na snazi od 17.02.2022.
Uživajte...
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3. (NN 18/22)
Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima
2. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa
3. korisnik psiholoških usluga je osoba ili skupina osoba prema kojoj se provode stručni postupci psihološke djelatnosti
4. naručitelj psiholoških usluga je fizička ili pravna osoba koja zahtijeva stručni postupak ili postupke psihološke djelatnosti nad korisnicima psiholoških usluga, a koja za taj zahtjev ima valjanu pravnu osnovu ili privolu korisnika psiholoških usluga
5. primijenjena psihologija je sustav psiholoških disciplina koje se bave primjenom psihologijskih spoznaja i postupaka radi unaprjeđenja zdravlja, kvalitete života i učinkovitosti u različitim područjima ljudske djelatnosti
6. privatna psihološka praksa je obavljanje psihološke djelatnosti kao samostalne profesionalne djelatnosti.
Članak 4. (NN 18/22)
Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća:
– prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema
– psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana
– psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika
– psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti
– izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama
– stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja
– psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice
– psihološka vještačenja.
Članak 5. (NN 18/22)
Svrha obavljanja psihološke djelatnosti je unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija te društva u cjelini.
Članak 6. (NN 18/22)
Psihološka djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima, a posebice u onima koja se odnose na zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju, a provodi se u javnom, civilnom i privatnom sektoru.
Članak 7.
Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Članak 8. (NN 18/22)
(1) Psihologu će se priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako:
1. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
2. ima položen psihološki stručni ispit
3. je član Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora)
4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji
6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihološke djelatnosti.
(3) Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.
(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje psihologa u Imenik psihologa.
Članak 9.
(1) Ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje:
– smrću
– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti
– ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovoga Zakona
– ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona
– na njegov zahtjev
– ako teško povrijedi etički kodeks psihološke djelatnosti
– ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku izrečena mjera privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti ili mjera prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(2) O prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
Članak 10. (NN 18/22)
(1) Ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost u slučaju:
– izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja psihološke djelatnosti
– prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Članak 11.
(1) Psihološku djelatnost obavlja ovlašteni psiholog na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijmu i kao privatnu psihološku praksu.
(2) Privatnu psihološku praksu može obavljati ovlašteni psiholog ili više ovlaštenih psihologa zajednički.
(3) Osobe koje obavljaju privatnu psihološku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu trajno obavljati psihološku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik psihologa i odgovarajući upisnik privatne psihološke prakse.
(4) Osobe koje obavljaju privatnu psihološku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu obavljati psihološku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihološke djelatnosti u odgovarajući upisnik.
Članak 12.
(1) Ovlašteni psiholog dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u privatnoj psihološkoj praksi o tome obavijestiti Komoru.
(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog psihologa iz odgovarajućeg upisnika privatne psihološke prakse.
Članak 13.
(1) Ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem privatne psihološke prakse, osim ako je ovlašteni psiholog istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskog gospodarskog prostora.
(2) Ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.
(3) Ako ovlašteni psiholog koji obavlja privatnu psihološku praksu štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom psihologu.
Članak 14. (NN 18/22)
(1) Ovlašteni psiholog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa donosi Komora.
(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 15.
(1) Ovlašteni psiholog može zahtijevati da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje primijenjene psihologije za obavljanje psihološke djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad u različitim područjima primijenjene psihologije (u daljnjem tekstu: specijalnost).
(2) Područja primijenjene psihologije u kojima se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost određuje Komora Statutom.
(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti rješenjem odlučuje Komora.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik psihologa.
Članak 16. (NN 18/22)
(1) Psihološke testove i mjerne instrumente (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva) koje je Komora uvrstila na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava može samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholog, sukladno standardima koje određuje Komora.
(2) Postupak dodavanja posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava utvrđuje Komora općim aktom.
(3) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava vodi Komora.
(4) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.
(5) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.
(6) Neovlaštenim osobama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava.
Članak 17.
Pri obavljanju psihološke djelatnosti ovlašteni psiholog obvezan je djelovati sukladno etičkom kodeksu psihološke djelatnosti i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom psihologa.
Članak 18.
(1) Korisnik psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima obavljenih psiholoških usluga u skladu s etičkim kodeksom psihološke djelatnosti i propisima kojima se uređuju područja zaštite osobnih podataka i tajnosti podataka.
(2) Naručitelj psiholoških usluga ima pravo upoznati se s rezultatima naručenih psiholoških usluga u skladu s etičkim kodeksom psihološke djelatnosti i propisima kojima se uređuju područja zaštite osobnih podataka i tajnosti podataka.
(3) Podatke o osobnom ili obiteljskom životu korisnika psiholoških usluga ovlašteni psiholog dužan je čuvati kao profesionalnu tajnu.
(4) Čuvanje profesionalne tajne obveza je i nakon prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Članak 19.
(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija psihologa u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.
Članak 20.
(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.
(2) Komora se upisuje u sudski registar.
Članak 21.
(1) Na temelju javne ovlasti Komora:
– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona
– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti
– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti
– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psihologa, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa
– propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima primijenjene psihologije i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti
– vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije
– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisani posebnim zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dodatno će se urediti pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihologa u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Članak 22.
Osim poslova iz članka 21. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:
– prati i unaprjeđuje rad ovlaštenih psihologa i uvjete za njihov rad
– utvrđuje popise psihodijagnostičkih sredstava za njihovu primjenu te poduzima mjere zaštite od njihove neovlaštene primjene
– prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa psihološke djelatnosti, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članova Komore
– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa
– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore
– surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu
– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja važnih za ostvarivanje zadaća psihološke djelatnosti
– obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 23.
(1) Komora vodi imenik psihologa, imenik psihologa vježbenika, upisnik članova Komore, upisnik samostalne privatne psihološke prakse, upisnik zajedničke privatne psihološke prakse i druge upisnike i evidencije.
(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka su službene evidencije.
(3) Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.
(4) Postupak upisa u imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredaba propisanih općim aktom Komore.
(5) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom Komora.
Članak 24. (NN 18/22)
(1) Članom komore može biti psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.
(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.
(7) Ako se uskrati suglasnost na odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.
(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 25.
(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, Sud časti, predsjednik, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom.
(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 26. (NN 18/22)
(1) Skupština Komore najviše je tijelo Komore koje odlučuje u skladu s ovlaštenjima danima ovim Zakonom i statutom Komore.
(2) Skupštinu čine predstavnici članova Komore izabrani u skladu sa statutom Komore.
(3) Skupštinu Komore saziva, njome predsjeda te akte Skupštine potpisuje predsjednik Komore.
Članak 27. (NN 18/22)
Skupština Komore donosi:
– statut
– godišnji program rada
– financijski plan
– odluku o godišnjem izvješću o radu
– odluku o financijskom izvješću
– odluku o visini članarine
– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore
– etički kodeks psihološke djelatnosti
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
3. Statut Hrvatske psihološke komore
Članak 28.
(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.
(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.
Članak 29.
(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.
(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.
(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.
(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.
Članak 30. (NN 18/22)
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– krši propise i opće akte Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovoga Zakona
– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu sa člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.
Članak 31.
(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje:
– vodi poslovanje Komore
– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine
– obavlja i druge poslove određene statutom Komore.
(2) Upravni odbor čine:
– predsjednik Komore
– zamjenik predsjednika Komore
– sedam članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva sjednice i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora.
(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.
Članak 32.
(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih članova te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o: nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućim viškom prihoda i pokrivanju mogućeg manjka prihoda, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.
(4) Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih psihologa i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni psiholozi prilikom obavljanja psihološke djelatnosti.
3. Statut Hrvatske psihološke komore
Članak 33.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata Komore donesenih pozivom na ovaj Zakon provodi Ministarstvo.
(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.
(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.
Članak 34. (NN 18/22)
(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.
(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.
(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
2. Pravilnik o sadržaju godišnjeg izvješća o radu Hrvatske psihološke komore
Članak 35.
(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz:
– članarine
– drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
Članak 36. (NN 18/22)
(1) Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u Imenik psihologa vježbenika.
(2) Pravo na upis u Imenik psihologa vježbenika ima psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
Članak 37.
(1) Rad psihologa vježbenika tijekom vježbeničkog staža prati i nadzire psiholog mentor.
(2) Psiholog mentor odgovoran je za propisano provođenje plana i programa vježbeničkog staža.
(3) Psiholog mentor dužan je brinuti se za stručnu i praktičnu poduku psihologa vježbenika, stjecanje specifičnih znanja i vještina svojstvenih pojedinim područjima primijenjene psihologije, kao i za poštivanje pravila propisanih etičkim kodeksom psihološke djelatnosti.
(4) Psiholog mentor obvezan je redovito provjeravati stečena znanja i vještine psihologa vježbenika.
Članak 38. (NN 18/22)
(1) Nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom vježbeničkog staža psiholog vježbenik može polagati psihološki stručni ispit.
(2) Psihološki stručni ispit provodi ispitno povjerenstvo Komore.
(3) Sadržaj i način provođenja psihološkog stručnog ispita uređuju se općim aktom Komore.
(4) Psiholog kojem je prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona dužan je položiti psihološki stručni ispit prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Članak 39.
Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o čuvanju profesionalne tajne te druge odredbe kojima se uređuje položaj ovlaštenog psihologa, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 40.
(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede dužnosti psihologa pred disciplinskim tijelima Komore, određenima statutom.
(2) Teške povrede dužnosti psihologa su:
– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne
– teška povreda etičkog kodeksa psihološke djelatnosti kojom se osobito narušava ugled psihološke djelatnosti, a koja ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena
– nestručno obavljanje psihološke djelatnosti
– preslikavanje ili davanje na uvid neovlaštenim osobama u cjelini ili dijelovima posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava
– povreda obveze osiguranja od odgovornosti
– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora
– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti psihologa.
(3) Lakše povrede dužnosti psihologa su:
– narušavanje ugleda psihologa i etičkog kodeksa psihološke djelatnosti koje je lakšeg značenja
– povreda dužnosti psihologa ponašanjem prema korisniku psiholoških usluga, drugom psihologu, trećim osobama ili društvenoj zajednici
– onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora
– neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori
– neuredno vođenje psihološke dokumentacije.
Članak 41. (NN 18/22)
(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti psihologa mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti
– prestanak članstva u Komori.
(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti psihologa može se izreći ukor ili novčana kazna.
Članak 42.
(1) Visina i namjena novčane kazne navedene u članku 41. ovoga Zakona utvrđuju se statutom Komore.
(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.
Članak 43.
(1) Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno statutom, po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela Komore određenog statutom.
(2) Pravomoćna odluka disciplinskih tijela Komore kojima je izrečena novčana kazna je ovršna isprava.
(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Postupak za teške povrede zastarijeva nakon dvije godine, a za lakše povrede godinu dana od dana izvršene povrede.
(5) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva nakon šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.
(6) Istekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za lakšu povredu dužnosti psihologa izrečena kazna se briše, pod uvjetom da psiholog nije počinio novu povredu dužnosti psihologa od pravomoćnosti izrečene kazne.
(7) Istekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu dužnosti psihologa izrečena kazna se briše, pod uvjetom da psiholog nije počinio novu povredu dužnosti psihologa od pravomoćnosti izrečene kazne.
Članak 44. (NN 18/22)
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa provodi Komora.
(2) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u ustanovama s javnim ovlastima, obrani, policiji te tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu provoditi i ovlašteni psiholozi nadležnih ministarstava u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje stručni nadzor u tim tijelima.
(3) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev nadležnog ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(4) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.
(5) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihološke djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih psiholoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje psihološke djelatnosti.
(6) Ovlašteni psiholog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja psihološku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(7) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom psihologu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(8) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.
(9) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora uređuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(10) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.
Članak 45.
Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem psihološke djelatnosti Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:
– izreći mjeru iz članka 41. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona dok se uočeni nedostaci ne uklone
– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom psihologu kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost
– izreći mjeru iz članka 41. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona.
Članak 46.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje psihološke djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom kojoj nije priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti (članak 11.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihološku djelatnost, a nije joj priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti (članak 7.).
Članak 47.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 44. stavak 6.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja privatnu psihološku praksu novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.
Članak 48.
(1) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 21. stavka 3. i članka 34. stavka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 49.
Psiholog koji je stekao pravo na obavljanje psihološke djelatnosti na temelju Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 47/03.) stupanjem na snagu ovoga Zakona smatra se ovlaštenim psihologom.
Članak 50.
(1) Postupci započeti na temelju Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 47/03.) koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvo će ustupiti Komori sve neriješene zahtjeve za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psihologa.
Članak 51.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 47/03.).
Članak 52.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 18.
Psiholog koji ima više od deset godina radnog staža u struci ili ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti može u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona polagati psihološki stručni ispit i bez završenog vježbeničkog staža.
Članak 19.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 20.
Postupci priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 98/19.).
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.