Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije

(1)

Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) stupila je na snagu 16. kolovoza 2012. Zahtjevi sadržani u njoj, primjerice središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama, zahtjevi za iznos nadoknade i zahtjevi o smanjenju operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, obveze izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama, zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i zahtjevi za trgovinske repozitorije doprinose smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenicama i smanjenjem kreditnog rizika druge ugovorne strane i operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama.

(2)

Pojednostavnjenje određenih područja obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 648/2012 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu su s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa, u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito je usmjeren na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja. Međutim, tim pojednostavnjenjem i razmjernijim pristupom ne bi trebalo dovoditi u pitanje sveobuhvatne ciljeve promicanja financijske stabilnosti i smanjenja sistemskih rizika, u skladu s izjavom čelnika država skupine G20 sa sastanka na vrhu održanog u Pittsburghu 26. rujna 2009.

(3)

Učinkoviti i otporni sustavi nakon trgovanja te tržišta kolaterala ključni su elementi unije tržišta kapitala koja dobro funkcionira te se njima podupiru napori u pogledu pružanja potpore ulaganjima, rastu i radnim mjestima u skladu s političkim prioritetima Komisije.

(4)

Komisija je u 2015. i 2016. provela dva javna savjetovanja o primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. Komisija je informacije o primjeni te uredbe primila i od europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Na temelju tih javnih savjetovanja moglo se pretpostaviti da dionici podržavaju ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012 te da nisu nužne njezine velike izmjene. Komisija je 23. studenoga 2016. donijela opće izvješće u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Iako nisu sve odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 bile u cijelosti primjenjive pa stoga nije bila moguća sveobuhvatna evaluacija te uredbe, u tom izvješću utvrđena su područja u kojima je potrebno ciljano djelovati kako bi se osiguralo razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva Uredbe (EU) br. 648/2012.

(5)

Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi obuhvatiti sve financijske druge ugovorne strane koje bi mogle predstavljati važan sistemski rizik za financijski sustav. Stoga bi trebalo izmijeniti definiciju financijske druge ugovorne strane.

(6)

Planovi kupnje dionica za zaposlenike su programi koje obično uspostavlja poduzeće, a putem kojih osobe mogu, izravno ili neizravno, upisati, kupiti, primiti ili imati u vlasništvu dionice tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe, pod uvjetom da tim planom ostvaruju korist barem zaposlenici ili bivši zaposlenici tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe ili članovi ili bivši članovi odbora tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe. U Komunikaciji Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala u sredini provedbenog razdoblja utvrđuju se mjere u vezi s planovima kupnje dionica za zaposlenike kao mogućnost za jačanje unije tržišta kapitala s ciljem poticanja ulaganja malih ulagača. Stoga se, i u skladu s načelom proporcionalnosti, subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) ili alternativni investicijski fond (AIF) koji su osnovani isključivo za potrebe izvršenja jednog plana kupnje dionica za zaposlenike ili više njih ne bi trebali smatrati financijskom drugom ugovornom stranom.

(7)

Određene financijske druge ugovorne strane imaju obujam poslovanja na tržištima OTC izvedenica koji je premalen da bi predstavljao bitan sistemski rizik za financijski sustav i da bi središnje poravnanje bilo ekonomski isplativo. Te druge ugovorne strane, koje se često naziva malim financijskim drugim ugovornim stranama, trebalo bi izuzeti od obveze poravnanja, ali bi one i dalje trebale podlijegati zahtjevu za razmjenu kolaterala radi ublažavanja eventualnog sistemskog rizika. Međutim, ako pozicija koju zauzme financijska druga ugovorna strana premaši prag poravnanja, izračunan na razini grupe, za najmanje jednu vrstu OTC izvedenica, obveza poravnanja trebala bi se primjenjivati na sve vrste OTC izvedenica s obzirom na međusobnu povezanost financijskih drugih ugovornih strana i mogući sistemski rizik za financijski sustav ako se ti ugovori o OTC izvedenicama ne bi poravnali posredstvom središnje druge ugovorne strane. Financijska druga ugovorna strana trebala bi u bilo kojem trenutku moći dokazati da njezine pozicije više ne premašuju prag poravnanja u pogledu bilo koje vrste OTC izvedenica te bi se u tom slučaju obveza poravnanja trebala prestati primjenjivati.

(8)

Nefinancijske druge ugovorne strane nisu toliko međusobno povezane kao financijske druge ugovorne strane. Isto tako, one često uglavnom posluju samo jednom vrstom OTC izvedenica. Njihovo poslovanje stoga predstavlja manji sistemski rizik za financijski sustav nego poslovanje financijskih drugih ugovornih strana. Stoga bi trebalo suziti opseg obveze poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane koje se odluče izračunati svoju poziciju svakih 12 mjeseci u odnosu na pragove poravnanja. Te nefinancijske druge ugovorne strane trebale bi podlijegati obvezi poravnanja samo u odnosu na vrste OTC izvedenica koje premašuju prag poravnanja. Nefinancijske druge ugovorne strane ipak bi trebale i dalje podlijegati zahtjevu za razmjenu kolaterala ako se premaši bilo koji prag poravnanja. Nefinancijske druge ugovorne strane koje se odluče ne izračunati svoju poziciju u odnosu na pragove poravnanja trebale bi podlijegati obvezi poravnanja u pogledu svih vrsta OTC izvedenica. Nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi u bilo kojem trenutku moći dokazati da njezine pozicije više ne premašuju prag poravnanja u pogledu neke vrste OTC izvedenica te bi se u tom slučaju obveza poravnanja za tu vrstu OTC izvedenica trebala prestati primjenjivati.

(9)

Kako bi se u obzir uzeo svaki razvoj financijskih tržišta, ESMA bi pragove poravnanja trebala periodično preispitivati te ih, ako je potrebno, ažurirati. Tom periodičnom preispitivanju trebalo bi priložiti izvješće.

(10)

Zahtjev za poravnanje određenih ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prije nego što obveza poravnanja počne proizvoditi učinke stvara pravnu nesigurnost i operativne komplikacije, a donosi samo ograničene koristi. Posebno, tim se zahtjevom drugim ugovornim stranama koje sklapaju te ugovore stvaraju dodatni troškovi i opterećenja, a mogao bi utjecati i na neometano funkcioniranje tržišta bez znatnog poboljšanja ujednačene i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 ili uspostave jednakih uvjeta za sudionike na tržištu. Taj bi zahtjev stoga trebalo ukloniti.

(11)

Druge ugovorne strane s ograničenim obujmom poslovanja na tržištu OTC izvedenica suočavaju se s otežanim pristupom središnjem poravnanju, bilo kao klijent člana sustava poravnanja ili neizravnim dogovorima o poravnanju. Stoga bi od članova sustava poravnanja i klijenata članova sustava poravnanja koji usluge poravnanja pružaju izravno drugim ugovornim stranama ili neizravno tako što svojim klijentima omogućuju da te usluge pružaju drugim ugovornim stranama trebalo zahtijevati da te usluge pružaju po poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima. Iako taj zahtjev ne bi trebao dovesti do regulacije cijene ili obveze sklapanja ugovora, članovima sustava poravnanja i klijentima trebalo bi biti dopušteno kontrolirati rizike povezane s ponuđenim uslugama poravnanja, kao što su rizici drugih ugovornih strana.

(12)

Moguće je da u informacijama o financijskim instrumentima obuhvaćenima odobrenjima središnjih drugih ugovornih strana nisu detaljno utvrđene sve vrste OTC izvedenica za čije poravnanje središnja druga ugovorna strana ima odobrenje. Kako bi se osiguralo da ESMA može izvršavati svoje zadaće i obveze u odnosu na obvezu poravnanja, nadležna tijela trebala bi bez odgode ESMA-u obavijestiti o svakoj informaciji koju dobiju od središnje druge ugovorne strane u vezi s namjerom druge ugovorne strane da započne poravnanje određene vrste OTC izvedenica obuhvaćene njezinim postojećim odobrenjem.

(13)

U određenim bi izvanrednim situacijama trebalo biti moguće privremeno suspendirati obvezu poravnanja. Takva bi suspenzija trebala biti moguća ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određene vrste OTC izvedenica podliježu obvezi poravnanja. To bi mogao biti slučaj kada neke vrste OTC izvedenica postanu neprikladne za obvezno središnje poravnanje ili ako je jedan od tih kriterija materijalno promijenjen u odnosu na određene vrste OTC izvedenica. Suspenzija obveze poravnanja trebala bi biti moguća i kada središnja druga ugovorna strana prestane nuditi uslugu poravnanja za određene vrste OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane, a druga središnja druga ugovorna strana ne može je dovoljno brzo zamijeniti i preuzeti te usluge poravnanja. Suspenzija obveze poravnanja trebala bi također biti moguća i ako se ona smatra potrebnom radi izbjegavanja ozbiljne prijetnje financijskoj stabilnosti u Uniji. Kako bi se osigurala financijska sigurnost i izbjeglo narušavanje tržišta, ESMA bi, imajući u vidu ciljeve skupine G20, trebala osigurati da se, kada je ukidanje obveze poravnanja primjereno, to ukidanje pokrene tijekom suspenzije obveze poravnanja i ostavljajući dovoljno vremena da se omogući izmjena relevantnih regulatornih tehničkih standarda.

(14)

Obveza utvrđena u Uredbi (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za druge ugovorne strane da izvedenicama koje podliježu obvezi poravnanja trguju na mjestima trgovanja pokreće se, u skladu s postupkom obveze trgovanja detaljno utvrđenim u toj uredbi, kada je za neku vrstu izvedenica određeno da podliježu obvezi poravnanja. Suspenzijom obveze poravnanja moglo bi se druge ugovorne strane spriječiti da budu u mogućnosti uskladiti se s obvezom trgovanja. Kao posljedica toga, ako je suspenzija obveze poravnanja zatražena i ako se ona smatra materijalnom promjenom kriterija kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, ESMA bi trebala moći predložiti istodobnu suspenziju obveze trgovanja na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 umjesto Uredbe (EU) br. 600/2014.

(15)

Pokazalo se da je izvješćivanje o prošlim ugovorima otežano zbog toga što o određenim pojedinostima o kojima sada treba izvješćivati nije trebalo izvješćivati prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 648/2012. To je uzrokovalo visoku stopu pogrešaka pri izvješćivanju i lošu kvalitetu dostavljenih podataka, uz znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja o tim ugovorima. Stoga postoji velika vjerojatnost da će ti podaci iz prošlosti ostati neiskorišteni. Štoviše, do početka roka za izvješćivanje o prošlim ugovorima velik broj tih ugovora isteći će, a s njima i odgovarajuće izloženosti i rizici. Zbog toga bi trebalo ukloniti zahtjev za izvješćivanje o prošlim ugovorima.

(16)

Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio svih ugovora o OTC izvedenicama, a koriste se ponajprije za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Zbog toga se tim transakcijama ne doprinosi znatno povećanju sistemskog rizika i međusobnoj povezanosti, iako se obvezom izvješćivanja o takvim transakcijama nameću znatni troškovi i opterećenje nefinancijskim drugim ugovornim stranama. Stoga bi transakcije između drugih ugovornih strana unutar grupe u kojima je najmanje jedna druga ugovorna strana nefinancijska druga ugovorna strana trebalo izuzeti od obveze izvješćivanja, bez obzira na mjesto u kojem nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan.

(17)

Komisija je 2017. pokrenula provjeru prikladnosti javnog izvješćivanja trgovačkih društava. Svrha te provjere jest prikupiti dokaze o dosljednosti, koherentnosti, djelotvornosti i učinkovitosti Unijina okvira za izvješćivanje. U tom kontekstu, mogućnost izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja izvješćivanja i mogućnost smanjenja ili pojednostavnjenja izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama koje nisu OTC trebalo bi dodatno analizirati, uzimajući u obzir potrebu za pravodobnim izvješćivanjem i mjere donesene na temelju uredbi (EU) br. 648/2012 i (EU) br. 600/2014. Pri toj bi se analizi posebno trebale razmotriti dostavljene pojedinosti, pristup podacima od strane relevantnih tijela, kao i mjere za dodatno pojednostavnjenje lanaca izvješćivanja za ugovore o izvedenicama koje nisu OTC bez nepotrebnog gubitka informacija, a posebno u odnosu na nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja. Trebala bi se razmotriti općenitija procjena djelotvornosti i učinkovitosti mjera koje su uvedene u Uredbu (EU) br. 648/2012 radi poboljšanja funkcioniranja izvješćivanja o ugovorima o OTC izvedenicama i smanjenja opterećenja u vezi s tim izvješćivanjem kada budu dostupni dostatno iskustvo i podaci o primjeni te uredbe, a posebno u pogledu kvalitete i pristupačnosti podataka dostavljenih trgovinskim repozitorijima te u pogledu primjene i provedbe delegiranog izvješćivanja.

(18)

Kako bi se nefinancijskim drugim ugovornim stranama koje ne podliježu obvezi poravnanja smanjilo opterećenje u vezi s izvješćivanjem o ugovorima o OTC izvedenicama, financijska druga ugovorna strana trebala bi u pravilu biti jedina zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje u svoje ime i u ime nefinancijskih drugih ugovornih strana koje ne podliježu obvezi poravnanja u pogledu ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopile te druge ugovorne strane te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti. Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima podatke koji su joj potrebni za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi dostaviti pojedinosti u vezi s ugovorima o OTC izvedenicama za koje se ne može razumno očekivati da ih financijska druga ugovorna strana posjeduje. Međutim, nefinancijske druge ugovorne strane trebale bi moći odlučiti same podnijeti izvješće o svojim ugovorima o OTC izvedenicama. U takvim slučajevima nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi o tome obavijestiti financijsku drugu ugovornu stranu te bi trebala biti zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o tim podacima i osiguravanje njihove ispravnosti.

(19)

Trebalo bi odrediti i odgovornost za izvješćivanje o ugovorima o OTC izvedenicama ako su jedna ili obje druge ugovorne strane UCITS ili AIF. Stoga bi trebalo odrediti da je društvo za upravljanje UCITS-om zaduženo i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj UCITS sklopio te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti. Na sličan bi način upravitelj AIF-a trebao biti zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje u ime tog AIF-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj AIF sklopio te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.

(20)

Kako bi se pri primjeni tehnika smanjenja rizika u cijeloj Uniji izbjegle neusklađenosti, zbog složenosti postupaka upravljanja rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala drugih ugovornih strana i koji uključuju uporabu unutarnjih modela, nadležna tijela trebala bi potvrditi te postupke upravljanja rizicima ili svaku njihovu znatnu izmjenu prije njihove primjene.

(21)

Zbog potrebe za međunarodnom regulatornom konvergencijom i za time da nefinancijske druge ugovorne strane i male financijske druge ugovorne strane smanje rizike povezane sa svojim izloženostima valutnom riziku potrebno je utvrditi posebne postupke upravljanja rizikom za fizički namirene devizne terminske ugovore i fizički namirene valutne ugovore o razmjeni. S obzirom na njihov specifičan profil rizika primjereno je ograničiti obveznu razmjenu varijacijskih iznosa nadoknade za fizički namirene devizne terminske ugovore i fizički namirene valutne ugovore o razmjeni na transakcije između najviše sistemskih drugih ugovornih strana kako bi se ograničilo gomilanje sistemskog rizika i izbjegla međunarodna regulatorna odstupanja. Međunarodnu regulatornu konvergenciju trebalo bi osigurati i u pogledu postupaka upravljanja rizicima za druge vrste izvedenica.

(22)

Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja uključuju usluge poput kompresije portfelja. Kompresija portfelja isključena je iz obveze trgovanja koja je utvrđena Uredbom (EU) br. 600/2014. Kako bi se Uredbu (EU) br. 648/2012 uskladilo s Uredbom (EU) br. 600/2014, ako je potrebno i primjereno, pritom uzimajući u obzir razlike između tih dviju uredaba, potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja kao i mjeru do koje se uslugama smanjenja rizika nakon trgovanja ublažavaju ili smanjuju rizici, Komisija bi u suradnji s ESMA-om i ESRB-om trebala procijeniti kojim bi transakcijama koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja trebalo odobriti izuzeće od obveze poravnanja.

(23)

Kako bi se povećala transparentnost i predvidivost inicijalnih iznosa nadoknade, a središnjim drugim ugovornim stranama onemogućilo da svoje modele inicijalnog iznosa nadoknade izmijene tako da bi mogli imati procikličke učinke, središnje druge ugovorne strane trebale bi svojim članovima sustava poravnanja osigurati alate kojima će moći simulirati njihove zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade te bi im trebali osigurati iscrpni pregled modela inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koriste. To je u skladu s međunarodnim standardima koje su objavili Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture te odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno s okvirom za objavljivanje objavljenim u prosincu 2012. i standardima za javnu objavu kvantitativnih podataka za središnje druge ugovorne strane objavljenima 2015., koji su važni za točno razumijevanje rizika i troškova povezanih sa bilo kakvim sudjelovanjem članova sustava poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani te za poboljšanje transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana prema sudionicima na tržištu.

(24)

Nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne bi trebalo sprečavati središnje druge ugovorne strane da s dovoljnom pravnom sigurnošću provedu prijenos pozicija klijenta ili da isplate prihode od likvidacije izravno klijentima u slučaju nesolventnosti člana sustava poravnanja u pogledu imovine na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima klijenata. Kako bi se poticalo obavljanje poravnanja i poboljšao pristup poravnanju, nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne bi trebalo sprečavati središnje druge ugovorne strane da slijede postupke u slučaju neispunjavanja obveza u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 u pogledu imovine i pozicija na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima klijenata pri članu sustava poravnanja i pri središnjoj drugoj ugovornoj strani. Ako su neizravni dogovori o poravnanju uspostavljeni, neizravni klijenti trebali bi unatoč tome i dalje imati koristi od zaštite koja je istovjetna zaštiti pruženoj na temelju pravila o odvajanju i prenosivosti te postupaka u slučaju neispunjavanja obveza utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012.

(25)

Globe koje ESMA izriče trgovinskim repozitorijima pod svojim izravnim nadzorom trebale bi biti dovoljno učinkovite, razmjerne i odvraćajuće da osiguraju učinkovitost nadzornih ovlasti ESMA-e i povećaju transparentnost pozicija i izloženosti izvedenica. Pokazalo se da iznosi globa prvotno predviđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012 nisu dovoljno odvraćajući s obzirom na tekući promet trgovinskih repozitorija, što bi moglo potencijalno umanjiti učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti utvrđenih u toj uredbi u odnosu na trgovinske repozitorije. Stoga bi trebalo povećati gornju granicu osnovnih iznosa globa.

(26)

Tijela treće zemlje trebala bi imati pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima Unije ako ta treća zemlja ispunjava određene uvjete kojima se jamči obrada tih podataka te osigurava pravno obvezujuću i izvršivu obvezu kojom se tijelima Unije odobrava izravan pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima u toj trećoj zemlji.

(27)

Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (8) omogućuje se pojednostavnjeni postupak registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 te žele tu registraciju proširiti kako bi pružali svoje usluge i u pogledu transakcija financiranja vrijednosnih papira. Sličan bi pojednostavnjeni postupak registracije trebalo uvesti i za registriranje trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365 te žele tu registraciju proširiti kako bi pružali svoje usluge i u pogledu ugovora o izvedenicama.

(28)

Zbog nedovoljne kvalitete i transparentnosti podataka koje trgovinski repozitoriji stavljaju na raspolaganje, subjektima kojima je odobren pristup tim podacima teško je te podatke iskoristiti za praćenje tržišta izvedenica, a regulatori i nadzorna tijela ne mogu pravodobno utvrditi rizike za financijsku stabilnost. Kako bi se poboljšala kvaliteta podataka i transparentnost, a zahtjevi za izvješćivanje iz Uredbe (EU) br. 648/2012 uskladili s onima iz uredaba (EU) 2015/2365 i (EU) br. 600/2014, potrebno je dodatno uskladiti pravila i zahtjeve o izvješćivanju, a posebno standarde za podatke, formate, metode i mehanizme izvješćivanja, kao i dodatno uskladiti postupke koje trgovinski repozitoriji trebaju primjenjivati za provjeru cjelovitosti i ispravnosti dostavljenih podataka te postupke za usklađivanje podataka s drugim trgovinskim repozitorijima. Nadalje, trgovinski repozitoriji trebali bi drugim ugovornim stranama koje nemaju obvezu izvješćivanja na njihov zahtjev odobriti pristup svim podacima koji su dostavljeni u njihovo ime pod razumnim komercijalnim uvjetima.

(29)

Uredbom (EU) br. 648/2012 uspostavljeno je konkurentno okružje za usluge koje pružaju trgovinski repozitoriji. Stoga bi drugim ugovornim stranama trebalo omogućiti odabir trgovinskog repozitorija kojem žele dostavljati izvješća, a ako to žele, i promjenu trgovinskog repozitorija. Kako bi se takva promjena olakšala i osigurala stalna dostupnost podataka bez udvostručavanja, trgovinski repozitoriji trebali bi uspostaviti primjerene postupke za osiguravanje urednog prijenosa dostavljenih podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži druga ugovorna strana koja podliježe obvezi izvješćivanja.

(30)

Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuje se da se obveza poravnanja ne primjenjuje na mirovinske sustave sve dok središnje druge ugovorne strane ne razviju primjereno tehničko rješenje za prijenos negotovinskog kolaterala kao varijacijskog iznosa nadoknade. Budući da dosad još nije razvijeno prihvatljivo rješenje kojim bi se olakšalo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju, to prijelazno razdoblje trebalo bi produljiti za najmanje dodatne dvije godine. Međutim, središnje poravnanje trebalo bi ostati konačni cilj s obzirom na činjenicu da trenutačna regulatorna i tržišna kretanja omogućuju sudionicima na tržištu da unutar tog roka izrade odgovarajuća tehnička rješenja. Komisija bi uz pomoć ESMA-e, europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (EBA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9), europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i ESRB-a trebala pratiti napredak središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i mirovinskih sustava pri izradi prihvatljivih rješenja kojima bi se olakšalo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju te bi trebala izraditi izvješće o tom napretku. To bi izvješće trebalo obuhvatiti i rješenja i povezane troškove mirovinskih sustava, uzimajući u obzir regulatorna i tržišna kretanja kao što su promjene vrste financijske druge ugovorne strane koja podliježe obvezi poravnanja. Kako bi se u obzir uzela kretanja koja nisu bila predviđena u vrijeme donošenja ove Uredbe, Komisiju bi trebalo ovlastiti da to prijelazno razdoblje produlji dvaput za razdoblje od godine dana nakon što pomno preispita potrebu za takvim produljenjem.

(31)

Prijelazno razdoblje tijekom kojeg su mirovinski sustavi bili izuzeti od obveze poravnanja isteklo je 16. kolovoza 2018. Zbog pravne sigurnosti i kako bi se izbjegao diskontinuitet, potrebno je retroaktivno primijeniti produljenje tog prijelaznog razdoblja na ugovore o OTC izvedenicama koje su mirovinski sustavi sklopili u razdoblju od 17. kolovoza 2018. do 16. lipnja 2019.

(32)

Kako bi se pojednostavnio regulatorni okvir, trebalo bi razmotriti u kojoj je mjeri potrebno i primjereno uskladiti obvezu trgovanja na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 s izmjenama uvedenima na temelju ove Uredbe u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, a posebno opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja. Kada budu dostupni dostatno iskustvo i podaci o primjeni ove Uredbe, trebala bi se provesti općenitija procjena učinaka ove Uredbe na razinu poravnanja koje obavljaju različite vrste druge ugovorne strane i raspodjelu poravnanja unutar svake vrste druge ugovorne strane kao i dostupnost usluga poravnanja, uključujući učinkovitost izmjena uvedenih na temelju ove Uredbe u pogledu pružanja usluga poravnanja pod poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima s ciljem olakšavanja pristupa poravnanju.

(33)

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost o tome kada se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju poštenima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima i kako bi se sudionicima na tržištu odobrilo dodatno vrijeme za izradu rješenja u području poravnanja za mirovinske sustave pod određenim uvjetima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s određivanjem uvjeta pod kojima se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju poštenima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima te u vezi s produljenjem prijelaznog razdoblja unutar kojeg se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili mirovinski sustavi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(34)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu suspenzije obveze poravnanja i obveze trgovanja te u pogledu izravnog pristupa relevantnih tijela trećih zemalja informacijama sadržanima u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kako bi se suspendirala obveza poravnanja i obveza trgovanja za određene vrste OTC izvedenica jer je potrebno brzo donijeti odluku kojom se osigurava pravna sigurnost u vezi s ishodom postupka suspenzije te stoga postoje opravdani krajnje hitni razlozi.

(35)

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost pravila o tehnikama smanjenja rizika, registraciji trgovinskih repozitorija i zahtjevima za izvješćivanje, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda koji su izradile EBA ili ESMA u pogledu sljedećeg: postupaka nadzora kako bi se osigurala početna i kontinuirana provjera postupaka upravljanja rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjerenu odvojenu razmjenu kolaterala; pojedinosti o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365; postupaka za usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima, postupaka koje trgovinski repozitorij treba primjenjivati radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje te radi provjere cjelovitosti i ispravnosti podataka koji se dostavljaju; uvjeta, aranžmana i potrebne dokumentacije pod kojima i s pomoću kojih se određenim subjektima odobrava pristup trgovinskim repozitorijima. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a te u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010.

(36)

Komisija bi trebala biti ovlaštena i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA u vezi sa standardima za podatke u pogledu informacija koje se dostavljaju za razne vrste izvedenica te u vezi s metodama i mehanizmima za izvješćivanje te formatom zahtjeva za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno osiguravanje toga da su pravila proporcionalna, da ne dovode do nepotrebnog administrativnog opterećenja ili troškova usklađenosti, da ne ugrožavaju financijsku stabilnost te da povećavaju transparentnost pozicija i izloženost OTC izvedenica, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Primjenu određenih odredaba ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se utvrdile sve bitne provedbene mjere i sudionicima na tržištu omogućilo poduzimanje potrebnih radnji u svrhu usklađivanja.

(39)

Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

u članku 2. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)."

(*2)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)."

(*3)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.)."

(*4)  Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.)."

(*5)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).”;"

2.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

3.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.a

Financijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja

1.   Financijska druga ugovorna strana koja zauzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može svakih 12 mjeseci izračunati svoju zbirnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 3.

Ako financijska druga ugovorna strana ne izračuna svoje pozicije ili ako rezultat tog izračuna premašuje bilo koji od pragova poravnanja određenih na temelju članka 10. stavka 4. točke (b), financijska druga ugovorna strana:

2.   Financijska druga ugovorna strana koja 17. lipnja 2019. podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. ili koja postane podložna obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom, ostaje podložna toj obvezi i nastavlja s poravnavanjem dok ta financijska druga ugovorna strana relevantnom nadležnom tijelu ne dokaže da njezina zbirna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne premašuje prag poravnanja utvrđen na temelju članka 10. stavka 4. točke (b).

Financijska druga ugovorna strana mora moći dokazati relevantnom nadležnom tijelu da se izračunom zbirne prosječne pozicije na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne dovodi do sustavnog podcjenjivanja te pozicije.

3.   Financijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti u grupi kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada.

Neovisno o prvom podstavku, za UCITS i AIF-ove pozicije iz stavka 1. izračunavaju se na razini fonda.

Društva za upravljanje UCITS-om koja upravljaju više nego jednim UCITS-om i UAIF-ovi koji upravljaju više nego jednim AIF-om moraju moći relevantnom nadležnom tijelu dokazati da izračun pozicija na razini fonda ne dovodi do:

Relevantna nadležna tijela financijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija na razini grupe.”;

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

5.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.a

Suspenzija obveze poravnanja

1.   ESMA može zatražiti da Komisija suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. za određene vrste OTC izvedenica ili određenu vrstu druge ugovorne strane ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

Za potrebe prvog podstavka točke (c) i prije zahtjeva iz prvog podstavka ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22.

Zahtjevu iz prvog podstavka prilažu se dokazi da je ispunjen barem jedan od tamo utvrđenih uvjeta.

Ako ESMA smatra da je suspenzija obveze poravnanja materijalna promjena kriterija kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, kako se navodi u članku 32. stavku 5. Uredbe (EU) br. 600/2014, zahtjev naveden u prvom podstavku ovog stavka može uključivati i zahtjev za suspenziju obveze trgovanja iz članka 28. stavaka 1. i 2. te uredbe za iste određene vrste OTC izvedenica koje podliježu zahtjevu za suspenziju obveze poravnanja.

2.   Pod uvjetima utvrđenima u stavku 1. ovog članka, nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja i nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 22. mogu zatražiti da ESMA Komisiji podnese zahtjev za suspenziju obveze poravnanja. U takvom zahtjevu nadležnog tijela navodi se obrazloženje i dostavljaju dokazi o ispunjenju barem jednog od uvjeta utvrđenih u stavku 1. prvom podstavku ovog članka.

ESMA u roku od 48 sati od primitka zahtjeva od nadležnog tijela iz prvog podstavka ovog stavka i na temelju obrazloženja i dokaza koje je pružilo nadležno tijelo traži od Komisije da suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. ili odbija zahtjev iz prvog podstavka ovog stavka. ESMA o svojoj odluci obavješćuje dotično nadležno tijelo. ESMA daje pismeno obrazloženje za svaki odbijeni zahtjev nadležnog tijela.

3.   Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ne objavljuju se.

4.   Komisija bez nepotrebne odgode nakon primitka zahtjeva iz stavka 1. i na temelju obrazloženja i dokaza koje je dostavila ESMA suspendira obvezu poravnanja za određene vrste OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane iz stavka 1. s pomoću provedbenog akta ili odbija zahtjev za suspenziju. Komisija daje pismeno obrazloženje ESMA-i za svaki odbijeni zahtjev za suspenziju. Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće te im prosljeđuje obrazloženje koje je dano ESMA-i. Takve informacije ne objavljuju se.

Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.

5.   Ako ESMA to zatraži u skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom ovog članka, provedbenim aktom kojim se suspendira obveza poravnanja za određene vrste OTC izvedenica može se suspendirati i obveza trgovanja utvrđena u članku 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 600/2014 za iste određene vrste OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja.

6.   Suspenzija obveze poravnanja i, ako je to primjenjivo, obveze trgovanja dostavlja se ESMA-i i objavljuje u Službenom listu Europske unije, na internetskim stranicama Komisije te u javnom registru iz članka 6.

7.   Suspenzija obveze poravnanja iz stavka 4. valjana je tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca od datuma početka primjene te suspenzije.

Suspenzija obveze trgovanja iz stavka 5. valjana je tijekom istog početnog razdoblja.

8.   Ako razlozi za suspenziju i dalje postoje, Komisija s pomoću provedbenog akta može produljiti suspenziju iz stavka 4. za dodatna razdoblja ne dulja od tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje suspenzije ne traje dulje od 12 mjeseci. Svako produljenje suspenzije objavljuje se u skladu sa stavkom 6.

Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.

ESMA u dovoljnom roku prije kraja razdoblja suspenzije iz stavka 7. ovog članka ili razdoblja produljenja iz prvog podstavka ovog stavka izdaje mišljenje za Komisiju o tome postoje li i dalje razlozi za suspenziju. Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovog članka, ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. ESMA šalje primjerak tog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću. To se mišljenje ne objavljuje.

Provedbenim aktom kojim se produljuje suspenzija obveze poravnanja može se produljiti i razdoblje suspenzije obveze trgovanja iz stavka 7.

Produljenje suspenzije obveze trgovanja valjano je za isto razdoblje kao i produljenje suspenzije obveze poravnanja.”;

7.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 10. mijenja se kako slijedi:

9.

u članku 11. stavak 15. mijenja se kako slijedi:

10.

u članku 38. dodaju se sljedeći stavci:

„6.   Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja alat za simulaciju s pomoću kojeg mogu na bruto osnovi odrediti dodatni inicijalni iznos nadoknade koju središnja druga ugovorna strana može zatražiti nakon poravnanja nove transakcije. Tom alatu može se pristupiti samo na temelju sigurnog pristupa, a rezultati simulacije nisu obvezujući.

7.   Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade koje upotrebljava. Za te informacije vrijedi sljedeće:

11.

u članku 39. dodaje se sljedeći stavak:

„11.   Nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne sprečava se središnju drugu ugovornu stranu da djeluje u skladu s člankom 48. stavcima 5., 6. i 7. u pogledu imovine i pozicija koji se knjiže na računima kako je navedeno u stavcima od 2. do 5. ovog članka.”;

12.

članak 56. mijenja se kako slijedi:

13.

u članku 62. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Ako u skladu s nacionalnim pravilima nacionalno nadležno tijelo za zahtjev za evidenciju o telefonskim razgovorima ili prometu podataka iz stavka 1. točke (e) mora imati odobrenje pravosudnog tijela, zahtjev za to odobrenje podnosi i ESMA. ESMA može podnijeti zahtjev za to odobrenje i kao mjeru predostrožnosti.”

14.

članak 63. mijenja se kako slijedi:

15.

članak 64. mijenja se kako slijedi:

16.

u članku 65. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

17.

u članku 67. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Prije donošenja odluke u skladu s člankom 73. stavkom 1. o periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člankom 66., ESMA daje osobama koje su predmet postupka priliku da budu saslušane u pogledu njezinih nalaza. ESMA temelji svoje odluke samo na nalazima koje su osobe koje su predmet postupka imale priliku komentirati.

Prvi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se na odluke iz članka 73. stavka 1. točaka (a), (c) i (d) ako je potrebno hitno djelovati s ciljem sprečavanja znatne i neposredne štete za financijski sustav ili sprečavanja znatne i neposredne štete za integritet, transparentnost, učinkovitost ili uredno funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući stabilnost ili ispravnost podataka dostavljenih trgovinskom repozitoriju. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dotičnim osobama daje mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.”;

18.

u članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Iznosom naknade zaračunane trgovinskom repozitoriju pokrivaju se svi razumni ESMA-ini administrativni troškovi koji se odnose na njegovu registraciju i ESMA-ine aktivnosti nadzora i proporcionalan je prometu dotičnog trgovinskog repozitorija te vrsti registracije i nadzora koji obavlja ESMA.”;

19.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 76.a

Uzajamni izravni pristup podacima

1.   Ako je to potrebno za obavljanje njihovih dužnosti, relevantna tijela trećih zemalja u kojima jedan trgovinski repozitorij ili više njih imaju poslovni nastan imaju izravan pristup informacijama u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, pod uvjetom da je Komisija o tome donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.

2.   Nakon što tijela iz stavka 1. ovog članka podnesu zahtjev, Komisija može donijeti provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2. u kojima se određuje ispunjava li pravni okvir treće zemlje tijela koje podnosi zahtjev sve uvjete navedene u nastavku:

20.

u članku 78. dodaju se sljedeći stavci:

„9.   Trgovinski repozitorij uspostavlja sljedeće postupke i politike:

10.   Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

21.

u članku 80. umeće se sljedeći stavak:

„5.a   Drugim ugovornim stranama koje nemaju obvezu izvješćivanja o pojedinostima svojih ugovora o OTC izvedenicama na temelju članka 9. stavaka od 1.a do 1.d te drugim ugovornim stranama i središnjim drugim ugovornim stranama koje su delegirale svoju obvezu izvješćivanja na temelju članka 9. stavka 1.f trgovinski repozitorij na zahtjev osigurava pristup informacijama dostavljenima u njihovo ime.”;

22.

članak 81. mijenja se kako slijedi:

23.

u članku 82. stavci od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3.a, članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme.

3.   Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3.a, članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje s ESMA-om i stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3.a, članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3. i članka 85. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

24.

članak 85. mijenja se kako slijedi:

25.

u članku 86. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.”;

26.

u članku 89. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se do 18. lipnja 2021. na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno mjerljivo smanjuju investicijski rizici koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava ni na subjekte koji se osnivaju radi isplate naknade članovima tih mirovinskih sustava u slučaju neispunjavanja obveza.

Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama iz prvog podstavka ovog stavka koje su mirovinski sustavi sklopili u razdoblju od 17. kolovoza 2018. do 16. lipnja 2019.”;

27.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

(a)

odredaba navedenih u članku 1. točkama 10. i 11. ove Uredbe, u pogledu članka 38. stavaka 6. i 7. te članka 39. stavka 11. Uredbe (EU) br. 648/2012, koje se primjenjuju od 18. prosinca 2019.;

(b)

odredaba navedenih u članku 1. točki 7. podtočki (b) ove Uredbe, u pogledu članka 9. stavaka od 1.a do 1.d Uredbe (EU) br. 648/2012, koje se primjenjuju od 18. lipnja 2020.;

(c)

odredaba navedenih u članku 1. točki 2. podtočki (b) i točki 20. ove Uredbe, u pogledu članka 4. stavka 3.a i članka 78. stavaka 9. i 10. Uredbe (EU) br. 648/2012, koje se primjenjuju od 18. lipnja 2021.

1.

u odjeljku I. dodaju se sljedeće točke:

2.

u odjeljku IV. dodaje se sljedeća točka:.