalom Sv. Ante

Članak 66.

(1) Granice prolaza kanalom Sv. Ante u luku Šibenik jesu:

a) s vanjske strane – linija koja spaja svjetlo na rtu Jadrija svjetlom na pličini Ročni

b) s unutrašnje strane – linija koja spaja svjetlo na pličini Paklena s rtom Martinska.

(2) Plovni objekt duljine 20 m i dulje i svaki brod s tegljem može ploviti kanalom Sv. Ante ako mu »Signalna postaja Jadrija« na njegovo traženje odobri plovidbu kroz kanal i označi svjetlom da je plovidba kanalom slobodna. Ne smatra se tegljem, tegalj koji se sastoji od jedne brodice.

(3) Teretni brod duljine 100 metara i veće i putnički brod duljine 200 metara i veće može ploviti kanalom samo uz pomoć tegljača, a čiji broj će se utvrditi temeljem posebne studije sigurnosti plovidbe kanalom Sv. Ante.

(4) Plovni objekt duljine manje od 20 metara može ploviti kanalom uvijek i bez dozvole, ploveći desnom stranom kanala.

(5) Plovni objekt iz stavka 2. ovog članka mora tražiti dozvolu za uplovljenje u kanal pozivajući »Signalna postaja Jadrija / Jadrija Station« na VHF radijskom kanalu VTS sektora Ch 9, i to prilikom namjeravanog uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke Šibenik, 10 minuta prije dolaska broda pred ulaz u kanal.

(6) Signale, koji plovnim objektima iz stavka 2. ovoga članka označuju da je plovidba kroz kanal slobodna, odnosno zabranjena, daje »Signalna postaja Jadrija« koji se nalazi na objektu Jadrija sa lijeve strane vanjskog ulaza u kanal.

(7) »Signalna postaja Jadrija« označuje da je plovidba kanalom slobodna odnosno da je zabranjena, isticanjem svjetala kako slijedi:

a) da je plovidba slobodna danju i noću: stalno zeleno svjetlo smješteno na ulazima u kanal s jedne i druge strane i to: s vanjske strane na signalnoj kućici »Signalne postaje Jadrija« objekta Jadrija, a sa unutrašnje strane na poziciji rta Burnji

b) da je plovidba zabranjena danju i noću: stalno crveno svjetlo, smješteno na pozicijama kako je navedeno u točki a. ovoga stavka.

(8) Svjetla pokrivaju kut od 100° s jedne i druge strane ulaza u kanal. Prolazom plovnog objekta subočice predmetnih svjetala, ista više nisu vidljiva u samom kanalu i plovni objekt tada koristi postojeća svjetla pomorske signalizacije. Domet svjetala je 1 nautička milja.

(9) Smatra se da je plovidba kanalom zabranjena i kad na pozicijama predmetnih svjetala nije istaknuto nikakvo svjetlo.

(10) Plovni objekt iz stavka 2. ovoga članka koji kanalom prolazi s vanjske strane kanala, prolaskom rta Burnji dužan je izvijestiti na VHF radijskom kanalu VTS sektora Ch 9 da je kanal slobodan budući da vanjska strana kanala nije vidljiva sa strane »Signalne postaje Jadrija«

(11) Redoslijed prolaska plovnih objekata iz stavka 2. ovoga članka, odnosno plovidbe plovnih objekata kroz kanal određuje se prema vremenu traženja odobrenja za plovidbu.

(12) Prednost u redu plovidbe imaju hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi i brodovi koji obavljaju javni obalni linijski promet, uz uvjet da im je plovidba kanalom odobrena u skladu s odredbama ovoga članka.

(13) Plovni objekt, dok plovi kanalom, ne smije, osim u slučaju nužde ili sigurnog manevriranja, pretjecati drugi plovni objekt ili ploviti brzinom koja može izazvati valove koji mogu nanijeti štetu brodovima i drugim objektima u kanalu.

(14) Zabranjeno je sidrenje plovnih objekata u kanalu i pred vanjskim ulazom u kanal, na prostoru ograničenom paralelama koje prolaze kroz svjetla Sv. Nikola i Roženik i meridijanom koji prolazi kroz svjetlo Sv. Nikole te meridijanom koji dodiruje najistočniju točku obale otoka Lupac.

(15) Sidrenje brodica, kupanje, plivanje i ronjenje dozvoljeno je samo u uvalama kanala do njihovoga vanjskog ruba.

(16) Zabranjen je ribolov u području kanala Sv. Ante kako je utvrđeno granicama iz stavka 1. ovoga članka.

Plovidba Paklenim kanalom

Članak 67.

(1) Područje Paklenog kanala je prolaz između zapadnog dijela južne obale otoka Hvar i skupine otoka Pakleni otoci, omeđen svjetlom Rt Pelegrin sa zapadne strane i svjetlom na otočiću Pokonji dol sa jugoistočne strane.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Zabranjuje se sidrenje plovnih objekata u radijusu od 0.6 Nm od otočića Galešnik, odnosno od otočića Galešnik do spojnice Rt Špartibutin i Rt Kovač.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dopuštena je plovidba svim brodovima radi uplovljavanja na sidrište ili luku Hvar.

(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba putničkim brodovima koji plove na redovnim linijama u nacionalnoj plovidbi u periodu od 1. 11. do 1. 4.

Plovidba rijekom Neretvom

Članak 68.

(1) Granice plovidbe rijekom Neretvom jesu:

a) na ušću crta koja spaja obalno svjetlo na sjevernoj glavi nasipa s obalnim svjetlom na južnoj glavi nasipa, preko signalne zelene plutače

b) u Metkoviću – jugozapadna strana mosta preko rijeke Neretve.

(2) Plovidba plovnih objekata rijekom Neretvom može se obavljati danju i noću, osim brodova koji prevoze opasne, onečišćujuće i štetne terete, a koji mogu ploviti samo od izlaska do zalaska sunca.

(3) Rijekom mogu ploviti plovni objekti s gazom do 4,5 metra i duljine do 80 metara.

(4) Kad se radi smanjene vidljivosti ne vidi obala i plovidbene oznake na rijeci, brodovi i jahte ne smiju ploviti rijekom.

(5) Brod i jahta koji plovi uzvodno dužan je skloniti se s puta brodu ili jahti koji plovi nizvodno, a brodice koje plove rijekom moraju se sklanjati s puta brodovima i jahtama.

(6) Brod smije pretjecati drugi brod samo s njegove lijeve strane (boka).

(7) Brod kojega se pretječe dužan je skrenuti na svoju desnu stranu, ako to okolnosti plovnoga puta dozvoljavaju, ostavljajući slobodan prolaz brodu koji pretječe.

(8) Brod može tegliti samo po jedan brod privezan uz svaki bok, a ukupna širina brodova ne smije iznositi više od 30 metara.

(9) Kad se dva broda, odnosno jahte koji plove u suprotnom smjeru, sretnu na ušću rijeke, brod, odnosno jahta koji plovi nizvodno dužan je oglasiti se jednim dugim zvučnim signalom.

(10) Brod ili jahta koji treba uploviti u rijeku dužan je zaustaviti se ispred ušća rijeke na dovoljnoj udaljenosti da bi omogućio slobodan i siguran prolaz brodu, odnosno jahti koji isplovljava iz rijeke.

(11) Brod ili jahta koji uplovljavaju u rijeku dužni su javiti se Lučkoj kapetaniji Ploče, putem VHF uređaja, na VHF radijskom kanalu VTS sektora ispred svjetleće plutače »Gumanac«, a brod koji isplovljava iz rijeke, dužan je isto uraditi na 1,5 nautičkih milja od ušća.

(12) Kad u plovidbi rijekom prolaze pokraj brodova, uređaja na obali rijeke, mjesta na kojima se izvode hidrotehnički radovi te naseljenih mjesta, brodovi, jahte i brodice moraju najmanje na udaljenosti od 300 metara od brodova, uređaja, mjesta na kojima se izvode hidrotehnički radovi te naseljenih mjesta, smanjiti brzinu na 5 čv tako da ne ugrožavaju njihovu sigurnost ili ne nanesu štetu. Na ostalim dijelovima rijeke Neretve dozvoljena je plovidba brzinom do 7 čv.

(13) Zabranjeno je brodovima i jahtama koji plove rijekom:

a) pretjecati brodove i jahte ili sidriti ispred ušća rijeke, na ušću rijeke, te na ostalim uskim i nepreglednim mjestima rijeke na kojima ometaju ili bi mogli ometati plovidbu

b) sidrenje na plovnom putu između svjetleće plutače »Gumanac« i ušća rijeke, odnosno 500 metara uzvodno ili nizvodno od mosta kod Rogotina

c) obavljanje iskopa iz rijeke na udaljenosti manjoj od 500 metara uzvodno ili nizvodno od mosta kod Rogotina

d) mimoilaženje, pretjecanje ili zaustavljanje ispod mosta ili u neposrednoj blizini mosta

e) presijecati put brodovima i jahtama na način na koji se ometa brzina i smjer njihove plovidbe.

(14) Plovni objekti mogu ploviti od ušća do mosta kod Rogotina ako njihova najviša nepokretna točka (vrh jarbola i sl.) iznosi do 16 metara, s time da se ova mjera računa pri najvišem vodostaju rijeke.

(15) Plovni objekti mogu prolaziti ispod mosta kod Rogotina i to ispod sredine mosta ako njihova najviša nepokretna točka (vrh jarbola i sl.) iznosi do 14 metara, a ispod strana mosta kod stupova, ako njihova najviša nepokretna točka iznosi 11 metara, s time da seova mjera računa pri najvišem vodostaju rijeke.

(16) Zabranjeno je plovnim objektima ploviti između stupova mosta i obale.

(17) Brod i jahta koji plovi nizvodno mora imati sidro na krmi spremno za obaranje.

(18) Plovni objekt koji za vrijeme plovidbe rijekom postane nesposoban za manevriranje, mora se usidriti na mjestu na kojem ne može ometati sigurnu plovidbu drugih plovnih objekata.

(19) Kad plovni objekt ne obavlja radove na rijeci, dužan je skloniti uređaje i opremu za rad tako da ne strše iznad bokova i povući se prema obali rijeke, da bi omogućio slobodan prolaz drugim brodovima.

(20) Zabranjeno je postavljati preko rijeke, iznad rijeke, na površini ili dnu rijeke priveze ili druge zapreke koje ometaju slobodan prolaz rijekom.

Plovidba pod Pelješkim mostom

Članak 69.

(1) Glavni plovni put ispod Pelješkog mosta nalazi se između središnjih stupova 7 i 8, gdje je najveća slobodna visina od vodene linije do prostora ispod mosta 55 metara, a najveća širina prolaza brodova i jahti 200 metara.

(2) Glavni plovni put iz stavka 1. ovoga članka dužni su koristiti svi brodovi bruto tonaže 500 i veće i jahte bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Brodovima i jahtama iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba ispod mosta isključivo ukoliko koriste uslugu obalnog peljara odnosno javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Pozicija za ukrcaj peljara na zapadnoj strani je 42°56,4' N i 017°31,0' E, na sjeveroistočnoj strani 42°56,1'N i 017°32,76'E, a na jugoistočnoj strani 42°55,4' N i 017°32,76' E.

(5) Brodovi koji prevoze opasne, štetne i onečišćujuće tvari mogu ploviti ispod Pelješkog mosta isključivo za danjeg svjetla.

(6) Zabranjen je prolazak ispod Pelješkog mosta svim plovnim objektima kod vidljivosti manje od 1 nautičke milje.

(7) Plovni objekti iz stavka 2. ovoga članka dužni su neposredno prije prolaska i nakon prolaska ispod Pelješkog mosta izvijestiti VTS službu na VHF radijskom kanalu sektora.

Plovidba rijekom Zrmanjom

Članak 70.

(1) Granice plovidbe rijekom Zrmanjom (u daljnjem tekstu: rijeka) jesu:

a) na ušću – crta koja spaja rt Rijeka – signalna plutača – sig­nalna oznaka broj 2 – rt Struga

b) most na rijeci Zrmanji u Obrovcu

c) korito rijeke između zelenih i crvenih signalnih oznaka.

(2) Plovni objekti ne smiju ploviti rijekom brzinom većom od 8 čvorova.

(3) Zabranjeno je sidrenje i zaustavljanje plovnih objekata na rijeci, osim javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Zabranjena je plovidba plovnih objekata rijekom noću te kad se radi smanjene vidljivosti ne vidi obala.

Shema odvojenog prometa Palagruža

Članak 71.

(1) Za brodove u plovidbi neškodljivim prolaskom teritorijalnim morem Republike Hrvatske određuje se shema odvojenog prometa jugozapadno (SW) od otoka Palagruže i to:

a) brodovi u plovidbi sa sjeverozapadnim (NW) kursom od 4 do 7 nautičkih milja južno od svjetionika na otoku Palagruža

b) brodovi u plovidbi sa jugoistočnim (SE) kursom od 9 do 12 nautičkih milja južno od svjetionika na otoku Palagruža.

(2) Između općih smjerova tokova plovidbe iz stavka 1. ovoga članka ustanovljuje se zona odvajanja.

Plovidba nacionalnim parkovima i parkovima prirode

Članak 72.

Tijekom plovidbe područjem nacionalnih parkova i parkova prirode, plovni objekt dužan je poštivati ograničenja propisana posebnim aktom tijela koje upravlja nacionalnim parkom odnosno parkom prirode

GLAVA III.
AUTOMATSKI SUSTAV IDENTIFIKACIJE BRODA, ZAPISIVAČ PODATAKA O PUTOVANJU, BRODSKI I DNEVNIK STROJA

Definicije

Članak 73.

Za potrebe ove glave Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

1. IMO kodeks je kodeks za istrage pomorskih nesreća i nezgoda, kojeg je usvojila IMO, rezolucijom Skupštine A.849 od 27. studenoga 1997. godine, sa svim izmjenama i dopunama

2. LRIT je sustav praćenja i identifikacije brodova na velikoj udaljenosti (Long Range Identification and Tracking) u skladu s pravilom 19-1, poglavlja V, SOLAS konvencije

3. Rezolucija IMO-a A.917(22) je IMO rezolucija 917(22) pod naslovom »Smjernice za uporabu sustava AIS na brodu«, kako je izmijenjena rezolucijom IMO-a A.956(23) te njene kasnije izmjene i dopune

4. S-VDR – pojednostavljeni zapisivač podataka o putovanju je uređaj čija je svrha da pomogne prilikom utvrđivanju uzroka pomorske nesreće. Funkcionalni zahtjevi kojima mora udovoljavati S – VDR dani su poglavljem V. SOLAS konvencije

5. VDR – zapisivač podataka o putovanju je uređaj čija je svrha da pomogne prilikom utvrđivanju uzroka pomorske nesreće. Funkcionalni zahtjevi kojima mora udovoljavati VDR dani su poglavljem V. SOLAS konvencije i IMO rezolucijom A.861(20) i normi IEC 61996., sa svim kasnijim izmjenama i dopunama.

Uporaba automatskog sustava identifikacije

Članak 74.

(1) Plovni objekti neovisno o državnoj pripadnosti, koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske ili plove u neškodljivom prolasku, moraju biti opremljeni automatskim sustavom identifikacije (AIS) klase A, koji udovoljava zahtjevima poglavlja V SOLAS konvencije, kako je utvrđeno u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Zapovjednik plovnog objekta opremljenog sustavom iz stavka 1. ovog članka, odgovoran je za neprekinuti rad sustava, osim u slučajevima kada je međunarodnim sporazumima, ugovorima ili normama predviđena zaštita navigacijskih podataka.

(3) Neprekinutim radom sustava iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se automatsko davanje točnih informacija odgovarajuće opremljenim obalnim stanicama, drugim plovnim objektima, letjelicama, uključujući identitet plovnog objekta, vrstu, položaj, kurs, brzinu, navigacijski status i druge informacije koje se odnose na sigurnost, te razmjena podataka s obalnim stanicama te korištenje u skladu s rezolucijom IMO A.917(22).

Obveze ribarskih brodova

Članak 75.

(1) Svaki ribarski brod duljine trupa 15 metara i veće, hrvatske državne pripadnosti ili ribarski brod koji se nalazi ili plovi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ili iskrcava ulov u Republici Hrvatskoj mora biti opremljen automatskim sustavom identifikacije broda (AIS) klase A koji udovoljava zahtjevima poglavlja V SOLAS konvencije, kako je utvrđeno u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Ribarski brodovi iz stavka 1. ovog članka dužni su osigurati neprekinuti rad sustava. U iznimnim slučajevima, automatski sustav identifikacije broda (AIS) može biti isključen ukoliko zapovjednik broda to smatra neophodnim za sigurnost i sigurnosnu zaštitu broda.

Uporaba zapisivača podataka o putovanju

Članak 76.

Svi brodovi koji uplovljavaju u luke Republike Hrvatske moraju biti opremljeni VDR-om kako slijedi:

– putnički brodovi i brza putnička plovila na međunarodnim putovanjima

– teretni brodovi bruto tonaže 3000 i veće građeni nakon 1. srpnja 2002.

– teretni brodovi bruto tonaže 3000 i veće na međunarodnim putovanjima građeni prije 1. srpnja 2002. godine, koji može biti S-VDR.

Uporaba sustava praćenja i identifikacije brodova na velikoj udaljenosti

Članak 77.

Brodovi na koje se primjenjuje Pravilo 19-1 poglavlja V SOLAS konvencije s pripadajućim standardima i funkcionalnim zahtjevima odobrenim od strane IMO odnosno putnički brodovi uključujući brza putnička plovila na međunarodnom putovanju, teretni brodovi, uključujući brza teretna plovila bruto tonaže 300 i veće na međunarodnom putovanju te pokretni odobalni objekti za istraživanje i eksploataciju podmorja, moraju biti opremljeni LRIT opremom koja udovoljava tim standardima i zahtjevima ako pristaju u luke u Republici Hrvatskoj.

Brodski dnevnik

Članak 78.

(1) Brodski dnevnik je brodska knjiga koja sadrži:

a) podatke o brodu (ime, luka upisa, nacionalni identifikacijski broj (NIB), IMO broj, pozivni znak, bruto i neto tonaža, vrsta broda, nosivost i kategorija plovidbe)

b) ime i prezime i potpis ovlaštene osobe koja je ovjerila brodski dnevnik, datum ovjere i naziv lučke kapetanije u kojoj je brodski dnevnik ovjeren i

c) upute za vođenje brodskog dnevnika.

(2) Sadržaj i izgled brodskog dnevnika objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Način popunjavanja brodskog dnevnika propisan je u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

(4) Prije početka vođenja brodskog dnevnika lučka kapetanija luke upisa broda ovjerava podatke iz stavka 1. ovoga članka.

Obveza vođenja brodskog dnevnika

Članak 79.

(1) Brodski dnevnik dužni su voditi svi brodovi i jahte duljine trupa većeg od 24 metra.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka brodski dnevnik nisu dužni voditi brodovi u nacionalnoj plovidbi koji plove isključivo u području lokalne plovidbe kako je utvrđena posebnim propisom o kategorijama plovidbe pomorskih brodova.

Vrijeme i jezik vođenja brodskog dnevnika

Članak 80.

(1) Brodski dnevnik vodi se za vrijeme plovidbe i boravka broda u luci

(2) Za pomorske objekte na međunarodnom putovanju brodski dnevnik se vodi na engleskom jeziku, a za pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi brodski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku.

(3) Dužnost vođenja brodskog dnevnika prestaje kada je brod u raspremi.

Upisi u brodski dnevnik

Članak 81.

(1) Upis u brodski dnevnik obavlja se na posebnoj stranici za svaki dan.

(2) Podaci upisani u brodski dnevnik ne smiju se ni na koji način učiniti nečitljivima.

(3) Naknadno se ne smiju unositi nove riječi, rečenice ili brojke kojima bi se mijenjao sadržaj već upisanih podataka.

(4) Pogrešni upisi moraju se precrtati tako da ostanu čitljivi, a ispravci moraju imati datum i potpis zapovjednika odnosno ovlaštenog časnika koji je ispravak učinio.

(5) Prostori koji ostanu prazni moraju se prekrižiti dvjema crtama.

Ovjera podataka u brodski dnevnik kada brod plovi

Članak 82.

(1) Kada je brod u plovidbi ili se na brodu drži straža, podatke o događajima i zapažanjima za vrijeme straže unosi u odgovarajuće rubrike brodskog dnevnika časnik palube na straži.

(2) Časnik iz stavka 1. ovoga članka osobno odgovara za unesene podatke, što potvrđuje svojim potpisom odmah nakon završene straže.

(3) Odredbe stavka 1. i stavka 2. ovoga članka primjenjuju se i na zapovjednika broda kada on drži stražu.

(4) Zapovjednik broda dužan je posebno ovjeriti i svaki važniji događaj unesen u brodski dnevnik.

Ovjera podataka unesenih u brodski dnevnik kada brod ne plovi

Članak 83.

(1) Kada brod ne plovi i kada se na brodu ne drži straža, brodski dnevnik vodi zapovjednik broda ili časnik palube kojeg zapovjednik odredi.

(2) Kada brodski dnevnik vodi časnik palube iz stavka 1. ovoga članka, zapovjednik broda dužan je svakog dana ovjeriti unesene podatke.

Čuvanje brodskog dnevnika

Članak 84.

(1) Zapovjednik broda je dužan predati mjesno nadležnoj lučkoj kapetaniji na uvid brodski dnevnik i presliku stranice brodskog dnevnik kod prijave izvanrednog događaja.

(2) Vlasnik, brodar ili kompanija je dužan čuvati brodski dnevnik kojem su sve stranice popunjene najmanje deset godina od dana ovjere novog dnevnika.

Dnevnik stroja

Članak 85.

(1) Dnevnik stroja je brodska knjiga koja sadrži:

a) podatke o brodu (ime i oznaka, luka upisa, nacionalni identifikacijski broj (NIB), IMO broj, pozivni znak, bruto i neto tonaža, vrsta broda, snaga porivnih strojeva i kategorija plovidbe)

b) ime i prezime i potpis ovlaštene osobe koja je ovjerila dnevnik stroja, datum ovjere i naziv lučke kapetanije u kojoj je dnevnik stroja ovjeren i

c) upute za vođenje dnevnika stroja.

(2) Sadržaj i izgled dnevnika stroja objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Način popunjavanja dnevnika stroja propisan je u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

(4) Prije početka vođenja dnevnika stroja, lučka kapetanija luke upisa broda ovjerava podatke iz stavka 1. ovoga članka.

Obveza vođenja dnevnika stroja

Članak 86.

Dnevnik stroja dužni su voditi svi brodovi bruto tonaže 50 i više i snage porivnih strojeva veće od 110 kW.

Vrijeme i jezik vođenja dnevnika stroja

Članak 87.

(1) Dnevnik stroja vodi se za vrijeme plovidbe i boravka broda u luci.

(2) Za pomorske objekte na međunarodnom putovanju dnevnik stroja se vodi na engleskom jeziku, a za pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi dnevnik stroja se vodi na hrvatskom jeziku.

(3) Dužnost vođenja dnevnika stroja prestaje kada je brod u raspremi.

Upisi u dnevnik stroja

Članak 88.

(1) Upis u dnevnik stroja obavlja se na posebnoj stranici za svaki dan.

(2) Podaci upisani u dnevnik stroja ne smiju se ni na koji način učiniti nečitljivima.

(3) Naknadno se ne smiju unositi nove riječi, rečenice ili brojke kojima bi se mijenjao sadržaj već upisanih podataka.

(4) Pogrešni upisi moraju se precrtati tako da ostanu čitljivi, a ispravci moraju imati datum, pečat i potpis upravitelja stroja odnosno ovlaštenog časnika koji je ispravak napravio.

(5) Prostori koji ostanu prazni moraju se prekrižiti dvjema crtama.

Ovjera podataka u dnevnik stroja kada brod plovi

Članak 89.

(1) Kada je brod u plovidbi ili se na brodu drži straža, podatke o događajima i zapažanjima za vrijeme straže unosi u odgovarajuće rubrike dnevnika časnik stroja na straži.

(2) Časnik iz stavka 1. ovoga članka osobno odgovara za unesene podatke, što potvrđuje svojim potpisom odmah nakon završene straže.

(3) Odredbe stavka 1. i stavka 2. ovoga članka primjenjuju se i na upravitelja stroja kada on drži stražu.

(4) Upravitelj stroja nadzire vođenje dnevnika i svaki dan svojim potpisom potvđuje točnost unešenih podataka.

(5) Zapovjednik broda dužan je povremeno, a najmanje jednom mjesečno te osobito nakon svakog važnijeg događaja, pregledati i potpisati dnevnik stroja.

Ovjera podataka unesenih u dnevnik stroja kada brod ne plovi

Članak 90.

(1) Kada brod ne plovi i kada se na brodu ne drži straža, dnevnik stroja vodi upravitelj stroja ili časnik stroja kojeg upravitelj stroja odredi.

(2) Kada dnevnik stroja vodi časnik stroja iz stavka 1. ovoga članka, upravitelj stroja dužan je svakog dana ovjeriti unesene podatke.

Čuvanje dnevnika stroja

Članak 91.

(1) Zapovjednik broda je dužan predati mjesno nadležnoj lučkoj kapetaniji na uvid dnevnik stroja i presliku stranice dnevnika stroja kod prijave izvanrednog događaja.

(2) Vlasnik, brodar ili kompanija je dužan čuvati dnevnik stroja kojem su sve stranice popunjene najmanje deset godina od dana ovjere novog dnevnika stroja.

DIO ČETVRTI
NADZOR I UPRAVLJANJE POMORSKIM PROMETOM

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Primjena

Članak 92.

(1) Odredbe ovoga dijela Pravilnika primjenjuju se na nadzor i upravljanje pomorskim prometom i pomorske objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske.

(2) Ništa propisano ovim dijelom Pravilnika ne oslobađa pomorski objekt od odgovornosti za sigurnost plovnog objekta, sigurnost plovidbe, ljudske živote i zaštitu morskog okoliša.

Definicije

Članak 93.

Za potrebe ove glave Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

1. bdijenje je kontinuirana dostupnost pomorskog objekta u stalnom slušanju propisanih VHF radijskih kanala ovisno o opremljenosti pomorskog objekta

2. LKC operater (LKCO) je na odgovarajući način osposobljen službenik LKC u luci otvorenoj za međunarodni javni promet ili luci posebne namjene, koji prati i koordinira rad lučkih službi (tegljači, peljari, agenti, koncesionari i druge) te pristajanje, sidrenje, boravak i plovidbu plovnih objekata na lučkom području

3. Lučki kontrolni centar (u daljnjem tekstu: LKC) je služba lučke uprave u luci otvorenoj za međunarodni javni promet ili luci posebne namjene koja koordinira i prati pristajanje, sidrenje, boravak i plovidbu plovnih objekata na lučkom području 24 sata dnevno ustrojena u skladu s posebnim propisima

4. komunikacija je predaja i primanje govornih ili pisanih poruka, odnosno podataka, na frekvencijama VHF radijskih kanala propisanih Međunarodnim pravilnikom o radio komunikacijama koji regulira namjenu i redoslijed korištenja radijskih kanala za radiotelefoniju u VHF valnom području

5. Nacionalni centar sigurnosti plovidbe je centar sa sjedištem u Rijeci koji za područje nadležnosti svih lučkih kapetanija obavlja poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, nadzora i upravljanja pomorskim i riječnim prometom te ostale poslove propisane posebnim propisom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva

6. odredište je luka, sidrište ili bilo koje drugo mjesto prema kojem brod plovi

7. VHF radijski kanal je kanal za radiotelefoniju u VHF valnom području (od 156 MHz do 174 MHz) kako su definirani Prilogom 18 Međunarodnog pravilnika o radio komunikacijama Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU). Za rad VHF pomorske radijske službe koristi se 56 VHF kanala od kojih VHF kanal 16 (156.800 MHz) služi za pozivanje i komunikaciju u slučaju pogibelji te za pozivanje u svrhu ostale komunikacije, VHF kanal 70 (156.525 MHz) služi za DSC poziv, bez obzira na vrstu poziva, dok ostali VHF kanali služe za sve ostale vrste komunikacije

8. VTMIS sustav je tehnički sustav za nadzor i upravljanje pomorskim prometom kojeg čine uređaji i oprema za automatsku identifikaciju brodova (AIS), radarski uređaji i oprema, pomorski radio komunikacijski uređaji i oprema, elektroničke pomorske karte i sustav nadzornih kamera, kao i Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav – CIMIS

9. VTS centar je centar iz kojeg VTS služba pruža VTS usluge

10. VTS operater (VTSO) je na odgovarajući način osposobljen službenik u službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom koji je raspoređen na radno mjesto u VTS službi i ovlašten pružati VTS usluge

11. VTS plan plovidbe je plan kretanja plovnog objekta VTS područjem koji je međusobno dogovoren i utvrđen između VTS operatera i plovnog objekta

12. VTS područje je područje koje obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i gospodarski pojas Republike Hrvatske u kojem se obavljaju poslovi nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koje se sastoji od više VTS sektora

13. VTS prikaz pomorskog prometa je situacijski prikaz plovnih objekata i njihovog kretanja VTS područjem, kao i drugih raspoloživih podataka o okolnostima koje utječu na pomorski promet, a koji je na raspolaganju VTS operateru radi procjene situacije i pružanja VTS usluga

14. VTS sektor je dio VTS područja koje obuhvaća navigacijsku cjelinu te omogućuje cjelovit nadzor i upravljanje plovidbom od strane VTS operatera. VTS operater istodobno može nadzirati više VTS sektora. VTS sektor može biti:

– sektor nadzora (Surveillance area)

– sektor upravljanja (Routing area)

– sektor manevriranja (Manoeuvring Area) i

– sektor zabranjene plovidbe (Exclusion Area)

15. VTS služba je služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva ovlaštena za pružanje VTS usluga, koja ima mogućnost međudjelovanja s pomorskim objektima i reagiranja u promjenjivim plovidbenim okolnostima, a čiji zadatak jest uspostaviti prometno-plovidbeni tijek u kojem svi sudionici pomorskog prometa ostvaruju postavljene ciljeve uz zadovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša te poštivanje propisa koji se odnose na plovidbu

16. VTS usluge su usluge pružanja informacija od značaja za sigurnu plovidbu pomorskim objektima, te mogu uključivati i usluge pružanja plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima, kao i poslove organizacije plovidbe i upravljanja pomorskim prometom.

Provođenje nadzora i upravljanja pomorskim prometom

Članak 94.

Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se kroz suradnju nadležnih službi Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.

Obavljanje poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom

Članak 95.

(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.

(2) Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća luke, unutarnje morske vode, teritorijalno more i gospodarski pojas Republike Hrvatske.

Privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet

Članak 96.

(1) U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.

(2) Djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka se donosi na temelju stanja mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda i VTS prikaza pomorskog prometai procjeni djelatnika iz stavka 2. ovog članka.

(4) Djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom lučkih kapetanija može narediti privremeno zatvaranje luke, dijela luke ili sidrišta.

(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka se donosi na prijedlog tijela koje upravlja lukom, na temelju stanja mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, parametara maksimalne dopuštene jačine vjetra i valova propisanih pravilnikom o redu u pojedinoj luci, dostavljenih od strane tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbama posebnog propisa koji uređuje područje održavanja reda u lukama i procjeni djelatnika iz stavka 4. ovog članka.

(6) U slučaju kada nadležna lučka kapetanija nema dežurnu službu koja radi 24 sata, djelatnik iz stavka 2. ovoga članka može narediti privremeno zatvaranje luke, dijela luke ili sidrišta.

(7) Promjenom okolnosti zbog kojih su donesene naredbe iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, djelatnici iz stavka 1. ovog članka donose odluku o poništenju naredbe o zatvaranju plovnog puta, luke, dijela luke ili sidrišta.

(8) Kada okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje radi sprečavanja neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš, djelatnici iz stavka 1. ovog članka naredbe iz stavaka 2., 4., 6. i 7. ovoga članka, donose usmenim rješenjem ili putem elektroničke pošte svim zainteresiranim stranama.

(9) Zapovjednik broda i svi ostali subjekti uključeni u plovidbeni poduhvat ili lučke operacije dužni su odmah postupiti po usmenom rješenju iz stavka 2., 4., 6. i 7. ovoga članka.

(10) Djelatnik iz stavka 7. ovog članka dužan je sastaviti pisani otpravak usmenog rješenja i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 48 sati od trenutka donošenja usmenog rješenja.

(11) Pisani otpravak iz stavka 10. ovoga članka mora sadržavati opis situacije i dokumentaciju na osnovu koje su izrečene naredbe iz stavaka 2., 4., 6. i 7. ovoga članka.

GLAVA II.
SUSTAV VTS POSLOVA

POGLAVLJE I.
OBAVLJANJE VTS POSLOVA, VTS PODRUČJA I LUČKI KONTROLNI CENTAR

Područje i način obavljanja VTS poslova

Članak 97.

(1) VTS poslovi se obavljaju u VTS području u skladu s:

– Pravilom 12. glave V SOLAS Konvencije radi sigurnosti i učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša od onečišćenja sa plovnih objekata

– IMO VTS smjernicama i IALA VTS priručnikom.

(2) VTS poslovi se obavljaju u skladu s odredbama ove glave Pravilnika i Postupkom upravljanja i nadzora pomorskim prometom VTS službe.

(3) Podrobni podaci o VTS poslovima objavljuju se na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama.

Poslovi obavještavanja pomorskih objekata

Članak 98.

(1) Poslovi obavještavanja pomorskih objekata obuhvaćaju:

a) podatke o drugim plovnim objektima u VTS području

b) meteorološke i hidrografske podatke

c) podatke o prihvatu broda u luci (vez/sidrište)

d) podatke o peljarenju

e) podatke o uvjetima na plovnom putu

f) podatke o stanju objekata sigurnosti plovidbe

g) podatke o opasnostima koje mogu predstavljati ugrozu plovnim objektima

h) druge podatke koji mogu biti od utjecaja za sigurnost pomorskog prometa.

(2) Obavještavanje iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati uslugu pružanja podataka pomorskim objektima u slijedećim slučajevima:

a) kada je očita neposredna i ozbiljna opasnost od pomorske nezgode

b) kada pomorski objekt ne poštuje opća pravila struke koja se odnose na sigurnost plovidbe i time neupitno ugrožava sigurnost plovidbe ili okoliša

c) kada pomorski objekt ne poštuje propise koji se odnose na sigurnost plovidbe ili plovidbu općenito

d) kada pomorski objekt ne raspolaže s dovoljno informacija o mogućoj prijetnji sigurnosti plovidbe ili je to vrlo vjerojatno

e) kada bi uobičajena primjena pravila struke pomorskog objekta u nekom kasnijem trenutku mogla stvoriti složene prometno-plovidbene okolnosti.

(3) Podaci iz stavka 1. i 2. ovog članka dostavljaju se prilikom obveznog javljanja plovnog objekta, na zahtjev plovnog objekta ili kada VTSO procijeni neophodnim za sigurnost pomorskog prometa.

(4) Podaci iz stavka 2. ovog članka dostavljaju se kada VTSO procijeni neophodnim za sigurnost pomorskog prometa ili zaštitu morskog okoliša.

(5) Plovni objekt je dužan na vlastitu odgovornost uzeti u razmatranje podatke dostavljene u skladu s odredbama ovoga članka.

(6) Podaci iz stavka 1. točke b) ovog članka temelje se na službenim meteorološkim izvješćima Državnog hidrometeorološkog zavoda.

(7) Podaci iz stavka 1. točke e), f), g) i h) ovog članka temelje se na službenim obavijestima za pomorce (radiooglasi, SECURITE poruke i dr.).

Upravljanje pomorskim prometom

Članak 99.

(1) VTS služba prati i upravlja pomorskim prometom kako bi se osigurala sigurna i učinkovita plovidba VTS područjem.

(2) Ukoliko odredbama ovog Pravilnika nije drugačije propisano u obavljanju poslova iz stavka 1. ovog članka VTSO može dati sljedeće naloge jednom ili više pomorskih objekata ili svim pomorskim objektima u VTS području:

a) zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem nekom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata

b) zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja

c) zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u VTS područje

d) zabraniti uplovljavanje u luku ili sidrenje ili izlazak iz VTS područja

e) razdvojiti pomorski promet vremenski i/ili prostorno

f) dopustiti ili ograničiti brzinu preko dna

g) odrediti VTS plan putovanja za brodove koji prevoze opasne, štetne ili onečišćujuće tvari ili obavljaju tegljenje ili su na drugi način ograničenih sposobnosti manevriranja

h) zabraniti sidrenje i odrediti područje sidrenja.

(3) U obavljanju poslova iz stavka 1. ovog članka VTSO daje slijedeća dopuštenja pomorskim objektima u VTS području:

a) dopuštenje za ulazak u VTS područje

b) dopuštenje za isplovljenje u VTS području

c) dopuštenje za sidrenje u VTS području

d) dopuštenje za odstupanje od primjene odredbi dijela trećeg i dijela četvrtog ovoga Pravilnika i posebnog propisa kojim se uređuje plovidba u određenim morskim područjima Republike Hrvatske kada je isto predviđeno tim propisima

(4) U obavljanju poslova iz stavka 2. točke e. VTSO može:

a) odrediti brodsku sigurnosnu zonu (ship safety zone) – kružnicu oko pomorskog objekta unutar koje je zabranjen pristup svim drugim brodovima osim uz posebno odobrenje pri čemu će veličina zone odgovarati dimenzijama plovnog puta, veličini i karakteristikama pomorskog objekta, teretu i stupnju rizika

b) odrediti vremensko razdvajanje pomorskog prometa na način da se plovnom objektu osigura isključiva uporaba određenog područja ili ograničenog prolaza na određeno vremensko razdoblje

c) odrediti razdvajanje pomorskog prometa prema udaljenosti pri čemu se pomorskim objektima utvrđuje minimalna međusobna udaljenost s ciljem prolaza čitavih ili određenih područja i ograničenih prolaza.

(5) Nalozima i dopuštenjima iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka zapovjednik se obvezuje obaviti određenu radnju i postići određeni plovidbeni cilj pri čemu je način izvedbe određene radnje odgovornost zapovjednika.

(6) Nalozi i dopuštenja iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka temelje se na VTS prikazu pomorskog prometa.

(7) Brodovi na međunarodnim kružnim putovanjima dužni su VTS službi dostaviti plan plovidbe na odobrenje najmanje 3 sata prije isplovljenja iz hrvatske luke, odnosno najmanje 3 sata prije uplovljavanja u teritorijalno more Republike Hrvatske, ako dolaze iz strane luke.

(8) Plan plovidbe brodovi iz stavka 7. ovoga članka dostavljaju, a VTS služba potvrđuje zaprimanje i odobrava isti putem elektroničke pošte ili drugih dostupnih komunikacijskih sredstava.

Podrška plovnom objektu

Članak 100.

(1) VTS služba pruža podršku plovnom objektu informirajući ga o slijedećim podacima temeljenim na VTS prikazu pomorskog prometa:

a) kursu i brzini preko dna plovnog objekta

b) poziciji plovnog objekta u odnosu na smjer plovnog puta ili u odnosu na među točke plovidbe

c) poziciji, identifikaciji i namjerama drugih plovnih objekata u njegovoj blizini

d) upozorenja na pojedine plovne objekte u plovidbi i slično.

(2) Podršku iz stavka 1. ovog članka VTSO pruža na izričiti zahtjev zapovjednika plovnog objekta te ista započinje nakon izričite potvrde prihvaćanja pružanja iste od strane VTSO.

(3) Plovni objekt može zatražiti podršku iz stavka 1. ovoga članka u otežanim uvjetima za navigaciju ili otežanim meteorološkim uvjetima, u slučaju kvara ili nepravilnosti u radu navigacijske opreme plovnog objekta ukoliko nije ugrožena sigurnost broda, ljudi ili okoliša, te može zatražiti utvrđivanje VTS plana plovidbe.

(4) Pružanje podrške iz stavka 1. ovoga članka započeti će kada VTSO i zapovjednik plovnog objekta postignu dogovor u svezi komunikacijskih procedura, VTMIS uređaja pomoću kojeg ili kojih se pruža usluga te plana plovidbe.

(5) Podrška iz stavka 1. ovoga članka isključivo je savjetodavna te je zapovjednik plovnog objekta dužan na vlastitu odgovornost uzeti u razmatranje podatke pružene u skladu s odredbama ovoga članka.

(6) VTSO nadzire rezultate podrške pružene u skladu s odredbama ovoga članka.

Poslovi nadzora

Članak 101.

(1) VTS služba obavlja poslove nadzora nad sigurnosti plovidbe i prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu VTMIS sustavom u VTS području.

(2) VTS služba nadzire primjenu sustava usmjerene i odijeljene plovidbe na Jadranskom moru koje je usvojila IMO.

(3) VTS služba nadzire primjenu sustava obveznog javljanja brodova u Jadranu (ADRIREP) iz stavka 6. ovoga članka.

(4) VTS služba u slučajevima iz dijela V. ovoga Pravilnika, VTS usluge pruža na zahtjev MRCC Rijeka ili nadležne lučke kapetanije.

(5) Radi obavljanja poslova iz ovoga članka VTSO je ovlašten stupiti u komunikaciju s pomorskim objektom i zatražiti podatke o pomorskom objektu, drugim pomorskim objektima ili pomorskom prometu u neposrednoj blizini tog pomorskog objekta.

(6) Tankeri za ulja od 150 BT ili veći i svi brodovi od 300 BT ili veći koji prevoze kao teret opasne, onečišćujuće ili štetne tvari u rasutom ili upakiranom stanju dužni su dostavljati podatke Nacionalnoj središnjici sukladno rezoluciji Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO, MSC.139(76) od 5. prosinca 2002. godine o sustavu obveznog javljanja brodova u Jadranu (ADRIREP), a kako je objavljena u Oglasu za pomorce Hrvatskoga hidrografskoga instituta, svezak 5 od svibnja 2003.

(7) Svi brodovi na koje se primjenjuje glava V. pravilo 19. SOLAS konvencije dužni su za vrijeme plovidbe gospodarskim pojasom imati uključen sustav za automatsku identifikaciju (AIS) te putem istog dostavljati statičke, dinamičke i podatke o putovanju, uključujući podatke o opasnom teretu, sukladno odgovarajućim Smjernicama IMO.

VTS područja

Članak 102.

(1) VTS područje dijeli se na sljedeće VTS sektore s dodijeljenim VHF radijskim kanalima:

a) sektor A VHF radijski kanali: Ch 10, Ch 60

b) sektor B VHF radijski kanali: Ch 10, Ch 60

c) Sektor RIJEKA VHF radijski kanali: Ch 14, Ch 62

d) Sektor ZADAR VHF radijski kanali: Ch 12, Ch 60

e) Sektor ŠIBENIK VHF radijski kanali: Ch 14, Ch 60

f) Sektor SPLIT VHF radijski kanali: Ch 12, Ch 62

g) Sektor PLOČE VHF radijski kanali: Ch 14

h) Sektor DUBROVNIK VHF radijski kanali: Ch 12.

(2) Pored VTS sektora iz stavka 1. ovog članka VTS područje dijeli se na sljedeće sektore manevriranja s dodijeljenim VHF radijskim kanalima:

a) Pula: VHF radijski kanal: Ch 9

b) Rijeka: VHF radijski kanal: Ch 9

c) Zadar: VHF radijski kanal: Ch 9

d) Šibenik: VHF radijski kanal: Ch 9

e) Split: VHF radijski kanal: Ch 9

f. Ploče: VHF radijski kanal: Ch 9

g. Dubrovnik: VHF radijski kanali: Ch 9.

(3) U sektorima manevriranja iz stavka 2. ovoga članka te u lučkim područjima, VTS služba pruža VTS usluge samo u slučaju neposredne i ozbiljne opasnosti za sigurnost plovidbe.

(4) Granice sektora iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisane su skupovima geografskih koordinata i grafičkim prikazima u Prilogu 4. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Sektori iz stavka 1. točaka a. i b. jesu sektori nadzora, a sektori iz stavka 1. točaka c. – h. jesu sektori upravljanja.

(6) Radijski kanali Ch 60 i Ch 62 sekundarni su VTS VHF radijski kanali na kojima se pružanje VTS usluga, bdijenje i komunikacija obavlja ukoliko VTSO tako zatraži od jednog, više ili svih plovnih objekata u VTS sektoru.

Lučki kontrolni centar

Članak 103.

(1) Tijela koja upravljaju lukama državnog značaja i luke posebne namjene – industrijska i brodogradilišna luka, dužne su ustanoviti lučki kontrolni centar (LKC).

(2) Po potrebi, LKC mogu ustanoviti i županijske lučke uprave, ovisno o količini i intenzitetu pomorskog prometa u pojedinoj luci.

(3) Dva ili više tijela koja upravljaju lukom mogu uz suglasnost nadležne lučke kapetanije, posebnim aktom utvrditi dodjeljivanje poslova planiranja, koordinacije i organizacije pomorskoga prometa u sektoru manevriranja odnosno zemljopisno povezanom području jednom lučkom kontrolnom centru, radi usklađivanja pružanja lučkih i ostalih usluga, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje red u lukama.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, lučki kontrolni centar smatra se jedinstvenom kontakt točkom prema lučkoj kapetaniji, VTS službi, MRCC Rijeka, pomorskoj peljarskoj službi i drugim pružateljima lučkih usluga u djelokrugu obavljanja onih poslova koji su mu dodijeljeni posebnim aktom u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje red u lukama.

(5) U sektorima manevriranja i lučkom području tijelo koje upravlja lukom pruža usluge lučkih kontrolnih centara na VHF radijskom kanalu VTS sektora.

(6) U slučajevima iz članka 113. i 114. tijelo koje upravlja lukom / LKC dužno je pomorskom objektu dati ili uskratiti odobrenje za privez/sidrenje ili redoslijed priveza/sidrenja odnosno suglasnost za isplovljenje, te dati sljedeće podatke:

a) mjesto sidrenja/priveza ili

b) redoslijed priveza/sidrenja odnosno odobrenje za isplovljenje

c) podatke o lučkim uslugama.

(7) Odobrenje iz stavka 6. ovog članka izdaje se brodu što je moguće ranije, a najkasnije nakon ukrcaja peljara, ukoliko brod uzima peljara.

(8) Pored obveza javljanja iz članka 111., 112., 113. i 114. te usluga iz stavka 6. ovoga članka, tijelo koje upravlja lukom može uz suglasnost nadležne lučke kapetanije i VTS službe, posebnim aktom utvrditi i druge obveze komunikacije, usluge lučkih kontrolnih centara i obveze pomorskih objekata u lučkom području ukoliko se istima ne ometa ili sprječava pružanje VTS usluga, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje red u lukama.

POGLAVLJE 2.
INFORMACIJSKA PODRŠKA BRODICAMA I JAHTAMA

VTS usluge za jahte i brodice

Članak 104.

(1) VTS služba pruža informacijsku podršku brodicama i jahtama (nautical Information Service – nIS) od značaja za sigurnu plovidbu u VTS području.

(2) Informacijska podrška iz stavka 1. ovog članka obuhvaća uslugu pružanja sljedećih podataka:

a) podaci o službama nadležnim za sigurnost pomorskog prometa

b) meteorološki podaci

c) hidrografski podaci

d) podaci o stanju objekata sigurnosti plovidbe

e) podaci o opasnostima koje mogu predstavljati ugrozu brodicama/jahtama

f) drugi podaci koji mogu biti od značaja za sigurnost pomorskog prometa.

(3) Pružanje podataka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka osigurava se elektroničkom dostavom podataka.

(4) Podaci iz stavka 2. točke b. ovog članka temelje se na službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda.

(5) Podaci iz stavka 2. točke c. ovog članka temelje se na službenim hidrografskim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta.

(6) Podaci iz stavka 2. točke d. ovog članka temelje se na službenim obavijestima za pomorce (radiooglasi, SECURITE poruke i dr.).

(7) Brodice i jahte dužne su na vlastitu odgovornost uzeti u razmatranje podatke pružene u skladu s odredbama ovog članka.

(8) Korisnici informacijske podrške utvrđene ovim člankom, svojevoljno Ministarstvu na raspolaganje mogu davati osobne i kontakt podatke s ciljem unapređenja usluge, a koji podaci mogu uključivati, ime i prezime, OIB, kontakt telefon / mobilni telefon, adresu elektroničke pošte i druge podatke, u skladu s odredbama posebnih propisa o zaštiti osobnih podataka.

GLAVA III.
SUSTAV JAVLJANJA I OBVEZE BDIJENJA

Sustav obveznog javljanja

Članak 105.

(1) Sustav obveznog javljanja plovnih objekata uspostavlja se u skladu s:

– točkom 4. Pravila 11. Glave V. SOLAS Konvencije radi sigurnosti i učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša od onečišćenja sa plovnih objekata

– preporukama IMO rezolucije A.851(20).

(2) Odredbe ove glave Pravilnika ne utječu na obveze javljanja brodova prema rezoluciji Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a o sustavu obaveznog javljanja brodova u Jadranu (ADRIREP) te na druge obveze javljanja pomorskih objekata utvrđene posebnim propisima.

(3) Odredbe ove glave Pravilnika koje se odnose na plovni objekt primjenjuju se na zapovjednika i posadu plovnog objekta.

(4) Odredbe ove glave Pravilnika u pogledu obveza javljanja ne primjenjuju se na ratne brodove za koje se posebnim postupcima utvrđuju obveze javljanja.

(5) Podaci o sustavu obveznog javljanja plovnih objekata objavljuju se na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama.

Sustav bdijenja

Članak 106.

(1) Brodovi i jahte kada se nalaze ili plove VTS područjem, osim Sektora A, dužni su bdjeti na VHF radijskom kanalu VTS sektora u kojem se nalaze.

(2) Brodovi i jahte koje se nalaze ili plove Sektorom A te ostali pomorski objekti koji se nalaze ili plove VTS područjem i imaju brodsku VHF radio postaju mogu bdjeti na VHF radijskom kanalu VTS sektora u kojem se nalaze.

Komunikacija

Članak 107.

(1) Svi plovni objekti dužni su komunikaciju s VTS službom, lučkom kapetanijom i tijelom koje upravlja lukom obavljati na VHF radijskom kanalu VTS sektora u kojem se nalaze.

(2) U iznimnim situacijama komunikacija se može obaviti i putem drugih dostupnih komunikacijskih sredstava (telefonom, elektroničkom poštom i drugo).

(3) Komunikacija se u pravilu obavlja na engleskom jeziku koristeći IMO standardne pomorsko komunikacijske izraze prema rezoluciji A.918(22), a iznimno dopuštena je komunikacija na hrvatskom jeziku.

(4) Komunikacija između VTS službe, odnosno tijela koje upravlja lukom i pomorskog objekta i obrnuto se obavlja kad god je to moguće uporabom komunikacijskih poruka i njihovih oznaka kako su utvrđene u Prilogu 5. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

Obaveza primjene

Članak 108.

(1) Sudjelovanje u VTS poslovima iz glave II. ovoga dijela Pravilnika obavezno je za:

a) brodove bruto tonaže 150 i veće

b) brodove duljine trupa 50 metara i veće

c) brodove na međunarodnim putovanjima

d) plovne objekte ograničenih manevarskih sposobnosti

e) plovne objekte koji prevoze opasne, štetne ili onečišćujuće tvari

f) sve plovne objekte neovisno o duljini, tonaži i namjeni koji predstavljaju rizik ili se nalaze u situaciji potencijalnog rizika za navigaciju, sigurnost plovidbe, sigurnost osoba ili okoliš

g) brodove koji tegle ili potiskuju drugi pomorski objekt, bez obzira na njihovu duljinu.

(2) Plovni objekti iz stavka 1. ovoga članka dužni su:

a) izvješćivati VTS službu o položaju i namjerama na VHF radijskom kanalu VTS sektora u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i uputama objavljenim u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama

b) slijediti upute VTSO, kada one imaju snagu naloga

c) uzimati u razmatranje podatke dobivene od VTSO.

(3) Zapovjednik plovnog objekta iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je za upravljanje plovnim objektom kada sudjeluje u VTS uslugama, te je u slučaju spriječenosti o istome dužan obavijestiti VTS službu.

(4) Iznimno od stavka 2. točka a. ovoga članka, brodovi u domaćem linijskom prijevozu kada plove u skladu s objavljenim plovidbenim redom te lučki tegljači kada obavljaju poslove lučkog tegljenja, nisu dužni izvješćivati VTS službu.

(5) U VTS uslugama iz glave II. ovoga dijela Pravilnika mogu dobrovoljno sudjelovati i drugi brodovi, te jahte duljine trupa 40 metara i veće.

(6) Iznimno od stavka 2. točka a. ovoga članka, javni brodovi koji nisu opremljeni sustavom za automatsku identifikaciju (AIS), dužni su izvješćivati VTS službu putem telefona.

Uplovljavanje u VTS područje

Članak 109.

(1) Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, koji namjerava uploviti sa međunarodnog putovanja u VTS područje dužan je 15 minuta prije ulaska u Sektor B dati Pred-ulazno izvješće (Pre – Entry Report) VTS službi navodeći:

a) ime broda

b) međunarodni pozivni znak

c) gaz

d) odredište

e) procijenjeno vrijeme dolaska (ETA)

f) ostale informacije po zahtjevu VTSO.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pomorski objekt koji sadržaj izvješća dostavlja sustavom za automatsku identifikaciju (AIS) te ne plovi prema odredištu koje se nalazi u VTS području, kao ni na brod koji je obveznik i ispunjava obveze javljanja brodova u sustavu obveznog javljanja brodova u Jadranu (ADRIREP) prema rezoluciji MSC.139(76) Odbora za pomorsku sigurnost IMO.

Uplovljavanje u VTS sektor

Članak 110.

(1) Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, koji namjerava uploviti u Sektor RIJEKA, ZADAR, SPLIT, ŠIBENIK, PLOČE ili DUBROVNIK dužan je 15 minuta prije, a najkasnije prilikom ulaska u sektor dati Izvješće o poziciji (Position Report) VTS službi na VHF radijskom kanalu tog sektora navodeći:

a) ime broda

b) međunarodni pozivni znak

c) gaz

d) odredište

e) procijenjeno vrijeme dolaska (ETA)

f) iznimno, dodatne informacije na zahtjev VTSO.

(2) Uplovljavanje iz stavka 1. ovoga članka podložno je odobrenju VTS službe. Po zaprimanju izviješća VTS služba daje uputu o daljnjem postupanju.

Uplovljavanje u luku

Članak 111.

Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, koji namjerava uploviti u luku, na vez ili sidrište dužan je o tome izvijestiti tijelo koje upravlja lukom/LKC na VHF kanalu sektora manevriranja najmanje 15 minuta prije ulaska u sektor manevriranja, te dati Ulazno izvješće (Entry Report) navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) iskaz namjere: »uplovljavanje u luku« odnosno »dolazak na sidrište«.

Izvješće o dolasku

Članak 112.

(1) Pomorski objekti iz članka 108. ovoga Pravilnika, koji su se vezali ili usidrili u luci dužni su o tome izvijestiti tijelo koje upravlja lukom/LKC neposredno po dovršetku te radnje te dati Dolazno izvješće (Arrival Report) na VHF kanalu sektora manevriranja, navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) iskaz stanja: »vezan/usidren«, te mjesto priveza ili poziciju sidrenja.

(2) Ako brod uplovljava u luku koja se ne nalazi u sektoru manevriranja brod mora dati Dolazno izvješće na način propisan u stavku 1. ovoga članka nadležnom VTS centru na VHF kanalu VTS sektora.

Izvješće o premještaju

Članak 113.

Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, spreman za premještaj sa veza ili sidrišta, dužan je najmanje 30 minuta prije namjeravanog manevra o tome izvijestiti nadležno tijelo koje upravlja lukom/LKC i dati Odlazno izvješće – premještaj (Departure Shifting Report) navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) iskaz namjere: »premještaj«

d) procijenjeno vrijeme početka premještaja

e) mjesto premještaja.

Izvješće o odlasku

Članak 114.

(1) Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, spreman za isplovljenje iz luke, sa veza ili sidrišta u luci odnosno iz sektora manevriranja, dužan je najmanje 30 minuta prije namjeravanog odlaska o tome izvijestiti nadležno tijelo koje upravlja lukom/LKC na VHF kanalu sektora manevriranja i dati Odlazno izvješće (Departure Report) navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) iskaz namjere: »isplovljenje«

d) procijenjeno vrijeme odlaska (ETD)

e) odredište.

(2) Dodatno u odnosu na obvezu iz stavka 1. ovoga članka, pomorski objekt iz članka 108. stavka 1., točaka d), e), f) i g) ovoga Pravilnika, spreman za isplovljenje iz luke, sa veza ili sidrišta u luci odnosno iz sektora manevriranja, dužan je najmanje 15 minuta prije namjeravanog odlaska o tome izvijestiti VTS službu na VHF kanalu sektora manevriranja i dati Odlazno izvješće (Departure Report) navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) odredište

d) iskaz namjere: »isplovljenje«

e) procijenjeno vrijeme odlaska (ETD)

f) ADRIREP informacije.

(3) Ako brod isplovljava iz luke koja se ne nalazi u sektoru manevriranja, brod mora dati Odlazno izvješće na način propisan u stavku 1. ovoga članka nadležnom VTS centru na VHF kanalu VTS sektora.

Izvješće o poziciji

Članak 115.

Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, koji izlazi iz područja manevriranja, odnosno prelazi iz jednog sektora upravljanja u drugi, kao i prilikom ulaska u Sektor B iz sektora upravljanja, dužan je VTS službi na VHF radijskom kanalu tog sektora podnijeti Izvješće o poziciji (Position Report) navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) odredište.

Izvješće o skretanju

Članak 116.

(1) Pomorski objekt iz članka 108. ovoga Pravilnika, kada plovi u Sektoru B i sektoru upravljanja dužan je VTS službi podnijeti Izvješće o odstupanju (Deviation Report) na VHF kanalu, kada namjerava tijekom plovidbe promijeniti odredište, procijenjeno vrijeme dolaska (ETA) ili bilo koje drugo odstupanje od planiranih postupaka u plovidbi, navodeći:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) opis odstupanja

d) razlog odstupanja

e) planirani postupci.

(2) Odstupanje iz stavka 1. ovoga članka između ostalog obuhvaća plutanje broda koji čeka dozvolu priveza i iznimno sidrenje izvan označenih sidrišta.

(3) Odstupanje iz stavka 1. ovoga članka podložno je odobrenju VTS službe. Po zaprimanju izviješća VTS služba daje uputu o daljnjem postupanju.

GLAVA IV.
STRUČNA OSPOSOBLJENOST DJELATNIKA VTS SLUŽBE I LKC

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE I DEFINICIJE

Opće odredbe

Članak 117.

U ovoj glavi Pravilnika propisuju se djelatnosti i poslovi VTS službe i LKC, razine odgovornosti, uvjeti i način stjecanja Svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti i Ovjera osposobljenosti, programi izobrazbe djelatnika VTS službe i djelatnika LKC, uvjeti i način obnove, zamjene i oduzimanja Svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti i Ovjera osposobljenosti.

Definicije

Članak 118.

Za potrebe ove glave Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:

1. IALA (International Association of Marine Aids to Navigation and Lighthouse Authorities) je Međunarodna organizacija za sredstva pomorske navigacije

2. IALA preporuke V-103 su preporuke koje sadrže smjernice koje se odnose na standarde za osposobljavanje i stjecanje svjedodžbi djelatnika VTS službe (Standards for Training and Certification of VTS Personnel)

3. izobrazba označava stjecanje znanja i vještina putem uvježbavanja i svladavanja stručnih programa posebne namjene propisanih ovim Pravilnikom

4. izobrazba na radu (On-the-Job training) je izobrazba službenika VTS službe i djelatnika LKC, koja se obavlja tijekom rada u službama VTS i LKC te koja obuhvaća izobrazbu o postupcima i propisima, o uporabi opreme i informacijskih sustava VTS službe i LKC, kao i upoznavanje s osobitostima određenog VTS sektora odnosno lučkog područja LKC

5. Ovjera osposobljenosti VTS instruktora izobrazbe na radu je isprava izdana i ovjerena od strane Ministarstva u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je službenik VTS službe osposobljen provoditi program izobrazbe na radu u određenim VTS sektorima

6. Ovjera osposobljenosti za LKC lučko područje je isprava izdana i ovjerena od strane Ministarstva u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je operater službe LKC osposobljen obavljati djelatnost koordiniranja pristajanja, sidrenja, boravka i plovidbe plovnih objekata na određenom lučkom području

7. Ovjera osposobljenosti za obavljanje VTS poslova je isprava izdana i ovjerena od strane Ministarstva u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje da je službenik VTS službe osposobljen obavljati poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom na odgovarajućoj razini odgovornosti i u određenim VTS sektorima

8. pomorsko učilište je pravna osoba koja je ovlaštena od Ministarstva sukladno posebnim propisima koji reguliraju uvjete i načine stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca

9. službenik LKC je LKC operater (LKCO)

10. službenik VTS službe je VTS operater (VTSO) ili VTS nadzornik (VTSS)

11. Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti je isprava izdana i ovjerena od strane Ministarstva u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, kojom se dokazuje odgovarajuća osposobljenost njezinog posjednika

12. Uprava je ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe

13. VTS nadzornik (VTS Supervisor; oznaka VTSS) je službenik VTS službe osposobljen za obavljanje poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom na upravljačkoj razini odgovornosti u određenim VTS sektorima ako posjeduje valjanu Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti i valjanu Ovjeru osposobljenosti za VTS sektor, izdanu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika

14. VTS operater (VTSO) je službenik VTS službe osposobljen za obavljanje poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom na radnoj razini odgovornosti u određenim VTS sektorima ako posjeduje valjanu Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti i valjanu Ovjeru osposobljenosti za VTS sektor, izdanu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE II.
DJELATNOST I POSLOVI VTS SLUŽBE

Poslovi nadzora i upravljanja

Članak 119.

(1) Poslovi nadzora i upravljanja pomorskim prometom obavljaju se na radnoj i upravljačkoj razini odgovornosti.

(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom na radnoj razini odgovornosti uključuje:

a) prikupljanje i analizu podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu

b) inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, u skladu s posebnim propisima

c) suradnju s nadležnim službama Ministarstva i lučkih kapetanija

d) suradnju s drugim tijelima operativnog nadzora

e) druge poslove iz djelokruga VTS službe

f) usluge obavještavanja pomorskog objekta.

(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom na upravljačkoj razini odgovornosti uključuje:

a) koordinaciju, usklađivanje i nadzor rada VTS operatera i osiguranje učinkovitosti rada pojedinog VTS centra

b) planiranje i provedbu stručnog osposobljavanja i usavršavanja djelatnika VTS službe

c) provedbu godišnje procjene kakvoće stečenih znanja i vještina i njihove praktične primjene u radu VTS operatera

d) inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, u skladu s posebnim propisima

e) suradnju s nadležnim službama Ministarstva i lučkih kapetanija

f) suradnju s drugim tijelima operativnog nadzora

g) obavljanje posebnih poslova prema odlukama Uprave

h) druge poslove iz djelokruga VTS službe.

POGLAVLJE III.
SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI I OVJERE OSPOSOBLJENOSTI

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti VTS operatera

Članak 120.

(1) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti VTS operatera (VTS Operator Certificate of Competency) stječe osoba koja:

a) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima bruto tonaže 500 i veće (STCW II/1) s najmanje 24 mjeseci potvrđene plovidbene službe u istom zvanju, ili

ima najmanje 2 godine radnog iskustva u VTS službi

b) završi poseban program izobrazbe za VTS Operatera iz Priloga 6. koji je sastavni dio ovog Pravilnika

c) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za GMDSS radio operatera (STCW IV/2),

d) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj ili upravljačkoj razini

e) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS).

(2) Svjedodžba iz stavka 1. ovog članka izdaje se uz ograničenje obavljanja poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom na radnoj razini koja ne uključuje davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi i organizaciju plovidbe i upravljanje pomorskim prometom, ukoliko osoba ne posjeduje odgovarajuće zvanje u službi palube s pripadajućom plovidbenom službom u istom zvanju iz stavka 1. točke a. ovog članka.

(3) Svjedodžba iz stavka 1. ovog članka ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja.

(4) Svjedodžbu iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 7. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti VTS nadzornika

Članak 121.

(1) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti VTS nadzornika (VTS Supervisor Certificate of Competency) stječe osoba koja:

a) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za zapovjednika broda bruto tonaže 3000 i veće (STCW II/2), najmanje 12 mjeseci potvrđene plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda bruto tonaže 3000 i veće i najmanje 12 mjeseci radnog iskustva u VTS službi na poslovima VTS Operatera, ili posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima bruto tonaže 500 i veće (STCW II/1), najmanje 36 mjeseci potvrđene plovidbene službe u svojstvu časnika plovidbene straže i najmanje 36 mjeseci radnog iskustva u VTS službi na poslovima VTS Operatera

b) završi poseban program izobrazbe za VTS nadzornika iz Priloga 8. koji je sastavni dio ovog Pravilnika

c) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za GMDSS radio operatera (STCW IV/2)

d) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj ili upravljačkoj razini

e) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS).

(2) Svjedodžba iz stavka 1. ovog članka ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja.

(3) Svjedodžbu iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 9. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti LKC operatera

Članak 122.

(1) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti LKC operatera (LKC Operator Certificate of Competency) stječe osoba koja:

a) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima bruto tonaže 500 i veće (STCW II/1) s najmanje 24 mjeseci potvrđene plovidbene službe u istom zvanju, ili

ima najmanje 2 godine radnog iskustva u službi LKC

b) završi poseban program izobrazbe za LKC Operatera iz Priloga 10. koji je sastavni dio ovog Pravilnika

c) posjeduje Svjedodžbu o osposobljenosti za GMDSS radio operatera (STCW IV/2),

d) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj ili upravljačkoj razini

e) posjeduje Potvrdu o osposobljenosti za korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS).

(2) Svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka ima valjanost za razdoblje od pet godina od dana izdavanja.

(3) Svjedodžbu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 11. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Ovjera osposobljenosti za obavljanje VTS poslova

Članak 123.

(1) Ovjeru osposobljenosti za obavljanje VTS poslova (VTS Service Endorsement) stječe osoba koja:

a) posjeduje valjanu Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti VTS operatera i završi posebni program izobrazbe na radu, ili

b) posjeduje valjanu Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti VTS nadzornika.

(2) Valjanost Ovjere iz stavka 1. ovog članka potvrđuje se temeljem procjene za razdoblje od 30 mjeseci od datuma procjene.

(3) Ovjeru iz stavka 1. ovog članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 12. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Ovjeru osposobljenosti za LKC lučko područje

Članak 124.

(1) Ovjeru osposobljenosti za LKC lučko područje (LKC Port Area Endorsement) stječe osoba koja posjeduje valjanu Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti LKC operatera i završi posebni program izobrazbe.

(2) Valjanost Ovjere iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje se temeljem procjene za razdoblje od 30 mjeseci od datuma procjene.

(3) Ovjeru iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 13. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Ovjera osposobljenosti VTS instruktora izobrazbe na radu

Članak 125.

(1) Ovjeru osposobljenosti VTS instruktora izobrazbe na radu (VTS On-the-Job Training Instructor Endorsement) može posjedovati službenik VTS službe iz članka 121. ovoga Pravilnika ukoliko ima najmanje 5 godine radnog iskustva u VTS službi.

(2) Službenik VTS službe koji posjeduje Ovjeru iz stavka 1. ovog članka može provoditi izobrazbu na radu za VTS poslove. sektor.

(3) Ovjeru iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo na obrascu iz Priloga 14. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Pohrana

Članak 126.

(1) Izvornici Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i Ovjere osposobljenosti djelatnika VTS službe moraju biti dostupni u VTS centru tijekom obavljanja službe.

(2) Izvornici Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i Ovjere osposobljenosti djelatnika LKC moraju biti dostupni u LKC centru tijekom obavljanja službe.

POGLAVLJE IV.
IZOBRAZBA DJELATNIKA

Izobrazba djelatnika VTS službe

Članak 127.

(1) Izobrazba djelatnika VTS službe provodi se kroz sljedeće programe:

a) Program izobrazbe za VTS Operatera prema Prilogu 6. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika (u skladu s IALA V-103/1 VTS Operator Training Model Course)

b) Program izobrazbe za VTS nadzornika prema Prilogu 8. koji je sastavni dio ovog Pravilnika (u skladu s IALA V-103/2 VTS Supervisor Training Model Course)

c) Program izobrazbe na radu (On-the-Job Training)

(2) VTS centar dužan je izraditi program izobrazbe na radu, ovjeren od Uprave, koji sadrži najmanje:

a) plan i program rada prema područjima izobrazbe u skladu s posebnostima VTS sektora koje nadzire VTS centar

b) organizacijsku strukturu izobrazbe koja uključuje obveze, zadaće i odgovornosti djelatnika uključenih u program izobrazbe na radu

c) kriterije uspješnosti usvojenosti programskih sadržaja i vještina

(3) Izobrazbu iz stavka 1. ovog članka provodi Uprava.

(4) Uprava odlukom određuje mjesto, vrijeme trajanja, popis polaznika, te način i uvjete održavanja izobrazbe iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Uprava može provedbu programa ili određenog dijela programa iz stavka 1. točke a) i točke b) ovoga članka odlukom povjeriti pomorskom učilištu ovlaštenom posebnom dopusnicom Ministarstva.

(6) Dopusnicu iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju pisanog zahtjeva pomorskog učilišta.

(7) Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za održavanje izobrazbe u pogledu uvedenog i održavanog sustava kvalitete, tehničke opremljenosti, nastavnika i programa, sukladno posebnom propisu koji uređuje način stjecanja zvanja i svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca.

(8) Polazniku koji je završio izobrazbu prema pojedinom programu iz stavka 1. ovog članka izdaje se potvrdnica o završenoj izobrazbi na obrascu iz Priloga 15. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Izobrazba na radu djelatnika VTS službe

Članak 128.

(1) Izobrazba na radu provodi se u VTS centru u kojemu se osposobljava osoba za rad na poslovima nadzora i upravljanja pomorskim prometom (u daljnjem tekstu: vježbenik).

(2) Izobrazbom na radu moraju biti obuhvaćeni svi poslovi nadzora i upravljanja pomorskim prometom na radnoj razini u svim VTS sektorima nadležnog VTS centra, u trajanju od najmanje 6 mjeseci.

(3) Izobrazbu na radu provodi djelatnik VTS službe s odgovarajućom Ovjerom osposobljenosti VTS instruktora izobrazbe na radu.

(4) Tijekom trajanja izobrazbe na radu vježbenik vodi Dnevnik izobrazbe na radu čiji su sadržaj i način vođenja propisani Postupkom upravljanja i nadzora pomorskim prometom VTS službe.

(5) Uspješno završeni program izobrazbe na radu dokazuje se ovjerenim Dnevnikom izobrazbe na radu, ovjerenim od voditelja VTS centra te Potvrdnicom o završenoj izobrazbi.

Izobrazba djelatnika LKC

Članak 129.

(1) Izobrazba djelatnika LKC provodi se kroz Program izobrazbe za LKC operatera iz Priloga 10. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) LKC je dužan izraditi program izobrazbe na radu, ovjeren od Uprave, koji sadrži najmanje:

a) plan i program rada prema područjima izobrazbe u skladu s posebnostima lučkog područja

b) organizacijsku strukturu izobrazbe koja uključuje obveze, zadaće i odgovornosti djelatnika uključenih u program izobrazbe na radu

c) kriterije uspješnosti usvojenosti programskih sadržaja i vještina

(3) Izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka provodi tijelo koje upravlja lukom na način da izobrazbu povjerava pomorskom učilištu ovlaštenom posebnom dopusnicom Ministarstva.

(4) Dopusnicu iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo izdaje na temelju pisanog zahtjeva pomorskog učilišta.

(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za održavanje izobrazbe u pogledu uvedenog i održavanog sustava kvalitete, tehničke opremljenosti, nastavnika i programa, sukladno posebnom propisu koji uređuje način stjecanja zvanja i svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca.

(6) Polazniku koji je završio izobrazbu prema pojedinom programu iz stavka 1. ovog članka izdaje se potvrdnica o završenoj izobrazbi na obrascu iz Priloga 16. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(7) Izobrazba na radu provodi se u LKC u kojemu se osposobljava osoba koja posjeduje valjanu Svjedodžbu o osposobljenosti LKC operatera (u daljnjem tekstu: LKCO).

(8) Izobrazbom na radu moraju biti obuhvaćeni poslovi koordiniranja pristajanja, sidrenja, boravka i plovidbe plovnih objekata na lučkom području, u trajanju od najmanje 6 mjeseci.

(9) Izobrazbu na radu provode djelatnici LKC.

(10) Tijekom trajanja izobrazbe na radu LKCO vodi Dnevnik izobrazbe na radu čiji sadržaj i način vođenja propisuje Uprava Postupkom upravljanja i nadzora pomorskim prometom VTS službe.

(11) Uspješno završeni program izobrazbe na radu dokazuje se ovjerenim Dnevnikom izobrazbe na radu, ovjerenim od voditelja LKC centra te Potvrdnicom o završenoj izobrazbi.

POGLAVLJE V.
OBNOVA SVJEDODŽBI O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI I OVJERA OSPOSOBLJENOSTI

Obnova Svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti VTS operatera

Članak 130.

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti VTS operatera obnavlja se za razdoblje od pet godina ukoliko posjednik svjedodžbe:

a) ima najmanje tri godine operativnog rada u proteklih pet godina u VTS službi ili ima najmanje dvije godine operativnog rada u proteklih pet godina u VTS službi i najmanje jednu godinu potvrđene plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda ili časnika plovidbene straže

b) udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima.

Obnova Svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti LKC operatera

Članak 131.

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti LKCO obnavlja se za razdoblje od pet godina ukoliko posjednik svjedodžbe:

a) ima najmanje tri godine operativnog rada u proteklih pet godina u LKC ili ima najmanje dvije godine operativnog rada u proteklih pet godina u LKC i najmanje jednu godinu potvrđene plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda ili časnika plovidbene straže

b) udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima.

Obnova Svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti VTS nadzornika

Članak 132.

Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti VTS nadzornika obnavlja se za razdoblje od pet godina ukoliko posjednik svjedodžbe:

a) ima najmanje tri godine operativnog rada u proteklih pet godina u VTS službi ili ima najmanje dvije godine operativnog rada u proteklih pet godina u VTS službi i najmanje jednu godinu potvrđene plovidbene službe u svojstvu zapovjednika broda ili časnika plovidbene straže

b) udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima.

Obnova osposobljenosti za obavljanje VTS poslova

Članak 133.

(1) Ovjera osposobljenosti za obavljanje VTS poslova obnavlja se za razdoblje od 30 mjeseci na temelju procjene kvalitete stečenih znanja i vještina i njihove praktične primjene u radu djelatnika VTS službe tijekom proteklih 30 mjeseci (u daljnjem tekstu: procjena).

(2) Procjena se utvrđuje na temelju:

a) trajanja i kvalitete operativnog rada u protekloj godini

b) pohađanja tečajeva, seminara i drugih vrsta usavršavanja u organizaciji Ministarstva

c) provedene edukacije za rad na novim tehničkim sustavima nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

(3) Procjena se može, prema procjeni i temeljem odluke Uprave, utvrditi i na temelju praktične demonstracije znanja i vještina u VTS centru i/ili temeljem pisanih zadaća.

(4) Procjenu za VTS operatera vrši VTS nadzornik za pojedini VTS centar.

(5) Procjenu za VTS nadzornika vrši njegov neposredno nadređeni službenik.

(6) Ukoliko je utvrđeno da službenik VTS službe udovoljava uvjetima za obnovu Ovjere osposobljenosti za obavljanje VTS poslova, isto se potvrđuje unošenjem datuma od kojeg se Ovjera obnavlja za naredni period od 30 mjeseci, uz naznaku imena i prezimena procjenitelja s potpisom i naznaku ovlaštene osobe Uprave koja odobrava procjenu s potpisom u za to odgovarajuću rubriku Ovjere osposobljenosti za obavljanje VTS poslova.

(7) Ovjera osposobljenosti za obavljanje VTS poslova ne može se obnoviti službeniku VTS službe koji je u proteklom razdoblju od 30 mjeseci izostao s rada u VTS službi, neovisno o razlogu, duže od 12 mjeseca.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovog članka, Uprava će temeljem pisanog zahtjeva službenika VTS službe za obnovom Ovjere o osposobljenosti za obavljanje VTS poslova, odrediti sadržaj i način kojim će se utvrditi primjerena osposobljenost službenika, a koji uključuje najmanje praktičnu demonstraciju znanja i vještine rada u VTS centru i pisanu provjeru znanja.

Obnova osposobljenosti za LKC lučko područje

Članak 134.

(1) Ovjera osposobljenosti za LKC lučko područje obnavlja se za razdoblje od 30 mjeseci na temelju procjene kvalitete stečenih znanja i vještina i njihove praktične primjene u radu LKCO tijekom proteklih 30 mjeseci (u daljnjem tekstu: procjena).

(2) Procjena se utvrđuje na temelju:

a) trajanja i kvalitete operativnog rada u protekloj godini

b) pohađanja tečajeva, seminara i drugih vrsta usavršavanja u organizaciji Ministarstva

c) provedene edukacije za rad na novim tehničkim sustavima nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

(3) Procjena se može, prema procjeni i temeljem odluke Uprave, utvrditi i na temelju praktične demonstracije znanja i vještina u LKC i/ili temeljem pisanih zadaća.

(4) Procjenu za LKCO vrši VTS nadzornik teritorijalno nadležnog VTS centra.

(5) Ukoliko je utvrđeno da LKCO udovoljava uvjetima za obnovu Ovjere osposobljenosti za LKC lučko područje, isto se potvrđuje unošenjem datuma od kojeg se Ovjera obnavlja za naredni period od 30 mjeseci, uz naznaku imena i prezimena procjenitelja s potpisom i naznaku ovlaštene osobe Uprave koja odobrava procjenu s potpisom u za to odgovarajuću rubriku Ovjere osposobljenosti za LKC lučko područje.

(6) Ovjera osposobljenosti za LKC lučko područje ne može se obnoviti za LKCO koji je u proteklom razdoblju od 30 mjeseci izostao s rada u LKC, neovisno o razlogu, duže od 12 mjeseca.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, Uprava će temeljem pisanog zahtjeva LKCO za obnovom Ovjere o osposobljenosti za LKC lučko područje, odrediti sadržaj i način kojim će se utvrditi primjerena osposobljenost službenika, a koji uključuje najmanje praktičnu demonstraciju znanja i vještine rada u LKC i pisanu provjeru znanja.

POGLAVLJE VI.
ZAMJENA SVJEDODŽBE O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI I OVJERE OSPOSOBLJENOSTI

Nestanak Svjedodžbe i Ovjere o stručnoj osposobljenosti

Članak 135.

(1) Nestanak Svjedodžbe o osposobljenosti (u daljnjem tekstu: Svjedodžba), odnosno Ovjere osposobljenosti (u daljnjem tekstu: Ovjera) posjednik je dužan prijaviti Ministarstvu.

(2) Ministarstvo će rješenjem nestalu Svjedodžbu/Ovjeru proglasiti nevažećom.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka žalba nije moguća.

(4) Rješenje iz stavka 2. ovog članka objavit će se u »Narodnim novinama« o trošku stranke.

(5) Ministarstvo će posjedniku na njegov zahtjev izdati novu Svjedodžbu/Ovjeru.

(6) Rok valjanosti Svjedodžbe / Ovjere iz stavka 5. ovog članka ne može biti dulji od datuma valjanosti izgubljene Svjedodžbe/Ovjere.

Zamjena Svjedodžbe i Ovjere o stručnoj osposobljenosti

Članak 136.

(1) Znatno oštećenje Svjedodžbe/Ovjere posjednik je dužan prijaviti Ministarstvu.

(2) Ministarstvo će na zahtjev posjednika izdati novu Svjedodžbu/Ovjeru ukoliko posjednik oštećeni primjerak priloži zahtjevu.

(3) Rok valjanosti Svjedodžbe/Ovjere iz stavka 2. ovog članka ne može biti dulji od datuma valjanosti oštećene Svjedodžbe/Ovjere.

POGLAVLJE VII.
ODUZIMANJE SVJEDODŽBI O OSPOSOBLJENOSTI I OVJERA OSPOSOBLJENOSTI

Oduzimanje Svjedodžbi o osposobljenosti

Članak 137.

(1) Ministarstvo će donijeti rješenje kojim se proglašava ništavim Svjedodžba o stručnoj osposobljenosti, te djelatniku VTS ili LKC oduzeti Svjedodžbu ako:

a) stekne Svjedodžbu na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za njezino stjecanje

b) postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom

c) se pravomoćno utvrdi teža povreda službene dužnosti od strane djelatnika.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo će donijeti rješenje kojim se Svjedodžbe proglašavaju ništavim te će djelatniku oduzeti pripadajuće Ovjere osposobljenosti.

POGLAVLJE VIII.
UPISNIK SVJEDODŽBI I UPISNIK OVJERA SVJEDODŽBI

Upisnik Svjedodžbi

Članak 138.

(1) Podaci o izdanim Svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti vode se u Upisniku Svjedodžbi.

(2) Upisnik Svjedodžbi vodi Ministarstvo kroz osobne Očevidnike djelatnika.

(3) Upisnik svjedodžbi sadrži najmanje:

a) podatke sadržane u Svjedodžbi

b) podatke o valjanosti Svjedodžbe ili oduzimanju Svjedodžbe

c) podatke o radnom stažu djelatnika.

Upisnik ovjera

Članak 139.

(1) Podaci o izdanim Ovjerama osposobljenosti vode se u Upisniku Ovjera.

(2) Upisnik Ovjera vodi Ministarstvo kroz osobne Očevidnike djelatnika.

(3) Upisnik Ovjera sadrži najmanje:

a) podatke sadržane u Ovjeri

b) podatke o valjanosti Ovjere

c) podatke o trogodišnjim procjenama.

DIO PETI
OBVEZE JAVLJANJA PLOVNIH OBJEKATA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Obaveze javljanja o izvanrednim situacijama

Članak 140.

(1) Zapovjednik pomorskog objekta koji plovi ili se nalazi u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu Republike Hrvatske dužan je bez odgode obavijestiti MRCC Rijeka putem obalne radiopostaje Plovputa d.o.o. na VHF radijskom kanalu 16, VHF DSC kanala 70, ili na besplatnom telefonskom broju – 195 (00 385 1 195) o:

a) svakoj nesreći ili nezgodi ili izvanrednom događaju koji utječe na sigurnost plovnog objekta, kao što je sudar, nasukavanje, oštećenje, kvar ili lom, naplavljivanje ili pomicanje tereta, svako oštećenje trupa ili oštećenje konstrukcije plovnog objekta, ili osoba na njemu

b) o svakoj nesreći ili nezgodi ili izvanrednom događaju koji ugrožava sigurnost pomorskog prijevoza, kao što su kvarovi koji mogu utjecati na sposobnost manevriranja ili sposobnost broda za plovidbu ili bilo koji nedostaci koji utječu na pogonski sustav ili kormilarski mehanizam, sustav proizvodnje električne energije, navigacijsku opremu ili komunikacijsku opremu

c) o svakoj situaciji koja bi mogla dovesti do onečišćenja mora ili obale, kao što je ispuštanje ili opasnost od ispuštanja opasnih, štetnih ili onečišćujućih tvari u more

d) o svakom onečišćenju mora ili nezgodi koja može prouzročiti onečišćenje mora koju plovni objekt kao što je mrlja od onečišćujućih tvari, spremnici ili paketi koji plutaju morem.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka mora sadržati najmanje sljedeće podatke:

a) ime broda

b) pozivni znak

c) pozicija broda

d) luka polaska

e) odredište

f) broju osoba na brodu

g) pojedinostima o nesreći/nezgodi/izvanrednom događaju

h) adresi na kojoj se mogu pribaviti podaci o opasnim, štetnim i onečišćujućim teretima koji se prevoze na brodu

i) poduzetim aktivnostima na otklanjanju prijetnji i mogućih posljedica i

j) druge podatke u skladu s IMO Rezolucijom A.851(20).

(3) Podrobni podaci i upute o obavijesti iz stavka 1. ovog članka objavljuju se na službenim pomorskim navigacijskim kartama i priručnicima Hrvatskog hidrografskog instituta.

Obaveze javljanja o izvanrednim
meteorološkim pojavama

Članak 141.

Zapovjednik pomorskog objekta koji plovi ili se nalazi u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, gospodarskom pojasu Republike Hrvatske dužan je obavijestiti VTS službu na VHF radijskom kanalu sektora o iznenadnim meteorološkim pojavama od značaja za sigurnost plovidbe, koje nisu sadržane u redovnim emisijama meteoroloških izvješća i izvanrednim vremenskim upozorenjima.

Plan suradnje s MRCC Rijeka

Članak 142.

(1) Svaki putnički brod na redovnoj liniji na međunarodnom putovanju, dok plovi područjem nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske, mora posjedovati Plan suradnje sa Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: MRCC Rijeka) u slučaju izvanrednog događaja.

(2) Brodar putničkog broda iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati da se primjerak ažurnog Plana suradnje iz stavka 1. ovoga članka pravovremeno i točno dostavi MRCC Rijeka.

(3) Brodar putničkog broda koji vije hrvatsku zastavu te koji plovi kroz više područja nadležnosti traganja i spašavanja na moru, dužna je MRCC Rijeka uputiti zahtjev za unosom u javnu međunarodnu bazu kontakt podataka za olakšano zaprimanje Planova suradnje u slučaju izvanrednog događaja koja se vodi pri pomorskoj administraciji Ujedinjenog Kraljevstva odnosno pri drugom tijelu ukoliko dođe do takve promjene

(4) Plan suradnje iz stavka 1. ovoga članka sačinjava se u suradnji putničkog broda, brodara i MRCC Rijeka u skladu sa važećim Smjernicama IMO za izradu planova suradnje između službe traganja i spašavanja i putničkih brodova.

(5) Putnički brod iz stavka 1. ovoga članka koji vije hrvatsku zastavu i kompanija takvog broda, dužni su u suradnji s MRCC Rijeka jednom godišnje provesti vježbu pokretanja Plana suradnje iz stavka 1. ovog članka.

DIO ŠESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 143.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti:

1. Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (»Narodne novine«, broj 79/13., 140/14. i 57/15.)

2. Naredba o plovidbi u prolazu u šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, kroz prolaz Vela vrata, rijekama Neretvom i Zrmanjom, te o zabrani plovidbe Unijskim kanalom i kanalom Krušija, dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala (»Narodne novine«, broj 9/07., 57/15., 103/16. i 53/19.).

Članak 144.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 66. stavak 3. i odredbi Priloga 1. točaka j) i k), kao i odredbi Priloga 1. točke a) koje se odnose na putničke brodove bruto tonaže 150 i manje na međunarodnim putovanjima i putničke brodove bruto tonaže 300 i manje koji plove u području plovidbe 5, 6, 7 i 8, koje stupaju na snagu 12 mjeseci od donošenja ovoga Pravilnika.

Klasa: 011-02/22-02/21
Urbroj: 530-04-2-25-8
Zagreb, 25. veljače 2025.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

PRILOG 1.

SUSTAV ZA AUTOMATSKU IDENTIFIKACIJU (AIS)

Sustav za automatsku identifikaciju (AIS) klase A moraju imati:

a) svi putnički brodovi, uključujući i RO-RO putničke brodove i brze putničke brodove građene po DSC Kodeksu, 1994 HSC Kodeksu i 2000 HSC Kodeksu

b) teretni brodovi bruto tonaže 300 i više

c) brza plovila, za drugu namjenu osim prijevoza putnika, bruto tonaže 150 i više građena po DSC Kodeksu, 1994 HSC Kodeksu i 2000 HSC Kodeksu

d) svi brodovi koji prevoze opasne, štetne ili onečišćujuće tvari te svi tankeri bez obzira na bruto tonažu i područje plovidbe

e) sve jahte koje plove u području plovidbe I

f) sve jahte koje plove u području plovidbe II

g) sve jahte za gospodarsku namjenu za iznajmljivanje sa profesionalnom posadom koje plove u području plovidbe III

h) svi ribarski brodovi duljine trupa od 15 metara i veće

i) peljarski brodovi i brodice

j) brodovi koji obavljaju istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja

k) brodice koje obavljaju istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja, duljine od 10 metara i veće.

PRILOG 2.

NAČIN POPUNJAVANJA BRODSKOG DNEVNIKA

U vrhu stranice, na vodoravnoj crti »Putovanje iz ______ u _________ unosi se ime luke odlaska i ime luke dolaska. Uz datum treba upisati dan dotičnog tjedna. Ako je u toku jednog dana bilo više putovanja ili je dovršeno jedno i započeto drugo, ta se putovanja (luka dolaska i odlaska) pišu jedno ispod drugoga. Brodovi koji održavaju redovne linije mogu, osim oznake luke odlaska i luke dolaska, navesti u zagradama i broj linije i broj putovanja.

Rubrike u dnevniku popunjavaju se na sljedeći način:

1. u stupcu »Sati« mora biti navedena i minuta važnijeg događaja koji se unosi u dnevnik

2. Vrijeme dolaska, vrijeme odlaska i ime luke bilježe se u rubrikama između stupca »kurs pravi« i stupca »vjetar«

3. u stupce u koje se ubilježavaju kursovi unose se samo cijeli stupnjevi od 0 do 360 stupnjeva, i to pri odlasku iz luke i pri svakoj promjeni kursa. Ako se u toku jednog sata kursovi u plovidbi uz obalu češće mijenjaju, u rubrikama od stupca »kurs pravi« do stupca »vjetar« umjesto brojeva upisuju se riječi »razni« ili »praktično« s oznakom predjela u kojem se plovi

4. stupci »Varijacija«, »Devijacija« i Zanos« popunjavaju se u cijelim stupnjevima s odgovarajućim predznakom

5. u stupcu »Vjetar« označava se smjer vjetra međunarodnim kraticama po ruži vjetrova od 16 smjerova, računajući odakle vjetar puše

6. Brzina vjetra bilježi se u čvorovima. Kad je tišina, u stupcima za smjer i brzinu bilježi se riječ »tiho«. Podaci o smjeru i brzinì vjetra unose se pri svakoj značajnoj promjeni

7. u stupcu »More« smjer valova označava se međunarodnim kraticama kao vjetar u l6 smjerova, i to prema smjeru iz kojeg valovi dolaze

8. u stupcu »Stanje mora« podaci se unose u metrima

9. u pod stupac »Mrtvo more« (ako ga ma) unose se smjer mrtvog mora u 8 glavnih smjerova (prema međunarodnim kraticama NE, E, SE, S, SW, W, NW i N), stanje se unosi u metrima

10. u stupcu »Struja« unosi se smjer struje u međunarodnim kraticama po ruži vjetrova ad 16 smjerova. Brzina struje upisuje se u čvorovima

11. stupac »Vidljivost« popunjava se u kilometrima ili metrima (u metrima kad je vidljivost ispod 1 km)

12. u kolonu »Barometar« upisuje se stanje barometra u hektopaskalima (hPa)

13. u stupac »Termometar« upisuje se stvarno stanje temperature zraka u cijelim i desetim dijelovima stupnja. Kad je temperatura negativna, ispred očitane vrijednosti upisuje se znak (-) minus.

Pri provjeri kormilarskog uređaja treba provjeriti rad glavnoga i pomoćnoga kormilarskog uređaja, sustav za da1jinsko upravljanje kormilarskim uređajem, sustav napajanja strujom u slučaju nužde, pokazivalo otklona kormila te alarm pri nestanku struje u strojnom uređaju za pogon kormila.

U dio »Dnevne bilješke« unose se podaci o gazu pramca i krme u metrima, i to pri dolasku broda u luku i odlasku iz luke, o početku i završetku svakog manevra, o ukrcaju i iskrcaju zapovjednika broda i drugih članova posade, njihovim oboljenjima i ozdravljenjima, o samovoljnom napuštanju broda članova posade, o disciplinskim prekršajima i kaznama, o radu posade na brodu, o početku i završetku morske straže i noćne straže u lukama, s naznakom imena osoba koje obavljaju noćnu stražu, o rođenju i smrti te nalasku napuštenoga novorođenog djeteta na brodu, o primanju na čuvanje izjave posljednje volje neke osobe i njezinoj predaji nadležnim organima ili vraćanju izjavitelju, o ukrcaju i iskrcaju pilota (peljara) i uzimanju tegljača, o stanju struje, o mjerenju dubine, o izvršenoj kompenzaciji kompasa; kad to okolnosti zahtijevaju – potanji podaci o vremenu, stanju atmosfere, posrtanju i valjanju broda, prelijevanju mora preko palube i grotala (tereta na palubi), o načinu veza broda sidrenju i broju uzlova i lanaca sidra, o ukrcaju i iskrcaju tereta i njegovu smještaju na palubi i prozračivanju, s tim što se za kvarljivi teret mora svakodnevno navesti jesu li zračnici bili zatvoreni ili otvoreni, u kojem smjeru su bili okrenuti itd., o nezgodama, sudarima i nasukavanjima, o bacanju i redoslijedu bacanja tereta u more, o preuzimanju obveza za brod ili za teret, o kvarovima radiotelegrafskih uređaja, o popravcima i dokovanju broda, o opremanju i raspremanju broda, te podaci propisani međunarodnim ugovorima i podaci o svim događajima koji bi mogli biti važni za organe uprave, krcatelja, primaoca tereta, osiguratelja i za druge zainteresirane osobe.

PRILOG 3.

NAČIN POPUNJAVANJA DNEVNIKA STROJA

Podaci koji se unose u rubrike na stranicama – opis glavnog motora, pomoćnog motora i dr. unose se prije nego počne vođenje dnevnika.

Na vrhu stranice u zaglavlju »Putovanje iz: ............... za: .............« unosi se ime luke odlaska i luke dolaska. Uz datum treba upisati sat i dan odnosnog tjedna. Ako je u tijeku jednog dana bilo više putovanja ili je dovršeno jedno a započeto drugo, ta se putovanja (luka odlaska i luka dolaska) upisuju jedno ispod drugog. Brodovi koji održavaju redovne linije mogu, osim oznake luke odlaska i luke dolaska u zagradama označiti broj linije i putovanja. U tablicu I unose se podaci prema odgovarajućim rubrikama u mjernim jedinicama međunarodnog sustava (SI).

U tablicu II unose se podaci o manevriranju, putovanju i snazi porivnog stroja. Pod »odlaskom« smatra se vrijeme kad je stroju dan znak »pozor«, a »dolaskom«, kad je stroju dan znak »završeno«. Manevriranje traje od trenutka kad je porivnom stroju dan znak »pozor« do trenutka kada mu je dan znak »završeno«. Ako manevriranje traje dulje vremena (za vrijeme plovidbe rijekama ili kanalima), ono se računa kao vrijeme putovanja.

Vrijeme boravka u luci računa se od trenutka kad se porivnom stroju broda koji je uplovio u luku dade znak »završeno« do trenutka kad se stroju broda pri isplovljenju dade znak »pozor«. Ako brod u luci manevrira, a ne napušta luku, vrijeme manevriranja uračunava se u vrijeme boravka broda u luci, ali se takav manevar mora posebno navesti u rubrici »bilješke«.

Vrijeme plovidbe računa se od trenutka kad je prilikom isplovljenja dan stroju znak »završeno« do trenutka kad se prilikom uplovljenja stroju dade znak »pozor«. U koloni »vrijeme u plovidbi« mora se navesti i manevriranje obavljeno tijekom plovidbe u magli, u situaciji izbjegavanja sudara i slično, a u rubrici bilješke posebno se navodi uzrok manevriranja i pobliže opisuje tijek manevriranja (što točnije navesti vrijeme pojedinog manevra i slično).

U posljednjoj koloni tablice II unose se podaci o prijeđenom putu i brzini broda, podaci o slipu i snagama. Srednje snage bilježe se prema srednjem broju okretaja stroja tijekom dana, prema srednjem utrošku goriva i prema drugim poznatim podacima. Ti se podaci unose svakog dana u 1200 sati.

U tablicu III bilježi se pregled rada glavnih i pomoćnih motora i uređaja.

U tablicu IV u 0800 sati upisuje se stanje samo onih spremnika (tankova) koji sadrže pitku vodu i vodu za stroj, i spremnika koji se koriste za smještaj pogonskog goriva. Sve izvanredne promjene u spremnicima moraju se unijeti u rubriku »bilješke« Brodskog dnevnika (dnevnika palube) svakog dana.

Stanja svih ostalih spremnika bilježe se pojedinačno.

U rubriku »bilješke« unose se podaci o: snimljenim dijagramima, gazu broda u metrima na pramcu i krmi s označenim vremenom obavljenog mjerenja pri dolasku broda u luku, odlasku broda iz luke i ukrcaja bunkera; vanjskoj temperaturi u 1200 i 2400 sati; stanju i jačini vjetra i mora s opisom posrtanja i valjanja broda; nazivu (tvrtki) poduzeća odnosno osobnom imenu dobavljača i mjestu ukrcaja pogonskog i potrošnog materijala; dnevnim događajima u pogonskom prostoru broda, a osobito kvarovima i obavljenim popravcima na pogonskim postrojenjima s detaljnim opisom i eventualnom skicom, te naznakom trajanja popravka i nazivom (tvrtke) poduzeća koje je popravak obavilo; zakašnjenjima broda nastalih usljed ograničenog rada pogonskog postrojenja; uzrocima manje ili veće potrošnje goriva; kvaliteti goriva i potrošnog materijala i eventualnim prijedlozima za poboljšanje rada pogonskog postrojenja; stavljanju u rad kaljužnih sisaljki po nalogu sa zapovjedničkog mosta, s opisom rezultata njihova rada; punjenju i pražnjenju balastnih tankova i tankova za pogonsko gorivo; forsiranom radu strojeva, havarijama i nasukanjima, te o svim važnijim događajima i promjenama koje se odnose na rad porivnih i pomoćnih motora i strojeva i uređaja.

NAPOMENA:

U tablici I rubrika za svaku stražu podijeljena je na dijelove za dva glavna stroja.

Oznake strojeva su: L – Lijevi i D – Desni.

Brod sa jednim porivnim strojem podatke će upisivati u jednu rubriku, s dva porvna stroja u dvije.

PRILOG 4.

SKUPOVI GEOGRAFSKIH KOORDINATA I GRAFIČKIH PRIKAZA VTS PODRUČJA

PRILOG 5.

TIPOVI KOMUNIKACIJSKIH PORUKA I NJIHOVE OZNAKE

S ciljem olakšavanja obala-brod i brod-obala komunikacije u okvirima VTS okruženja, koristi se jedna od slijedećih 8 oznaka poruka kako bi se povećala vjerojatnost da će poruka biti pravilno shvaćena. Ako se koristi, oznaka se treba izgovoriti prije same poruke ili odgovarajućeg dijela poruke.

Postoji 8 tipova komunikacijskih poruka često korištenih u VTS-u, i to:

Oznaka poruke »INFORMACIJA« – Ova oznaka koristi se kod izvješćivanja opaženih ili predviđenih činjenica i situacija; općenito se koristi za navigacijske i prometne informacije.

Oznaka poruke »UPOZORENJE« – Ova oznaka koristi se kod izvješćivanja potencijalno opasnih situacija ili opaženih situacija u razvoju. Sadržaj poruke upozorenja treba se odmah ocijeniti zajedno sa bilo kojom dodatnom informacijom koja može biti neraspoloživa VTS centru, te se po potrebi treba poduzeti korektivna radnja.

Oznaka poruke »SAVJET« – Ova oznaka upućuje da poruka sadrži preporuku koju bi primatelj trebao uvažiti pri donošenju odluka vezanih uz navigaciju. Kada je interveniranje pružanjem poruke savjeta primjereno, poruka treba biti jezgrovita i relevantna.

Oznaka poruke »UPUTA« – Ova oznaka upućuje da je poruka uputa koja se daje od strane VTSO na temelju propisanih ovlasti.Primatelj ima zakonsku obvezu pridržavanja ove poruke osim ako ne postoje proturječni sigurnosni razlozi, koji tada moraju odmah biti dojavljeni pošiljatelju.

Oznaka poruke »PITANJE« – Ova oznaka upućuje da je poruka koja slijedi upitnog karaktera te da zahtijeva odgovor. Uporaba ove oznake uklanja svaku dvojbu o tome da li je postavljeno pitanje ili je dana izjava.

Oznaka poruke »ODGOVOR« – Ova oznaka upućuje da je poruka koja slijedi odgovor na prethodno pitanje. Odgovor ne smije sadržavati dodatno pitanje.

Oznaka poruke »ZAHTJEV« – Ova oznaka upućuje da je poruka koja slijedi zahtijevanje djelovanja od strane drugih u odnosu na brod. Korištenje ove oznake je predviđeno da ukaže na :«Želim da se nešto organizira ili ostvari«.

Oznaka poruke »NAMJERA« – Ova oznaka upućuje da poruka koja slijedi izvješćuje druge o neposrednoj navigacijskoj radnji koja se namjerava poduzeti. Upotreba ove oznake logički je ograničena na poruke koje najavljuju navigacijske radnje od strane broda koji šalje ovu poruku.

PRILOG 6.

POSEBAN PROGRAM IZOBRAZBE ZA VTS OPERATERA

 

 

 

PRILOG 7.

SVJEDODŽBA O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI VTS OPERATERA

PRILOG 8.

POSEBAN PROGRAM IZOBRAZBE ZA VTS NADZORNIKA

 

 

 

PRILOG 9.

SVJEDODŽBA O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI VTS NADZORNIKA

PRILOG 10.

POSEBAN PROGRAM IZOBRAZBE ZA LKC OPERATERA

 

 

 

PRILOG 11.

SVJEDODŽBA O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI LKC OPERATERA

PRILOG 12.

OVJERA OSPOSOBLJENOSTI ZA OBAVLJANJE VTS POSLOVA

PRILOG 13.

OVJERA OSPOSOBLJENOSTI ZA LKC LUČKO PODRUČJE

PRILOG 14.

OVJERA OSPOSOBLJENOSTI VTS INSTRUKTORA IZOBRAZBE NA RADU

PRILOG 15.

POTVRDNICA O ZAVRŠENOJ IZOBRAZBI DJELATNIKA VTS SLUŽBE

PRILOG 16.

POTVRDNICA O ZAVRŠENOJ IZOBRAZBI DJELATNIKA LKC

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_03_52_685.html