NN 100/2019 (21.10.2019.), Pravilnik o gradnji i postavljanju zrakoplovnih prepreka

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 144. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14) ministar mora, prometa i infrastrukture, uz suglasnost ministra graditeljstva i prostornog uređenja, donosi

 

PRAVILNIK O GRADNJI I POSTAVLJANJU ZRAKOPLOVNIH PREPREKA

DIO PRVI
OPĆENITO

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se minimalni uvjeti za provedbu zahvata u prostoru, postavljanje uređaja ili opreme, kretanje vozila ili održavanje raslinja, a koji predstavljaju zrakoplovne prepreke i nalaze se:

a) unutar površina ograničenja prepreka aerodroma ili

b) izvan površina ograničenja prepreka aerodroma.

(2) Minimalni tehnički i drugi standardi iz ovoga Pravilnika temelje se na standardima i preporučenim praksama iz Aneksa 14 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. (u daljnjem tekstu Čikaška konvencija), priručnika iz područja aerodroma Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization – ICAO), te Uredbi Komisije (EU) 139/2014 o utvrđivanju zahtjeva i administrativnih postupaka u vezi s aerodromima (SL L 44, 14. 2. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba 139/2014), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena, i pripadajućim dokumentima Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA).

(3) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na prepreke koje su u nadležnosti operatora aerodroma za koje je izdana svjedodžba aerodroma sukladno Uredbi 139/2014 i pripadajućim dokumentima Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA).

Pojmovi, kratice i simboli

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) aerodrom (aerodrome): određeno područje (uključujući sve zgrade, instalacije i opremu) na zemlji ili na vodi, nepokretnoj strukturi uz obalu ili plutajućoj strukturi, namijenjeno u cijelosti ili djelomično za kretanje, slijetanje, uzlijetanje i boravak zrakoplova,

2) brdsko-planinska područja: uzvisine koje se odlikuju izdvojenošću u krajoliku, zbijenošću, visinskom raščlanjenošću, a katkad i s više vrhova,

3) gradnja: projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja,

4) građenje: izvedba građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina,

5) građevina: građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem,

6) nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najviše točke površine za slijetanje,

7) nepokretni objekt: svaka građevina ili s tlom povezan uređaj ili oprema,

8) osnovna staza uzletno-sletne staze (runway strip): određena površina oko uzletno-sletne staze i staze za zaustavljanje, ako ista postoji, uključujući i površinu uzletno-sletne, odnosno staze za zaustavljanje, a namijenjena za:

a) smanjenje rizika oštećenja zrakoplova u slučaju izlijetanja s uzletno-sletne staze i

b) zaštitu zrakoplova u letu iznad uzletno-sletne staze i staze za zaustavljanje, ako ista postoji, tijekom operacija slijetanja ili uzlijetanja,

9) pokretni objekt: svako vozilo ili uređaj ili oprema koji nisu povezani s tlom,

10) površina ograničenja prepreka (obstacle limitation surface, OLS): zračni prostor oko aerodroma koji se mora održavati slobodnim od prepreka u svrhu osiguranja sigurnosti zrakoplovnih operacija na tom aerodromu i sprečavanja ograničenja pri uporabi aerodroma. Površine ograničenja prepreka za određenu uzletno-sletnu stazu ovise o referentnom kodu aerodroma (članak 9. Pravilnika o aerodromima i CS ADR-DSN.A.005 Uredbe 139/2014.) i definirane su dijelom 4. Pravilnika o aerodromima i poglavljem H Uredbe 139/2014.

11) površina zaštite od prepreka (obstacle protection surface): površina namijenjena sustavu svjetlosnog pokazivača nagiba prilaza u kojoj građevine, uređaji, oprema ili raslinje nisu dozvoljeni osim ako su isti, prema mišljenju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija), zaklonjeni postojećom preprekom koja se ne može ukloniti,

12) prag (threshold): početak dijela uzletno-sletne staze uporabljiv za slijetanje,

13) prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, ili njihovi dijelovi, ili raslinje, koji:

a) se nalaze na površini namijenjenoj za kretanje zrakoplova po tlu,

b) nadvisuju definirane površine ograničenja prepreka, ili

c) se nalaze izvan ili ispod definiranih površina ograničenja prepreka, a za koje nadležno tijelo procijeni da ugrožavaju sigurnost zračne plovidbe.

14) referentna točka aerodroma (aerodrome reference point): geografski položaj geometrijskog središta nekog aerodroma,

15) staza za vožnju (taxiway): određena površina na aerodromu na zemlji, namijenjena za vožnju zrakoplova, povezivanje uzletno-sletne staze sa stajankom, kao i međusobno povezivanje drugih dijelova aerodroma, uključujući:

a) stazu za vožnju do parkirališnog mjesta (aircraft stand taxilane): dio stajanke označen kao staza za vožnju, isključivo namijenjena za prilaz zrakoplova parkirališnim mjestima,

b) stazu za vožnju na stajanci (apron taxiway): dio sustava staza za vožnju na stajanci, namijenjen osiguranju vozne rute preko stajanke i

c) brzu izlaznu stazu za vožnju (rapid exit taxiway): staza za vožnju povezana sa uzletno-sletnom stazom pod oštrim kutom i projektirana da omogući zrakoplovu koji je sletio skretanje brzinom većom od one koja se postiže na drugim izlaznim stazama za vožnju, u cilju maksimalnog skraćivanja zauzetosti uzletno-sletne staze,

16) uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na zemlji, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova,

17) zahvat u prostoru: svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo, privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru.

18) zaklanjanje postojećom preprekom (shielding principle): primjenjuje se u slučaju kada postojeća trajna građevina ili prirodan teren (»postojeća prepreka«) već probijaju neku od površina ograničenja prepreka. Zaklon je definiran u odnosu na površinu ograničenja prepreka koja je probijena postojećom preprekom:

a) prilazna ili odletna ravnina – zaklon čine horizontalna ravnina koja se projicira iz vrha postojeće prepreke u smjeru od uzletno-sletne staze i kosa ravnina sa negativnim nagibom od 10% koja se pruža od vrha postojeće prepreke prema uletno-sletnoj stazi, dok širina zaklona odgovara širini prepreke,

b) prijelazna ravnina – zaklon čini horizontalna ravnina koja se projicira iz vrha postojeće prepreke u smjeru od uzletno-sletne staze, dok širina zaklona odgovara širini prepreke,

19) zona bez prepreka (obstacle free zone, OFZ): zračni prostor iznad unutarnje prilazne površine, unutarnjih prijelaznih površina, površine prekinutog slijetanja i dijela osnovne staze koji je tim površinama omeđen, a koji ne smije biti probijen bilo kojom nepokretnom preprekom osim onih koje zadovoljavaju uvjete lomljivosti i nužne su za obavljanje sigurnih operacija zrakoplova,

20) zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu,

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. AD: aerodrom

2. ANSP (air navigation service provider): pružatelj usluga u zračnoj plovidbi

3. ARP (aerodrome reference point): referentna (odnosna) točka aerodroma

4. cd (candela): mjera jakosti svjetla

5. ICAO (International Civil Aviation Organisation): Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva

6. EASA (European Aviation Safety Agency): Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa

7. m (metre): metar, oznaka mjerne jedinice za duljinu

8. OCA/H (obstacle clearance altitude/height): Apsolutna/relativna visina nadvišenja prepreka

9. OFZ (obstacle free zone): zona bez prepreka

10. USS: uzletno-sletna staza.

Nadležno tijelo

Članak 3.

(1) Agencija u okviru svojih nadležnosti propisanih Zakonom o zračnom prometu obavlja sljedeće aktivnosti:

a) podnosi zahtjeve za izradu prostornih planova i daje mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju područja prostornog uređenja i gradnje,

b) utvrđuje posebne uvjete za provedbu zahvata u prostoru koji mogu predstavljati zrakoplovnu prepreku te izdaje potvrde glavnih projekata sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju područja prostornog uređenja i gradnje,

c) daje suglasnosti za postavljanje ili kretanje, privremenih ili trajnih, pokretnih ili nepokretnih uređaja, opreme ili vozila te uvjete kojima se ograničavaju dimenzije raslinja, a koji mogu predstavljati zrakoplovnu prepreku,

d) daje mišljenja o utjecaju na tehničke sustave i infrastrukturu koji se koriste za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, te

e) daje mišljenja na planiranje djelatnosti i korištenje zemljišta u blizini aerodroma, u slučajevima:

i. razvoja ili promjene u korištenju zemljišta,

ii. postavljanja prepreka koje mogu uzrokovati stvaranje turbulencije opasne za operacije zrakoplova,

iii. korištenja opasnih, zbunjujućih i zavaravajućih svjetala koja mogu ugroziti sigurnost zrakoplova,

iv. korištenja velikih i visoko reflektirajućih površina koje mogu prouzročiti zaslijepljenost,

v. korištenja izvora nevidljivog zračenja ili prisutnosti pokretnih ili nepokretnih objekata koji mogu ometati ili negativno utjecati na učinkovitost zrakoplovnih komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih sustava i

vi. planiranja područja koja mogu potaknuti aktivnosti divljih životinja koje mogu dovesti operacije zrakoplova u opasnost.

(2) Za potrebe ovoga Pravilnika, posebni uvjeti za provedbu zahvata u prostoru i potvrda glavnog projekta iz stavka 1. b) ovoga članka, koji se izdaju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju područja prostornog uređenja i gradnje, smatraju se prethodnom suglasnošću za izgradnju i postavljanje zrakoplovnih prepreka u smislu Zakona o zračnom prometu.

DIO DRUGI
PREPREKE KOJE SE MORAJU OZNAČAVATI I OSVJETLJAVATI

GLAVA I
OPĆENITO

Članak 4.

(1) Svaka zrakoplovna prepreka mora biti označena i/ili osvjetljena sukladno dijelu trećem do dijela šestog ovoga Pravilnika sa svrhom smanjivanja opasnosti za zrakoplove ukazivanjem na njihovo postojanje.

(2) Prepreke koje se moraju označavati i osvjetljavati su:

a) stupovi i dimnjaci

b) građevine visokogradnje

c) električni vodovi, žice, kablovi iznad tla

d) kranovi i pokretne dizalice i

e) vjetroagregati.

GLAVA II
UVJETI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA TE ZA OZNAČAVANJE I OSVJETLJAVANJE PREPREKA

Uvjeti za podnošenje zahtjeva Agenciji

Članak 5.

(1) Utvrđivanje posebnih uvjeta, izdavanje potvrda glavnih projekata, davanje suglasnosti ili mišljenja iz članka 3. ovoga Pravilnika, obvezno je za provedbu zahvata u prostoru ili postavljanje uređaja ili opreme, trajno ili privremeno, na području Republike Hrvatske, a čija je planirana visina 60 m iznad okolnog terena. Uz to, ovisno o planiranoj lokaciji, isto je obvezno i za provedbu zahvata u prostoru, planiranje rute vozila ili postavljanje uređaja ili opreme, trajno ili privremeno:

a) unutar tlocrtnih granica površina propisanih stupcem I Tablice 2-1. ovoga Pravilnika, a čija je planirana nadmorska visina iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma ili najniže točke helidroma,

b) unutar tlocrtnih granica površina propisanih stupcem II Tablice 2-1. ovoga Pravilnika, a čija je planirana nadmorska visina najviše točke 30 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma ili najniže točke helidroma,

c) na preostalom području Republike Hrvatske koje ne obuhvaća površine iz stavaka a. i b. ovoga članka, a čija je planirana nadmorska visina najviše točke 60 m iznad nadmorske visine nižeg praga aerodroma ili najniže točke helidroma koji se nalazi u radijusu 20 km (Tablica 2-1. ovoga Pravilnika, stupac III).

(2) Utvrđivanje posebnih uvjeta, izdavanje potvrda glavnih projekata, davanje suglasnosti ili mišljenja iz članka 3. ovoga Pravilnika, obvezno je i za: sve građevine, uređaje ili opremu u brdsko-planinskim područjima te sve nadzemne električne vodove, žice i kablove koji prelaze korita rijeke, doline ili autoceste, visine ≥ 30 m iznad tla ili vode.

(3) Utvrđivanje posebnih uvjeta iz članka 3. ovoga Pravilnika provodi se temeljem zahtjeva za izdavanje posebnih uvjeta te uz zahtjev priloženog Opisa i grafičkog prikaza zahvata u prostoru i/ili elaborata, izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 3. ovoga Pravilnika provodi se temeljem zahtjeva za potvrdu glavnog projekta te uz zahtjev priloženog glavnog projekta, a davanje suglasnosti ili mišljenja iz članka 3. ovoga Pravilnika provodi se temeljem zahtjeva za davanje suglasnosti ili mišljenja te uz zahtjev priložene dokumentacije.

(4) Opis i grafički prikaz zahvata u prostoru i/ili elaborat, glavni projekti i dokumentacija iz stavka 3. ovoga članka moraju sadržavati sljedeće:

a) katastarsku česticu i katastarsku općinu na kojoj se provodi zahvat u prostoru ili postavljaju uređaji ili oprema,

b) položaj građevine, uređaja ili opreme na katastarskoj čestici,

c) koordinate karakterističnih točaka građevine, uređaja ili opreme u WGS-84 ili HTRS96/TM koordinatnom sustavu uz opis referentnoga položajnog sustava,

d) apsolutnu visinu terena na kojem se provodi zahvat u prostoru ili postavlja uređaj ili oprema,

e) nadmorsku visinu najvišeg dijela građevine, uređaja ili opreme uz opis referentnog visinskog sustava,

f) karakteristične presjeke građevine, uređaja ili opreme s naznačenim visinama,

g) tlocrt građevine, uređaja ili opreme,

h) za privremene građevine, uređaje ili opremu vremenski okvir trajanja prepreke i

i) ostalu dokumentaciju, prema potrebi.

Tablica 2-1. Uvjeti za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje posebnih uvjeta, izdavanje potvrda glavnih projekata, davanje suglasnosti ili mišljenja iz članka 3. ovoga Pravilnika za provedbu zahvata u prostoru ili postavljanje uređaja ili opreme (vidi slike 2-1. i 2-2.)

* U slučaju da je građevina, uređaj ili oprema unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Vidi stavak 2. ovoga članka

Slika 2-1. Primjer granica površina iz tablice 2-1 za aerodrome kodnog broja 1 ili 2

Slika 2-2. Primjer granica površina iz tablice 2-1. za aerodrome kodnog broja 3 ili 4

Uvjeti za označavanje/osvjetljavanje

Članak 6.

(1) Svaka građevina, uređaj ili oprema visine ≥ 60 m iznad okolnog terena, mora biti označena i osvijetljena kako je navedeno u dijelu trećem do dijela šestog ovoga Pravilnika, a u skladu s posebnim uvjetima, potvrdama glavnih projekata, mišljenjima i suglasnostima iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevine, uređaji ili oprema ne moraju biti označeni kada su danju osvijetljeni svjetlima visokog intenziteta za označavanje prepreka.

(3) Građevine, uređaji ili oprema u brdsko-planinskim područjima i svi nadzemni električni vodovi, žice i kablovi koji prelaze korita rijeke, doline ili autoceste, visine ≥ 30 m iznad tla ili vode, a koji sukladno posebnim uvjetima, potvrdama glavnih projekata, mišljenjima i suglasnostima iz članka 3. ovoga Pravilnika mogu ugrožavati sigurnost civilnog zračnog prometa, moraju biti označeni/osvijetljeni sukladno dijelu trećem do dijela šestog ovoga Pravilnika.

(4) Nepokretna prepreka koja prodire kroz odletnu, prilaznu ili prijelaznu površinu ograničenja prepreka mora biti označena i, ukoliko se uzletno-sletna staza koristi noću, osvijetljena, osim:

a) prepreka ne mora biti označena niti osvijetljena kada je zaklonjena drugom nepokretnom preprekom;

b) prepreka ne mora biti označena kada je danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, a njena visina iznad okolnog terena ne prelazi visinu 60 m;

c) prepreka ne mora biti označena kada je danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka visokog intenziteta; i

d) prepreka ne mora biti osvijetljena kada se radi o svjetioniku i kada je sigurnosnom procjenom dokazano da je svjetlo svjetionika dostatno.

(5) Nepokretna prepreka koja prodire kroz stožastu ili unutarnju horizontalnu površinu ograničenja prepreka mora biti označena i, ukoliko se aerodrom koristi noću, osvijetljena.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, prepreka ne mora biti označena niti osvijetljena u sljedećim slučajevima:

a) ukoliko je zaklonjena postojećom preprekom;

b) ukoliko kružni let značajno ometa postojeće građevine ili teren, a uspostavljene su procedure koje osiguravaju sigurno nadvišenje istih; i

c) ukoliko sigurnosna procjena pokaže da ista ne utječe na sigurnost operacija.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, prepreka ne mora biti:

a) označena ukoliko je danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, a njena visina iznad okolnog terena ne prelazi visinu 60 m;

b) označena ukoliko je danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka visokog intenziteta; i

c) osvijetljena ukoliko je prepreka svjetionik i ukoliko se sigurnosnom procjenom pokaže da je svjetlo svjetionika dostatno.

Članak 7.

Nepokretni objekt koji prodire kroz površinu zaštite od prepreka (za sustave PAPI i APAPI) mora biti označen te, ukoliko se uzletno-sletna staza koristi noću, osvijetljen.

Članak 8.

(1) Gradnja građevina ili postavljanje uređaja ili opreme koja svojim položajem i visinom ne nadvisuje prilaznu površinu ograničenja prepreka, ali zbog svojih značajki može negativno utjecati na optimalni smještaj ili učinkovitost vizualnih ili nevizualnih navigacijskih sredstava, nije dozvoljena.

(2) Svaka građevina, uređaj ili oprema u tlocrtnim granicama stožaste površine, za koju Agencija na temelju procjene sigurnosti utvrdi da može ugroziti sigurnost zrakoplova na operativnoj površini ili u zraku, smatra se preprekom te će biti odbijen zahtjev za postavljanje iste.

(3) Nepokretni objekt koji se nalazi u blizini površina ograničenja prepreka mora biti označen i, ako se uzletno-sletna staza koristi noću, osvijetljen, ukoliko Agencija procijeni da je označavanje i osvjetljenje nužno za izbjegavanje tog objekta.

(4) Označavanje iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno kada je građevina, uređaj ili oprema danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A, a njena visina iznad okolnog terena ne prelazi visinu 60 m ili kada je danju osvijetljena svjetlima za označavanje prepreka visokog intenziteta.

Članak 9.

(1) Vozila i drugi pokretni objekti na operativnoj površini, osim zrakoplova, predstavljaju prepreku i moraju se označiti te, ukoliko se vozila i aerodrom koriste noću ili u uvjetima loše vidljivosti, osvijetliti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, oprema za prihvat i otpremu zrakoplova te vozila koja se koriste samo na stajanci ne moraju se označiti niti osvijetliti.

Članak 10.

Izdignuta svjetla na operativnoj površini moraju biti označena ukoliko nisu uočljiva danju.

Članak 11.

Sve prepreke na udaljenosti manjoj od propisane u tablici 2-2. ovoga Pravilnika od središnje crte staze za vožnju, staze za vožnju na stajanci ili staze za vožnju do parkirališnog mjesta, moraju biti:

a) označene i

b) osvijetljene ukoliko se staza za vožnju, staza za vožnju na stajanci ili staza za vožnju do parkirališnog mjesta koriste noću.

Tablica 2-2. Najmanja udaljenost od središnje crte staze za vožnju

 

Članak 12.

(1) Raslinje (drveće i grmlje) se visinom i širinom mora ograničiti ili ukloniti na način da ne utječe na sigurnost zračnog prometa.

(2) Raslinje, ovisno o lokaciji, ne smije prelaziti visinu i širinu kojom bi probijalo površine ograničenja prepreka definirane za najbliži aerodrom ili ometalo rad tehničkih sustava i infrastrukture koja se koristi za pružanje usluga u zračnom prometu.

(3) Raslinje koje zaklanja pogled toranjskom kontroloru zračnog prometa sa kontrolog tornja prema manevarskim površinama smatra se preprekom i mora se visinom i širinom ograničiti ili u potpunosti ukloniti.

DIO TREĆI
OZNAČAVANJE

GLAVA I
OZNAČAVANJE POKRETNIH OBJEKATA

Općenito

Članak 13.

Svi pokretni objekti koji moraju biti označeni označavaju se bojom ili zastavicama.

Označavanje bojom

Članak 14.

Za označavanje pokretnih objekata unutar ograde aerodroma bojom mora se koristiti jedna od uočljivih boja:

a) crvena ili žuto-zelena za vozila za izvanredne situacije, i

b) žuta za servisna vozila.

Označavanje zastavicama

Članak 15.

(1) Zastavice koje se koriste za obilježavanje pokretnih prepreka postavljaju se na vrhu ili oko najvišeg ruba pokretnog objekta. Zastavice ne smiju biti postavljene na način da povećaju opasnost koju već predstavlja prepreka.

(2) Najmanja stranica zastavica koje se koriste za označavanje pokretnih objekata iznosi 0,9 m.

(3) Zastavice koje se koriste za označavanje pokretnih objekata su kvadratnog uzorka, s time da je stranica svakog kvadrata uzorka najmanje 0,3 m. Boje uzorka moraju biti u međusobnom kontrastu te u kontrastu s okolinom. Moraju se koristiti narančasta i bijela, ili crvena i bijela boja, osim u slučajevima kada se te boje stapaju s okolinom.

GLAVA II
OZNAČAVANJE NEPOKRETNIH OBJEKATA

Općenito

Članak 16.

(1) Svi nepokretni objekti koji se moraju označiti, ukoliko je izvedivo označavaju se bojom, ukoliko nije izvedivo na njima ili iznad njih postavljaju se označivači ili zastavice.

(2) Građevine, nepokretni uređaji ili oprema koji su dovoljno uočljivi svojim oblikom, veličinom ili bojom ne moraju biti označeni.

Označavanje bojom

Članak 17.

(1) Označavanje se provodi sukladno Prilogu A ovoga Pravilnika.

(2) Nepokretni objekt označava se naizmjeničnim međusobno kontrastno obojenim trakama ukoliko:

a) se sastoji od neprekinutih površina, pri čemu je jedna njegova dimenzija (vodoravna ili okomita) veća od 1,5 m, a druga dimenzija (vodoravna ili okomita) manja od 4,5 m, ili

b) je rešetkastog tipa s okomitom ili vodoravnom dimenzijom većom od 1,5 m.

(3) Nepokretni objekt označava se jednom uočljivom bojom, ukoliko njegova projekcija u bilo kojoj vertikalnoj ravnini ima obje dimenzije manje od 1,5 m. Za bojenje se mora koristiti narančasta ili crvena boja, osim u slučaju kada se te boje stapaju s okolinom.

(4) Ukoliko se nepokretni objekt sastoji od neprekinutih površina, a projekcija na bilo koju okomitu ravninu mu je jednaka ili veća od 4,5 m u obje dimenzije, objekt mora biti obojen uzorkom šahovnice sa kutovima u tamnijoj boji (vidi prilog A, slika A-2-1. ovoga Pravilnika). Polja moraju biti kvadratnog oblika, sa stranicama dimenzija 1,5 m do 3 m.

(5) Nepokretni objekt koji se nalazi unutar ograde aerodroma, a koji se mora označiti, označava se u punoj visini trakama koje moraju biti okomite na najdužu dimenziju i imati širinu oko 1/7 najduže dimenzije, ili 30 m, već prema tome što je manje (vidi prilog A, slika A-2-1. ovoga Pravilnika). U tablici A-2-2. ovoga Pravilnika prikazan je način računanja širina traka na način da ih u konačnici bude neparan broj, a čime se osigurava da rubne trake budu tamnije boje.

(6) Boje traka/kvadratnih polja moraju biti u međusobnom kontrastu i u kontrastu s podlogom. U kombinaciji se moraju koristiti narančasta i bijela ili crvena i bijela boja, osim kada se takve boje stapaju s okolinom. Trake na krajnjim rubovima moraju biti tamnije boje.

Označavanje zastavicama

Članak 18.

(1) Zastavice koje se koriste za obilježavanje nepokretnih objekata postavljaju se u blizini vrha, na vrhu ili oko najvišeg ruba građevine, uređaja ili opreme.

(2) U slučaju da se koriste za označavanje širokih nepokretnih objekata ili skupine usko raspoređenih nepokretnih objekata, zastavice se postavljaju na razmacima do 15 m. Zastavice ne smiju povećavati opasnost koju predstavlja objekt koji označavaju.

(3) Najmanja stranica zastavica koje se koriste za označavanje nepokretnih objekata iznosi 0,6 m.

(4) Zastavice koje se koriste za označavanje nepokretnih objekata, moraju biti jednobojne u narančastoj boji ili u kombinaciji dvaju trokuta: narančastog i bijelog, ili crvenog i bijelog. Ondje gdje se te boje stapaju s okolinom, moraju se upotrijebiti druge uočljive boje.

DIO ČETVRTI
OSVJETLJAVANJE

GLAVA I
OPĆENITO

Članak 19.

(1) Nepokretni ili pokretni objekti koji se moraju osvijetliti, kako je navedeno u dijelu drugom ovoga Pravilnika, osvjetljavaju se svjetlima za označavanje prepreka niskog, srednjeg ili visokog intenziteta, ili njihovom kombinacijom.

(2) Svjetla niskog intenziteta tipa A, B, C, D i E, zatim srednjeg intenziteta tipa A, B i C, te visokog intenziteta tipa A i B za označavanje prepreka, moraju biti u skladu s vrijednostima istaknutim u tablici 4-2. ovoga Pravilnika i dodatkom 1 Pravilnika o aerodromima.

(3) Broj i raspored svjetala za označavanje prepreka niskog, srednjeg i visokog intenziteta, na svakoj razini koju je potrebno označiti, mora biti takav da upozorava na nepokretni ili pokretni objekt iz svih smjerova. Ukoliko je svjetlo za označavanje prepreke u bilo kojem smjeru zaklonjeno drugim dijelom istog objekta ili nekim drugim objektom, postavljaju se dodatna svjetla na način da se sačuva opća kontura objekta koji se osvjetljava. Ukoliko zaklonjeno svjetlo ne doprinosi konturi objekta koji se mora osvijetliti, može se izostaviti.

GLAVA II
OSVJETLJAVANJE POKRETNIH OBJEKATA

Članak 20.

(1) Svjetla za označavanje prepreka niskog intenziteta tipa C postavljaju se na vozilima i drugim pokretnim objektima, osim na zrakoplovima.

(2) Svjetla za označavanje prepreka niskog intenziteta tipa C na vozilima za izvanredne situacije i vozilima zaštite moraju biti bljeskajuće plava, a na ostalim vozilima bljeskajuće žuta.

(3) Svjetla za označavanje prepreka niskog intenziteta, tipa D, postavljaju se na vozilima za vođenje zrakoplova po zemlji (»follow me«) i odašilju svjetlost s prekidom (bljeskajuću) žute boje.

(4) Svjetla za označavanje prepreka niskog intenziteta na objektima ograničene mobilnosti (npr. avio-mostovi) moraju biti crvena i zadovoljavati uvjete za svjetla niskog intenziteta tipa A propisane u Tablici 4-2. ovoga Pravilnika. Intenzitet svjetla mora biti dostatan da se osigura uočljivost, uzimajući u obzir intenzitet susjednih svjetala i opću razinu osvijetljenosti.

GLAVA III
OSVJETLJAVANJE NEPOKRETNIH OBJEKATA

Članak 21.

(1) Jedno ili više svjetala za označavanje prepreka niskog, srednjeg ili visokog intenziteta, postavljaju se što je bliže moguće vrhu nepokretnog objekta. Svjetla postavljena na, ili najbliže vrhu nepokretnog objekta, moraju biti postavljena na način da istaknu točke ili rubove tog objekta koji su najviši u odnosu na površine ograničenja prepreka.

(2) Lokacija svjetala na preprekama te korištenja kombinacije svjetala za označavanje prepreka niskog, srednjeg i/ili visokog intenziteta, prikazano je u Prilogu B ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju dimnjaka ili drugih građevina sa sličnom funkcijom, svjetla postavljena na ili najbliže vrhu građevine, moraju biti onoliko ispod njihovog vrha koliko je potrebno da se prljanje dimom svede na najmanju moguću mjeru (slika 4-1.).

(4) Kada se radi o tornju ili antenskoj konstrukciji označenoj svjetlima za označavanje prepreka visokog intenziteta po danu, koji uključuju dodatke (kao što su stup ili antena) više od 12 m, pri čemu se svjetla za označavanje prepreke visokog intenziteta ne mogu postaviti na vrh toga dodatka, svjetlo se postavlja na najvišoj točki na kojoj je to izvedivo, a na vrhu se, ako je to izvedivo, postavlja se svjetlo za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A.

Slika 4-1. Osvjetljavanje zgrada i dimnjaka

(5) Ukoliko se radi o širokom nepokretnom objektu ili skupini nepokretnih objekata na vrlo malim razmacima, koji mora biti označen, a koji probija unutarnju horizontalnu površinu ograničenja prepreka ili ne probija niti jednu površinu ograničenja prepreka, svjetla za označavanje prepreka na, ili najbliže vrhu objekta, postavljaju se na način da se naznače najviše točke ili rubovi tog objekta u odnosu na površinu ograničenja prepreka ili iznad tla, kao i opća kontura i širina tih objekata.

(6) Ukoliko se radi o širokom nepokretnom objektu ili skupini nepokretnih objekata na vrlo malim razmacima, koji mora biti označen, a koji probija bilo koju kosu površinu ograničenja prepreka, svjetla za označavanje prepreka na, ili najbliže vrhu objekta, postavljaju se na način da se naznače najviše točke ili rubovi tog objekta u odnosu na površinu ograničenja prepreka, na način da se osigura prepoznatljivost opće konture i širine tog objekta. Ukoliko su dva ili više rubova iste visine, označava se rub koji je najbliži površini za slijetanje.

(7) Ukoliko površina ograničenja prepreka ima nagib, a najviša točka koja probija tu površinu nije najviša točka nepokretnog objekta, na najvišoj točki objekta postavlja se dodatni jedinični izvor svjetla za označavanje prepreka.

(8) Ukoliko se za naznačavanje konture i širine nepokretnog objekta koriste svjetla:

– niskog intenziteta, ona se raspoređuju u najvećim uzdužnim razmacima od 45 m

– srednjeg intenziteta, ona se raspoređuju u najvećim uzdužnim razmacima od 900 m.

(9) Kutovi postavljanja svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa A moraju biti u skladu s tablicom 4-1. ovoga Pravilnika.

(10) Svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa A te srednjeg intenziteta tipa A ili B, postavljena na istom nepokretnom objektu moraju odašiljati svjetlost s prekidima (bljeskajući) istovremeno.

Osvjetljavanje nepokretnih objekata visine do 60 metara iznad tla

Članak 22.

(1) Svjetla za označavanje prepreka niskog intenziteta tipa A ili B koriste se za označavanje svih nepokretnih objekata (uključujući i skupine objekata) visina iznad razine okolnog tla niža od 60 m.

(2) Ako bi uporaba svjetala za označavanje prepreka niskog intenziteta tipa A ili B bila nedostatna, ili je potrebno ranije upozorenje na prepreku, moraju se upotrijebiti svjetla za označavanje prepreka srednjeg ili visokog intenziteta.

Osvjetljavanje nepokretnih objekata
visine od 60 do 150 metara iznad tla

Članak 23.

(1) Jedinični izvori svjetla srednjeg intenziteta tipa A, B ili C koriste se za nepokretne objekte visine od 60 m do 150 m iznad tla. Jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa A i C koriste se samostalno, dok se oni namijenjeni za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B, koriste samostalno ili u kombinaciji sa svjetlima za označavanje prepreka niskog intenziteta, tipa B.

(2) Ukoliko je nepokretni objekt označen jediničnim izvorima svjetla srednjeg intenziteta tipa A, a vrh tog objekta se nalazi na visini većoj od 105 m iznad razine okolnog tla ili najviših točaka susjednih zgrada (objekt je okružen zgradama), moraju se postaviti dodatni jedinični izvori svjetla na međurazinama. Dodatni jedinični izvori svjetla moraju biti raspoređeni na približno jednakim razmacima između jediničnih izvora svjetla postavljenih na ili najbliže najvišoj točki nepokretnog objekta, i razine tla ili razine vrhova obližnjih zgrada, na razmacima koji ne prelaze 105 m.

(3) Ukoliko je nepokretni objekt obilježen jediničnim izvorima svjetla za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa B, a vrh tog objekta se nalazi na visini većoj od 60 m iznad razine okolnog tla, ili najviših točaka susjednih zgrada (objekt je okružen zgradama) moraju se postaviti dodatni jedinični izvori svjetla na međurazinama. Kao dodatna svjetla na međurazinama koriste se naizmjenično jedinični izvori svjetla niskog intenziteta tipa B i srednjeg intenziteta tipa B. Dodatni jedinični izvori svjetla moraju biti raspoređeni na približno jednakim razmacima između jediničnih izvora svjetla postavljenih na ili najbliže najvišoj točki nepokretnog objekta, i razine tla ili razine najviših točaka susjednih zgrada, na razmacima koji ne prelaze 52 m.

(4) Ukoliko je nepokretni objekt obilježen jediničnim izvorima svjetla za označavanje prepreka srednjeg intenziteta tipa C, a vrh tog objekta nalazi se na visini većoj od 60 m iznad razine okolnog tla, ili najviših točaka susjednih zgrada (objekt je okružen zgradama), moraju se postaviti dodatni jedinični izvori svjetla na međurazinama. Dodatni jedinični izvori svjetla moraju biti raspoređeni na približno jednakim razmacima između jediničnih izvora svjetla postavljenih na ili najbliže najvišoj točki nepokretnog objekta, i razine tla ili razine najviših točaka susjednih zgrada, na razmacima koji ne prelaze 52 m.

Osvjetljavanje nepokretnih objekata
visine jednake ili veće od 150 metara iznad tla

Članak 24.

(1) Jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta, tipa A, koriste se:

a) kada je potrebno označiti nepokretne objekte čija je visina iznad razine okolnog tla viša od 150 m, te

b) ukoliko se procjenom sigurnosti pokaže da su takva svjetla nužna za uočavanje tog objekta po danu.

(2) Ukoliko se koriste jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa A, moraju se postaviti u približno jednakim razmacima koji ne prelaze 105 m između razine tla i jediničnih izvora svjetla postavljenih na, ili najbliže najvišoj točki nepokretnog objekta. Ukoliko je nepokretni objekt koji se mora označiti okružen zgradama, kao ekvivalent razini tla može se koristiti visina vrha zgrada kojima je taj objekt okružen.

(3) Ukoliko, prema mišljenju Agencije, uporaba jediničnih izvora svjetla visokog intenziteta tipa A za označavanje prepreka može noću zaslijepiti pilota u blizini aerodroma (unutar radijusa od približno 10.000 m) ili može uzrokovati veće ekološke probleme, moraju se koristiti jedinični izvori svjetla:

a) srednjeg intenziteta tipa C, samostalno, ili

b) srednjeg intenziteta tipa B, samostalno ili u kombinaciji s onim niskog intenziteta tipa B.

Tablica 4-1.     Kutovi postavljanja svjetla visokog intenziteta namijenjenih označavanju prepreka

 

*IRT-iznad razine tla

Tablica 4-2. Značajke svjetala za označavanje prepreka

 

Napomena: a) vidi članak 20. stavak 2.

Tablica 4-3. Distribucija svjetla za jedinične izvore svjetla prepreka niskog intenziteta

 

Napomena: Ova tabela ne sadrži preporučeno horizontalno širenje snopa. Prema članku 19. stavku 3. ovoga Pravilnika potrebno je osigurati pokrivenost od 360° oko prepreke. Stoga će broj jediničnih izvora svjetla koja su potrebna kako bi se udovoljilo ovom zahtjevu ovisiti o horizontalnim širenjima snopa svakog pojedinog jediničnog izvora svjetla kao i od oblika prepreke. To znači da će kod užih svjetlosnih snopova biti potreban veći broj jediničnih izvora svjetla.

(a) 3600 horizontalno. Stvarni intenzitet, kako je utvrđeno u skladu s 4. dijelom ICAO dokumenta 9157: Aerodrome Design Manual,.

(b) Između 2° i 10° vertikalno. Vertikalni kut je definiran horizontalnom ravni.

(c) Između 2° i 20° vertikalno. Vertikalni kut je definiran horizontalnom ravni.

(d) Najviši intenzitet treba biti na oko 2,5° vertikalno.

(e) Najviši intenzitet treba biti na oko 17° vertikalno.

(f) Širenje snopa svjetla s obzirom na definirani intenzitet mjeri se unutar kuta kojem je jedna kateta horizontalna ravan.

Tablica 4-4.     Distribucija svjetla za jedinične izvore svjetla prepreka srednjeg i visokog intenziteta u skladu s referentnim vrijednostima istaknutim u Tablici 4-2. ovoga Pravilnika

 

Napomena: Ova tabela ne sadrži preporučeno horizontalno širenje snopa. Prema članku 19. stavku 3. potrebno je osigurati pokrivenost od 360°oko prepreke. Stoga će broj jediničnih izvora svjetla koja su potrebna kako bi se udovoljilo ovom zahtjevu ovisiti o horizontalnim širenjima snopa svakog pojedinog jediničnog izvora svjetla kao i od oblika prepreke. To znači da će kod užih svjetlosnih snopova biti potreban veći broj jediničnih izvora svjetla.

(a) 360° horizontalno. Intenzitet svjetla je izražen u mjernoj jedinici Candel. Za jedinične izvore svjetla koji svjetlost odašilju u kratkim vremenskim intervalima (bljeskaju), intenzitet svjetla je definiran u ICAO dokumentu 9157: Aerodrome Design Manual, 4. Dijelu: Visual Aids.

(b) Vertikalni kut je definiran u odnosu na horizontalnu ravninu.

(c) Širenje snopa svjetla definirano je kao kut između horizontalne ravnine i smjera za koji intenzitet prelazi intenzitet propisan u stupcu »intenzitet«.

U posebnim okolnostima, a na temelju procjene sigurnosti, dopušteno je veće širenje snopa svjetlosti.

DIO PETI
VJETROAGREGATI

Općenito

Članak 25.

Vjetroagregat se označava i/ili osvjetljava ako se utvrdi da predstavlja prepreku, vidi tablicu A-5-1. ovoga Pravilnika.

Označavanje vjetroagregata

Članak 26.

Lopatice rotora, kućište (gondola) i gornje dvije trećine nosećeg stupa vjetroagregata moraju biti obojeni bijelom bojom, osim ukoliko se procjenom sigurnosti utvrdi drukčije.

Osvjetljavanje vjetroagregata

Članak 27.

(1) U slučaju da se vjetroagregat ili nekoliko vjetroagregata postavljenih linijski moraju osvijetliti, osvjetljavanje će se provesti na način opisan u stavku 2.e) ovoga članka ili na temelju za tu svrhu izrađene sigurnosne procjene.

(2) Vjetroelektrana (skupina dva ili više vjetroagregata) se smatra širokim nepokretnim objektom. U slučaju da se vjetroelektrana mora osvijetliti, jedinični izvori svjetla postavljaju sa na način da:

a) se njima naznači perimetar polja vjetroagregata,

b) se poštuje najveći dopušteni razmak, u skladu s člankom 21. stavkom 8. ovoga Pravilnika, između jediničnih izvora svjetla na perimetru, osim ako se sigurnosnom procjenom ukaže na mogućnost primjene većega razmaka,

c) je odašiljanje snopova svjetla s prekidima (bljeskanje) jediničnih izvora svjetala istovremeno,

d) ukoliko su u vjetroelektrani pojedini vjetroagregati znatno viši od ostalih, takvi vjetroagregati moraju biti obilježeni bez obzira na njihov položaj, te

(e) uzimajući u obzir propisano pod točkama a), b) i d) ovoga članka, poštuju se sljedeći kriteriji:

– za vjetroagregate ukupne visine (uključujući lopaticu u vertikalnom položaju) manje od 150 m, postavlja se po jedan jedinični izvor svjetla srednjeg intenziteta sa svake strane kućišta na način da je svjetlo vidljivo iz svi pravaca prilaženja,

– za vjetroagregate ukupne visine (uključujući lopaticu u vertikalnom položaju) od 150 m do 315 m, osim jediničnih izvora svjetla srednjeg intenziteta na kućištu, postavljaju se rezervni izvori svjetla u slučaju kvara prvog, na način da se međusobno ne ometa njihov rad, te

– dodatno, za vjetroagregate ukupne visine (uključujući lopaticu u vertikalnom položaju) od 100 m do 315 m, na stupu, na polovici visine do kućišta, postavljaju se najmanje tri jedinična izvora svjetla niskog intenziteta tipa E (ili tipa A ili B ukoliko procjena sigurnosti pokaže da je tip E neprikladan), na način propisan u članku 19. stavku 3. ovoga Pravilnika, a koji odašilju snopove svjetla usklađeno s onim na kućištu i

– za vjetroagregate ukupne visine veće od 315 m osvjetljavanje se provodi sukladno posebno izrađenoj procjeni sigurnosti.

(3) Jedinični izvori svjetla namijenjeni za označavanje prepreka postavljaju se na kućište na način da omogućavaju neometano uočavanje iz zrakoplova koji prilazi iz bilo kojeg smjera.

DIO ŠESTI
ELEKTRIČNI VODOVI, KABLOVI I ŽICE

Označavanje

Članak 28.

(1) Na žicama i kablovima koji moraju biti označeni moraju biti postavljeni označivači, a stupovi moraju biti označeni bojom, sukladno Tablicama A-1-1. i A-3-1. ovoga Pravilnika.

(2) Stupovi ne moraju biti označeni bojom ukoliko su danju osvjetljeni jediničnim izvorom svjetla visokog intenziteta.

(3) Označivači moraju biti:

a) postavljeni na uočljivim mjestima tako da se zadrži opća kontura električnih vodova, kabela ili žice, te

b) prepoznatljivi za vedrog vremena s udaljenosti od minimalno 1000 m kada se električni vod, kabel ili žica gleda iz zraka i
300 m kada se gleda sa zemlje, u svim pravcima iz kojih bi zrakoplov mogao prilaziti.

(4) Oblik označivača mora biti:

a) karakterističan u onoj mjeri u kojoj je to nužno, kako se oni ne bi zamijenili za označivače koji pružaju druge informacije, te

b) takav da ne povećava opasnost koju predstavlja električni vod, kabel ili žica koja se označava.

(5) Označivači na električnim vodovima nad tlom, žicama i kablovima, moraju biti okruglog oblika i minimalnog promjera 60 cm.

(6) Označivači se postavljaju na najvećoj udaljenosti 30 m od stupa, te najmanje na svakih 30 m međusobne udaljenosti.

(7) Kada postoji više žica i kablova, označivač se mora postaviti na razini najviše žice, u točki koja mora biti označena.

(8) Označivač mora biti jednobojan (crveni, bijeli ili narančasti). Mogu se koristiti označivači samo jedne boje ili kombinirati označivači različitih boja (crveni i bijeli ili narančasti i bijeli) u kojem se slučaju postavljaju naizmjenično. Odabrana boja mora biti u kontrastu s okolinom.

(9) Ukoliko se utvrdi da je postavljanje označivača na žice i kablove neizvedivo, stupovi se osvjetljavaju jediničnim izvorima svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa B.

Osvjetljavanje

Članak 29.

(1) Jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa B koriste se za označavanje nosača električnih vodova iznad tla, žica i kablova ukoliko:

a) sigurnosna procjena pokaže da su takva svjetla nužna za njihovo uočavanje, ili

b) se utvrdi da je postavljanje označivača na žice i kablove neizvedivo.

(2) Ukoliko se koriste jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa B, oni se postavljaju na tri razine:

(a) na vrhu stupa,

(b) na najnižoj razini progiba žice ili kabela zračnog voda, i

(c) na sredini između dviju navedenih razina.

(3) Jedinični izvori svjetla namijenjeni za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa B, moraju odašiljati svjetlost s prekidima (bljeskajući) u pravilnim vremenskim razmacima:

a) najprije srednji jedinični izvor svjetla,

b) zatim jedinični izvor svjetla na/pri vrhu,

c) zatim jedinični izvor svjetla postavljen na dnu.

(4) Vremenski razmaci između bljeskova jediničnih izvora svjetla moraju odgovarati omjerima iz tablice 6-1.

Tablica 6-1.     Vremenski razmaci između bljeskova jediničnih izvora svjetala visokog intenziteta tipa B

 

(5) Kutovi postavljanja jediničnih izvora svjetala visokog intenziteta, tipa B, moraju biti u skladu s tablicom 4-1. ovoga Pravilnika.

(6) Ukoliko, prema mišljenju Agencije, uporaba jediničnih izvora svjetla za označavanje prepreka visokog intenziteta tipa B može:

a) noću zaslijepiti pilota u blizini aerodroma (unutar radijusa od približno 10 000 m), ili

b) može uzrokovati veće ekološke probleme,

mora se uspostaviti dvostruki sustav rasvjete. Taj sustav čine jedinični izvori svjetla za označavanje prepreka:

– visokog intenziteta tipa B za uporabu danju i u sumrak, i

– srednjeg intenziteta tipa B za uporabu noću (instaliraju se na istoj razini kao i jedinični izvori svjetla visokog intenziteta tipa B).

DIO SEDMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prilozi

Članak 30.

Prilozi tiskani uz ovaj Pravilnik čine njegov sastavni dio:

a) Prilog A: Tipovi zrakoplovnih prepreka i minimalni uvjeti za postavljanje i izgradnju

b) Prilog B: Lokacija jediničnih izvora svjetla na preprekama.

Stupanje na snagu

Članak 31.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Zahtjevi za izdavanje posebnih uvjeta i potvrde glavnih projekata predani u skladu s posebnim propisima, a koji su trebali biti utvrđeni sukladno Pravilniku o aerodromima (»Narodne novine«, broj 58/14) koji nisu riješeni do stupanja na snagu ovoga Pravilnika, riješit će se u skladu s ovim Pravilnikom.

Klasa: 011-04/18-01/4

Urbroj: 530-07-1-1-19-10

Zagreb, 7. listopada 2019.

Ministar
mora, prometa i infrastrukture
Oleg Butković, v. r.

PRILOG A

Tipovi zrakoplovnih prepreka i minimalni uvjeti za postavljanje i izgradnju:

1. Stupovi i dimnjaci

2. Građevine visokogradnje

3. Električni vodovi, kablovi i žice

4. Kranovi i pokretne dizalice

5. Vjetroagregati

Tablica A-1-1. Stupovi i dimnjaci

 

* U slučaju da je stup ili dimnjak unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Stupovi i dimnjaci u brdsko-planinskim područjima te stupovi čiji nadzemni električni vodovi, žice i kablovi koji prelaze korita rijeke, doline ili autoceste, visine ≥ 30 m iznad tla ili vode.

Tablica A-1-2: Širina trake za označavanje prepreka

Slika A-1-2. Osvjetljavanje stupova i dimnjaka

Tablica A-2-1. Građevine visokogradnje

 

* U slučaju da je građevina visokogradnje unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Građevine visokogradnje visine ≥ 30 m iznad okolnog terena u brdsko-planinskim područjima.

 

Tablica A-3-1. Električni vodovi, žice, kablovi

 

 

* U slučaju da je električni vod, kabel ili žica unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Električni vodovi, žice, kablovi u brdsko-planinskim područjima te svi nadzemni električni vodovi, žice i kablovi koji prelaze korita rijeke, doline ili autoceste, visine ≥ 30 m iznad tla ili vode.

Slika A-3-1. Označavanje kablova i žica kuglama

Tablica A-4-1. Kranovi i pokretne dizalice

 

 

* U slučaju da je kran ili pokretna dizalica unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Kranovi i pokretne dizalice u brdsko-planinskim visine ≥ 30 m iznad okolnog terena.

Slika A-4-1. Primjeri označavanja i osvjetljavanja dizalica i kranova

Tablica A-5-1. Vjetroagregati

 

 

* U slučaju da je vjetroagregat unutar radijusa 20 km oko aerodroma/helidroma.

** Vjetroagregati u brdsko-planinskim visine ≥ 30 m iznad okolnog terena.

 

PRILOG B.

LOKACIJA SVJETALA NA PREPREKAMA

Slika B-1. Sustav bijelih treptajućih svjetala srednjeg intenziteta, tipa A, na preprekama

Slika B-2. Sustav crvenih treptajućih svjetala srednjeg intenziteta, tipa B, na preprekama

Slika B-3. Sustav jediničnih izvora svjetla koji odašilju svjetlost bez prekida, srednjeg intenziteta, crvene boje, tipa C, na preprekama

Slika B-4. Dualni sustav rasvjete prepreka srednjeg intenziteta, tipa A/tipa B

Slika B-5. Dualni sustav svjetala srednjeg intenziteta, tipa A/tipa C, na preprekama

Slika B-6. Sustav bijelih treptajućih svjetala visokog intenziteta, tipa A, na prepreci

Slika B-7. Dualni sustav rasvjete prepreka visokog/srednjeg intenziteta, tipa A/tipa B

Slika B-8. Dualni sustav rasvjete prepreka visokog/srednjeg intenziteta, tipa A/tipa C

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_10_100_2007.html