NN 144/21
na snazi od 04.01.2022.
Uživajte...
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje vodni promet na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe unutarnjim vodama, pravni status, zaštita voda od onečišćenja s plovila, način upravljanja vodnim putovima, lukama i pristaništima unutarnjih voda, materijalnopravni odnosi koji se odnose na sve objekte unutarnje plovidbe, postupci upisa plovila i plutajućih objekata, poslovi prijevoza i ugovaranje prijevoza, inspekcijski nadzor te druga pitanja koja se odnose na plovidbu i luke unutarnjih voda.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, odredbe koje se odnose na brod unutarnje plovidbe primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe koji plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
(3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ratne brodove ako je to ovim Zakonom izričito određeno.
(4) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brod u gradnji primjenjuju se i na druge objekte unutarnje plovidbe u gradnji.
(5) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva i odredbe zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija.
Članak 2.
Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
– Uredba Vijeća (EEZ) br. 2919/85 od 17. listopada 1985. o utvrđivanju uvjeta za pristup aranžmanima u okviru Revidirane Konvencije o plovidbi Rajnom za plovila koja pripadaju Rajnskoj plovidbi (SL L 280, 22. 10. 1985.)
– Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 3921/91 od 16. prosinca 1991. o utvrđivanju uvjeta pod kojima nerezidentni prijevoznici mogu prevoziti robu ili putnike unutarnjim vodnim putovima unutar države članice (SL L 373, 16. 12. 1991.)
– Uredba Vijeća (EZ) br. 1356/96 od 8. srpnja 1996. o zajedničkim pravilima koja se primjenjuju na prijevoz robe ili putnika unutarnjim vodnim putovima između država članica radi uspostavljanja slobode pružanja tih prometnih usluga (SL L 175, 13. 7. 1996.)
– Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/1668 od 26. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 256, 7. 10. 2019.)
– Delegirana Uredba Komisije (EU) 2020/473 od 20. siječnja 2020. o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda za baze podataka za svjedodžbe Unije o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike (SL L 100, 1. 4. 2020.)
– Delegirana Uredba Komisije (EU) 2020/474 od 20. siječnja 2020. o europskoj bazi podataka o plovilima (SL L 100, 1. 4. 2020.)
– Direktiva 96/75/EZ Vijeća od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u domaćem i međunarodnom prijevozu unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 304, 27. 11. 1996.)
– Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30. 9. 2005)
– Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 259, 2. 10. 2009.)
– Direktiva (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (SL L 252, 16. 9 2016.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1308 od 28. travnja 2021. o izmjeni priloga I. i II. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izmjene popisa unutarnjih plovnih putova Unije i minimalnih tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte (SL L 284, 9. 8. 2021.)
– Direktiva (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 27. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom Direktivom Komisije (EU) 2020/12 od 2. kolovoza 2019. godine, o dopuni Direktive (EU) 2017/2397 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na standarde za kompetencije i odgovarajuća znanja i vještine za praktične ispite, za odobravanje simulatora i za zdravstvenu sposobnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 6, 10. 1. 2020.).
Članak 3.
Razvitak unutarnje plovidbe, vodni promet, vodni putovi i luke unutarnjih voda od gospodarskog su interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.
Članak 4.
Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor.
Članak 5.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. bočni sastav je skupina plovila povezanih bokom uz bok, osim čamaca, od kojih se nijedno ne nalazi ispred motornog plovila koje pokreće sastav
2. boksaža je vrsta lučke usluge kojom se obavlja manevriranje plovilima u luci
3. brod unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: brod), osim ratnog broda, je plovilo unutarnje plovidbe namijenjeno isključivo ili pretežno plovidbi unutarnjim vodama, čija je duljina 20 metara i više, ili je umnožak duljine, širine i gaza zapremina od 100 m3 i više, ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika, ili se koristi za tegljenje (tegljač), potiskivanje (potiskivač) ili pokretanje bočnih sastava na unutarnjim vodama bez obzira na duljinu i zapremninu, te plutajuće postrojenje
4. brod Unije je plovilo koje vije zastavu države članice Europske unije
5. brod treće zemlje je plovilo koje ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
6. brod u gradnji je plovilo koje se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koje je upisano u upisnik brodova kao plovilo u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova
7. brodar je fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim da se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u odgovarajući upisnik upisana kao vlasnik broda
8. brodarac je svaka osoba koja je zaposlena, uzeta u službu ili koja radi u bilo kojem svojstvu na brodu unutarnje plovidbe
9. brodarski agent je pravna osoba koja je registrirana za obavljanje agencijskih djelatnosti u brodarstvu i koja u ime i za račun nalogodavca obavlja agencijske poslove u brodarstvu
10. čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara.
Čamac sposoban za plovidbu morem smatra se brodicom ili jahtom i na njega se primjenjuju odredbe propisa o brodicama i jahtama.
Pojam čamac ne obuhvaća:
– čamac koji pripada drugom plovilu u svrhu prikupljanja otpada, spašavanja ili obavljanja radova
– čamac namijenjen isključivo za natjecanja
– kanu, kajak, gondolu i pedalinu
– dasku za jedrenje i dasku za jahanje na valovima.
11. domaći brod je plovilo koje vije zastavu Republike Hrvatske
12. domaća plovidba je plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske
13. domaći prijevoz (kabotaža) je prijevoz plovilima između luka na području Republike Hrvatske
14. domaći prijevoznik je prijevoznik registriran u Republici Hrvatskoj za obavljanje prijevozničke djelatnosti na unutarnjim plovnim putovima
15. državni vodni put je vodni put na kojem je bez odobrenja dopuštena plovidba plovilima koja viju zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije
16. javni brod je plovilo, osim ratnog broda, namijenjeno i opremljeno za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, čiji je vlasnik odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koje služi isključivo u negospodarske svrhe
17. javni prijevoz je komercijalni prijevoz putnika i stvari plovilima koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu
18. korisnik čamca je fizička ili pravna osoba koja drži čamac u posjedu kao vlasnik ili na temelju ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik čamca osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika čamca na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o brodaru
19. lučka infrastruktura su operativne obale i druge lučke zemljišne površine, građevine prometne infrastrukture, vodovodne, kanalizacijske, energetske i telekomunikacijske mreže, infrastruktura za opskrbu plovila, infrastruktura za prikupljanje i zbrinjavanje otpada koji nastaje na plovilima/brodovima, uključujući otpad od tereta, lukobrani te građevine i uređaji za sigurnost plovidbe u luci i tome slične građevine
20. lučka suprastruktura su građevine na lučkom području te lučki kapitalni pretovarni objekti
21. lučke građevine su građevine u smislu općeg propisa o gradnji koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti, a dijele se na lučku infrastrukturu i lučku suprastrukturu
22. lučke usluge su usluge komercijalne prirode koje se obavljaju u lukama uz naknadu prema objavljenoj tarifi
23. lučki akvatorij je vodeni dio luke u sklopu lučkog područja, u naravi prostor neposredno uz obalu te izdvojena sidrišta
24. lučki korisnik je lučki operater odnosno bilo koja osoba koja obavlja lučku djelatnost u luci ili pristaništu
25. lučki operater je svaka osoba koja pruža jednu ili više lučkih usluga
26. lučko područje je područje luke kojim upravlja upravitelj luke, a koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, i na kojem vrijedi poseban režim kontrole dolaska i odlaska plovila te ulaska i izlaska vozila i osoba
27. luka je vodeni i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, ili skladištenje robe i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika, u kojem se obavljaju različite komplementarne djelatnosti koje su s robom ili s plovilom u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi
28. međudržavni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba domaćih plovila i plovila pod zastavom granične države na tom vodnom putu
29. međunarodna plovidba je plovidba iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku i obratno ili plovidba između stranih luka ili plovidba na međunarodnim vodnim putovima na području stranih država
30. međunarodni prijevoz je prijevoz plovilima iz domaće luke u stranu luku ili obratno
31. međunarodni vodni put je vodni put na kojem je dopuštena plovidba plovilima svih zastava
32. ministar je čelnik Ministarstva
33. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za unutarnju plovidbu
34. nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila je tijelo odgovorno za obavljanje tehničkih pregleda brodova unutarnje plovidbe koji plove područjem plovidbe 1, 2 i 3, ili drugo nadležno tijelo države članice Europske unije
35. nadzor je redovita kontrola plovila u stajanju od osobe koju je odobrila ili odredila lučka kapetanija, a koja ne mora biti član posade i ne mora boraviti na plovilu, ali mora biti spremna brzo djelovati u slučaju potrebe, obavijestiti nadležna tijela, brodara ili zapovjednika o izvanrednom događaju te poduzeti nužne mjere i radnje u cilju sprječavanja posljedica toga događaja
36. nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon
37. objekt unutarnje plovidbe je objekt namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama (plovilo) ili objekt stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama koji nije namijenjen za plovidbu (plutajući objekt unutarnje plovidbe)
38. osobnom ispravom smatraju se brodarska knjižica, svjedodžba o stručnoj osposobljenosti i isprava o osposobljenosti za upravljanje čamcem
39. ozbiljan poremećaj tržišta je pojava na transportnom tržištu u unutarnjoj plovidbi koja može uzrokovati ozbiljan i potencijalno trajan višak ponude nad potražnjom te predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti i opstanku velikog broja prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, osim ako kratkoročne i dugoročne prognoze tržišta pokazuju značajna i trajna poboljšanja
40. plovilo je objekt unutarnje plovidbe namijenjen za plovidbu unutarnjim vodama, a može biti brod, plutajuće postrojenje, ratni brod, čamac ili skela i svaki drugi objekt unutarnje plovidbe sposoban za plovidbu
41. plovni put je dio vodnog puta propisane dubine, širine i drugih mjera koji je uređen, obilježen i siguran za plovidbu
42. plutajuće postrojenje je brod unutarnje plovidbe opremljen mehaničkim uređajima za obavljanje tehničkih radova na unutarnjim vodama s vlastitim pogonskim strojnim uređajem ili bez njega, kao što je dizalica, jaružalo, elevator, zabijač stupova i sl.
43. plutajući objekt unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: plutajući objekt) je objekt unutarnje plovidbe stalno privezan ili usidren na unutarnjim vodama koji nije namijenjen za plovidbu, kao što je pristan, kućica na vodi, plutajući stambeni objekt, plutajuća radionica, plutajući terminal, pontonski most, plutajući ugostiteljski objekt, plutajući dok, plutajuće skladište, spremište, hangar, vodenica, kupalište, bazen i sl.
44. poseban prijevoz je kretanje (plovidba) brodova, sastava i plutajućih objekata čije tehničke karakteristike nisu u skladu s gabaritima vodnog puta odnosno čija opremljenost i kvalificiranost posade predstavlja smetnju ili opasnost za sigurnost plovidbe kao i bilo kakvo oštećenje na građevinama i opremi
45. poslodavac je pravna ili fizička osoba koja je s brodarcem sklopila ugovor o radu u svoje ime
46. potiskivač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za poriv potiskivanog sastava
47. potiskivani sastav je čvrsto povezani sastav plovila, osim čamaca, od kojih je najmanje jedno plovilo postavljeno ispred potiskivača. Sastav formiran od potiskivača i potiskivanih plovila čiji spoj omogućava kontrolirani i djelomični otklon (zakret) plovila od smjera kretanja potiskivača smatra se čvrstim sastavom
48. prekrcaj za vlastite potrebe je situacija gdje lučki korisnik obavlja za vlastite potrebe jednu ili više lučkih usluga gdje ne zaključuje ugovor s trećom stranom za obavljanje takvih usluga
49. prijevoz za vlastite potrebe je nekomercijalni prijevoz plovilima koji se obavlja za vlastite potrebe pravne osobe ili fizičke osobe kao pomoćna djelatnost uz osnovnu djelatnost
50. prijevoznik je svaka osoba koja obavlja prijevoz na temelju ugovora o prijevozu zaključenog s naručiteljem
51. prijevoznik treće zemlje je prijevoznik sa sjedištem u državi koja nije članica Europske unije
52. prijevoznik Unije je prijevoznik sa sjedištem u državi članici Europske unije i ima ispravu (licenciju) za obavljanje prijevoza putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima
53. pristanišno područje je područje na unutarnjim vodama kojim upravlja upravitelj pristaništa, a koje se koristi za obavljanje djelatnosti predviđenih za određenu vrstu pristaništa sukladno rješenju o otvaranju pristaništa
54. pristanište je vodeni dio i s njim neposredno povezani kopneni prostor koji je namijenjen i opremljen za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovila, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i/ili skladištenje tereta i/ili ukrcaj i iskrcaj putnika
55. privezište je uređeno i opremljeno mjesto na vodnom putu za stajanje plovila, uz obalu ili uz plutajući objekt
56. priznato klasifikacijsko društvo je klasifikacijsko društvo priznato od nadležnog tijela koje ispunjava kriterije prema odredbama pravilnika kojim se uređuje tehničko nadzorno tijelo i uvjeti za priznavanje klasifikacijskih društava
57. putnički brod unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: putnički brod) je brod unutarnje plovidbe koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika
58. putnik je svaka osoba na plovilu, osim djece ispod jedne godine te osoba zaposlenih na plovilu u bilo kojem svojstvu
59. rasprema je privremeno povlačenje broda iz plovidbe odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnje
60. ratni brod je plovilo koje je pod zapovjedništvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koje je dužno isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim
61. rekreacijsko plovilo je plovilo namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 m do 24 m, neovisno o vrsti pogona
62. sastav je potiskivani, tegljeni ili bočni sastav
63. sidrište je obilježeni prostor na vodnom putu uređen i namijenjen za sidrenje i manevriranje brodova
64. skela je plovilo namijenjeno isključivo prijevozu osoba i stvari s jedne na drugu obalu unutarnjih voda. Skela se ne smatra brodom bez obzira na njezinu duljinu i/ili umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) i/ili broj putnika koje prevozi
65. skelni prijelaz je posebna vrsta pristaništa uređena i opremljena za pristajanje skele te ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari radi prometnog povezivanja suprotnih obala na najkraćoj mogućoj trasi
66. sporedna gospodarska djelatnost je djelatnost koja nije lučka djelatnost i obavlja se na lučkom području
67. stanje opijenosti je stanje osobe kod koje je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu više od 0,5 g/kg mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka, analizom krvi ili urina, liječničkim pregledom i drugim metodama i aparatima. Smatra se da je u stanju opijenosti osoba kod koje je u organizmu utvrđena prisutnost opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, a koje su utvrđene odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi i/ili urina
68. strani javni brod je plovilo u vlasništvu ili korištenju strane države, koje nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države
69. strani brod je plovilo koje ima stranu državnu pripadnost
70. strani ratni brod je plovilo koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnog broda i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu
71. straža znači da je najmanje jedan član posade broda na dužnosti odnosno na dežurstvu na palubi
72. tegljač je brod posebno konstruiran, izgrađen i opremljen za tegljenje
73. tegljeni sastav je skupina plovila unutarnje plovidbe osim čamaca, koje tegli jedan ili više motornih brodova
74. Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) je podzakonski propis donesen na temelju ovoga Zakona kojim se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati objekti unutarnje plovidbe, osim čamaca, a propisuju način obavljanja tehničkog nadzora i pregleda te isprave i knjige
75. teretni brod je plovilo namijenjeno za prijevoz tereta
76. tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti u skladu s propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila
77. tradicionalni objekt unutarnje plovidbe je originalni objekt unutarnje plovidbe ili njegova pojedinačna replika koja je velikim dijelom izgrađena od izvornih materijala primjenom odgovarajuće metode u skladu s crtežima ili predlošcima, a koje zbog svoje starosti, tehničkih karakteristika ili konstrukcije, rijetkosti, značaja za očuvanje tradicije unutarnje plovidbe ili tehnika plovidbe unutarnjim plovnim putovima ili značaja za određeno razdoblje iz povijesne perspektive vrijedi očuvati
78. unutarnja plovidba je plovidba koja se obavlja na unutarnjim vodama
79. unutarnje vode su sve stajaće i tekuće vode kao što su rijeke, kanali i jezera, osim rijeka jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane
80. upisnik brodova je jedinstveni upisnik objekata unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju objekti unutarnje plovidbe i objekti unutarnje plovidbe u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga
81. upravitelj luke je lučka uprava odnosno svaka osoba koja upravlja lukom posebne namjene
82. vodni promet je promet koji se odvija u unutarnjim vodama Republike Hrvatske
83. vodni put je dio unutarnjih voda na kojem je dopuštena plovidba i koji je razvrstan prema mjerilima plovnosti
84. zajedničke lučke građevine i objekti na lučkom području, koje koristi veći broj korisnika luke, su obalni zidovi s pripadajućom opremom i vodne građevine, glavne lučke cestovne prometnice, željeznički kolosijeci i željezničke skretnice, energetska postrojenja, vanjska rasvjeta, vodovodna i kanalizacijska mreža, telekomunikacijska mreža, signalna oprema
85. zimovnik je izgrađeni ili prirodni vodeni prostor na vodnom putu uređen i osposobljen kao sigurno sklonište za zaštitu plovila od leda, visokog vodostaja ili drugih hidrometeoroloških nepogoda
86. zimsko sklonište je prirodni dio vodenog prostora na vodnom putu, luci ili pristaništu namijenjen za nužni smještaj plovila radi zaštite od neposrednog dolaska velike vode, leda ili drugih iznenadnih opasnosti i nepogoda.
Članak 6.
(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja podrazumijeva skup uvjeta, mjera i pravila kojima moraju udovoljavati vodni putovi, luke, objekti unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti i njihove posade, kao i strana plovila koja plove unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
(2) Poslovi sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja su upravni, inspekcijski, tehnički i drugi stručni poslovi određeni ovim Zakonom, zakonom kojim se utvrđuju poslovi sigurnosti plovidbe i način organizacije njihova obavljanja te propisima donesenim na temelju tih zakona kojima se osigurava sigurnost unutarnje plovidbe i vodnog prometa.
Članak 7.
(1) Brodar, zapovjednik broda, upravitelj luke, lučka kapetanija i Ministarstvo dužni su organizirati i trajno nadzirati obavljanje poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe te s tim u vezi voditi evidencije i upisnike s propisanim podacima.
(2) Na prijedlog nadležne lučke kapetanije ministar može radi sigurnosti plovidbe naredbom ograničiti plovidbu na unutarnjim vodama odnosno propisati posebne uvjete plovidbe u cilju zaštite ljudskih života, obala, okoliša i drugih dobara. Ograničenje plovidbe može uključivati i privremenu zabranu plovidbe svim ili pojedinim vrstama plovila na određenim dionicama vodnih putova osim u slučajevima navedenim u stavku 3. ovoga članka.
(3) U slučajevima obrane od poplava i obrane od leda plovidba se može zabraniti sukladno propisu o vodama.
(4) Protiv odluka i drugih upravnih akata Ministarstva i lučke kapetanije koje donose u upravnom postupku, na temelju odredbi ovoga Zakona, ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 8.
(1) Brodar, zapovjednik plovila i upravitelj luke dužni su dojaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji svaku promjenu na vodnom putu i građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona koja utječe ili bi mogla utjecati na sigurnost plovidbe.
(2) Promjene iz stavka 1. ovoga članka koje su važne za sigurnu plovidbu objavljuje lučka kapetanija putem priopćenja brodarstvu.
Članak 9.
Brodari domaćih brodova dužni su, u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, Tehničkim pravilima i drugim propisima:
1. održavati brod i opremu tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na njemu, teret i okoliš i
2. osigurati da brod posjeduje valjane isprave i knjige te svjedodžbe i dokumente.
Članak 10.
(1) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o domaćim brodovima koja sadrži:
1. ime ili oznaku broda i Jedinstveni identifikacijski broj (ENI broj)
2. podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda
3. podatke o priznatoj organizaciji koja izdaje propisane svjedodžbe za brod
4. podatke o inspekcijskim pregledima broda, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede, vrijeme i mjesto inspekcija te rezultate pregleda, a posebice jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja
5. podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša, uključujući podatke o plovidbenim nesrećama
6. podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su je izgubili u prethodnih 12 mjeseci.
(2) Brodari su dužni dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice odnosno od događaja na koji se podaci odnose.
(3) Podaci iz stavka 1. točke 4. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od izvršenog pregleda broda.
(4) Nakon što bude obaviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor strane luke zadržala domaći brod, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih međunarodnih propisa od strane brodara zadržanog broda.
(5) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe.
Članak 11.
(1) Potopljeni objekti unutarnje plovidbe moraju se ukloniti s unutarnjih voda.
(2) Objekti unutarnje plovidbe koji nisu upisani u upisnik brodova ili su iz njega brisani ne mogu boraviti na unutarnjim vodama, osim ako su izuzeti od obveze upisa.
(3) Vlasnici objekata unutarnje plovidbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s unutarnjih voda sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Vlasnici oštećenih ili nasukanih objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu nadležne lučke kapetanije ukloniti objekt s plovnog puta.
(5) Vlasnici objekata unutarnje plovidbe dužni su po nalogu lučke kapetanije trajno ili privremeno ukloniti ili premjestiti svoje objekte u slučajevima kada se ugrožava sigurnost plovidbe, postoji opasnost od onečišćenja ili kada se ometa izvođenje radova na vodi ili na obali.
Članak 12.
(1) Lučke kapetanije obavljaju radijsku službu koja služi zaštiti ljudskih života i sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodnim putovima sukladno propisima o telekomunikacijama.
(2) Lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka obvezne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.
(3) Poslove radijske službe u lučkim kapetanijama organizira Ministarstvo.
Članak 13.
(1) Postojeće luke i pristaništa ili njihove dijelove nadležni lučki kapetan može odrediti za zimovnike i zimska skloništa.
(2) Zimovnici na području luke i pristaništa i izvan lučkog područja moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti propisanim pravilnikom iz članka 206. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 14.
(1) Brodovi koji su spriječeni uploviti u zimovnik zbog nagle pojave leda, iznenadnog velikog porasta vodostaja ili zbog drugih izvanrednih i opravdanih razloga moraju se skloniti u zimska skloništa kao što su rukavci i druga prirodno zaštićena mjesta na vodnom putu.
(2) Mjesto, položaj brodova u zimskom skloništu, broj članova posade i odgovornu osobu rješenjem određuje nadležna lučka kapetanija.
Članak 15.
(1) Plovidba se može obavljati na svim unutarnjim vodama u skladu s odredbama ovoga Zakona, osim onih na kojima je zabranjena.
(2) Osobe koje sudjeluju u plovidbi obvezne su pridržavati se odredbi ovoga Zakona i propisa o pravilima plovidbe kojima se uređuje sigurna plovidba i promet na unutarnjim vodama, posebice pazeći da svojim postupcima ne izazovu plovidbenu nesreću ili plovidbenu nezgodu.
(3) Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama koji sadrži europska pravila plovidbe na unutarnjim vodama (CEVNI) donosi ministar.
Članak 16.
(1) Domaći brodovi i brodovi Unije mogu ploviti svim vodnim putovima Republike Hrvatske.
(2) Brodovi trećih zemalja mogu ploviti državnim vodnim putovima na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.
Članak 17.
(1) Strani ratni ili strani javni brod smije uploviti u unutarnje vode Republike Hrvatske samo na temelju odobrenja.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za strani ratni brod daje ministarstvo nadležno za poslove obrane, a za strani javni brod Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(3) Protiv rješenja o davanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Državna tijela iz stavka 2. ovoga članka o izdanim odobrenjima bez odgode će obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.
Članak 18.
(1) Progon stranoga broda poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani brod ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakona, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.
(2) Progon stranog broda može početi samo ako se sumnjivi brod ili njegov pripadak nalazi u unutarnjim vodama Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.
(3) Progon stranog broda može se nastaviti dok progonjeni brod ne napusti teritorij Republike Hrvatske.
(4) Progon mogu obavljati plovila policije, ratni brodovi ili druga plovila i letjelice koji su za to ovlašteni.
(5) Ako se strani brod iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.
(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strani ratni brod i javni brod koji uživaju imunitet.
Članak 19.
(1) Tijekom plovidbe zapovjednik broda dužan je primijeniti sve propisane mjere i mjere koje zahtijeva opća obveza primjene dužne pažnje propisane pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Brodovi ne smiju biti natovareni preko oznake najvećeg dopuštenog uronjenja.
(3) Putnički brodovi ne smiju ukrcati veći broj putnika od dopuštenog.
Članak 20.
(1) Prilikom vezivanja ili pomicanja brodova zabranjeno je koristiti znakove za reguliranje plovidbe ili oznake na vodnom putu, oštećivati te znakove ili ih onesposobiti za njihovu namjenu.
(2) Zapovjednici brodova moraju se pridržavati zabrana, obveza, ograničenja i pravila te voditi računa o preporukama i obavijestima koja im se stavljaju na znanje znakovima i oznakama navedenim u stavku 1. ovoga članka i postavljenima na vodnom putu ili na njegovim obalama.
(3) Zapovjednik broda dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju o oštećenju ili neispravnosti znakova i oznaka na vodnom putu, uređaja i instalacija koje su dio sustava za obilježavanje vodnog puta te stalnih građevina.
Članak 21.
(1) Posebni prijevozi dopušteni su samo uz odobrenje lučke kapetanije koja će utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe za svaki pojedini slučaj.
(2) Što se smatra posebnim prijevozom, postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj odobrenja za obavljanje posebnog prijevoza propisuje ministar pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 22.
(1) Sportske aktivnosti, regate i druga javna događanja na vodnim putovima, uključujući i ronjenja koja se obavljaju kao poslovi pripreme ili izvođenja radova na vodi, mogu se održavati samo uz prethodno odobrenje lučke kapetanije.
(2) Kupanje, plivanje i ronjenje zabranjeno je na plovnom putu, u luci, pristaništu, radnom području plutajućih postrojenja te 100 metara uzvodno i 50 metara nizvodno od tovarišta, skelnog prijelaza, brodogradilišta, ulaza u luku, pristanište ili prevodnicu.
Članak 23.
(1) Brodovi moraju imati propisane oznake za identifikaciju.
(2) Brodovi u plovidbi, u stajanju, po danu i po noći moraju biti propisno obilježeni.
(3) Oznake iz stavka 1. ovoga članka te način obilježavanja brodova iz stavka 2. ovoga članka, kao i iznimke od pravila propisuje ministar pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 24.
(1) Zabranjeno je korištenje znakova i svjetala koji nisu propisani, odnosno njihovo korištenje na način koji nije propisan ili dopušten pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Zabranjeno je korištenje svjetiljki, reflektora, ploča, zastava ili drugih predmeta ako se mogu zamijeniti s propisanim svjetlima ili znakovima, ako smanjuju vidljivost ili otežavaju prepoznavanje propisanih svjetala i znakova ili ako bi zasljepljivanjem mogli izazvati opasnost ili smetnje za plovidbu ili za promet na obali.
(3) Zabranjeno je prekinuti ili oštetiti podvodni telekomunikacijski kabel, podvodni kabel visokog napona ili podvodni cjevovod u vodnom putu.
Članak 25.
(1) Brodovi moraju biti opremljeni uređajima i opremom kojima se osigurava sigurnost plovidbe propisanima Tehničkim pravilima, a članovi posade dužni su ih koristiti u slučajevima i na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Brod opremljen radiotelefonskim uređajem mora imati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.
(3) Brodovi na motorni pogon moraju biti opremljeni ispravnim radiotelefonskim uređajem i posjedovati dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija može pojedine brodove osloboditi od ugradnje radiotelefonskog uređaja ako plove na jezerima i drugim stajaćim vodama.
Članak 26.
(1) Na plovnom putu zabranjeno je stajanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a radi sigurnosti broda i plovidbe, zbog izvanrednih vremenskih uvjeta ili kada je to nužno zbog operativnih potreba transporta, brod može stajati uz rub plovnog puta, izvan plovnog puta i izvan sidrišta, tako da ne ugrožava vlastitu sigurnost i sigurnost drugih sudionika u plovidbi.
(3) Straža se mora neprekidno obavljati na brodovima:
– u slučaju iz stavka 2. ovoga članka
– koji stoje, a prevoze opasne tvari
– putničkim brodovima koji stoje dok se putnici nalaze na brodu
– brodu koji stoji u luci ili na sidrištu
– za vrijeme opskrbe broda pogonskim gorivom.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, brod bez posade koji stoji na sidrištu mora biti prijavljen nadležnoj lučkoj kapetaniji i pod nadzorom osobe koja je u stanju brzo djelovati kada se pokaže potreba. Nadzor na sidrištu luke obavlja upravitelj luke, lučki operater ili brodarski agent na temelju ugovora sklopljenog s brodarom.
(5) Lučka kapetanija može osloboditi od obveze držanja straže na brodovima koji stoje u luci ili su na vezu pod nadzorom.
(6) Plutajući objekt i čamac ne moraju imati stražu, ali moraju biti pod nadzorom.
Članak 27.
(1) Za organizaciju straže i nadzora broda odgovoran je zapovjednik broda, a ako brod nema zapovjednika, odgovoran je brodar.
(2) Za nadzor plutajućeg objekta odgovorna je ukrcana osoba odnosno osoba koja je u stanju odmah djelovati kada se pokaže potreba.
(3) Za nadzor čamca odgovoran je vlasnik ili korisnik čamca.
Članak 28.
(1) Brod u raspremi može boraviti na unutarnjim vodama Republike Hrvatske na temelju pregleda priznatog klasifikacijskog društva i odobrenja nadležne lučke kapetanije.
(2) U raspremu se mogu staviti domaći i strani brodovi kojima je tehničkim pregledom utvrđena sposobnost za plovidbu ili za boravak u raspremi.
(3) Ako se brod stavlja u raspremu u lučkom području, lučka kapetanija će po službenoj dužnosti ishoditi prethodnu suglasnost upravitelja luke.
Članak 29.
(1) Zahtjev za raspremu broda podnosi vlasnik ili brodar nadležnoj lučkoj kapetaniji na čijem će području brod boraviti u raspremi. Zahtjev mora sadržavati podatke o podnositelju, podatke o brodu, svjedodžbu o utvrđenoj sposobnosti broda za boravak u raspremi, predloženo vrijeme i mjesto raspreme te prijedlog dežurnog motornog broda iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Lučka kapetanija će u rješenju kojim odobrava boravak u raspremi broda utvrditi:
– vrijeme trajanja raspreme
– točno mjesto (lokaciju) raspreme
– minimalni broj i stručnu osposobljenost članova posade odnosno osoba koje će obavljati nadzor broda
– mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja i
– uvjete premještaja broda na drugo mjesto boravka u raspremi.
(3) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe iz stavka 2. podstavka 3. ovoga članka mogu nadzirati više brodova.
(4) Kada u raspremi boravi više brodova bez vlastitog pogona, mora se odrediti dežurni motorni brod s važećom svjedodžbom i s minimalnim brojem članova posade za sigurnu plovidbu koji će intervenirati u slučaju potrebe.
(5) Postupak stavljanja broda u raspremu upravni je postupak koji vodi i rješava nadležna lučka kapetanija.
Članak 30.
(1) Rasprema počinje teći od dana izvršnosti rješenja kojim se brod stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o ranijem prestanku raspreme.
(2) Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da je stanje broda u raspremi takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, okoliš, obalu ili je potonuo odnosno prijeti opasnost od potonuća, donijet će rješenje o prestanku raspreme.
Članak 31.
(1) Brod ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.
(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako je prethodno utvrđena sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.
(3) U slučaju premještaja broda na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, lučka kapetanija će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište sukladno odredbama članka 21. ovoga Zakona.
(4) Odredbe ovoga Zakona o raspremi broda ne primjenjuju se na čamce i plutajuće objekte.
Članak 32.
(1) Zabranjeno je s objekta unutarnje plovidbe izbacivati, izlijevati ili ispuštati otpad, predmete, tvari, bilo koji oblik štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljene vode ili smjesu takvog otpada s vodom koje mogu predstavljati smetnje ili opasnost za sigurnost plovidbe.
(2) U slučaju nenamjernog izbacivanja otpada iz stavka 1. ovoga članka ili bilo kakve opasnosti od takvog izbacivanja, zapovjednik broda, stručni radnik odnosno osoba odgovorna za nadzor dužni su odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste, količine otpada i mjesta izbacivanja te bez odgode poduzeti sve mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja odnosno opasnosti od onečišćenja.
Članak 33.
(1) Zabranjeno je spaljivanje otpada, mulja, taloga i posebnog otpada na objektima unutarnje plovidbe.
(2) Zabranjeno je premazivanje plovila uljem, izlijevanje i ispuštanje ostataka čišćenja vanjskog dijela objekta unutarnje plovidbe i upotreba štetnih sredstava protiv obrastanja trupa koja se ne smiju ispuštati u vodu.
(3) Zabranjeno je korištenje pokretnih spremišta postavljenih na palubi objekta unutarnje plovidbe kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja.
(4) U kaljuže strojarnice zabranjeno je ubacivanje sredstava za čišćenje koja rastvaraju ulje ili maziva i emulgatore uz iznimku sredstava koja ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na stanicama za prikupljanje otpadnih voda.
Članak 34.
(1) Zapovjednik i članovi posade broda, stručni radnici na plutajućim objektima i osobe koje nadziru plutajući objekt moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim vodama, neovisno o području plovidbe, poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja voda i zraka s objekata unutarnje plovidbe.
(2) Osim čamaca, sva plovila koja imaju strojarnicu ili odjeljak za motor moraju imati Knjigu o uljima koju je izdalo nadležno tijelo.
(3) Za uredno i istinito upisivanje propisanih podataka u Knjigu o uljima odgovoran je zapovjednik.
Članak 35.
(1) Otpad koji nastaje na brodu i otpad od tereta mora se sakupiti i predati prihvatnim stanicama u lukama ili na drugim mjestima određenima za prijem takvih vrsta otpada.
(2) Iznimke iz stavka 1. ovoga članka moguće su samo ako su u skladu s važećim propisima o zaštiti voda i zbrinjavaju otpada koji nastaje na brodu.
(3) Zapovjednik broda dužan je upravitelju luke i lučkoj kapetaniji dostaviti informacije o brodskom otpadu sukladno odredbama propisa o riječnim informacijskim sustavima.
(4) Zapovjednik broda dužan je prije isplovljenja iz luke predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije iz stavka 3. ovoga članka proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojoj će biti predan.
(6) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata, moglo doći do pražnjenja spremišta u vodu tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku broda da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.
(7) Ako u slučaju iz stavka 6. ovoga članka zapovjednik broda ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može zabraniti isplovljenje broda iz luke.
Članak 36.
(1) U slučaju onečišćenja voda lučka kapetanija zabranit će isplovljenje broda iz luke odnosno narediti zadržavanje broda koji je prouzročio onečišćenje u unutarnjim vodama Republike Hrvatske dok zapovjednik ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.
(2) Tko onečišćenjem unutarnjih voda počini štetu okolišu, dužan ju je nadoknaditi, uključujući i izmaklu korist, te snosi troškove nastale onečišćavanjem unutarnjih voda i okoliša.
(3) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka su izdaci za sprječavanje daljnje štete, izdaci za uspostavu prijašnjega stanja, uključujući i troškove procjene štete te otklanjanja štete te izdaci za sprječavanje nastanka budućeg onečišćenja.
(4) Vlasnik broda i brodar obvezni su poduzeti sve primjenjive mjere pomoću kojih se okoliš može dovesti do stanja prije nastanka štete odnosno one kojima se na izvoru nastanka trajno otklanja opasnost od štete.
(5) Kriteriji za procjenu opasnosti i utvrđivanje šteta, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihovu svrhu i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa, te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, postupak utvrđivanja mjera te druga pitanja s tim u vezi provode se u skladu s propisom kojim se uređuju pitanja odgovornosti za štete u okolišu i ovim Zakonom.
Članak 37.
Lučka kapetanija dužna je, bez odgode, o onečišćenju unutarnjih voda s objekata unutarnje plovidbe izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.
Članak 38.
(1) Brod je sposoban za plovidbu ili uporabu u određenim područjima plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i ako:
1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima
2. posjeduje valjane isprave i knjige propisane odredbama ovoga Zakona i Tehničkih pravila
3. ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade
4. je smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika
5. je teret na brodu ukrcan pravilno i u skladu s propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta.
(2) Sposobnost broda za plovidbu utvrđuje se tehničkim nadzorom i tehničkim pregledom.
Članak 39.
(1) Sposobnost broda za plovidbu prema članku 38. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, za brodove koji plove područjem plovidbe 1, 2 ili 3 potvrđuje se svjedodžbom Unije za plovila unutarnje plovidbe.
(2) Sposobnost broda za plovidbu prema članku 38. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, za brodove koji plove isključivo područjem plovidbe 4 potvrđuje se svjedodžbom o sposobnosti broda za plovidbu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, brodovima iz stavka 2. ovoga članka može se, na zahtjev vlasnika, izdati svjedodžba iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da brod zadovoljava zahtjeve propisane Tehničkim pravilima za izdavanje takve svjedodžbe.
(4) Područja plovidbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka definirana su Tehničkim pravilima.
(5) Svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila sukladno Tehničkim pravilima.
(6) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka osniva ministar odlukom, a sastoji se od predsjednika i stručnjaka:
1. službenika uprave nadležne za utvrđivanje tehničkih standarda objekata unutarnje plovidbe
2. stručnjaka za projektiranje plovila unutarnje plovidbe i njihovih motora
3. stručnjaka sa svjedodžbom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima i
4. stručnjaka za tradicionalne plovne ili plutajuće objekte za pregled tradicionalnih plovnih ili plutajućih objekata.
(7) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka može u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti angažirati i specijalizirane stručnjake.
(8) Utvrđivanje sposobnosti broda iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može, u cijelosti ili djelomično, povjeriti priznatom klasifikacijskom društvu.
(9) O obavljenom tehničkom nadzoru, tehničkom pregledu i izdanim svjedodžbama iz stavka 1. ovoga članka priznato klasifikacijsko društvo dužno je obavijestiti Ministarstvo.
(10) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznatog klasifikacijskog društva utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora, tehničkog pregleda i izdavanje svjedodžbe iz stavka 1. ovog članka.
(11) Svjedodžbe iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora odnosno tehničkog pregleda, sukladno Tehničkim pravilima.
(12) Nadležno tijelo iz stavka 5. ovoga članka ne mora podvrgnuti tehničkom pregledu, u cijelosti ili djelomično, brodove iz stavka 1. ovog članka ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo očito da brod, u cijelosti ili djelomično, udovoljava zahtjevima Tehničkih pravila.
(13) Način imenovanja članova nadležnog tijela i način angažiranja specijaliziranih stručnjaka propisuje ministar pravilnikom.
(14) Način i postupak ovlašćivanja priznatih klasifikacijskih društava, obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava i knjiga, propisanih Tehničkim pravilima, propisuje ministar pravilnikom.
Članak 40.
(1) Ministarstvo vodi evidenciju tijela iz članka 39. ovoga Zakona i o tome kao i o svim izmjenama obavještava Europsku komisiju.
(2) Ministarstvo je dužno bez odgode u bazu podataka o brodovima zemalja članica Europske unije (EHDB) unijeti:
a) identifikacijske podatke o brodu iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona
b) podatke u vezi s izdanim, obnovljenim, zamijenjenim i povučenim svjedodžbama iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u vezi s nadležnim tijelom koje je izdalo svjedodžbu
c) digitalnu kopiju svih svjedodžbi iz članka 39. stavka 1. ovoga Zakona koje je izdalo
d) podatke o svim odbijenim zahtjevima za svjedodžbe ili zahtjevima za svjedodžbe koji su u postupku rješavanja i
e) sve promjene podataka iz ovoga stavka.
(3) Ministarstvo će o podatcima iz stavka 2. točaka od b) do e), koje zaprimi od strane drugih nadležnih tijela Europske unije za domaći brod, obavijestiti Ministarstvo odnosno nadležnu lučku kapetaniju.
(4) Ministarstvo može podatke iz stavka 2. ovoga članka za pojedini brod proslijediti trećoj zemlji isključivo u svrhu nadzora i obavljanja poslova sigurnosti plovidbe te upravljanja prometom i infrastrukturom plovnih putova, uz obvezu zaštite osobnih podataka u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Članak 41.
(1) Tehnički nadzor obuhvaća:
1. odobravanje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje
2. tipsko ili pojedinačno odobravanje strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod
3. nadzor nad izradom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene ugradnji u brod
4. odobravanje proizvođača i uslužnih tvrtki
5. nadzor nad gradnjom ili preinakom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme plovila u brodogradilištima i radionicama.
(2) Tehnički nadzor gradnje i preinake broda iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila ili priznato klasifikacijsko društvo na temelju zahtjeva koji su vlasnik, brodar ili graditelj obvezni podnijeti prije početka gradnje ili preinake broda.
(3) Tehnički nadzor iz stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovoga članka obavlja Hrvatski registar brodova ili priznato klasifikacijsko društvo.
Članak 42.
(1) Tehnički pregledi postojećih brodova obvezni su, a mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.
(2) Osnovni tehnički pregled obavlja se nakon izgradnje, a prije početka uporabe i plovidbe broda.
(3) Redoviti tehnički pregled je pregled kojem podliježe brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.
(4) Izvanredni tehnički pregled jest pregled kojem podliježe brod:
– nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na njegovu sposobnost za plovidbu
– prigodom popravaka ili obnove dijelova broda
– prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila
– prigodom promjene namjene ili područja plovidbe
– kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim pregledima.
(5) Obveznim tehničkim pregledom utvrđuje se sposobnost broda za plovidbu ili uporabu.
(6) Tehnički pregled broda obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila ili priznato klasifikacijsko društvo ovlašteno ugovorom iz članka 39. stavka 10. ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) U slučaju promjena namjene, promjena područja plovidbe, nosivosti ili broja putnika koje brod smije prevoziti, većih popravaka, izmjena, preinaka ili obnova opreme većeg značaja koje utječu na usklađenost broda s Tehničkim pravilima u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, vlasnik broda dužan je prijaviti preinaku nadležnom tijelu.
(2) Poslije obavljenog tehničkog nadzora odnosno pregleda ne smije se bez prethodne obavijesti tijelima iz članka 39. ovoga Zakona obavljati bilo kakve promjene ili preinake strukture trupa broda, njegovih strojeva, uređaja i opreme.
Članak 44.
(1) Tehnički nadzor i tehnički pregled obavljaju se na način i u rokovima propisanim Tehničkim pravilima.
(2) Tehnička pravila donosi ministar.
(3) Za tehnički nadzor i tehnički pregled broda plaća se naknada čiju visinu određuju ovlaštena tijela za obavljanje tehničkog nadzora i tehničkog pregleda.
(4) Odredbe ovoga Zakona o tehničkom nadzoru i tehničkom pregledu broda na odgovarajući se način primjenjuju na tradicionalne objekte unutarnje plovidbe.
Članak 45.
(1) Pokusna plovidba broda je plovidba broda u gradnji ili postojećeg broda nakon obavljenog pregleda ili popravka od bitnog utjecaja na sposobnost za plovidbu za vrijeme ili nakon gradnje i pri obavljanju osnovnog, redovitog i izvanrednog pregleda postojećeg broda.
(2) Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na domaći brod i strani brod ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
(4) Uvjeti koje brod mora zadovoljiti, opseg i način obavljanja pregleda broda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe propisani su Tehničkim pravilima.
(5) Sposobnost broda za obavljanje pokusne plovidbe utvrđuje nadležno Hrvatski registar brodova izdavanjem svjedodžbe o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe.
(6) Uvjete sigurnosti plovidbe, mjesto, vrijeme i rok u kojemu se pokusna plovidba obavlja određuje rješenjem nadležna lučka kapetanija.
Članak 46.
Baždarenjem broda utvrđuje se:
– nosivost broda na najvećem dopuštenom gazu broda
– ukupna nosivost i nosivost po centimetru srednjeg gaza broda koji prevozi teret
– glavne i najveće dimenzije broda.
Članak 47.
(1) Prema odredbama ovoga Zakona baždarenju podliježe:
– svaki brod koji se upisuje u upisnik brodova
– strani brod koji je baždaren prema propisima koji se bitno razlikuju od Tehničkih pravila ako podliježe plaćanju pristojbi u Republici Hrvatskoj čija je osnovica veličina koja se utvrđuje baždarenjem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, baždarenju ne podliježu
– putnički brod
– ratni i javni brod.
Članak 48.
(1) Baždarenje broda obavlja nadležno tijelo za tehničku ispravnost plovila prema Tehničkim pravilima.
(2) Baždarenje broda koji plovi u području plovidbe 1, 2 i 3 može obaviti i nadležno tijelo za tehničku ispravnost ili priznato klasifikacijsko društvo.
(3) Nakon obavljenog baždarenja nadležna tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izdaju svjedodžbu o baždarenju broda.
(4) Za baždarenje broda plaća se naknada čiju visinu određuju tijela koja izdaju svjedodžbu o baždarenju broda.
Članak 49.
(1) Ponovno baždarenje domaćeg broda obavlja se ako:
– su nakon baždarenja broda nastale promjene u dimenzijama broda, rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova nosivost
– se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja
– je istekla valjanost svjedodžbe o baždarenju.
(2) Rok valjanosti svjedodžbe o baždarenju broda propisan je Tehničkim pravilima.
(3) U slučaju ponovnog baždarenja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda odlučuje mora li se, ovisno o obavljenim preinakama broda, obaviti ponovno baždarenje.
Članak 50.
(1) Isprave broda služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu, tehničkim podacima i ostalim svojstvima broda.
(2) U knjige broda unose se propisani podaci o važnijim događajima i obavljenim radnjama na brodu te svi podaci u vezi s plovidbom, vodnim putom i brodom.
Članak 51.
(1) Isprave i knjige propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isprave i knjige brodova bez posade ne moraju se nalaziti na brodu, nego se mogu čuvati kod brodara osim ako su ti brodovi dio sastava. Kada na brodu nije ukrcana posada, isprave i knjige broda moraju se nalaziti u sjedištu brodara.
(3) Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom mogu se izdati i voditi u papirnatom ili elektroničkom obliku.
(4) Isprave i knjige broda propisane ovim Zakonom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a moraju uključivati i prijevod na njemačkom jeziku.
(5) Isprave i knjige koje se moraju nalaziti na brodu prema odredbama ovoga Zakona ili bilo kojih drugih važećih propisa moraju se pokazati kad god to zahtijevaju službenici nadležnih tijela.
(6) Smatrat će se da se isprave iz stavka 3. ovoga članka koje se vode u elektroničkom obliku nalaze na brodu i da su dostupne u svrhu provjere ako se mogu prikazati na zaslonu računalnih ili drugih elektroničkih uređaja.
Članak 52.
(1) Svaki brod upisan u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj mora imati upisni list.
(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova vrijedi ono što je upisano u upisniku brodova.
Članak 53.
(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik brodova.
(2) Privremenim upisnim listom brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe hrvatsku državnu pripadnost te pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.
(3) Privremeni upisni list vrijedi najdulje tri mjeseca od dana izdavanja.
(4) Privremeni upisni list izdaje lučka kapetanija koja će upisati brod.
Članak 54.
(1) Brodski dnevnik je knjiga koju moraju voditi svi brodovi s vlastitim pogonom osim plutajućih postrojenja koja plove i rade na državnim vodnim putovima i jezerima.
(2) U brodski dnevnik upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku plovidbe, članovima posade, vremenu rada i odmora te ukrcaju i iskrcaju članova posade te drugi važni podaci.
Članak 55.
(1) Plutajuća postrojenja i skele moraju voditi dnevnik rada.
(2) Dnevnik rada moraju voditi i plovila na koja su privremeno ugrađeni ili postavljeni radni strojevi (radna plovila).
(3) U dnevnik rada upisuju se podaci o početku, prekidu i završetku radova, poslovima koje obavljaju, članovima posade i njihovu ukrcaju i iskrcaju, osobama i stvarima koje se prevoze te drugi važni podaci.
Članak 56.
(1) Isprave i knjige broda izdane prema propisima zemalja članica EU priznaju se u Republici Hrvatskoj.
(2) Brodski dnevnici brodova trećih zemalja koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koja su priznata u skladu s propisima EU, priznaju se u Republici Hrvatskoj.
(3) Isprave i knjige broda izdane prema propisima trećih zemalja, osim brodskih dnevnika iz stavka 2. ovoga članka, priznaju se u Republici Hrvatskoj uz uvjet uzajamnosti.
(4) Isprava broda koja je izdana u skladu s Revidiranom konvencijom o plovidbi Rajnom kojom se dokazuje sposobnost broda za plovidbu Rajnom, priznaje se u Republici Hrvatskoj.
(5) Isprava broda izdana prema propisu o prijevozu opasnih tvari Rajnom (ADN) priznaje se u Republici Hrvatskoj kao dokaz da brod udovoljava zahtjevima za prijevoz opasnih tvari na vodnim putovima Republike Hrvatske.
Članak 57.
(1) Ministar Tehničkim pravilima propisuje vrste, sadržaj, obrasce, način vođenja isprava i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava i knjiga koje izdaje nadležno tijelo.
(2) Postupak izdavanja, zamjene i poništenja brodskih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom upravni je postupak u nadležnosti lučkih kapetanija odnosno Ministarstva u kojem se odlučuje, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.
(3) Vrste, sadržaj, način vođenja, rokove valjanosti te visinu cijene obrazaca svih isprava i knjiga broda propisanih ovim Zakonom koje izdaje Ministarstvo odnosno lučke kapetanije pravilnikom propisuje ministar.
Članak 58.
Osim isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom i Tehničkim pravilima, brodovi upisani u upisnik brodova moraju imati isprave i knjige propisane međunarodnim propisima i ugovorima koje se odnose na konkretan brod.
Članak 59.
Odredbe ovoga Zakona o tehničkom nadzoru, tehničkom pregledu, baždarenju, ispravama i knjigama broda primjenjuju se i na skele.
Članak 60.
(1) Plutajući objekt sposoban je za uporabu na određenoj lokaciji i za određenu namjenu pod uvjetom da:
1. udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima
2. posjeduje propisane isprave i knjige
3. ima ukrcan najmanji propisani broj članova posade
4. je smještaj posade i drugih osoba na objektu u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti boravka osoba na objektu
5. je teret na objektu pravilno ukrcan, složen i osiguran u skladu s propisima
6. je na odobrenom mjestu sigurno privezan ili usidren.
(2) Sposobnost za uporabu prema stavku 1. točki 1. ovoga članka potvrđuje se svjedodžbom o sigurnosti plutajućeg objekta.
(3) Svjedodžbu iz stavka 2. ovoga članka izdaje Hrvatski registar brodova na temelju obavljenog tehničkog nadzora odnosno obveznog tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima.
(4) Hrvatski registar brodova dužan je o svim svjedodžbama koje je izdao za plutajuće objekte obavijestiti Ministarstvo odnosno nadležnu lučku kapetaniju prema luci upisa.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, svjedodžbu o sigurnosti plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika, a nakon obavljenog tehničkog nadzora odnosno tehničkog pregleda sukladno Tehničkim pravilima, izdaje nadležna lučka kapetanija.
(6) Ako ocijeni primjerenim i opravdanim, lučka kapetanija može Hrvatskom registru brodova povjeriti, na trošak vlasnika, obavljanje tehničkog nadzora i/ili tehničkog pregleda plutajućeg objekta namijenjenog za osobne potrebe vlasnika.
Članak 61.
(1) Na unutarnjim vodama zabranjeno je privezati ili usidriti neupisani plutajući objekt.
(2) Vlasnik upisanog plutajućeg objekta dužan je prije privezivanja ili sidrenja plutajućeg objekta na odobrenu lokaciju ishoditi odobrenje od nadležne lučke kapetanije, u kojem će se odrediti nautičko-tehnički uvjeti za privez ili sidrenje plutajućeg objekta.
(3) Zabranjeno je promijeniti mjesto priveza ili sidrenja upisanoga plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije.
(4) Lokacijska dozvola i akti propisani posebnim propisom o vodama prilažu se uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i u slučaju svake promjene mjesta priveza ili sidrenja.
(5) O zahtjevu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka lučka kapetanija odlučuje u upravnom postupku.
Članak 62.
(1) Na utvrđivanje sposobnosti za uporabu, baždarenje, tehnički nadzor i tehnički pregled plutajućeg objekta primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na brod uz iznimku propisanu člankom 60. stavkom 5. ovoga Zakona.
(2) Plutajući objekti upisani u upisnik brodova moraju imati Upisni list plutajućeg objekta u koji se upisuje odobrena lokacija mjesta priveza ili sidrenja.
(3) Na plutajućem objektu mora se voditi evidencija osoba odgovornih za nadzor plutajućeg objekta.
Članak 63.
(1) Čamac može ploviti unutarnjim vodama i koristiti za određenu namjenu ako:
1. je sposoban za plovidbu i udovoljava tehničkim uvjetima, propisanim pravilnikom iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona i
2. ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade.
(2) Sposobnost čamca za plovidbu utvrđuje se obveznim tehničkim pregledom, a potvrđuje se Upisnim listom.
Članak 64.
(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju čamca dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji tijelu nadležnom za nadzor nad projektiranjem i gradnjom odnosno za ocjenu sukladnosti.
(2) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom čamca za osobne potrebe graditelja (samogradnja) obavlja lučka kapetanija.
(3) Lučka kapetanija može, u pojedinom slučaju i zbog opravdanih razloga, obavljanje nadzora iz stavka 2. ovoga članka povjeriti Hrvatskom registru brodova. Opravdanim razlogom osobito se smatra zahtjevnija konstrukcija čamca, vrsta, količina i način ugradnje uređaja i opreme te snaga porivnog uređaja.
(4) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom čamca za gospodarsku namjenu i javnog čamca obavlja Hrvatski registar brodova.
(5) Ocjenu sukladnosti čamca za osobne potrebe obavlja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 65.
(1) Tehnički pregled čamca obvezan je, a obavlja ga lučka kapetanija.
(2) Lučka kapetanija može, u pojedinom slučaju i zbog opravdanih razloga, obavljanje tehničkog pregleda čamca povjeriti Hrvatskom registru brodova.
(3) Kada vlasnik čamca osporava rezultat tehničkog pregleda čamca, lučka kapetanija obvezna je postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka.
(4) Za tehnički pregled čamca plaća se naknada čiju visinu pravilnikom propisuje ministar.
Članak 66.
(1) Baždarenje čamca obavlja se radi utvrđivanja brutotonaže čamca.
(2) Baždarenju podliježu svi čamci za gospodarsku namjenu prije upisa u upisnik.
(3) Baždarenje čamca, na zahtjev vlasnika, obavlja lučka kapetanija.
(4) Ponovno baždarenje čamca obavlja se ako se popravkom ili preinakom čamca mijenja njegova tonaža ili se posumnja u pravilnost prethodnog baždarenja.
(5) Za baždarenje čamca plaća se naknada čiju visinu pravilnikom propisuje ministar.
Članak 67.
(1) Voditelj čamca je osoba koja upravlja čamcem.
(2) Voditelj čamca mora biti osposobljen za upravljanje čamcem određene kategorije što se potvrđuje ispravom o osposobljenosti za upravljanje čamcem.
(3) Isprave čamca i osobne isprave voditelja čamca moraju se nalaziti na čamcu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.
(4) Zabranjeno je čamcem prevoziti veći broj putnika ili veću količinu tereta od dopuštenog.
(5) Putnici i teret moraju sigurno biti ukrcani i iskrcani, smješteni i raspoređeni na propisani način kojim se ne ugrožava stabilnost čamca.
(6) Putnici u čamcu svojim ponašanjem ne smiju ugrožavati sigurnost plovidbe čamca i dužni su ponašati se prema uputama voditelja čamca.
Članak 68.
(1) U plovidbi državnim vodnim putovima voditelj čamca može imati Upisni list čamca izdan u obliku elektroničke isprave.
(2) Isprava o sposobnosti za plovidbu čamca koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti.
(3) Ako čamac koji nije upisan na području Republike Hrvatske pripada stranom državljaninu koji nema boravište u Republici Hrvatskoj, a čamac nema isprave o sposobnosti za plovidbu, lučka kapetanija zabranit će plovidbu čamcu dok se pregledom čamca ne utvrdi njegova sposobnost za plovidbu.
(4) Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na čamac čije karakteristike očigledno ne odgovaraju ispravi o njegovoj sposobnosti za plovidbu.
(5) Uvjete za plovidbu, područja plovidbe, stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila, uvjete i nadzor nad gradnjom čamca, utvrđivanje sposobnosti čamca za plovidbu i isprave čamca pravilnikom propisuje ministar.
Članak 69.
(1) Pristan za privez čamca jednostavne konstrukcije, bez nadgradnje, ukupne površine do 15 m² može se postaviti na unutarnjim vodama na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije.
(2) Tehnička ispravnost pristana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se obveznim tehničkim pregledom iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka dopušta se upis pristana za privez čamca i uvjeti za njegovo postavljanje na određenu lokaciju te utvrđuje rok na koji se pristan postavlja. Lučka kapetanija obvezno zadržava pravo pridržaja ukidanja rješenja ako propisani uvjeti za postavljanje pristana nisu ispunjeni, u slučaju izvođenja građevinskih radova na javnom vodnom dobru te u drugim slučajevima propisanim posebnim propisom o vodama.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilažu vodopravni uvjeti propisani posebnim propisom o vodama.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako se pristan za privez čamca iz stavka 1. ovoga članka postavlja na lučkom području, umjesto vodopravnih uvjeta, lučka kapetanija će po službenoj dužnosti ishoditi suglasnost lučke uprave.
(6) Pristani iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u evidenciju koju vode nadležne lučke kapetanije.
(7) Postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak.
Članak 70.
(1) Za obavljanje poslova kojima se osigurava sigurna plovidba brod mora imati propisani broj stručno osposobljenih članova posade.
(2) Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u brodski dnevnik.
(3) Član posade broda koji obavlja poslove u pogledu sigurnosti plovidbe broda može biti osoba koja ima propisanu životnu dob, koja je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova na brodu i koja je stručno osposobljena za obavljanje pojedinih poslova na brodu.
(4) Stručni radnik je član posade broda koji nema zaduženja u pogledu sigurnosti plovidbe broda.
(5) U iznimnim slučajevima, za plovila koja plove na kraćim relacijama u lokalnoj plovidbi ili za vrijeme obavljanja određenih radova u vodnom putu, nadležna lučka kapetanija može odrediti i manji broj članova posade od broja propisanog pravilnikom iz članka 74. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 71.
(1) Član posade broda može biti osoba koja je napunila 16 godina života i koja ima završeno osnovno obrazovanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao član posade broda može se ukrcati učenik na praksi i vježbenik koji je napunio 15 godina i koji ima završeno osnovno obrazovanje.
(3) Maloljetna osoba koja nije završila osnovno obrazovanje ne smije se ukrcati kao član posade broda.
Članak 72.
(1) Član posade broda mora biti osoba koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati posao na brodu i koja nije ovisna o drogama i alkoholu te drugim opijatima, što se utvrđuje i provjerava zdravstvenim pregledom.
(2) Članovi posade broda koji obavljaju poslove za koje se zahtijevaju posebni zdravstveni uvjeti te duševne i tjelesne sposobnosti, obvezni su podvrgnuti se i odgovarajućim specijalističkim pregledima.
(3) Zdravstvene preglede iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavljaju posebno ovlaštene zdravstvene ustanove.
(4) Troškove pregleda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka snosi brodar.
(5) Svaka ovlaštena zdravstvena ustanova mora uvesti i održavati sustav upravljanja kvalitetom kojim je obuhvaćeno obavljanje liječničkih pregleda članova posade broda i koji mora biti ocijenjen od nezavisne certifikacijske ustanove.
(6) Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz prethodnu suglasnost ministra, pravilnikom propisuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade broda i popis ovlaštenih zdravstvenih ustanova za obavljanje propisanih pregleda.
Članak 73.
(1) Član posade broda, osim stručnih radnika, mora biti stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu te prema tome može biti ukrcan na brod u odgovarajućem svojstvu.
(2) Za obavljanje posebno propisanih poslova na određenim vrstama broda član posade stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu mora se dopunski osposobiti.
(3) Stručna i dopunska osposobljenost člana posade broda upisuje se u brodarsku knjižicu.
(4) Član posade broda stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu više razine odgovornosti može biti ukrcan u svojstvu za obavljanje poslova na brodu niže razine odgovornosti.
Članak 74.
(1) Stručnu i dopunsku osposobljenost za obavljanje poslova na brodu član posade broda stječe položenim odgovarajućim stručnim ispitom i/ili ostvarenom propisanom plovidbenom službom čije trajanje su potvrdila nadležna tijela.
(2) Osposobljenost iz stavka 1. ovoga članka članovi posade broda dokazuju svjedodžbom o stručnoj osposobljenosti odnosno brodarskom knjižicom.
(3) Pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka propisuju se dodatni uvjeti za zapovjednika broda kada zapovijeda brodom koji plovi određenim dionicama plovnih putova u Republici Hrvatskoj s posebnim rizicima (sektorima) zbog kojih zapovjednici broda trebaju imati stručnu osposobljenost veću od one propisane općim standardima za stručnu osposobljenost zapovjednika i za koje se zahtijeva poznavanje lokalnih uvjeta plovidbe, što se također smatra osposobljenošću.
(4) Dionice unutarnjih plovnih putova s posebnim rizicima (sektori) iz stavka 3. ovoga članka mogu se utvrditi pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka kada takvi rizici postoje zbog jednog ili više sljedećih razloga:
a) čestih promjena obrazaca i brzine toka
b) hidromorfoloških značajki plovnog puta i nepostojanja odgovarajućih informacija o plovnom putu (FI servisa) ili prikladnih karata
c) prisutnosti posebne regulacije lokalnog prometa koja je opravdana posebnim hidromorfološkim značajkama plovnog puta ili
d) visoke učestalosti nesreća na određenoj dionici plovnog puta koja se pripisuje nedostatku stručne osposobljenosti koja nije obuhvaćena općim standardima za stručnu osposobljenost zapovjednika.
(5) Minimalni broj članova posade domaćeg broda, svojstva ukrcanja, ovlasti i poslove na brodu, uvjete i načine stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade broda, uključujući i voditelja čamca, te međunarodne dozvole, ispitne programe, rokove važenja svjedodžbi, sadržaj, te način korištenja i vođenja središnjeg upisnika brodaraca, dodatne uvjete za plovidbu određenim dionicama plovnih putova s posebnim rizicima, dionice plovnih putova s posebnim rizicima pravilnikom propisuje ministar.
2. Pravilnik o posadi plovila i plutajućih objekata unutarnje plovidbe
Članak 75.
(1) Obrazovanje brodaraca radi stjecanja svjedodžbi iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona obavlja obrazovna ustanova ovlaštena posebnim propisima i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Izobrazbu brodaraca obavlja učilište ovlašteno rješenjem Ministarstva.
(2) U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja, osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu predavača i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.
(3) Akte iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo će izdati ako u provedenom upravnom postupku utvrdi da su ispunjeni uvjeti za obavljanje obrazovanja ili izobrazbe u pogledu predavača, programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.
Članak 76.
(1) Svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti član posade broda stječe na način propisan člankom 74. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti polaganje propisanog ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije koje imenuje ministar odlukom.
(3) Sve administrativne poslove u vezi s izdavanjem suglasnosti ovlaštenim obrazovnim ustanovama, povjeravanjem izobrazbe učilištima, organizacijom i održavanjem ispita te izdavanjem svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija sukladno međunarodnim propisima o načinu stjecanja i priznavanja stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i odgovarajućom primjenom odredbi zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva, a kojima je uređeno povjeravanje izobrazbe i davanje suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanje svjedodžbi pomoraca te poslovi organizacije i održavanja ispita pomoraca.
(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje isprave za upravljanje čamcima i rekreacijskim plovilima.
Članak 77.
(1) Sve svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice koje su izdala nadležna tijela država članica EU u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.
(2) Sve svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice koje su izdala nadležna tijela trećih zemalja, a koje su priznate u skladu s propisima EU, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.
(3) Europska komisija javno objavljuje popis trećih zemalja zajedno s dokumentima koji se priznaju kao valjani na svim unutarnjim plovnim putovima Europske unije.
(4) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti i brodarske knjižice izdane prema propisima trećih zemalja priznate do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje još nisu priznate u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, priznaju se na svim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.
(5) Sve svjedodžbe o stručnoj i dopunskoj osposobljenosti i brodarske knjižice, izdane u skladu s Pravilnikom o osoblju u plovidbi Rajnom, valjane su na svim unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske i domaćim brodovima.
Članak 78.
(1) Brodarska knjižica je osobna isprava osobe kojoj je izdana, a kojom se dokazuje svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod i trajanje plovidbene službe.
(2) Važeću brodarsku knjižicu mora imati:
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade domaćeg broda
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade stranog broda
– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade plutajućeg objekta koji je dužan biti stručno osposobljen sukladno posebnim propisima
– strani državljanin ili osoba bez državljanstva ukrcana kao član posade na objektu unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti.
(3) Brodarsku knjižicu ne mora imati član posade broda koji je ukrcan kao stručni radnik na brod, skelu, plovilo na koje su privremeno ugrađeni ili postavljeni radni strojevi ili plutajuće postrojenje koje plovi i radi isključivo na državnim plovnim putovima i jezerima.
(4) Zapovjednik broda koji se ne namjerava stručno osposobljavati, a za što je nužno dokazati trajanje ostvarene plovidbene službe, ne mora imati brodarsku knjižicu.
(5) Uvjete, sadržaj i obrazac brodarske knjižice pravilnikom propisuje ministar.
Članak 79.
(1) Svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu, na zahtjev osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, izdaje nadležna lučka kapetanija ili Ministarstvo.
(2) Brodarske knjižice, na zahtjev osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, izdaje nadležna lučka kapetanija.
(3) Osobne isprave brodaraca iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se izdati i u obliku elektroničke isprave.
(4) Postupak izdavanja, zamjene, poništenja osobnih isprava brodaraca iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je upravni postupak u kojem se rješava, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.
(5) Osobne isprave propisane ovim Zakonom član posade broda mora imati za cijelo vrijeme trajanja ukrcanja, a one moraju biti valjane i uvijek dostupne za provjeru.
Članak 80.
(1) Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava rješenje te brodarcu oduzima svjedodžba o stručnoj ili dopunskoj osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja koje se poništava:
1. brodarac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe Unije, svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti
2. brodarac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti
3. brodarac je trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.
(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti brodarcu svjedodžbu.
Članak 81.
(1) Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida brodarska knjižica kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost brodarca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.
(2) Lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava brodarska knjižica kada je brodarska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje brodarske knjižice.
(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka poništava se i plovidbena služba upisana i ovjerena u brodarskoj knjižici, a poništena plovidbena služba briše se iz svih evidencija Ministarstva.
Članak 82.
(1) Ministarstvo vodi evidencije o izdanim svjedodžbama o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu, brodarskim knjižicama i brodskim dnevnicima u središnjem upisniku brodaraca.
(2) Središnji upisnik brodaraca je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.
(3) Podaci iz središnjeg upisnika brodaraca izdaju se na zahtjev brodara, nadležnih vlasti druge države ili drugih fizičkih ili pravnih osoba koje imaju pravni interes.
(4) Ministarstvo Europskoj komisiji dostavlja podatke iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Ministar pravilnikom iz članka 74. stavka 5. ovoga Zakona propisuje sadržaj i način korištenja i vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 83.
(1) Prilikom ukrcaja na brod član posade broda, osim učenika i studenata na praksi koji ne ostvaruju nikakve primitke po toj osnovi, mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.
(2) Poslodavac može s članom posade broda sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se zasniva radni odnos na istim poslovima za neprekinuto razdoblje, ali ne dulje od razdoblja utvrđenog općim propisima o radu.
(3) Članu posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, može se u stranim sredstvima plaćanja isplaćivati plaća i druga primanja koja potražuje na temelju ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora.
(4) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.
(5) Ministar pravilnikom iz članka 74. stavka 5. ovoga Zakona propisuje uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 84.
(1) Radno vrijeme člana posade broda je vrijeme u kojem je član posade broda obvezan obavljati poslove odnosno u kojem je spreman (raspoloživ), prema uputama poslodavca (brodara) obavljati poslove na brodu, uz brod ili za brod.
(2) Radno vrijeme člana posade na brodu ne može se izjednačiti s vremenom plovidbe broda na unutarnjim plovnim putovima.
(3) Najdulje radno vrijeme člana posade broda iznosi 2304 sata godišnje. Odobrena razdoblja plaćenoga godišnjeg odmora i razdoblja bolovanja se pri obračunu ne uzimaju u obzir.
(4) Dnevno radno vrijeme člana posade broda može biti najviše 14 sati, a tjedno radno vrijeme najviše 84 sata. Ako je radnim rasporedom predviđeno više radnih dana nego dana odmora, unutar razdoblja od četiri mjeseca, prosječno tjedno radno vrijeme člana posade broda može biti najviše 72 sata.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dnevno radno vrijeme člana posade koji tijekom sezone radi na putničkom brodu može biti najviše 12 sati, a tjedno radno vrijeme najviše 72 sata. Sezona je razdoblje od najviše devet uzastopnih mjeseci unutar jedne godine dana.
(6) U slučaju trajanja radnog vremena noću od sedam sati, najdulje tjedno radno vrijeme tijekom radnog vremena noću iznosi 42 sata.
(7) Vrijeme odmora člana posade broda je vrijeme izvan radnog vremena uključujući razdoblja odmora na brodu u plovidbi, na brodu u stajanju i na kopnu pri čemu se ne računaju kratke stanke u trajanju do 15 minuta.
(8) Član posade broda ima pravo na dnevni odmor od najmanje 10 sati od čega najmanje šest sati neprekidno i pravo na tjedni odmor od najmanje 84 sata.
(9) Član posade broda uzastopno smije raditi najdulje 31 radni dan. Nakon odrađenih uzastopnih radnih dana član posade broda ima pravo na uzastopne dane odmora koji se određuju sukladno općim propisima o radu ili kolektivnim ugovorom.
(10) Član posade broda ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju od četiri tjedna odnosno na odgovarajući dio u slučaju zaposlenja kraćeg od jedne godine prema mjerilima i uvjetima sukladno općem propisu o radu.
(11) Evidencija o dnevnom radnom vremenu i vremenu odmora članova posade broda vodi se na svakom brodu i čuva na brodu do kraja godine.
(12) Kada je neposredno ugrožena sigurnost broda, osoba na brodu ili tereta te u slučajevima pružanja pomoći drugim plovilima ili osobama u nuždi, po nalogu zapovjednika broda član posade dužan je raditi i duže od propisanog radnog vremena.
(13) Za organizaciju radnog vremena i vremena odmora članova posade broda te vođenje evidencije iz stavka 11. ovoga članka odgovara brodar.
Članak 85.
(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.
(2) Na pitanja utvrđivanja obveze poreza na dohodak, godišnje prijave poreza na dohodak, utvrđivanje primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, prijave i odjave na obvezno zdravstveno i obvezno mirovinsko osiguranje, visine mjesečne osnovice za obračun doprinosa, utvrđivanja uvjeta za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka kao i na ostala radna prava i obveze člana posade broda unutarnje plovidbe koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, na članove posade broda unutarnje plovidbe ne primjenjuju se odredbe zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva, a kojima se uređuje staž osiguranja s povećanim trajanjem.
Članak 86.
(1) Posredovanje pri zapošljavanju brodaraca na domaćim brodovima i stranim brodovima mogu obavljati:
1. Hrvatski zavod za zapošljavanje i
2. posrednici pri zapošljavanju brodaraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje posredovanje pri zapošljavanju pomoraca i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.
(2) Ministar pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad, propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju brodaraca iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kao i postupak, način njihova ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom.
8. Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca i/ili brodaraca
Članak 87.
(1) Brodar je dužan članu posade broda osigurati povratno putovanje i nadoknaditi troškove povratnog putovanja u mjesto njegova prebivališta ili boravišta.
(2) Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove smještaja, prehrane i prijevoza od trenutka iskrcaja do trenutka povratka člana posade broda u mjesto njegova prebivališta ili boravišta, plaću i dodatke na plaću te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.
(3) Kada je brod u stranoj zemlji, a brodar ne postupi prema stavku 1. ovoga članka, povratno putovanje osigurava diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara.
(4) Ovaj članak primjenjuje se i na strance koji su članovi posade domaćeg broda.
Članak 88.
(1) Troškove povratnog putovanja iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.
(2) Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara.
Članak 89.
(1) Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade broda vezano za povratno putovanje.
(2) Odredbe važećih propisa iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Članak 90.
Brodar ima pravo povrata svih troškova povratnog putovanja člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda ili je iskrcan zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti ili se iskrcao s broda zbog ozljede ili bolesti koje je sebi prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Članak 91.
(1) Brodar je obvezan članu posade broda, uz naknadu štete propisanu općim propisom o radu, nadoknaditi štetu na stvarima namijenjenim za njegovu osobnu uporabu koje su mu uništene ili oštećene pri brodolomu ili drugoj havariji broda.
(2) Član posade broda koji je zaposlen kod brodara, u slučaju brodoloma, ima pravo na naknadu za svaki dan stvarnog trajanja nezaposlenosti u visini plaće koju mu je trebalo isplatiti prema ugovoru, time da ukupni iznos naknade, koja mu se treba isplatiti, ne može premašiti iznos dvomjesečne plaće.
(3) U pogledu povratnog putovanja člana posade broda koji je pretrpio brodolom primjenjuju se odredbe članka 87. ovoga Zakona.
Članak 92.
(1) Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušenog zdravlja koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu odgovara brodar ako je do tjelesne ozljede, smrti ili narušenog zdravlja došlo njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju brodar odgovara.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad.
(3) Krivnja brodara se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, ako je do tjelesne ozljede, smrti ili narušavanja zdravlja člana posade broda došlo izravno ili neizravno kao posljedica brodoloma, sudara, nasukavanja, eksplozije, požara ili mana broda.
(4) Za suđenje u svim sporovima između člana posade broda i brodara, kao i sporova između zapovjednika broda i brodara stvarno su nadležni trgovački sudovi.
Članak 93.
(1) Član posade broda mora za vrijeme službe biti na brodu i obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i drugim propisima koji se odnose na plovidbu tako da ne dovede u opasnost sigurnost plovidbe, ne ošteti brod ili stvari na njemu, ne ugrozi sigurnost putnika na brodu, ostale članove posade ili ne onečisti okoliš opasnim i štetnim tvarima s broda.
(2) Član posade broda obvezan je odmah obavijestiti zapovjednika broda o svakom iznimnom događaju koji bi mogao ugroziti sigurnost broda, putnika, drugih osoba ili stvari na brodu ili prouzročiti onečišćenje okoliša s broda.
(3) Kada prijeti opasnost brodoloma ili druge havarije, članovi posade broda obvezni su poduzeti sve potrebne mjere za spašavanje broda, putnika, drugih osoba na brodu i stvari te za zaštitu okoliša, do naredbe zapovjednika da se brod napusti.
Članak 94.
(1) Zapovjednik broda odnosno član posade broda tijekom obavljanja dužnosti na brodu ne smije biti u stanju opijenosti niti mu radna sposobnost smije biti umanjena zbog umora ili bilo kojega drugog razloga.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, kao mjeru opreza, naredit će zapovjedniku broda da člana posade broda odmah udalji s dužnosti.
(3) Ako inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik utvrdi da je zapovjednik broda u stanju opijenosti ili mu je radna sposobnost umanjena zbog umora ili bilo kojeg drugog razloga, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda.
(4) Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod ne udovoljava uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu, inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlaštena osoba zabranit će plovidbu broda.
(5) Zapovjednik odnosno član posade broda dužan je po zahtjevu inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog službenika podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.
Članak 95.
(1) Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.
(2) Zapovjednika broda imenuje i razrješava brodar.
(3) Zapovjednik broda mora biti stručno osposobljen za obavljanje poslova zapovjednika.
(4) Zapovjednik broda ukrcava i iskrcava članove posade broda.
(5) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje ga, sa svim njegovim ovlastima, po položaju najstariji član posade službe palube.
(6) U smislu ovoga Zakona, zapovjednikom broda smatraju se i osobe koje upravljaju drugim plovilima ili radom drugih plovila osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 96.
(1) Zapovjednik je odgovoran za sigurnost broda i red na brodu u granicama određenim ovim Zakonom i drugim propisima na temelju kojih obavlja javne ovlasti na brodu i zastupa brodara.
(2) Zapovjednik ima ovlast i obvezu svim osobama na brodu izdavati naredbe kojima se osigurava brod i njegova plovidba, održavati red na brodu te nadzirati obavljanje izdanih naredbi.
(3) Zapovjednik ima pravo člana posade broda koji narušava sigurnost plovidbe udaljiti s posla, a prema potrebi, iskrcati ga s broda.
Članak 97.
(1) Zapovjednik je obvezan brinuti se o: opskrbi broda, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih za plovidbu.
(2) Zapovjednik je obvezan za vrijeme plovidbe biti na brodu.
(3) Zapovjednik je obvezan prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koje mu omogućuju da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika obvezan je osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.
(4) U propisanim rokovima zapovjednik broda dužan je obavljati vježbe s čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara.
Članak 98.
(1) Zapovjednik odnosno član posade koji u smjeni upravlja vođenjem broda obvezan je poduzimati sve mjere potrebne za sigurnost broda i plovidbe.
(2) Zapovjednik je obvezan osobno rukovoditi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda.
(3) Prisutnost peljara na brodu ne oslobađa zapovjednika odgovornosti za upravljanje brodom.
Članak 99.
(1) Ako nastupe događaji koji brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik je obvezan poduzeti sve mjere za spašavanje osoba i otklanjanje opasnosti za spašavanje osoba, broda i stvari na brodu te za zaštitu okoliša.
(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka potrebno žrtvovati brod ili oštetiti teret ili druge stvari na brodu, zapovjednik je obvezan žrtvovati ili oštetiti teret, druge stvari i uređaje ili opremu koji nisu nužni za plovidbu ili dijelove broda čije je žrtvovanje ili oštećenje manje štetno za brodara i osobe koje imaju osnovani interes za teret na brodu.
(3) U slučaju iznimnog događaja koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, putnika i drugih osoba ili prijeti oštećenju stvari na brodu ili ako se primijeti onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, kao i prijetnju od ispuštanja ulja i drugih opasnih tvari ili o izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe koju uoči, zapovjednik je dužan bez odgode najbržom telekomunikacijskom vezom obavijestiti lučku kapetaniju ili tijelo nadležno za nadzor vodnog prometa.
(4) U slučaju iznimnog događaja iz stavka 3. ovoga članka, po dolasku u prvu luku zapovjednik je dužan bez odgode o tim događajima podnijeti izvještaj lučkoj kapetaniji.
Članak 100.
(1) Ako su u slučaju opasnosti za brod sve mjere poduzete za njegovo spašavanje ostale bez uspjeha te je propast broda neizbježna, zapovjednik je obvezan ukloniti brod prije potonuća s plovnog puta ako je to moguće te narediti napuštanje broda.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zapovjednik je obvezan poduzeti sve mjere potrebne za spašavanje brodskog dnevnika, a ako okolnosti slučaja dopuštaju, i mjere za spašavanje drugih isprava i knjiga, kao i gotovog novca iz blagajne.
(3) Zapovjednik smije napustiti brod tek nakon što je u granicama stvarnih mogućnosti poduzeo sve mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 101.
Svaki zapovjednik koji se sa svojim brodom nađe u blizini plovila koje je pretrpjelo nesreću koja ugrožava ljudske živote ili kada postoji opasnost od zaprečivanja plovnog puta dužan je pružiti im neposrednu pomoć, ako time ne dovodi u opasnost svoj brod.
Članak 102.
(1) Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na:
– sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost odnosno kompletnost sredstava za spašavanje ili druge opreme ili
– cjelovitost broda ili učinkovitost odnosno kompletnost opreme za zaštitu okoliša od onečišćenja uljem, opasnim tvarima i štetnim tekućim tvarima, zapovjednik broda ili brodar mora odmah ili u najkraćem mogućem roku obavijestiti Ministarstvo i priznato klasifikacijsko društvo koji će pokrenuti postupak utvrđivanja nužnosti odgovarajućeg pregleda broda.
(2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka brod nalazi u stranoj državi, zapovjednik broda ili brodar dužni su o tome obavijestiti nadležna tijela države u kojoj se brod nalazi.
(3) O događajima u vezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja i opasnih tvari kada se brod nalazi u inozemstvu zapovjednik broda ili brodar mora najbržom telekomunikacijskom vezom obavijestiti Ministarstvo i nadležno tijelo strane države.
Članak 103.
(1) Zapovjednik broda obvezan je o činjenici rođenja i smrti osobe na brodu te o primanju izjave posljednje volje sastaviti zapisnik na propisani način, naznačujući mjesto ili poziciju broda i vrijeme rođenja odnosno smrti te navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio.
(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda obvezan je dostaviti nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci u koju stigne, a u inozemstvu najbližem diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.
Članak 104.
(1) Zapovjednik broda ima pravo za vrijeme plovidbe ograničiti slobodu kretanja na brodu svakoj osobi koja teže ugrozi sigurnost broda, članova posade, putnika i drugih osoba, stvari na brodu i okoliša onečišćenjem uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima.
(2) Sloboda kretanja može se ograničiti samo ako je to nužno radi sigurnosti putnika i drugih osoba i stvari na brodu, radi zaštite broda i zaštite okoliša. Za stranca ograničenje slobode kretanja može trajati najdulje do dolaska broda u prvu luku u koju brod uplovi, a za hrvatskog državljanina najdulje do dolaska broda u prvu hrvatsku luku.
(3) Ovlasti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na brodove u sastavima.
(4) O poduzetim mjerama iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka zapovjednik broda dužan je sastaviti zapisnik koji mora sadržavati razloge zbog kojih su mjere poduzete.
Članak 105.
(1) Ako za putovanja član posade broda, putnik ili druga osoba počini kazneno djelo na brodu, zapovjednik je obvezan poduzeti, prema okolnostima, mjere potrebne za sprječavanje ili ublažavanje mogućnosti nastupanja štetnih posljedica tog djela te mjere za osiguranje i pokretanje postupka radi utvrđivanja počinitelja i njegove odgovornosti.
(2) Ako postoji opasnost da osoba, za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, djelo ponovi ili pobjegne, zapovjednik je ovlašten narediti da se:
– toj osobi ograniči sloboda kretanja na brodu ili se liši slobode
– ispitivanjem osobe za koju se osnovano sumnja da je počinitelj, svjedoka i oštećenika utvrde sve okolnosti pod kojima je djelo izvršeno i posljedice koje su nastupile
– o svakom ispitivanju vodi zapisnik
– kao dokazi uzmu na čuvanje predmeti na kojima ili kojima je kazneno djelo počinjeno odnosno na kojima su tragovi počinjenog djela vidljivi
– poduzmu druge mjere radi utvrđivanja okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno.
(3) Ako se brod nalazi u inozemstvu, zapovjednik je obvezan o počinjenom kaznenom djelu podnijeti izvješće diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u državi u čiju luku brod uplovi. Zapovjednik je obvezan s osobom za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela postupati prema uputama diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske.
(4) Nakon dolaska u hrvatsku luku u koju brod najprije uplovi, zapovjednik je obvezan osobu za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela predati tijelu unutarnjih poslova u toj luci zajedno s pisanim izvješćem o počinjenom kaznenom djelu, zapisnicima i predmetima iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 106.
(1) Kada je član posade samovoljno napustio brod, zapovjednik je obvezan sastaviti zapisnik i utvrditi koje su osobne stvari i isprave člana posade ostale na brodu.
(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se u nazočnosti dvaju svjedoka, a potpisuju ga zapovjednik i svjedoci.
(3) Zapovjednik je obvezan osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod predati tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci.
Članak 107.
(1) Smatra se da je član posade samovoljno napustio brod ako se nije vratio na brod do odlaska broda iz luke.
(2) Ako je član posade bio spriječen vratiti se na brod do odlaska broda iz luke, smatra se da je samovoljno napustio brod ako se u roku od tri dana od dana odlaska broda iz luke nije prijavio nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ako se brod nalazio u inozemstvu, diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.
Članak 108.
(1) Odredbe ove glave Zakona koje se primjenjuju na zapovjednika broda na odgovarajući način primjenjuju se i na zapovjednika sastava.
(2) Odredbe ove glave Zakona koje se odnose na prava i obveze zapovjednika i članova posade broda na odgovarajući način primjenjuju se i na članove posade svih drugih plovila, voditelje čamca, kao i na čuvare i stručne osobe koje nadziru plutajući objekt.
(3) Zapovjednik plutajućeg postrojenja bez vlastitog pogona je član posade dodatno osposobljen za rukovanje plutajućim postrojenjem i radnim uređajima na njemu.
Članak 109.
Ako nije drukčije propisano, odredbe ovoga dijela Zakona primjenjuju se na sve objekte unutarnje plovidbe.
Članak 110.
(1) Hrvatsku državnu pripadnost brod i brod u gradnji, osim čamca u gradnji, stječu upisom u upisnik brodova odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista.
(2) Nad domaćim brodovima i domaćim brodovima u gradnji Republika Hrvatska ima pravo i dužnost obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim poslovima.
Članak 111.
(1) Brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske. Zastava Republike Hrvatske jest znak hrvatske državne pripadnosti broda, a odnos njezine širine prema duljini je 1 : 1,5.
(2) Pravo i dužnost vijanja zastave iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brodove bez posade i plutajuće objekte.
(3) Čamci upisani u upisnik brodova dužni su na vodnim putovima izvan granica Republike Hrvatske, kao i na unutarnjim vodnim putovima na kojima je jedna obala izvan granica Republike Hrvatske vijati zastavu Republike Hrvatske.
(4) Način vijanja zastave i isticanja znakova na domaćim brodovima pravilnikom propisuje ministar.
Članak 112.
(1) Brod upisan u upisnik brodova odnosno brod kojemu je izdan privremeni upisni list mora imati ime ili oznaku.
(2) Plutajući objekt i čamac upisani u upisnik brodova moraju imati oznaku, a mogu imati i ime.
(3) Dva broda ne mogu imati isto ime, a dva plutajuća objekta i dva čamca ne mogu imati istu oznaku.
(4) Oznaka plutajućeg objekta i čamca mora sadržavati oznaku luke upisa.
(5) Ime ili oznaka mora biti jasno vidljiva i ispisana na propisani način.
Članak 113.
(1) Brod mora nositi ime luke upisa.
(2) Luka upisa je luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.
Članak 114.
(1) Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Jedinstveni identifikacijski broj (Unique European Vessel Identification Number; u daljnjem tekstu: ENI broj).
(2) ENI broj je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.
(3) Brodu može biti dodijeljen samo jedan ENI broj koji se dodjeljuje samo jedanput i ostaje nepromijenjen tijekom cijelog vijeka trajanja broda. Ako brod u trenutku upisa već ima određen ENI broj, zadržava postojeći.
(4) Plutajući objekt i čamac nemaju ENI broj.
Članak 115.
(1) Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).
(2) NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje u trenutku upisa brodovima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik brodova kao brodu u gradnji.
Članak 116.
(1) Ime ili oznaku te ENI broj i NIB broda određuje lučka kapetanija u postupku prvog upisa u upisnik brodova.
(2) Oznaku čamca i plutajućeg objekta određuje lučka kapetanija u postupku prvog upisa u upisnik brodova.
Članak 117.
(1) U upisnik brodova može se na zahtjev brodara upisati:
1. brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske
2. brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ako je brodar hrvatska pravna osoba
3. brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
4. brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
5. brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije i sa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da se brodom upravlja iz podružnice u Republici Hrvatskoj
6. brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
7. brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je brodar pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije, a taj brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.
(2) U slučajevima iz stavka 1. točaka 2., 4., 6. i 7. ovoga članka sa zahtjevom brodara mora se suglasiti vlasnik broda.
Članak 118.
(1) Osim na temelju odredbi članka 117. stavka 1. ovoga Zakona, u upisnik brodova može se upisati čamac koji je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se pretežno nalazi i plovi u Republici Hrvatskoj.
(2) Vlasnik čamca koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj obvezan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj da ga u vrijeme odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.
(3) Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u upisnik brodova.
Članak 119.
(1) U upisnik brodova mora se upisati brod u gradnji koji je u cijelosti u vlasništvu fizičke osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Brod u gradnji koji je u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj, može se upisati u upisnik brodova.
(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na čamac u gradnji i skelu u gradnji.
Članak 120.
Plovilo upisano u strani upisnik plovila ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova.
Članak 121.
(1) Plutajući objekti upisuju se u upisnik brodova koji vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na području njezine mjesne nadležnosti.
(2) Zahtjevu za prvi upis plutajućeg objekta obvezno se prilaže lokacijska dozvola te akti propisani propisom o vodama.
(3) Rješenje o prvom upisu plutajućeg objekta obvezno sadrži i odobrenu lokaciju mjesta priveza ili sidrenja sukladno prilozima uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 122.
(1) Brod se briše iz upisnika brodova:
1. po službenoj dužnosti ako:
a) je propao ili se pretpostavlja da je propao
b) više ne udovoljava uvjetima za upis broda propisanim ovim Zakonom
2. na zahtjev vlasnika.
(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod propao onoga dana kad su primljene posljednje vijesti o njemu.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji.
(4) Vlasnik broda dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka o tome obavijestiti lučku kapetaniju.
(5) Ako vlasnik trajno povlači brod, lučka kapetanija će izvršiti upis brisanja broda samo ako je brod uklonjen s unutarnjih voda.
Članak 123.
(1) Ako je na brodu osnovana hipoteka, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.
(2) Lučka kapetanija može dopustiti brisanje broda iz upisnika brodova i bez pristanka hipotekarnih vjerovnika ako u sudu bude položena svota u novcu u visini tražbina tih vjerovnika odnosno ako bude dano osiguranje za koje sud nakon što sasluša vjerovnike utvrdi da je dovoljno.
(3) U slučaju brisanja broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.
(4) Kada dostava Rješenja o brisanju broda nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova koja se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva.
(5) Dostava iz stavka 4. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji.
Članak 124.
Odredbe članka 123. ovoga Zakona ne primjenjuju se na prijenos prava vlasništva broda napuštanjem u korist osiguratelja.
Članak 125.
(1) Upisnik brodova je javan i svaka osoba može zahtijevati uvid u upisnik brodova.
(2) Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.
(3) Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.
(4) Upisnik brodova, izvadci, ispisi i prijepisi iz upisnika brodova su javne isprave.
(5) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.
(6) Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, a na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.
(7) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova, tehničke uvjete za upis, način pristupa državnih tijela i tijela s javnim ovlastima podacima iz upisnika te način ispisivanja i postupak određivanja ENI i NIB broja, imena, oznake i luke upisa objekata unutarnje plovidbe.
Članak 126.
Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.
Članak 127.
(1) Glavna knjiga upisnika brodova sastoji se od uložaka.
(2) Uložak ima list A, list B i list C.
(3) Svaki brod upisuje se u poseban uložak.
Članak 128.
U list A glavne knjige upisnika brodova upisuje se vrsta broda, podaci o identitetu i njegove osnovne tehničke karakteristike.
Članak 129.
(1) U list B uloška glavne knjige upisnika brodova upisuje se tvrtka odnosno naziv i sjedište pravne osobe odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik broda i sva osobna ograničenja vlasnika u vezi s raspolaganjem tim brodom.
(2) Ako brodar nije vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati i tvrtka odnosno naziv i sjedište brodara pravne osobe ili osobno ime i prebivalište brodara fizičke osobe.
(3) Za brod u gradnji u list B upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, naziv i sjedište odnosno osobno ime i prebivalište naručitelja.
(4) Za čamce u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika čamca ili osobno ime te prebivalište fizičke osobe korisnika čamca.
(5) U slučaju upisa čamca u upisnik brodova, sukladno članku 118. ovoga Zakona, u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište odnosno osobno ime i prebivalište osobe koja zastupa vlasnika čamca.
(6) Vlasnik broda ili brodar dužni su u roku od 30 dana podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijedlog za upis promjene podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(7) Vlasnik čamca ili korisnik čamca dužan je u roku od 30 dana podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.
Članak 130.
(1) U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava na brodu ili njegovu dijelu te prava stečena na tim pravima, zakup, pravo prvokupa, brodarski ugovor na vrijeme, druga ograničenja raspolaganja brodom kojima je podvrgnut vlasnik, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za javni brod nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova.
Članak 131.
(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, osim onih koji su u nadležnosti suda.
(2) Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak u kojem se rješava, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.
(3) Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi rješava se najkasnije u roku od tri radna dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis.
Članak 132.
(1) Za upis broda nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište odnosno sjedište vlasnika broda ili brodara.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za upis broda u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.
(3) Za upis broda čiji vlasnik ili brodar nema prebivalište odnosno sjedište na području lučke kapetanije nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda.
(4) Za upis plutajućeg objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem području će taj objekt biti privezan ili usidren.
(5) Za upis broda u gradnji odnosno plutajućeg objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedište brodograditelja odnosno sjedište graditelja.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.
(7) Za upis čamca nadležna je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika čamca.
(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, za upis čamca nadležna je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području čamac stalno ili pretežno zadržava ili plovi.
(9) Upis u list C uloška upisnika brodova za čamce provodi se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.
(10) Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovoga Zakona smatra se i Ministarstvo kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 2. ovoga članaka odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
Članak 133.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na temelju Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj, odlukom donosi Srednjoročni plan razvitka vodnih putova, luka i pristaništa.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka planski je dokument razvoja vodnih putova, luka i pristaništa kojim su određeni razvojni projekti s planiranim iznosima troškova i predloženim načinom financiranja.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za razdoblje od pet do deset godina.
(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka međusobno se usklađuje s planovima upravljanja vodnim područjem, donesenim na temelju propisa o vodama.
(5) Plan iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati popis koncesija koje se planiraju dodijeliti u razdoblju za koje se plan donosi. Popis koncesija iz istoga plana temelj je za izradu srednjoročnog (trogodišnjeg) plana davanja koncesija, sukladno propisu kojim se uređuju koncesije.
Članak 134.
(1) Na temelju plana iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona Republika Hrvatska provodi građenje, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova te luka i pristaništa od državnog odnosno županijskog značaja.
(2) Plan iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona ne uključuje regulacijske i zaštitne vodne građevine, osim obaloutvrda u lukama i pristaništima, niti uključuje dijelove vodnog puta koji su isključivo ili pretežito u funkciji zaštite od štetnog djelovanja voda ili drugih oblika korištenja voda.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, plan iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona može uključiti regulacijske i zaštitne vodne građevine, uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za vodno gospodarstvo, kada te građevine imaju višenamjenski karakter.
Zajedničke odredbe i razvrstaj vodnih putova
Članak 135.
(1) Međunarodni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su:
– vodni put rijeke Dunav od rkm 1295+500 do rkm 1433+100
– vodni put rijeke Drave od rkm 0+000 do rkm 70+000
– vodni put rijeke Save od rkm 210+800 do rkm 594+000
– vodni put rijeke Kupe od rkm 0+000 do rkm 5+900
– vodni put rijeke Une od rkm 0+000 do rkm 15+000.
(2) Međudržavni vodni put u Republici Hrvatskoj je:
– vodni put rijeke Drave od rkm 70+000 do rkm 198+600.
(3) Državni vodni putovi u Republici Hrvatskoj su svi ostali vodni putovi koji nisu naznačeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Mjerila za utvrđivanje plovnosti na međunarodnim i međudržavnim vodnim putovima određena su međunarodnim ugovorima.
(5) Mjerila za utvrđivanje plovnosti na državnim vodnim putovima uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
(6) Razvrstavanje vodnih putova na unutarnjim vodama Republike Hrvatske prema mjerilima plovnosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Članak 136.
(1) Zabranjeno je ugrožavanje plovnog puta na bilo koji način.
(2) Posebno je zabranjeno na plovni put bacati predmete koji mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu.
Članak 137.
(1) U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe, a za koje je prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta, projektant je dužan od Ministarstva ishoditi uvjete za projektiranje i akt kojim se potvrđuje glavni projekt.
(2) U postupku izrade tehničke dokumentacije za radove iz stavka 1. ovoga članka, a za koje nije prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta, projektant je dužan od Ministarstva ishoditi uvjete za projektiranje.
(3) U postupku iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti nautičke uvjete od nadležne lučke kapetanije.
(4) Ministarstvo ne može izdati akte iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez prethodno pribavljenih nautičkih uvjeta nadležne lučke kapetanije.
Članak 138.
(1) Za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe, a za koje nije potrebno ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu ili lokacijske uvjete i potvrdu glavnog projekta, izvođač radova dužan je ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti obvezno se prilaže izvod iz tehničke dokumentacije s tehničkim opisom i elementima nacrta iz kojih je vidljiva lokacija i položaj radova ili građevine, kao i utjecaj na plovni put, luku ili pristanište.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvođač radova nije dužan prethodno ishoditi suglasnost Ministarstva u slučaju kada je Ministarstvo investitor takvih radova.
(4) Izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka je upravni postupak.
Članak 139.
(1) Radovi građenja i drugi radovi ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe mogu se obavljati domaćim brodovima i brodovima Unije.
(2) Obavljanje radova iz stavka 1. ovoga članka brodovima trećih zemalja moguće je isključivo uz prethodno odobrenje Ministarstva.
Članak 140.
(1) Najkasnije tri dana prije početka radova iz članka 137. stavka 1. i članka 138. stavka 1. ovoga Zakona izvođač radova dužan je ishoditi prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije. Rok za izdavanje ili odbijanje suglasnosti je najkasnije osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(2) Zahtjev za izdavanje prometne suglasnosti mora sadržavati predviđeni datum početka i završetka radova, točnu lokaciju izvođenja radova te plovna i druga tehnička sredstva za izvođenje radova, kao i način provođenje reda na gradilištu s podacima o odgovornoj osobi i kontaktom. Uz zahtjev za izdavanje prometne suglasnosti obvezno se prilaže izvod iz tehničke dokumentacije s tehničkim opisom i elementima nacrta iz kojih je vidljiva lokacija i položaj radova ili građevine kao i utjecaj na plovni put, luku ili pristanište te elaborat izvođenja radova s opisom radova, terminskim planom, uređenjem deponija za ukrcaj – iskrcaj građevinskog materijala, način obilježavanja zone izvođenja radova i drugo.
(3) Neposredno prije početka radova iz stavka 1. ovoga članka izvođač radova dužan je nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti početak radova i ne može započeti s radovima prije nego što mu to lučka kapetanija odobri. Svaki prekid, nastavak i završetak radova izvođač je dužan odmah prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji. Odobrenje lučke kapetanije potrebno je i u slučaju nastavka prekinutih radova. Ova komunikacija između izvođača radova i lučke kapetanije moguća je i u elektroničkom obliku.
(4) Lučka kapetanija dužna je dostaviti prometnu suglasnost Ministarstvu.
Članak 141.
(1) Nautički uvjeti su uvjeti za projektiranje koje u postupku izrade tehničke dokumentacije za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put i sigurnost plovidbe te očekivani utjecaj na odvijanje vodnog prometa izdaje nadležna lučka kapetanija. Pri tome će lučka kapetanija naglasiti utjecaj planiranih radova na plovidbu, a posebice na veličinu plovnih sastava, vidljivost u svim uvjetima plovidbe, nizvodnu i uzvodnu plovidbu te susretanje plovila, obvezu javljanja nadležnim tijelima na propisani način i drugo.
(2) Prometna suglasnost je upravni akt kojim se propisuju uvjeti i način izvođenja radova te određuju mjere sigurnosti plovidbe. Postupak izdavanja prometne suglasnosti je upravni postupak u kojem odluku donosi nadležna lučka kapetanija.
Članak 142.
(1) Na izgrađenom i za plovidbu uređenom vodnom putu grade se i održavaju građevine za poboljšavanje uvjeta plovidbe te se postavlja i održava oprema za pomoć pri plovidbi.
(2) Građevine za poboljšanje uvjeta plovidbe su: brodske prevodnice, brane, zimovnici, pera, uzdužne građevine, pragovi i slične građevine u vodnom putu, kada su u funkciji plovidbe.
(3) Oprema za pomoć pri plovidbi su: uređaji, sustavi ili usluge, koji se ne nalaze na plovilima, izrađeni i postavljeni radi podržavanja sigurne i učinkovite plovidbe pojedinih plovila kao i ukupnog prometa plovila, kao što su obalne i plovne oznake za obilježavanje plovnog puta, optički, električni, elektronički i radiokomunikacijski navigacijski uređaji i sustavi i sl.
(4) Ministarstvo ustrojava i vodi popis građevina i opreme iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Popis iz stavka 4. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na građevine za poboljšavanje uvjeta plovidbe iz stavka 2. ovoga članka usklađuje se s katastrom vodnih građevina koji se vodi prema propisima o vodama.
(6) Građevine i opremu iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.
Članak 143.
(1) Upravljanje vodnim putovima u svrhu osiguranja sigurnosti plovidbe obuhvaća sljedeće poslove:
1. izradu prijedloga plana iz članka 133. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vodne putove
2. gradnju, tehničko unaprjeđenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodnih putova
3. tehničko održavanje plovnih putova
4. osposobljavanje vodnih putova te građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda
5. kontrolu i nadzor stanja plovnog puta
6. osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa.
(2) Poslove upravljanja vodnim putovima iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
Članak 144.
Ministarstvo provodi plan iz članka 133. ovoga Zakona tako da osigurava kontinuirano praćenje troškova prometne infrastrukture te u tu svrhu prati troškove prometne infrastrukture vodnih putova koji uključuju odvojeno evidentiranje troškova izgradnje, održavanja te operativnih troškova i troškova upravljanja.
Članak 145.
(1) Tehničkim održavanjem plovnih putova osigurava se sigurna plovidba i njihova plovnost prema mjerilima za razvrstaj.
(2) Poslovi tehničkog održavanja plovnih putova iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se redovito i interventno.
(3) Održavanje plovnih putova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 146.
(1) Tehničko održavanje plovnih putova provodi Ministarstvo, a obuhvaća sljedeće:
– izradu programa održavanja plovnih putova
– snimanje vodnih putova s izradom odgovarajuće tehničke dokumentacije
– redovito održavanje dubine i širine plovnih putova
– održavanje građevina za poboljšanje uvjeta plovidbe
– poslovi obilježavanja plovnih putova
– održavanje objekata, uređaja i opreme koji služe za Riječne informacijske servise (RIS) i drugo
– uklanjanje iz plovnog puta plutajućih i potonulih predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe
– interventno održavanje plovnog puta, po obavijesti nadležne lučke kapetanije.
(2) Program iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka može uključiti pera, uzdužne građevine, pragove, brane i slične građevine u vodnom putu te građevine iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
(3) Način tehničkog održavanja i sadržaj programa održavanja plovnih putova ministar propisuje pravilnikom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.
Članak 147.
(1) Kada je to potrebno radi osiguravanja kontinuiteta plovnosti do luka otvorenih za međunarodni promet u svrhu prometne održivosti lučkog sustava, na međunarodnim vodnim putovima u Republici Hrvatskoj mogu se utvrditi dionice plovnih putova od posebnog rizika za promet robe u lukama, koje ne udovoljavaju mjerilima za utvrđivanje plovnosti određenima Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN).
(2) Nemogućnost kontinuiteta plovnosti na dionicama iz stavka 1. ovoga članka uzrokovana je zbog jednog ili više razloga:
a) česte promjene režima tečenja i brzine toka, u smislu pojavnosti mikrolokacijske strujne slike koja uvjetuje specifične hidrauličke promjene velike učestalosti tokom godine, gdje je ta specifičnost izražena i različita u svim režimima tečenja vode
b) česte, izrazite morfološke promjene, mjerljive kroz specifične i učestale promjene volumena sedimenta, bilo da se radi o erozijskom procesu bilo o procesu prevelikog taloženje sedimenta.
(3) Dionice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 135. stavka 6. ovoga Zakona.
Članak 148.
(1) Radi osiguranja točnih podataka o plovnom profilu, dubinama, morfologiji korita, brzini toka, visini slobodnog prolaza te drugih podataka koji mogu utjecati na navigaciju, na vodnim putovima se obavlja geodetska izmjera vodnih putova. Izmjera se obavlja kombinacijom terestričko-satelitske metode i hidrografske izmjere korita vodotoka.
(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se službena izvješća o stanju plovnosti, podloge za izradu studijske i tehničke dokumentacije vodnih putova te službene navigacijske karte i druge nautičke publikacije.
(3) Navigacijske karte obvezno moraju biti izrađene u obliku elektroničke navigacijske karte – ENC u skladu s tehničkim specifikacijama Inland ECDIS standardom, a mogu se dodatno izrađivati i kao klasične plovidbene karte prema kartografskim standardima.
(4) Korisnicima plovnih putova trebaju biti dostupni svi relevantni podaci vezani za plovidbu i planiranje putovanja na unutarnjim plovnim putovima. Navedeni podaci moraju se osigurati barem u dostupnom elektroničkom obliku.
Članak 149.
(1) Investitor ili vlasnik izgrađenih objekata, uređaja ili opreme postavljenih na obali ili na unutarnjim vodama Republike Hrvatske dužni su ih održavati u takvom stanju da ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, sigurnost plovidbe i okoliš.
(2) Ako takvi objekti, uređaji ili oprema ugrožavaju ili mogu ugroziti ljudske živote i sigurnost plovidbe, lučka kapetanija će odrediti mjere koje se moraju poduzeti da se isti dovedu u ispravno stanje ili će narediti njihovo uklanjanje.
(3) Investitor ili vlasnik objekata, uređaja ili opreme koji predstavljaju stalne ili povremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti i sl.) obvezan je, u roku koji odredi nadležna lučka kapetanija, postaviti i održavati propisana svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.
(4) Ako osoba iz stavka 3. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, lučka kapetanija će obavijestiti Ministarstvo da na teret te osobe obavi radnje iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 150.
(1) Radi postavljanja i održavanja opreme za pomoć pri plovidbi vlasnici ili drugi posjednici zemljišta dužni su dopustiti prilaz i obavljanje potrebnih radova na svom zemljištu.
(2) Ako vlasnik ili drugi posjednik zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ne dopusti korištenje svog zemljišta za svrhe iz stavka 1. ovoga članka, inspektor sigurnosti plovidbe rješenjem će naložiti postupanje u skladu s odredbom tog stavka.
(3) Ako prilikom izvođenja radnji iz stavka 1. ovoga članka nastupi šteta, vlasnik ili zakoniti posjednik zemljišta ima pravo na naknadu nastale štete koja se utvrđuje prema općim pravilima obveznog prava.
Članak 151.
(1) Državne potpore predviđene ovim Zakonom dodjeljuju se s ciljem poboljšanja usluga i gospodarskog rasta u prometu na unutarnjim vodama.
(2) Državne potpore mogu se dodijeliti za: prijevoz unutarnjim vodama, unapređenje infrastrukture i sustava gospodarskih djelatnosti na lučkom i pristanišnom području, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, sigurnost plovidbe, istraživanje i razvoj, zapošljavanje i usavršavanje stručnog kadra, socijalne potpore za prijevoz stanovnika, inovacije, održive oblike obnovljive energije i korištenje alternativnih goriva te za štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama i za druge namjene u skladu s pravilima o potporama.
Članak 152.
(1) Ministarstvo može kroz programe pomoći, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sufinancirati troškove tekućeg i/ili kapitalnog ulaganja u plovila u svrhu prometne povezanosti na unutarnjim vodnim putovima.
(2) Financijska sredstva za pomoći iz stavka 1. ovoga članka namijenjena su za ulaganje u plovila u svrhu prometne povezanosti naseljenih područja gdje nije izgrađena prometna infrastruktura (mostovi).
Članak 153.
(1) Ministarstvo je nadležno za pripremu programa te provođenje i dodjelu državnih potpora i pomoći iz članaka 151. i 152. ovoga Zakona.
(2) U slučajevima iz članaka 151. i 152. ovoga Zakona u kojima postoje elementi za dodjelu državne potpore osigurava se primjena propisa kojima se reguliraju državne potpore kao i propisa Europske unije o državnim potporama.
(3) Dodjela pomoći iz članka 2. ovoga Zakona provodi se na temelju propisa kojima se utvrđuju pravila za dodjelu pomoći.
(4) Ministarstvo će za provedbu potpora i pomoći predviđenih ovim Zakonom osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Članak 154.
(1) U slučaju posljedica nastalih prirodnim nepogodama u unutarnjoj plovidbi Ministarstvo će sudjelovati u prijedlogu mjera i programa za ublažavanje i djelomično otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda.
(2) Ministarstvo će kao nadležno tijelo za vodni promet predložiti kriterije za dodjelu sredstava pomoći te sudjelovati u poslovima i postupcima procjene i potvrde štete, dodjele i isplate sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično otklanjanje šteta od prirodnih nepogoda.
(3) Pomoći za ublažavanje i djelomično otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda provode se na temelju propisa kojima se utvrđuju pravila za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda te propisa kojima se utvrđuju pravila za dodjelu državne potpore.
Članak 155.
(1) Za gradnju i uporabu luka, osim odredaba ovoga Zakona, moraju biti ispunjeni i uvjeti određeni posebnim zakonima o vodama, zaštiti okoliša, prostornom uređenju i gradnji.
(2) U svakoj luci moraju se osigurati uvjeti za siguran prihvat plovila i obavljanje lučkih djelatnosti sukladno njezinoj namjeni.
(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na luke odgovarajuće se primjenjuju i na pristaništa, osim kada je ovim Zakonom drukčije propisano.
Članak 156.
(1) Prema namjeni luke se razvrstavaju na:
– javne luke – otvorene za javni promet koje pod jednakim uvjetima može koristiti svaka fizička ili pravna osoba sukladno njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta
– luke posebne namjene – otvorene za vlastite potrebe osnivača.
(2) U lukama iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati lučke djelatnosti i pružati usluge propisane ovim Zakonom.
Članak 157.
(1) Luke se mogu otvoriti za međunarodni promet i za domaći promet na vodnim putovima iz članka 135. ovoga Zakona ovisno o ispunjenju uvjeta i mjerila za razvrstavanje koja uključuju opremljenost, kapacitet, prometnu povezanost i sigurnost plovidbe.
(2) Smatra se da je luka koja je otvorena za međunarodni promet, prema odredbama ovoga Zakona, otvorena i za domaći promet.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, luke posebne namjene mogu biti otvorene samo za domaći promet.
(4) Pozicija javnih luka obvezno se unosi u službene navigacijske karte iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona uz naznaku otvorenosti za promet.
Članak 158.
(1) Prema značaju luke se razvrstavaju na:
– luke od državnog značaja
– luke od županijskog značaja.
(2) Luke od državnog značaja su luke čiji je osnivač Republika Hrvatska i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Luke od županijskog značaja su luke čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čiji je osnutak, razvoj i poslovanje od prometnog, gospodarskog i drugog interesa za županiju, grad ili općinu.
Članak 159.
Prema djelatnostima koje se u njima obavljaju luke mogu biti:
a) industrijsko-trgovačke
b) putničke
c) brodogradilišne
d) zaštitne
e) kombinirane.
Članak 160.
(1) Izgradnja lučkih građevina u javnim lukama u interesu je Republike Hrvatske te se u svrhu njihova građenja može neposredno podnijeti zahtjev za izvlaštenje sukladno odredbama propisa o izvlaštenju.
(2) Svako ulaganje u lučke građevine koje služi za obavljanje lučkih usluga u luci od državnog značaja, bez obzira na pravni status investitora, kada se obavlja u skladu s planom iz članka 133. ovoga Zakona, smatra se da se obavlja u interesu i za potrebe Republike Hrvatske.
Članak 161.
(1) Prilikom gradnje novih luka ili izmjene granica lučkog područja postojećih luka potrebno je izraditi prometno-tehnološki elaborat koji mora obuhvatiti: navigacijska i hidrografska obilježja akvatorija, tehničko-tehnološka obilježja obale i pristana te plovila koja će uplovljavati u luku, postupke manevriranja i sigurnosne mjere koje se moraju osigurati na mjestu priveza te postupke u slučaju izvanrednih događaja.
(2) Prometno-tehnološki elaborat mora se izraditi prije dobivanja građevinske dozvole i biti prethodno odobren od nadležne lučke kapetanije ili, ako građevinska dozvola nije potrebna, prije otvaranja luke.
(3) Lučka kapetanija može zahtijevati izradu elaborata iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju postojećih luka kada ocijeni da je to potrebno zbog sigurnosti plovidbe ili sigurnog boravka plovila u luci.
Članak 162.
(1) Prije početka gradnje luke ili izmjene granica lučkog područja postojeće luke mora se utvrditi lučko područje.
(2) Lučko područje javne luke i luke za potrebe državnih tijela uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
(3) Lučko područje luke za posebne namjene, osim luke za potrebe državnih tijela, odlukom utvrđuje ministar.
(4) Protiv odluke ministra iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 163.
(1) Lučko područje utvrđuje se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i planskim osnovama za upravljanje vodama.
(2) Lučko područje može obuhvaćati više lučkih bazena i sidrišta odnosno više izdvojenih prometno-tehnoloških cjelina (terminala) specijaliziranih za prekrcaj određene vrste tereta.
(3) Lučko područje iz stavka 1. ovoga članka može se nalaziti na području više općina, gradova i županija.
(4) Proglašenje lučkog područja upisat će se u zemljišnim knjigama zabilježbom.
(5) Upravitelj luke dužan je predložiti izmjenu akta o određivanju lučkog područja ako se mijenja opseg gospodarskog korištenja luke.
(6) Kopneni dio lučkog područje luke otvorene za međunarodni promet mora biti ograđen, a ulazi u luku označeni i pod stalnim nadzorom.
(7) Kopneni dio lučkog područja luke otvorene samo za domaći promet mora biti označen.
Članak 164.
(1) Na nekretninama u sastavu lučkog područja javnih luka Republika Hrvatska ima pravo prvokupa.
(2) Na zemljišnim česticama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalaze se u lučkom području javnih luka, u list »B« (vlastovnica) upisat će se da njima upravlja nadležna lučka uprava.
(3) Na zemljišnim česticama koje nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, a nalaze se u lučkom području javnih luka, u list »C« (teretovnica) upisat će se pravo prvokupa u korist Republike Hrvatske.
Članak 165.
(1) Javna luka od državnog značaja kao i luka posebne namjene za potrebe tijela državne uprave otvara se i razvrstava odlukom Vlade Republike Hrvatske.
(2) Ministar donosi odluku o otvaranju i razvrstaju svih ostalih luka osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Odluku o otvaranju i razvrstaju luke od županijskog značaja ministar donosi uz prethodnu suglasnost predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Odluku o promjeni razvrstaja i zatvaranju luke donosi tijelo koje je donijelo odluku o otvaranju luke.
(5) Odluke ministra iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka upravni su akti protiv kojih se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Upravitelj luke određuje se odlukama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(7) Odluka o otvaranju i razvrstaju odnosno promjeni razvrstaja luke donosi se nakon što se pregledom utvrdi da luka udovoljava uvjetima glede opremljenosti i sigurnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, odredbama posebnih propisa o gradnji kojima se regulira uporaba građevina i drugim uvjetima prema posebnim propisima.
Članak 166.
(1) Postupak za otvaranje javne luke pokreće se na zahtjev nadležne lučke uprave, a vodi ga Ministarstvo.
(2) Postupak za otvaranje luke posebne namjene pokreće se na zahtjev osnivača iz članka 177. stavka 2. ovoga Zakona, a vodi ga nadležna lučka uprava. Odluku donose tijela iz članka 165. ovoga Zakona.
(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka za luke posebne namjene za potrebe državnih tijela pokreće se na zahtjev nadležnog Ministarstva.
(4) Lučka uprava u postupku otvaranja luke posebne namjene dužna je podnositelju zahtjeva pružiti svu stručnu pomoć.
(5) Nakon donošenja odluke o otvaranju i razvrstaju luke nadležna lučka uprava provest će postupak davanja koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti.
(6) Postupak iz stavka 5. ovoga članka ne provodi se za luke iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 167.
(1) Uvjete kojima moraju udovoljavati luke, postupak za otvaranje i zatvaranje luke te mjerila za njihovo razvrstavanje i promjenu razvrstaja propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(2) Prilikom utvrđivanja mjerila za razvrstaj luka Vlada Republike Hrvatske uzet će u obzir ukupni promet svake luke u proteklom desetogodišnjem razdoblju i njegove osobine; operativni kapacitet luke; izgrađenost i stanje lučke suprastrukture i lučke infrastrukture te njihova održavanja; funkcionalnost uređaja i usluga za opskrbu plovila, posade i putnika te popravak plovila; kontinuitet, stanje plovnosti i razvrstaj vodnog puta, kakvoću i značaj prometnih veza sa zaleđem; prostorne i gospodarske mogućnosti daljnjeg razvitka luke i dr.
(3) Polazeći od općih smjernica za razvoj luka utvrđenih planom iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske može promijeniti mjerila za razvrstaj luka.
Članak 168.
(1) Javnim lukama upravljaju lučke uprave prema odredbama ovoga Zakona.
(2) U javnim lukama lučke uprave dužne su osigurati održivost poslovanja i financijsku stabilnost uzimajući u obzir ekonomske kriterije vrednovanja tržišta lučkih usluga.
(3) Lučke uprave u javnoj luci moraju osigurati, u granicama raspoloživih kapaciteta, jednake uvjete korištenja usluga svim plovilima i svim osobama bez diskriminacije.
(4) Lukama posebne namjene upravljaju osobe na čiji zahtjev su otvorene, tj. osnivači.
Članak 169.
(1) Lučke uprave Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod su javne ustanove koje upravljaju lučkim područjima javnih luka i nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se nalaze u lučkom području javnih luka.
(2) Osnivač lučkih uprava iz stavka 1. ovoga članka je Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti obavlja Ministarstvo.
(3) Imovinu lučke uprave čine sredstva pribavljena od osnivača te prihodi iz članka 183. ovoga Zakona.
Članak 170.
(1) Djelatnosti lučke uprave su:
1. gradnja i održavanje lučkih građevina
2. upravljanje javnim vodnim dobrom na lučkom području te davanje prava najma, zakupa, osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnom vodnom dobru u lučkom području
3. upravljanje slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima kojima se uređuju slobodne zone
4. osiguravanje trajnog, nesmetanog i kontinuiranog obavljanja lučkih djelatnosti, lučkog prometa u cjelini, tehničko-tehnološke usklađenosti i sigurnost plovidbe
5. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju lučke djelatnosti na lučkom području
6. provođenje reda u luci i zaštita lučkog područja od onečišćenja
7. davanje koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za građenje lučkih građevina i obavljanje lučkih djelatnosti na lučkom području
8. donošenje i objava lučkih pristojbi
9. potvrđivanje i objava lučkih tarifa
10. pravo uvida u poslovnu i financijsku dokumentaciju lučkih korisnika
11. vođenje popisa pružatelja usluga brodarskog agenta, špediterskih usluga i usluga kontrole kvalitete i uzorkovanja robe
12. drugi poslovi utvrđeni ovim Zakonom.
(2) Djelatnosti lučke uprave u lukama posebne namjene su:
1. davanje koncesija za obavljanje lučkih usluga
2. upravljanje javnim vodnim dobrom na lučkom području.
(3) U obavljanju djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka lučka uprava ima ovim Zakonom propisane javne ovlasti.
(4) U okviru javnih ovlasti lučka uprava donosi upravne i druge akte te odlučuje o pitanjima od značaja za razvitak luka.
(5) Protiv upravnih akata iz stavka 4. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
(6) Za svako otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka lučke su uprave dužne pribaviti prethodno mišljenje tijela nadležnog za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
(7) Uvjete davanja prava najma, zakupa, osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnom vodnom dobru u lučkom području, kao i visinu naknade, izuzeća, rokove i namjene za navedena prava propisuje pravilnikom ministar.
Članak 171.
(1) Lučkom upravom upravlja Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je ravnatelj.
(2) Sastav Upravnog vijeća, imenovanje i razrješenje ravnatelja i Upravnog vijeća te druga pitanja vezana za poslovanje lučke uprave propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
(3) Na sve što nije regulirano ovim Zakonom ili Uredbom iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se Zakon o ustanovama (»Narodne novine«, br. 76/93., 29/97., 47/99., 35/08. i 127/19.).
4. Uredba o upravljanju i vođenju poslova lučkih uprava unutarnjih voda
Članak 172.
Lučke uprave djelatnosti iz članka 170. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obavljaju na sljedećem području nadležnosti:
1. »Lučka uprava Vukovar«, sa sjedištem u Vukovaru, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Dunav od granice Republike Mađarske rkm 1433,1 do granice s Republikom Srbijom – rkm 1295,5.; na lučkim područjima na vodnim putovima Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) i na lučkim područjima na vodnom putu područja općina Draž, Erdut iz Osječko-baranjske županije
2. »Lučka uprava Osijek«, sa sjedištem u Osijeku, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Drave i na lučkim područjima na vodnim putovima Osječko-baranjske županije (osim područja općina Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije
3. »Lučka uprava Slavonski Brod«, sa sjedištem u Slavonskom Brodu, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Save od rkm 210,8 (Račinovci) do rkm 475 (ušće Velikog Struga) i lučkim područjima na vodnim putovima Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te lučkim područjima na vodnim putovima gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije
4. »Lučka uprava Sisak«, sa sjedištem u Sisku, na lučkim područjima na vodnom putu rijeke Save od rkm 475 (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i rijeke Kupe, na lučkim područjima na vodnim putovima Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije, Bjelovarsko-bilogorske županije, pristanišnom području općina Plitvičkih Jezera iz Ličko-senjske županije te pristanišnom području Nacionalnog parka Krka iz Šibensko-kninske županije, kao i na svim ostalim nespomenutim lučkim i pristanišnim područjima vodnih putova na unutarnjim vodama.
Članak 173.
(1) Upravljanje javnom lukom je javna služba koja obuhvaća sljedeće poslove lučke uprave:
1. organizaciju i nadzor pristajanja, sidrenja i manevriranja plovila u luci
2. kontrolu i evidenciju dolazaka i odlazaka plovila, prekrcaja i transporta
3. kontrolu lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta
4. prihvat svih vrsta otpada koji nastaju na plovilu uključivo i otpada vezanog za teret i od tereta
5. održavanje zajedničkih lučkih građevina na lučkom području
6. nadzor nad obavljanjem lučkih djelatnosti
7. izgradnju i modernizaciju lučkih građevina u ime Republike Hrvatske
8. stručne poslove u vezi s davanjem koncesija
9. nadzor nad radom koncesionara i izvršavanjem obveza iz ugovora o koncesiji
10. planiranje ulaganja u luke na temelju modela javno-privatnog partnerstva
11. sudjelovanje u izradi prijedloga planskih dokumenata za razvoj lučkog sustava na unutarnjim vodama
12. stručnu i tehničku pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave na području razvoja luka i pristaništa
13. druge poslove određene ovim Zakonom i podzakonskim aktima.
(2) Poslove iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka lučka uprava ugovorom može prenijeti na ovlaštenika koncesije.
(3) Poslove redovitog održavanja lučkog akvatorija, sidrišta, privezišta, zimovnika i zimskih skloništa, građevina za poboljšavanje uvjeta plovidbe te održavanje opreme za pomoć pri plovidbi na lučkom području javne luke obavlja Ministarstvo.
Članak 174.
Upravljanje lukom posebne namjene obuhvaća sljedeće poslove:
1. organizaciju i nadzor pristajanja, sidrenja i manevriranja plovila u luci
2. kontrolu i evidenciju dolazaka i odlazaka plovila, prekrcaja i transporta
3. kontrolu lučkog prometa, ulazaka i izlazaka prijevoznih sredstava i tereta
4. prihvat otpada koji nastaje na plovilu i otpada vezanog za teret
5. održavanje reda u luci i zaštite okoliša u luci
6. redovito održavanje lučkih građevina
7. redovito održavanje lučkog akvatorija.
Članak 175.
(1) Lučke djelatnosti su lučke usluge i gospodarske djelatnosti koje se pružaju i obavljaju na lučkom području.
(2) Lučke usluge su
1. nautičke usluge:
a) privez i odvez plovila
b) boksaža
c) prihvat i opskrba plovila, posade i putnika te opsluživanje plovila na sidrištu
d) prihvat otpada koji uobičajeno nastaje na plovilu, a koji uključuje i djelatnost sakupljanja otpada sukladno propisu kojim se uređuje održivo gospodarenje otpadom.
2. transportne usluge:
a) ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i slaganje tereta
b) skladištenje, deponiranje i transportne operacije ovisno o vrsti tereta
c) priprema i objedinjavanje tereta za transport
3. usluge ukrcaja i iskrcaja putnika
4. špediterske usluge i usluge brodarskog agenta.
(3) Gospodarske djelatnosti su:
a) osnovne gospodarske djelatnosti, kao što su industrijske, komercijalne, obrtničke i djelatnosti slobodnih zanimanja, a koje su s lučkim uslugama u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi i
b) sporedne gospodarske djelatnosti, koje se obavljaju unutar maksimalno 12 m² lučkog područja.
Članak 176.
(1) Lučke djelatnosti u javnim lukama smiju se obavljati na temelju koncesije, i to:
– koncesije za usluge, za obavljanje lučkih usluga
– koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za obavljanje lučkih djelatnosti
– koncesije za radove, za građenje lučkih građevina koje služe za obavljanje lučkih djelatnosti.
(2) Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daju se u postupku javnog nadmetanja sukladno posebnim propisima kojima se uređuju koncesije i javna nabava te pravilnika iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) Koncesije iz stavka 1. ovoga članka daje lučka uprava, uz suglasnost Ministarstva odnosno Vlade Republike Hrvatske, ovisno o iznosu procijenjene vrijednosti koncesije.
(4) Pravna zaštita u postupku davanja svih koncesija uređenih ovim Zakonom provodi se u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije i javna nabava.
(5) Za obavljanje djelatnosti sakupljanja i gospodarenja otpadom, osim propisanog stavcima 1. i 2. ovoga članka, potrebno je ishoditi i dozvolu za gospodarenje otpadom u skladu s propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom.
(6) Radi provedbe već postojećeg ugovora o koncesiji za obavljanje lučkih usluga može se naknadno, na zahtjev koncesionara, dodijeliti i koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.
Članak 177.
(1) Koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama posebne namjene lučka uprava daje na zahtjev osnivača.
(2) Osnivač luke posebne namjene može biti fizička osoba – obrtnik ili pravna osoba.
(3) U zahtjevu za koncesiju iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva uz druge uvjete sukladno propisima o koncesijama i odredbama ovoga Zakona mora dostaviti dokaze da ima riješene imovinskopravne odnose na lučkom ili pristanišnom području za koje traži koncesiju.
Članak 178.
(1) Osnivač koji podnosi zahtjev za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra u lukama posebne namjene, osim luka za potrebe državnih tijela, radi obavljanja lučkih usluga u zahtjevu mora navesti:
1. osobno ime ili tvrtku, adresu, telefonski broj i adresu elektroničke pošte podnositelja zahtjeva
2. vrstu i predmet koncesije
3. prirodu i opseg djelatnosti koncesije
4. područje obavljanja djelatnosti koncesije
5. rok na koji se zahtijeva davanje koncesije
6. obrazloženje razloga za podnošenje zahtjeva, pravne, tehničke i financijske specifikacije predmeta koncesije.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj mora dostaviti sljedeću dokumentaciju:
1. plan i program rada za razdoblje za koje se daje koncesija
2. analizu gospodarske opravdanosti davanja koncesije
3. studiju ispunjavanja tehnoloških i sigurnosnih uvjeta za luku ili pristanište
4. analizu utjecaja na okoliš
5. dokaz o ispunjenju pravnih, tehničkih i financijskih uvjeta sposobnosti sukladno opsegu i vrsti usluge za koje traži koncesiju
6. odgovarajuće jamstvo za provedbu ugovora o koncesiji.
Članak 179.
(1) Rok na koji se daje koncesija u javnim lukama određuje se vrstom koncesije i planskim dokumentima na temelju kojih se daje koncesija, a najduže:
1. Koncesije za usluge, za obavljanje lučkih usluga:
– za nautičke usluge do deset godina
– za transportne usluge do 20 godina.
2. Koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, za obavljanje gospodarskih djelatnosti koje se obavljaju na lučkom području do 25 godina.
3. Koncesije za radove, kada se koncesija daje za građenje lučkih građevina, do 30 godina, a uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske do 50 godina.
(2) Rok za davanje koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama posebne namjene, a koje se obavljaju na temelju koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, određuje se prema trajanju gospodarske aktivnosti koja je osnova za davanje koncesije, a najduže do 25 godina.
(3) Na temelju odluke o davanju koncesije lučka uprava potpisuje ugovor o koncesiji s koncesionarom.
(4) Pravilnikom iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuju se kriteriji za određivanje visine naknada za koncesije propisane ovim Zakonom te ostali kriteriji za davanje koncesija.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, za obavljanje lučke djelatnosti u lukama za potrebe državnih tijela, skelnom prijelazu otvorenom za javni prijevoz i trgovačkom pristaništu iz članka 197. ovoga Zakona ne daje se koncesija.
Članak 180.
(1) Lučka uprava pokreće postupak davanja koncesije iz članka 179. stavka 1. ovoga Zakona sukladno srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija i drugim planskim dokumentima.
(2) Ministarstvo može na temelju Strategije razvitka riječnog prometa Republike Hrvatske i Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda ograničiti broj koncesija koje se izdaju za luke posebne namjene ako to može bitno narušiti poslovanje koncesionara u javnim lukama.
Članak 181.
(1) Iznimno od članka 176. ovoga Zakona, lučka uprava ne daje koncesiju nego na temelju zahtjeva gospodarskog subjekta donosi rješenje kojim dopušta obavljanje:
1. špediterskih usluga
2. usluga brodarskog agenta
3. kontrole kvalitete i uzorkovanja robe
4. sporedne gospodarske djelatnosti.
(2) Na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka lučka uprava upisat će gospodarski subjekt u popis iz članka 182. ovoga Zakona.
Članak 182.
(1) Lučka uprava vodi i javno objavljuje popis pružatelja sljedećih usluga:
– špediterskih usluga
– usluga brodarskog agenta
– usluga kontrole kvalitete i uzorkovanja robe.
(2) Na upis iz stavka 1. ovoga članka ima pravo gospodarski subjekt koji:
– je registriran za obavljanje navedenih djelatnosti
– ima odgovarajuća ovlaštenja po posebnim propisima
– nema porezni dug i nad kojim nije otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak likvidacije.
(3) O upisu u popis iz stavka 1. ovoga članka odlučuje lučka uprava rješenjem koje je upravni akt.
(4) Lučka uprava rješenjem će odrediti brisanje gospodarskog subjekta s popisa iz stavka 1. ovoga članka ako više ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka ili uvjete za obavljanje djelatnosti prema općim propisima.
(5) Lučka uprava može odrediti brisanje gospodarskog subjekta s popisa iz stavka 1. ovoga članka ako:
– kasni s plaćanjem obveza lučkoj upravi dulje od 30 dana
– ne obavlja usluge iz stavka 1. ovoga članka dulje od dvije godine.
Članak 183.
(1) Poslovanje lučke uprave financira se iz prihoda koje čine:
1. lučke naknade
2. sredstva iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. ostali prihodi.
(2) Lučke naknade su naknade za koncesije i lučke pristojbe.
(3) Gradnja i modernizacija lučkih građevina financira se sukladno planu iz članka 133. ovoga Zakona.
(4) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka lučka uprava može financirati infrastrukturu u javnim pristaništima.
(5) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti namjenski za rad lučkih uprava.
Članak 184.
(1) Za korištenje javnih luka plaćaju se lučke naknade.
(2) Lučke pristojbe plaća brodar plovila koje koristi javnu luku u svrhe definirane u članku 186. ovoga Zakona.
(3) Naknadu za koncesiju plaća lučki operater i/ili lučki korisnik sukladno ugovoru o koncesiji.
Članak 185.
(1) Za korištenje luka posebne namjene plaćaju se lučke naknade osim za luke osnovane za potrebe državnih tijela.
(2) Lučke naknade plaća upravitelj luke iz stavka 1. ovoga članka sukladno ugovoru o koncesiji.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za skelni prijelaz otvoren za javni prijevoz i trgovačko pristanište iz članka 197. ovoga Zakona plaća se pristojba za uporabu obale ili pristana.
Članak 186.
(1) Vrste lučkih pristojbi su:
1. pristojba za uporabu obale ili pristana
2. pristojba za vez
3. ležarina.
(2) Pristojba za uporabu obale ili pristana plaća se za plovilo koje koristi luku ili pristanište u svrhu ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika i opskrbe.
(3) Pristojba za vez plaća se za plovilo koje koristi luku ili pristanište isključivo u svrhu priveza ili boravka.
(4) Ležarina se plaća za plovilo koje koristi luku i nakon završetka operacija iz stavka 2. ovoga članka, kao i za plovila koja su izvučena iz vode i odložena na javnom vodnom dobru ili vodnom dobru u vlasništvu Republike Hrvatske u lučkom području javne luke.
Članak 187.
(1) Lučke pristojbe donosi i javno objavljuje lučka uprava, uz suglasnost Ministarstva, na temelju kriterija za određivanje visine lučkih pristojbi.
(2) Hrvatska javna i ratna plovila oslobođena su plaćanja lučkih pristojbi.
(3) Pravilnik kojim se određuju kriteriji za određivanje visine lučkih naknada donosi ministar.
6. Pravilnik o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda
Članak 188.
(1) Naknada za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.
(2) Stalni dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se s naslova korištenja lučkog područja, i to u jednokratnom godišnjem iznosu.
(3) Promjenjivi dio naknade iz stavka 1. ovoga članka plaća se u ovisnosti o ostvarenoj poslovnoj aktivnosti koncesionara u postotku od ostvarenog prihoda i to kvartalno.
Članak 189.
(1) Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra na lučkom području luka posebne namjene plaća se kao stalan dio jednak osnovici za obračun naknade za koncesiju.
(2) Kopiju izvješća o izvršavanju ugovora o koncesiji koja su propisana posebnim propisom o koncesijama i koja se dostavljaju ministarstvu nadležnom za financije lučka uprava dužna je dostavljati Ministarstvu.
(3) U svrhu praćenja i izvršavanja ugovora o koncesiji lučka uprava može zatražiti stručnu pomoć od stručno osposobljene osobe.
Članak 190.
(1) Lučka uprava, na godišnjoj razini, uz suglasnost Ministarstva, donosi sljedeće planske dokumente:
a) Godišnji program rada s financijskim planom
b) Operativni program građenja i modernizacije lučkih građevina
c) Operativni program održavanja lučkih građevina.
(2) Upravitelj luke za posebne namjene dužan je izraditi i dostaviti Ministarstvu plan razvitka luke za razdoblje za koje se izrađuje plan iz članka 133. ovoga Zakona.
Članak 191.
(1) Lučki operateri obavljaju lučku uslugu uz naknadu čiji se maksimalan iznos utvrđuje u okviru lučkih tarifa za pojedine vrste tereta i pojedine vrste usluga.
(2) Lučke tarife predlaže lučki operater.
(3) Lučke tarife potvrđuje i javno objavljuje lučka uprava.
(4) Lučke tarife sastavni su dio ugovora o koncesiji.
Članak 192.
Lučki operateri obvezni su voditi odvojene obračune za svaku lučku djelatnost za koju im je dana koncesija te računovodstveno razdvojiti prihode od lučkih djelatnosti od ostalih prihoda.
Članak 193.
Lučki operater u javnoj luci smije obavljati prekrcaj za vlastite potrebe pod uvjetom da time ne ometa ili ne uskraćuje i ne diskriminira ostale lučke korisnike u obavljanju njihovih poslova i djelatnosti.
Članak 194.
(1) Za sporedne gospodarske djelatnosti naplaćuje se zakup sukladno općim propisima kojima se uređuje zakup.
(2) Visinu zakupnine određuje lučka uprava.
Članak 195.
(1) Pristaništa služe za obavljanje pojedinih lučkih usluga karakterističnih za djelatnosti koje se u njima obavljaju.
(2) Pristaništa su od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 196.
(1) Pristaništa prema djelatnostima koje se u njima obavljaju mogu biti:
a) trgovačka
b) putnička
c) brodogradilišna
d) riječne marine
e) postaje za opskrbu plovila
f) skelni prijelazi
g) pristaništa za potrebe državnih tijela odnosno za potrebe javnih tijela.
(2) U trgovačka i putnička pristaništa otvorena za vlastite potrebe smiju uploviti samo plovila čiji je brodar upravitelj pristaništa.
Članak 197.
(1) Na zahtjev korisnika trgovačko pristanište za vlastite potrebe može se, iznimno, otvoriti na određeni vremenski rok isključivo radi ukrcaja i/ili iskrcaja tereta namijenjenog izvođenju radova koji nisu u javnom interesu ili tereta namijenjenog daljnjoj prodaji, pod uvjetom da ukrcaj i/ili iskrcaj tereta nije moguć u najbližoj luci ili je ona toliko udaljena da bi troškovi prijevoza tereta do luke doveli u pitanje isplativost ugovorenog posla, te ako ispunjava i druge propisane uvjete.
(2) Pristanište iz stavka 1. ovoga članka može se otvoriti najdulje na rok na koji je korisnik zakupio vodno dobro sukladno posebnom propisu o vodama. Zakupljene čestice čine pristanišno područje.
(3) Ako se korisnik pristaništa iz stavka 1. ovoga članka ne pridržava propisanih uvjeta odnosno ne izvršava obveze utvrđene odlukom o otvaranju ili ovim Zakonom, po obavijesti nadležne lučke kapetanije ili na prijedlog nadležne lučke uprave ministar može donijeti odluku o zatvaranju takvog pristaništa i prije isteka roka na koji je otvoreno.
(4) Korisnik trgovačkog pristaništa iz stavka 1. ovoga članka ima prava i obveze upravitelja pristaništa i dužan je nadležnoj lučkoj upravi plaćati pristojbu za uporabu obale ili pristana.
(5) Visinu lučke pristojbe iz stavka 4. ovoga članka određuje lučka uprava prema kriterijima propisanim pravilnikom iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Protiv odluka donesenih u upravnom postupku iz stavaka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 198.
(1) Uz zahtjev za otvaranje trgovačkog pristaništa iz članka 197. ovoga Zakona obvezno se prilaže ugovor o zakupu vodnog dobra sklopljen sukladno propisima o vodama.
(2) Lučka uprava dužna je pribaviti suglasnost lučke kapetanije kojom se propisuju uvjeti i mjere sigurnosti plovidbe u trgovačkom pristaništu.
(3) U odluci o otvaranju trgovačkog pristaništa iz članka 197. ovoga Zakona obvezno se utvrđuje pristanišno područje te određuje upravitelj pristaništa i rok na koji se pristanište otvara.
Članak 199.
(1) Za ukrcaj/iskrcaj i deponiranje pijeska, šljunka, drvne građe, građevinskog materijala nužnog za obavljanje hidrotehničkih ili drugih radova u javnom interesu, izvan lučkog područja, investitor ili izvođač radova mogu zatražiti otvaranje tovarišta.
(2) Tovarište se može otvoriti najdulje na rok predviđen za izvođenje planiranih radova.
(3) Zahtjevu za otvaranje tovarišta obvezno se prilažu akti propisani posebnim propisima o vodama.
(4) O zahtjevu za otvaranje tovarišta odlučuje nadležna lučka kapetanija u upravnom postupku.
(5) U rješenju kojim odobrava otvaranje tovarišta lučka kapetanija određuje uvjete i mjere sigurnosti plovidbe u tovarištu te rok na koji se tovarište otvara.
(6) Podnositelj zahtjeva dužan je ispuniti uvjete i pridržavati se mjera sigurnosti plovidbe te rokova koje je propisala lučka kapetanija i odgovara za rad i red u tovarištu.
Članak 200.
(1) Skelni prijelaz može se otvoriti za javni prijevoz ili za vlastite potrebe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, skelni prijelaz može biti otvoren i za osobne potrebe korisnika.
(3) Osobnim potrebama smatraju se potrebe osobe korisnika i potrebe članova njegove uže obitelji, a koje su nekomercijalne naravi.
(4) Zabranjeno je obavljati javni prijevoz, prijevoz za vlastite ili osobne potrebe na skelnom prijelazu koji nije otvoren.
(5) Prijevoz putnika i stvari na skelnim prijelazima može se obavljati skelama koje plove slobodno i skelama koje ne plove slobodno.
(6) Na skelnom prijelazu moraju se osigurati uvjeti sigurnosti plovidbe, a osobito siguran prilaz na obali, sigurno pristajanje skele pri svim vodostajima i siguran privez skele na obali.
(7) Građenje skelnog prijelaza provodi se sukladno propisima o prostornom uređenju i građenju te propisima o vodama.
Članak 201.
(1) Skelnim prijelazom otvorenim za javni prijevoz upravlja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Skelnim prijelazom otvorenim za vlastite ili osobne potrebe upravlja korisnik.
(3) Upravitelj skelnog prijelaza dužan je nadležnoj lučkoj upravi plaćati lučku pristojbu za uporabu obale ili pontona.
(4) U postupku otvaranja skelnog prijelaza nadležna lučka kapetanija utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 200. stavka 6. ovoga Zakona.
Članak 202.
Otvaranje skelnog prijelaza na vodnim putovima koji se nalaze između Republike Hrvatske i druge države obavlja se u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim s tom državom.
Članak 203.
(1) Sidrišta moraju imati posebno obilježeno područje i dubinu sukladno kategoriji plovnog puta na kojem se nalaze i mogu se nalaziti u lučkom područja ili izvan njega.
(2) Sidrišta prema namjeni mogu biti sidrišta opće namjene i sidrišta posebne namjene.
(3) Na sidrišta opće namjene mogu se sidriti svi brodovi bez obzira na vrstu i namjenu te vrstu robe koju prevoze.
(4) Na sidrištima posebne namjene, koja moraju biti posebno obilježena, mogu se sidriti samo brodovi određene vrste i namjene i vrste robe koju prevoze.
(5) Zabranjeno je korištenje sidrišta protivno njegovoj namjeni.
(6) Sidrišta opće namjene mogu imati posebno obilježen dio za sidrenje brodova koji prevoze opasne terete.
Članak 204.
(1) Zimovnik mora udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti.
(2) Zimovnik i zimsko sklonište mogu koristiti i u njima se zadržavati sva plovila pod jednakim uvjetima i dok traju mjere koje su zbog izvanrednih okolnosti proglasila nadležna tijela.
(3) Naknade i pristojbe za korištenje zimovnika i zimskih skloništa u izvanrednim okolnostima se ne naplaćuju.
(4) Izvanrednim okolnostima smatraju se i slučajevi korištenja zimovnika radi zaštite i spašavanja ljudskih života, sigurnosti plovila i osoba na plovilu te sigurnosti plovidbe.
(5) Za korištenje zimovnika, osim u slučajevima iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, nadležnoj lučkoj upravi plaća se pristojba za vez.
(6) Zimovnik i zimsko sklonište na lučkom i pristanišnom području, na prijedlog i uz suglasnost lučke kapetanije, određuje i njima upravlja nadležna lučka uprava.
(7) Zimsko sklonište na vodnom putu određuje nadležna lučka kapetanija.
(8) Opće i posebne uvjete koje moraju ispunjavati i način klasifikacije zimovnika propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 167. stavka 1. ovoga Zakona.
(9) Obilježavanje zimovnika i zimskog skloništa obavlja Ministarstvo na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 205.
(1) Plovila koja plove u domaćoj ili međunarodnoj plovidbi radi odmora posade plovila, priveza plovila u izvanrednim okolnostima, prilikom nezgoda, obavljanja manjih popravaka na plovilima ili izmjene posade mogu se privezati u privezištu.
(2) Zabranjeno je koristiti privezište u svrhe različite od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Privezište je dostupno plovilima iz stavka 1. ovoga članka pod istim uvjetima bez diskriminacije.
(4) Izmjena posade plovila u privezištu dozvoljena je samo ako je u skladu s odredbama posebnih propisa o nadzoru državne granice i obavljanju granične kontrole.
(5) Obilježavanje privezišta obavlja Ministarstvo na način propisan pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 206.
(1) Luka mora udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe.
(2) Lučki akvatorij ne smije suziti širinu plovnog puta ispod propisanih mjerila.
(3) Upravitelj luke obvezan je održavati luku tako da se osigura red i postupanje u skladu s ovim Zakonom i pravilima o redu u luci.
(4) Uvjete sigurnosti plovidbe u lukama pravilnikom propisuje ministar.
Članak 207.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na red u luci odgovarajuće se primjenjuju na pristaništa, tovarišta, skelne prijelaze, sidrišta, privezišta, zimovnike i na ostala mjesta ukrcaja, iskrcaja ili prekrcaja tereta i osoba, kao i na mjesta na kojima je dozvoljeno stajanje plovila.
Članak 208.
(1) Uvjeti korištenja luke otvorene za međunarodni promet i cijene lučkih usluga za strana i domaća plovila su izjednačeni.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na zimovnike koji se nalaze na vodnim putovima iz članka 135. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
Članak 209.
(1) Upravitelj luke dužan je provoditi red u luci u skladu s propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i redom u luci.
(2) Pravila o redu u luci, prije donošenja odluke o otvaranju luke, donosi upravitelj luke uz prethodnu suglasnost nadležne lučke kapetanije. Izmjene i dopune pravila o redu u luci odobrava nadležna lučka kapetanija.
(3) Pravilima o redu u luci propisuje se način odvijanja prometa u luci, namjena pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovila, način kontrole nad obavljanjem tih radnji, način i postupak korištenja informacijske službe, postupci evidentiranja plovila i vozila, nadzor nad kretanjem osoba i stvari te mjere u izvanrednim okolnostima.
(4) Pravila o redu u luci sadrže grafički prikaz luke te numeraciju lučkih terminala, pristana, naprava za privez, sidrišta, lučkih staza i objekata sigurnosti plovidbe na lučkom području.
(5) Upravitelj luke dužan je javno objaviti pravila o redu u luci kao i njihove naknadne izmjene i dopune.
Članak 210.
(1) Nadzor nad provođenjem reda u lukama provodi lučka kapetanija.
(2) U obavljanju nadzora nad provođenjem reda u lukama lučka kapetanija osobito nadzire:
1. plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje plovila
2. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kada to ocijeni opravdanim
3. postupke i mjere zaštite lučkog akvatorija i obale od onečišćenja s plovila i prilikom obavljanja lučkih operacija.
Članak 211.
(1) U luci je zabranjena svaka djelatnost koja ugrožava sigurnost osoba ili plovila, onečišćuje okoliš, kao i svaka druga aktivnost koja je u suprotnosti s propisanim odredbama o redu u luci.
(2) Upravitelj luke dužan je opremiti luku odgovarajućim uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s broda, zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada s broda te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari sukladno odredbama propisa kojima se uređuje postupanje s otpadom.
(3) Upravitelj luke dužan je donijeti Plan prihvata i rukovanja krutog i tekućeg otpada i dužan ga je usklađivati i obnavljati svake tri godine.
(4) Uz prethodnu suglasnost lučke kapetanije i drugih nadležnih tijela upravitelj luke dužan je odrediti područje u luci na kojem je dopušteno rukovanje opasnim tvarima.
(5) Upravitelj luke ovlašten je ograničiti količinski ili po vrstama rukovanje opasnim tvarima u luci, sukladno opremljenosti i prostornim mogućnostima luke.
(6) Opskrba brodova pogonskim gorivom u luci i izvan luke obavlja se sukladno odredbama posebnih propisa o rukovanju i prijevozu opasnih tvari u prometu na unutarnjim vodama te posebnog propisa o pravilima plovidbe na unutarnjim vodama.
(7) Za opskrbu gorivom i mazivom brodovi moraju koristiti opskrbna plovila, opskrbne postaje ili kamione cisterne posebno određene od nadležnih tijela.
(8) Bez odobrenja nadležne lučke kapetanije u luci i izvan luke zabranjeno je krcanje goriva i maziva u brod.
Članak 212.
(1) U luci je zabranjeno:
1. onemogućiti pristup napravama za privez
2. premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovila osim kad je to potrebno radi sprječavanja neposredne i očite štete ili kad je potrebno zbog dolaska i odlaska plovila
3. vezivati plovila za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima
4. neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez
5. oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje i sl. s obalnih zidova ili obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama
6. zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovilu i na napravama za privez
7. čistiti, strugati ili bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovila
8. zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dopuštenih količina utvrđenih posebnim propisima
9. držati u pogonu propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra plovila
10. kupati se, glisirati, jedriti na dasci, vući skijaša ili zračni jastuk i slične naprave
11. na rampama za spuštanje čamaca držati čamac na kojem se ne obavljaju radovi ili držati bilo kakav materijal
12. obavljati na plovilu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova
13. obavljati ribolov s plovila te ribariti mrežama, vrškama i drugim ribarskim alatima
14. spaljivati otpad na plovilu
15. na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe.
(2) Radnje iz stavka 1. točaka 2., 6., 7, 9., 10. i 12. ovoga članka mogu se obavljati u luci samo na temelju odobrenja upravitelja luke uz suglasnost kapetanije.
Članak 213.
(1) Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo na temelju odobrenja upravitelja luke uz suglasnost kapetanije.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se upravitelju luke najkasnije osam dana prije dana predviđenog za ribolov, sportske ili druge aktivnosti u luci.
Članak 214.
(1) Plovila koja uplovljavaju u luku odnosno isplovljavaju iz luke te za vrijeme plovidbe u luci moraju smanjiti brzinu tako da valovi izazvani njihovom plovidbom ne nanose štetu drugim plovilima i uređajima u luci.
(2) Na istaknuti znak odnosno objavljeno upozorenje za smanjenje brzine plovila su dužna pored drugih plovila i objekata koje treba zaštititi od valova te pored mjesta gdje se obavljaju obalni ili podvodni radovi ploviti najmanjom brzinom tako da valovi izazvani plovidbom ne ometaju radove i ne nanose štetu.
Članak 215.
(1) Plovilo u međunarodnoj plovidbi obvezno je prije i prilikom dolaska u luku odnosno odlaska iz luke podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijavu dolaska odnosno prijavu odlaska te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.
(2) Na temelju zaprimljene prijave dolaska te podataka, isprava i dokumenata iz stavka 1. ovoga članka, plovilu u međunarodnoj plovidbi koje je došlo u prvu hrvatsku luku lučka kapetanija izdat će odobrenje za uplovljavanje.
(3) Plovilo koje dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim plovilima ili osobama na obali niti smije započeti ukrcaj i iskrcaj osoba ili stvari prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za uplovljavanje.
(4) Odobrenje za uplovljavanje mora tražiti i plovilo u domaćoj plovidbi ako je tijekom putovanja došlo u fizičku vezu s plovilom u međunarodnoj plovidbi.
(5) Način i uvjete prikupljanja, razmjene i dostave isprava, dokumenata i podataka iz ovoga članka, kao i način i uvjete izdavanja odobrenja za uplovljavanje i isplovljenje propisuje ministar pravilnikom iz članka 263. stavka 6. ovoga Zakona.
(6) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o prometu na unutarnjim vodama u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske, europskim zakonodavnim aktima i odgovarajućim međunarodnim ugovorima i sporazumima.
Članak 216.
Uz plovilo koje nije dobilo odobrenje za uplovljavanje može pristati:
1. javno plovilo
2. plovilo radi pružanja pomoći spašavanja
3. tegljač i potiskivač radi tegljenja odnosno potiskivanja.
Članak 217.
(1) Na temelju zaprimljene prijave odlaska te dostave propisanih podataka, isprava i dokumenata lučka kapetanija će plovilu u međunarodnoj plovidbi koje isplovljava iz posljednje hrvatske luke izdati odobrenje za isplovljenje.
(2) Kada lučka kapetanija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja za uplovljavanje ili za isplovljenje, zabranit će uplovljavanje ili isplovljenje plovila.
(3) Kada je zabranjeno isplovljenje plovila, inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će oduzeti ispravu o sposobnosti za plovidbu te svjedodžbu zapovjednika.
Članak 218.
(1) Zapovjednik stranog nuklearnog broda koji namjerava uploviti u domaću luku obvezan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje i pravodobno dostaviti ovjerovljeni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu radi prosudbe mogućnosti uzrokovanja nuklearne štete.
(2) Ministarstvo za plovilo iz stavka 1. ovoga članka izdat će odobrenje za uplovljavanje u luku ako utvrdi da od tog plovila ne prijeti opasnost uzrokovanja nuklearne štete i ako se za to plovilo, na zahtjev Ministarstva, pribavi jamstvo do visine moguće nuklearne štete.
(3) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda za koji je izdano odobrenje iz stavka 2. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da ovlašteni organizator prijevoza, na najprikladnijem mjestu, obavi pregled valjanosti potvrde o nuklearnoj sigurnosti broda te preglede radi utvrđivanja prijeti li od tog broda opasnost od uzrokovanja nuklearne štete. Lučka kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.
Članak 219.
Izvan lučkog područja, uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, dozvoljeno je privremeno obavljati:
a) prekrcajne operacije, u tovarištu i
b) pojedine aktivnosti u svrhu spašavanja odnosno zbog sigurnosti plovidbe.
Članak 220.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom lučkih uprava u obavljanju njihovih djelatnosti i poslova upravljanja lukom obavlja Ministarstvo.
Članak 221.
(1) Prijevoz putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima obavlja se kao javni prijevoz ili kao prijevoz za vlastite potrebe.
(2) Prijevoznik koji obavlja javni prijevoz putnika i stvari unutarnjim plovnim putovima mora posjedovati svjedodžbu za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima.
(3) Isprava kojom se dokazuje da je prijevoznik osposobljen za obavljanje poslova prijevoza unutarnjim plovnim putovima potvrđuje se licencijom izdanom prema propisu Europske unije, a priznaje se kao da je izdana u Republici Hrvatskoj.
Članak 222.
(1) Javni prijevoz unutarnjim plovnim putovima može se obavljati na temelju odobrenja Ministarstva.
(2) Postupak izdavanja odobrenja za obavljanje javnog prijevoza je upravni postupak.
(3) Način i program ispita za stjecanje svjedodžbe za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima, izdavanje, ukidanje i rokove važenja odobrenja za obavljanje javnog prijevoza pravilnikom propisuje ministar.
Članak 223.
Prijevoz za vlastite potrebe unutarnjim plovnim putovima može obavljati brodar registriran za djelatnosti unutarnje plovidbe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije.
Članak 224.
Prijevoz putnika i stvari u domaćem prometu prijevoznici trećih zemalja mogu iznimno obavljati uz dozvolu Ministarstva.
Članak 225.
(1) Prijevoz unutarnjim plovnim putovima u međunarodnom prometu mogu obavljati domaći prijevoznici, prijevoznici Unije i strani prijevoznici u međudržavnom prijevozu i provozu prema odredbama ovoga Zakona i međunarodnih propisa.
(2) Prijevoznik treće zemlje može obavljati međudržavni prijevoz na plovnom putu od međunarodnog i međudržavnog značaja za i iz luka otvorenih za međunarodni promet prema odredbama međunarodnih ugovora i sporazuma sklopljenih s državom u kojoj se nalazi sjedište prijevoznika.
Članak 226.
(1) U domaćem i međunarodnom prijevozu primjenjuje se načelo slobode ugovaranja prijevoza i definiranja prijevozničkih cijena.
(2) U slučaju ozbiljnog poremećaja tržišta ministar posebnim aktom propisuje mjere za ispravljanje poremećaja na transportnom tržištu, uključujući i osnivanje posebnog fonda unutarnje plovidbe.
(3) Ministarstvo će u slučaju nastanka okolnosti iz stavka 2. ovoga članka prethodno obavijestiti Europsku komisiju te dostaviti informacije koje su potrebne za ocjenu ekonomske situacije u sektoru, a osobito:
– pokazatelje prosječnih troškova i cijena za različite vrste transporta
– stopu iskorištenja kapaciteta plovila
– prognozu potražnje.
(4) Informacije iz stavka 3. ovoga članka mogu se koristiti jedino u statističke svrhe.
(5) Mjere iz stavka 2. ovoga članka moraju biti privremenog karaktera i mogu trajati samo dok traje ozbiljan poremećaj tržišta.
Članak 227.
(1) Na ugovore u domaćem prijevozu stvari odgovarajuće se primjenjuju odredbe Budimpeštanske konvencije o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima (CMNI).
(2) Na ugovore u domaćem prijevozu putnika primjenjuju se odredbe zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva.
Članak 228.
Brodovi koji prevoze opasne tvari na plovnim putovima Republike Hrvatske moraju se pridržavati odredbi Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari na unutarnjim plovnim putovima (ADN) i ostalih propisa kojima se uređuje prijevoz opasnih tvari.
Članak 229.
(1) Odredbe ovoga dijela Zakona ne primjenjuju se na javni prijevoz putnika i stvari skelama.
(2) Iznimno od članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, osobe koje obavljaju javni prijevoz putnika i stvari na jezerima i drugim vodama stajačicama, kao i osobe koje obavljaju javni prijevoz putnika i stvari čamcem ne moraju posjedovati svjedodžbu za obavljanje poslova javnog prijevoza unutarnjim plovnim putovima.
Članak 230.
Javni prijevoz putnika i stvari čamcem u unutarnjim vodama Republike Hrvatske uz naknadu može obavljati osoba osposobljena za upravljanje čamcem za gospodarsku namjenu – prijevoz putnika i stvari, na temelju odobrenja Ministarstva, a čija je sposobnost za plovidbu utvrđena sukladno odredbama ovoga Zakona i pod uvjetom da je osigurano mjesto za siguran ukrcaj i iskrcaj putnika i stvari.
Članak 231.
(1) Tegljenje odnosno potiskivanje je plovidbeni posao pri kojemu brod s vlastitim pogonom tegli odnosno potiskuje drugo plovilo ili plutajući objekt na plovnom putu do određenog mjesta, ili za određeno vrijeme, ili za izvođenje određenog zadatka.
(2) Tegljenje odnosno potiskivanje obavlja se na temelju ugovora o tegljenju odnosno potiskivanju uz plaćanje ugovorene naknade (tegljarine).
(3) Ako se tegli odnosno potiskuje objekt unutarnje plovidbe koji nema posadu, brodar tegljača odnosno potiskivača dužan je brinuti se za održavanje sposobnosti za plovidbu tegljenog odnosno potiskivanog objekta u stanju u kojemu ga je zaprimio.
Članak 232.
(1) Na prijevoz tereta koji se obavlja na temelju ugovora o prijevozu, a koji se obavlja tegljenjem odnosno potiskivanjem primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o prijevozu stvari unutarnjim plovnim putovima i odgovornosti prijevoznika za štetu na teretu.
(2) Ugovor o prijevozu stvari koji se obavlja tegljenjem odnosno potiskivanjem je ugovor kojim se brodar tegljača odnosno potiskivača obvezuje da će teret ukrcati u svoj ili tuđi brod koji će se tegliti odnosno potiskivati i tako dovesti teret na odredište. U slučaju sumnje pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o tegljenju odnosno potiskivanju.
Članak 233.
Za naknadu štete koja nastane sudarom brodova koji plove u tegljenom ili potiskivanom sastavu, ili između njih i trećih brodova, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o naknadi štete zbog sudara brodova.
Članak 234.
(1) Tegljenje i potiskivanje na plovnim putovima u Republici Hrvatskoj može se obavljati domaćim brodovima i brodovima Unije.
(2) Brodovi trećih zemalja ne mogu obavljati poslove tegljenja i potiskivanja na plovnim putovima u Republici Hrvatskoj bez odobrenja Ministarstva.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, bez odobrenja ministra brodovi trećih zemalja mogu obaviti poslove tegljenja odnosno potiskivanja koji počinju ili završavaju u hrvatskim lukama otvorenim za međunarodni promet.
Članak 235.
(1) Drugi plovidbeni poslovi su poslovi koji nisu utvrđeni u odredbama o prijevozu putnika i stvari, tegljenja i potiskivanja, a obavljaju se plovilima na unutarnjim vodama.
(2) Plovidbeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka moraju se obavljati u skladu s odredbama o sigurnosti plovidbe ovoga Zakona i drugim propisima.
Članak 236.
(1) Iznajmljivanje čamaca podrazumijeva davanje na korištenje čamca krajnjem korisniku u svrhu rekreacije, s posadom ili bez posade, uz odgovarajuću naknadu koja je unaprijed utvrđena i javno dostupna.
(2) Čamac namijenjen iznajmljivanju mora:
1. biti upisan i registriran za gospodarsku namjenu – iznajmljivanje
2. biti tehnički ispravan i prikladan za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja
3. imati najmanji broj članova posade odgovarajuće stručne osposobljenosti.
(3) Na čamcu koji se iznajmljuje krajnjem korisniku mora se nalaziti i račun izdan sukladno posebnim propisima.
(4) Zabranjeno je iznajmljivanje čamca osobi koja nije stručno osposobljena za voditelja čamca.
Članak 237.
Ugovorom o brodarskoj agenciji brodarski agent se obvezuje na temelju opće ili posebne punomoći, u ime i za račun nalogodavca, obavljati brodarske agencijske poslove te poslove pomaganja, posredovanja i zastupanja, a nalogodavac se obvezuje brodarskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.
Članak 238.
(1) Brodarski agent je pravna osoba registrirana za obavljanje brodarskih agencijskih poslova u lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet.
(2) Brodarski agent za brodara obavlja poslove s predstavnicima javnih ustanova i s drugim pravnim subjektima s kojima brodar kontaktira u luci ili pristaništu.
Članak 239.
(1) Poslovi brodarskog agenta su: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, opskrba zalihama, briga o posadi i putnicima.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka za brodarskog agenta obavljaju agenti zaposlenici.
(3) Agent zaposlenik je fizička osoba zaposlena kod brodarskog agenta, koja je položila stručni ispit i posjeduje ovlaštenje za obavljanje poslova brodarskog agenta.
Članak 240.
(1) Ugovor o brodarskoj agenciji na temelju opće punomoći mora biti sklopljen u pisanom obliku.
(2) Ugovor o brodarskoj agenciji ne proizvodi pravne učinke ako nije sklopljen u pisanom obliku.
(3) U slučaju sumnje o granicama opće punomoći smatrat će se da se ona odnosi na poslove prihvata i otpreme brodova.
Članak 241.
(1) Brodarski agent dužan je poslove utvrđene ugovorom o brodarskoj agenciji obavljati pažnjom dobroga gospodarstvenika i u svemu skrbiti o interesima brodara te ga upozoriti na eventualnu štetu koja mu može nastati.
(2) Brodar je dužan brodarskom agentu nadoknaditi štetu koja mu eventualno nastane pri obavljanju posla koju brodarski agent nije skrivio.
Članak 242.
(1) Brodarski agent ima pravo na predujam za naknadu svojih troškova i troškova učinjenih za nalogodavca i pravo na nagradu.
(2) Ako naknada troškova i nagrada agentu nisu plaćene, brodarski agent ima pravo pridržaja na imovini nalogodavca.
(3) Brodarski agent ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za posredovanje i sklapanje ugovora na temelju činjenice da je posredovao pri njegovu sklapanju.
Članak 243.
(1) Brodarski agent i agent zaposlenik stječu pravo obavljanja brodarskih agencijskih poslova upisom u Upisnik brodarskih agenata.
(2) Upisnik brodarskih agenata je javan, a vodi ga u elektroničkom obliku lučka kapetanija nadležna prema mjestu sjedišta brodarskog agenta.
(3) Postupak upisa brodarskih agenata i agenata zaposlenika je upravni postupak u kojem se odlučuje, u pravilu, bez provođenja ispitnog postupka.
Članak 244.
Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta, pravima i obvezama brodarskog agenta, osim onih propisanih ovim Zakonom, donosi ministar.
Članak 245.
(1) Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva neposredno odgovorne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe.
(2) Poslovi sigurnosti plovidbe, teritorijalno ustrojstvo, organizacija i način rada, inspekcijske ovlasti te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija uređeni su ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje organizacija rada o lučkih kapetanija.
Članak 246.
(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa iz područja sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i zaštite voda od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva i lučkih kapetanija u okviru ovlaštenja koje daje ministar.
(3) Poslovi inspekcijskog nadzora obavljaju se sukladno odredbama ovoga Zakona i odredbama zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija.
(4) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora, vrste inspekcijskih pregleda te mjere i radnje koje je ovlašten poduzeti inspektor sigurnosti plovidbe prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora pravilnikom detaljnije razrađuje ministar.
Članak 247.
(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem ovoga Zakona obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:
1. objektima unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu
2. stranim brodovima u hrvatskim lukama, pristaništima i unutarnjim vodama Republike Hrvatske
3. lukama, pristaništima, sidrištima, privezištima, zimovnicima i skloništima, skelnim prijelazima i tovarištima
4. gradnjom i postavljanjem građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona te tehničkim održavanjem plovnih putova
5. gradnjom, radovima i drugim zahvatima, djelatnostima i aktivnostima na vodnim putovima ili na njihovim obalama u pogledu utjecaja na sigurnost plovidbe
6. prijevozom osoba i stvari, tegljenjem, potiskivanjem i drugim plovidbenim poslovima u pogledu zaštite ljudskih života i imovine
7. uvjetima života i rada članova posade broda te radnom vremenu
8. plovidbom i pravilima plovidbe
9. zaštitom od onečišćenja unutarnjih voda s objekata unutarnje plovidbe
10. obavljanjem djelatnosti brodarskog agenta
11. obavljanjem djelatnosti brodarskih učilišta
12. obavljanjem prijevozničke djelatnosti
13. obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju brodaraca.
(2) Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka ne primjenjuje se na pristaništa za ratna plovila.
Članak 248.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora prema članku 247. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona inspekcijskim pregledom provjerava se:
– ima li domaći brod važeće isprave i knjige
– udovoljava li domaći brod uvjetima za plovidbu ili uporabu te odobrenu namjenu propisanim ovim Zakonom
– usklađenost podataka iz svjedodžbi propisanih ovim Zakonom sa stvarnim stanjem zatečenim prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, a posebice jesu li nakon izdavanja svjedodžbi nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da brod nije sposoban za plovidbu ili uporabu bez opasnosti za osobe, stvari na njemu i okoliš
– brojnost i stručna osposobljenost članova posade te njihova uvježbanost u rukovanju čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara
– cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu i prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde nedostaci u pogledu sposobnosti za plovidbu ili uporabu broda, naredit će se zapovjedniku da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.
(3) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da predstavljaju očitu opasnost za sigurnost broda, osoba i stvari na njemu te okoliša, zabranit će se daljnja plovidba ili uporaba broda dok se navedeni nedostaci ne otklone, a isprava o sposobnosti za plovidbu ili uporabu će se oduzeti.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspektor može odobriti plovidbu do prve luke ili mjesta gdje će brod biti pregledan ili popravljen.
(5) Inspektor je dužan o slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo za tehničku ispravnost broda koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu ili uporabu u roku od sedam dana.
(6) U obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama ovoga članka inspektor može zatražiti od nadležnog tijela koje je izdalo svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu ili uporabu na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbe i drugih isprava i knjiga propisanih ovim Zakonom za brod koji se nadzire.
(7) Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti i izvan granica Republike Hrvatske ako se ocijeni da postoji sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim ispravama i knjigama plovila ili da se do isteka valjanosti isprava i knjiga broda ne predviđa njegovo uplovljavanje u domaću luku.
(8) Inspekcijski nadzor plutajućih postrojenja i radnih plovila obuhvaća i pregled njihovih radnih uređaja.
(9) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na sve objekte unutarnje plovidbe koji plove ili borave na unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
Članak 249.
(1) Inspekcijskim nadzorom stranog broda provjerava se može li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade te vrste, količine i smještaja tereta odnosno broja i smještaja putnika, kao i sveukupnog opterećenja sigurno obaviti namjeravano putovanje u skladu s pravilima i standardima Tehničkih pravila.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave sukladno međunarodnim propisima ili da položaj teretne linije odnosno nadvođa ne odgovara podacima iz tih isprava ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom odnosno nadvođem ili da teret nije pravilno raspoređen i osiguran za prijevoz, zabranit će se brodu isplovljenje iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima ili da su mu tankovi otpadnih voda puni ili uređaji neispravni, zabranit će se isplovljenje iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
(5) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo države zastave broda.
(6) Ako se zbog opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima navedenima u brodskim ispravama ili da je na stranom brodu ukrcan veći broj putnika od dopuštenog ili da nema minimalan broj stručno osposobljenih članova posade, i da je nesumnjivo kako brod u takvu stanju odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu, zabranit će se isplovljenje iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na njemu.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na druga strana plovila.
Članak 250.
(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da domaći brod boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije, naredit će vlasniku da u određenom roku ishodi odobrenje za boravak u raspremi.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da strani brod boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije, naredit će zapovjedniku da u najkraćem roku ishodi odobrenje za boravak u raspremi.
Članak 251.
(1) Inspekcijski nadzor luka podrazumijeva nadzor nad provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada s broda te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena s brodova, i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona utvrdi da je stanje luka, pristaništa, sidrišta, privezišta, zimovnika i skloništa, skelnih prijelaza i tovarišta takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe, ljudi, stvari ili okoliša, naredit će se upravitelju luke i pristaništa, korisniku odnosno drugoj odgovornoj osobi da u određenom roku poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da otklanjanje utvrđenih nedostataka nije u nadležnosti upravitelja luke i pristaništa, korisnika ili druge odgovorne osobe, o tome će se obavijestiti Ministarstvo koje će u što skorijem roku poduzeti odgovarajuće mjere ili obaviti potrebne radove.
(4) Ako mjere i radovi iz stavka 2. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će pristajanje, sidrenje, uporabu obale, uporabu skelnog prijelaza odnosno ograničiti ili zabraniti plovidbu u lučkom akvatoriju.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe može:
1. zabraniti pristajanje brodova određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih brodova
2. zabraniti uporabu operativne ili druge obale ili njezina dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost broda, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš
3. zabraniti promet u luci, pristaništu, tovarištu, zimovniku ili skloništu, sidrištu, privezištu i skelnom prijelazu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučke infrastrukture u ispravnom stanju ili potrebnih dubina u akvatoriju.
(6) Ako nedostaci iz stavka 1. ovoga članka neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša, inspektor može odmah poduzeti mjere iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Obavljanje inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona obuhvaća i nadzor nad korištenjem luka i pristaništa u pogledu njihove namjene te nadzor nad provođenjem reda u lukama, pristaništima, tovarištima, zimovnicima i skloništima, sidrištima, privezištima i skelnim prijelazima.
(8) Odredbe ovoga članka Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na sve vrste luka i pristaništa.
Članak 252.
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz članka 247. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona utvrdi da je stanje plovnog puta, građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, obavijestit će se Ministarstvo o potrebi obavljanja radova održavanja plovnog puta (redovitih ili interventnih) odnosno da plovni put i objekte sigurnosti plovidbe dovede u stanje za sigurnu plovidbu.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i prijedlogom mjera dostavit će se Ministarstvu radi poduzimanja odgovarajućih mjera.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada je stanje plovnog puta, građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona takvo da ozbiljno i neposredno ugrožava sigurnost plovidbe, nadležna lučka kapetanija može privremeno ograničiti ili zabraniti plovidbu na tom dijelu plovnog puta.
Članak 253.
(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da se radovi građenja, održavanja građevina za unutarnju plovidbu i radovi na vodnim putovima, lukama, pristaništima, tovarištima ili na njihovim obalama, kao i drugi zahvati, djelatnosti i aktivnosti izvode tako da ugrožavaju sigurnost plovidbe, naredit će izvoditelju privremenu obustavu daljnjih radova, zahvata, djelatnosti ili aktivnosti, a po potrebi i uklanjanje materijala koji ugrožava sigurnost plovidbe.
(2) Pod radovima zahvatima, djelatnostima i aktivnostima koji ugrožavaju sigurnost plovidbe smatraju se i objekti i radovi za čije izvođenje nije dana prometna suglasnost lučke kapetanije.
(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe osobito se smatra izvođenje radova kojima se mijenjaju gabariti plovnog puta, konfiguracija obale, otežava ili onemogućava pristajanje, sidrenje, manevriranje plovila i slično, protivno ili bez prometne suglasnosti lučke kapetanije.
(4) Prilikom izvođenja radova, zahvata, djelatnosti i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe može narediti investitoru, vlasniku ili korisniku objekta ili izvoditelju radova ili zahvata da privremeno obilježi smetnje ili opasnosti na plovnom putu odnosno da postavi ili aktivira objekt za obilježavanje i signalizaciju ako je uklonjen ili neispravan.
(5) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga članka inspektor će na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta odnosno obustavu radova, zahvata, djelatnosti i aktivnosti i o tome, bez odgađanja, izvijestiti nadležne inspekcije i tijela.
Članak 254.
(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da zapovjednik broda nema propisane i valjane osobne isprave, zabranit će plovidbu broda.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da član posade broda nema propisane i valjane osobne isprave, naredit će da se u određenom roku otkloni utvrđeni nedostatak.
(3) Ako član posade broda iz stavka 2. ovoga članka ne otkloni utvrđeni nedostatak, inspektor sigurnosti plovidbe naredit će zapovjedniku broda da iskrca tog člana posade.
Članak 255.
(1) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je na domaćem brodu ukrcan veći broj putnika ili veća količina tereta nego što je dozvoljeno ili je teret smješten tako da ugrožava sigurnost broda ili osoba na njemu, zabranit će plovidbu broda dok se nedostatak ne ukloni.
(2) Ako inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da domaći brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš ili da su mu tankovi otpadnih voda puni ili uređaji neispravni, zabranit će se isplovljenje broda iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da domaći brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.
Članak 256.
(1) Inspekcijskim nadzorom nad brodarskim agentima provjerava se ispunjava li brodarski agent uvjete za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta.
(2) Kada inspektor sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora nad brodarskim agentom utvrdi da brodarski agent ne udovoljava propisanim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, zabranit će obavljanje djelatnosti brodarskom agentu i o tome odmah obavijestiti Ministarstvo.
(3) Ministarstvo može brodarskom agentu odrediti primjereni rok za otklanjanje nedostataka ili rješenjem brisati brodarskog agenta iz Upisnika brodarskih agenata sukladno odredbama pravilnika iz članka 244. ovoga Zakona.
Članak 257.
(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti brodarskog učilišta utvrdi da brodarsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu brodarskog učilišta, inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će zabraniti rad brodarskog učilišta, a u utvrđenom stanju odmah će obavijestiti Ministarstvo.
(2) Ministarstvo može brodarskom učilištu ukinuti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje i prije isteka njihove valjanosti.
(3) U slučaju ukidanja rješenja iz stavka 2. ovoga članka, brodarsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe odnosno program obrazovanja nakon isteka roka od najmanje godine dana od dana ukidanja dopusnice ili suglasnosti.
Članak 258.
(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem prijevozničke djelatnosti utvrdi da prijevoznik obavlja djelatnost prijevoza stvari i putnika, tegljenja, potiskivanja ili drugih plovidbenih poslova protivno odredbama ovoga Zakona, inspektor sigurnosti plovidbe zabranit će daljnju plovidbu, oduzeti ispravu o sposobnosti za plovidbu i o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama odmah obavijestiti Ministarstvo.
(2) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju brodaraca utvrdi da posrednik obavlja navedenu djelatnost bez dopusnice ili na nepropisan način, inspektor sigurnosti plovidbe odredit će posredniku rok od 15 dana za otklanjanje nepravilnosti ili nedostataka i o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama odmah obavijestiti Ministarstvo.
(3) Inspektor sigurnosti plovidbe može Ministarstvu predložiti oduzimanje izdane dopusnice.
Članak 259.
(1) Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, čije je provođenje ovlašten nadzirati, ima pravo i dužnost:
– narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku
– pokrenuti prekršajni postupak zbog počinjenog prekršaja
– podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenoga kaznenog djela i
– poduzeti i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.
(2) Kada inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi povredu propisa i drugih akata izvan svoje nadležnosti, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
(3) Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je voditi evidenciju o poduzetim mjerama.
(4) Za ponovni inspekcijski pregled na poziv stranke kada je ista otklonila nedostatke zbog kojih je izrečena mjera zabrane, plaća se naknada čiju visinu propisuje ministar pravilnikom iz članka 246. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 260.
Protiv odluka i drugih upravnih akata inspektora sigurnosti plovidbe i ovlaštenih djelatnika za obavljanje inspekcijskih poslova ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 261.
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe naredbom će privremeno oduzeti ispravu za upravljanje čamcem i isključiti iz plovidbe voditelja čamca koji:
1. nije stručno osposobljen za upravljanje čamcem i ne posjeduje važeću ispravu o osposobljenosti za voditelja čamca
2. upravlja ili pokuša upravljati čamcem u stanju opijenosti ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti ili utjecaja droga ili lijekova, a odbija se podvrgnuti ispitivanju
3. ne postupi po zahtjevu inspektora sigurnosti plovidbe i odbije podvrgnuti se ispitivanju ili stručnom pregledu
4. upravlja čamcem u vrijeme kad mu je isprava o osposobljenosti za voditelja čamca privremeno oduzeta ili kad je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela prema njemu primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim čamcem.
(2) Prilikom postupanja prema voditelju čamca iz stavka 1. ovoga članka inspektor sigurnosti plovidbe omogućit će voditelju čamca da u primjerenom roku pozove drugu osobu koja je osposobljena za voditelja čamca da preuzme čamac kojim je upravljao voditelj čamca koji je isključen iz plovidbe.
(3) Inspektor sigurnosti plovidbe isključit će iz plovidbe čamac:
1. koji nije upisan i nema upisni list
2. koji nije u propisanom roku podvrgnut redovitom ili izvanrednom tehničkom pregledu, pa nema važeći upisni list
3. čiji tehnički podaci iz Upisnog lista očito ne odgovaraju stvarnim podacima utvrđenim inspekcijskim nadzorom
4. koji nema propisano ispisanu oznaku čamca ili je oznaka na čamcu različita od oznake upisane u Upisni list čamca.
(4) Čamac koji je isključen iz plovidbe prema stavku 3. ovoga članka može ponovo ploviti kada vlasnik čamca dokaže da je otklonio razloge zbog koji je čamac bio isključen iz plovidbe.
(5) Inspektor sigurnosti plovidbe privremeno će zabraniti daljnju plovidbu čamca koji prevozi veći broj putnika od dozvoljenog broja ili više tereta od dozvoljene količine.
(6) Zabrana plovidbe iz stavka 5. ovoga članka traje dok se višak putnika ili tereta ne iskrca.
(7) Voditelj čamca kojem je isprava za upravljanje čamcem oduzeta ili je isključen iz plovidbe, ili je primijenjena mjera opreza privremenog oduzimanja isprave za upravljanje čamcem ne smije za to vrijeme upravljati čamcem.
Članak 262.
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe može prema stranom državljaninu primijeniti mjeru privremenog oduzimanja putovnice odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu u trajanju ne duljem od osam dana radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku odnosno radi osiguranja izvršenja izrečene kazne.
(2) Inspektor sigurnosti plovidbe može prema zapovjedniku broda, članu posade broda i voditelju čamca primijeniti mjeru privremenog oduzimanja osobne isprave i isprave o sposobnosti za plovidbu u trajanju ne duljem od osam dana.
(3) Za vrijeme trajanja mjere opreza iz stavka 2. ovoga članka zapovjednik broda, član posade broda i voditelj čamca ne smiju upravljati plovilom.
Članak 263.
(1) Nadzor i upravljanje vodnim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti plovidbe, učinkovitosti vodnog prometa i zaštite okoliša.
(2) Nadzor i upravljanje vodnim prometom i Riječni informacijski servisi (RIS) uspostavljaju se na međunarodnim vodnim putovima te u lukama od državnog značaja.
(3) Poslovi nadzora i upravljanja vodnim prometom su:
1. prikupljanje podataka o plovilima i vodnom prometu
2. davanje informacija o plovnim putovima tijekom plovidbe i radi planiranja putovanja
3. davanje taktičkih prometnih informacija u skladu s tehničkim specifikacijama za praćenje i praćenje plovila (VTT)
4. organizacija i upravljanje plovidbom
5. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi
6. osiguravanje dostupnosti elektroničkih navigacijskih karata u skladu s tehničkim specifikacijama za Inland ECDIS
7. nadzor sigurnosti plovidbe
8. omogućavanje nadležnim tijelima, u mjeri u kojoj je izvješćivanje o plovilu propisano nacionalnim ili međunarodnim propisima, primanje elektroničkih izvješća o potrebnim podacima s plovila u skladu s tehničkim specifikacijama za elektroničko izvješćivanje o plovilu
9. prosljeđivanje podataka iz točke 8. ovoga stavka u prekograničnom prijevozu nadležnim tijelima susjedne države i svaki takav prijenos mora biti dovršen prije dolaska plovila na granicu.
(4) Nadzor i upravljanje vodnim prometom iz stavka 3. ovoga članka obavlja se u skladu s međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(5) Poslove nadzora i upravljanja vodnim prometom obavlja Nacionalna RIS središnjica, u suradnji s lučkim kapetanijama, tehničkim i informacijskim sustavom koji čine Riječni informacijski servisi i informacijski sustav unutarnje plovidbe.
(6) Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja vodnim prometom, nadležnost, ustrojstvo, poslove i način rada RIS službe, tehničke specifikacije za opremu i usluge, način i nadležnost izdavanja tipskog odobrenja za uređaje i opremu koji se koriste na plovilu u sklopu RIS-a, te osposobljavanje RIS operatera kao i obavljanja službenog postupka prijave dolaska i odlaska plovila u domaćem i međunarodnom prijevozu te izdavanja odobrenja za uplovljavanje odnosno odobrenja za isplovljenje plovila pravilnikom propisuje ministar.
Članak 264.
Plovila koja plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja vodnim prometom dužna su:
1. postupati prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
2. dostavljati podatke Nacionalnoj RIS središnjici i lučkim kapetanijama
3. postupati po nalogu Nacionalne RIS središnjice i lučkih kapetanija.
Članak 265.
(1) Plovidbena nesreća je izvanredni događaj ili slijed događaja u vezi s plovidbom, a koji za posljedicu ima:
a) smrt ili tešku tjelesnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u vezi s plovidbom ili radom plovila
b) nestanak osobe s plovila, koji je uzrokovan ili je u vezi s njegovom eksploatacijom ili radom
c) potonuće plovila ili njegovo napuštanje
d) znatnu štetu na plovilu
e) sudar plovila, požar, eksploziju, udar plovila, napuknuće trupa
f) štetu učinjenu na građevinama i opremi iz članka 142. ovoga Zakona, objektima na obali i lučkoj infrastrukturi koja je uzrokovana ili je u vezi s radom plovila ili
g) zagađenje okoliša izazvano oštećenjem plovila, a koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.
(2) Plovidbena nezgoda je događaj povezan s plovidbom i radom plovila, koji se ne razvrstava kao plovidbena nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovila, osoba na plovilu ili drugih osoba te obale i okoliša.
(3) Izvanredni događaj u kojemu je nastupila smrt ili tjelesna ozljeda osobe na plovilu ili je nastala šteta bez ikakve uzročne veze s plovilom i plovidbom ne smatra se plovidbenom nesrećom ni plovidbenom nezgodom.
Članak 266.
(1) Ministarstvo je obvezno ispitati svaku plovidbenu nesreću koja se dogodi bilo kojem plovilu bez obzira na državnu pripadnost u unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
(2) Zapovjednik plovila koji je sudjelovao u plovidbenoj nesreći, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanja o plovidbenoj nesreći dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju ili Ministarstvo.
(3) Zapovjednik plovila koji je sudjelovao u plovidbenoj nezgodi, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o plovidbenoj nezgodi dužni su u roku ne duljem od 12 sati od trenutka nezgode ili od trenutka saznanja o plovidbenoj nezgodi prijaviti je lučkoj kapetaniji ili ispostavi.
Članak 267.
(1) U slučaju plovidbene nesreće ili plovidbene nezgode inspektori sigurnosti plovidbe provode izvidne radnje, sukladno odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, u cilju otkrivanja i kažnjavanja počinitelja plovidbenih prekršaja koji su u vezi s plovidbenom nesrećom.
(2) U slučaju sumnje da je plovidbenom nesrećom počinjeno kazneno djelo, istragu provode tijela nadležna za kazneni progon počinitelja.
(3) Ako tijela iz stavka 2. ovoga članka zaključe da ne postoje pretpostavke za kazneni progon, inspektori sigurnosti plovidbe preuzimaju i nastavljaju s izvidnim radnjama plovidbene nesreće i postupak vode sukladno odredbama propisa kojima se regulira prekršajni postupak.
Članak 268.
(1) U slučaju plovidbene nesreće Ministarstvo može provesti dodatnu stručnu analizu s ciljem utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su doveli do plovidbene nesreće.
(2) Analizu iz stavka 1. ovoga članka obavlja stručno povjerenstvo koje imenuje ministar.
(3) Stručno povjerenstvo dužno je, ministru i vijeću lučkih kapetana, podnijeti cjelovito izvješće s utvrđenim stanjem i uzrocima koji su doveli do plovidbene nesreće. Izvješće može sadržavati i prijedloge mjera koje bi trebalo poduzeti radi sprječavanja novih takvih i sličnih događaja i unapređenja sigurnosti plovidbe.
(4) Ministarstvo može na temelju rezultata provedene stručne analize i zaključaka vijeća lučkih kapetana izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja plovidbenih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica plovidbenih nesreća koje one imaju na onečišćenje voda i zagađenje okoliša.
Članak 269.
(1) Inspektor sigurnosti plovidbe dužan je prilikom obavljanja izvida plovidbene nesreće i plovidbene nezgode sastaviti zapisnik, a nakon završenog postupka bez odgode dostaviti Ministarstvu cjelovito izvješće o plovidbenoj nesreći i plovidbenoj nezgodi.
(2) Pravilnik o ispitivanju plovidbenih nesreća i plovidbenih nezgoda donosi ministar.
Članak 270.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svako plovilo bez obzira na njegovu namjenu, ratne brodove i hidroavion na vodi.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredba članka 278. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se na ratne brodove.
Članak 271.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na odgovornost za štetu koju:
1. su brod, osobe na brodu ili stvari pretrpjeli zbog sudara brodova
2. jedan brod prouzroči drugom brodu zbog obavljanja manevra ili propuštanja obavljanja manevra ili zbog nepridržavanja propisa o sigurnosti plovidbe, iako do sudara između brodova nije došlo
3. prouzroči usidreni ili vezani brod odnosno koja se nanese usidrenom ili vezanom brodu
4. prouzroče jedan drugom brodovi koji plove u sastavu.
(2) Za odgovornost za štetu koja je pri sudaru brodova prouzročena radioaktivnim svojstvima, ili istodobno radioaktivnim i otrovnim svojstvima odnosno eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnim svojstvima proizvoda ili otpada primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva.
Članak 272.
(1) Za štete u slučajevima iz članka 271. ovoga Zakona odgovara brod odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom prouzročena šteta.
(2) Pod odgovornošću broda podrazumijeva se odgovornost vlasnika i brodara, a pod odgovornošću čamca odgovornost vlasnika i korisnika čamca.
(3) Osoba koja je unajmila čamac bez posade smatra se korisnikom čamca.
Članak 273.
Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakona postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propuštanjem peljara.
Članak 274.
(1) Ako je šteta prouzročena krivnjom dvaju ili više brodova, svaki brod odgovara za štetu razmjerno svojoj krivnji.
(2) Ako se opseg krivnje iz stavka 1. ovoga članka ne može ustanoviti, njihova se odgovornost za štetu dijeli na jednake dijelove.
Članak 275.
Šteta prouzročena sudarom brodova uključuje i izmaklu korist bez obzira na stupanj krivnje.
Članak 276.
(1) Ako je sudarom brodova prouzročena smrt ili tjelesna ozljeda osobe, za štetu nastalu smrću ili tjelesnom ozljedom odgovaraju solidarno brodovi čijom je krivnjom došlo do sudara.
(2) Brod koji je u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka platio na ime naknade štete više nego što iznosi naknada razmjerna njegovoj krivnji, ima pravo zahtijevati od drugog broda povrat više plaćenog dijela naknade štete određene razmjerno njegovoj krivnji.
(3) Brod koji, zbog razloga koji ne ovise o njemu, ne može naplatiti od drugog broda ili drugih brodova iznos na koji ima pravo prema stavku 2. ovoga članka, može naplatu tog iznosa zahtijevati od ostalih brodova čijom je krivnjom šteta nastala, razmjerno krivnji svakog od tih brodova.
Članak 277.
Ako je šteta prouzročena slučajem ili višom silom, ili ako se ne može utvrditi uzrok sudara brodova, štetu snosi oštećenik.
Članak 278.
(1) Zapovjednik broda dužan je brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda, ako je moguće, priopćiti ime luke upisa broda, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi.
(2) Vlasnik broda i brodar ne odgovaraju za štetu koja nastane ako zapovjednik broda ne izvrši obveze iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 279.
(1) Tražbina naknade štete prouzročene sudarom brodova zastarijeva protekom dvije godine od dana sudara.
(2) Pravo podnošenja regresnog zahtjeva iz članka 276. ovoga Zakona zastarijeva za jednu godinu.
(3) Stranke mogu, nakon što je nastala tražbina, pisano ugovoriti zastarni rok koji je dulji od roka navedenog u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Zastara iz stavka 2. ovoga članka počinje teći od dana:
– pravomoćnosti sudske presude kojom se utvrđuje svota solidarne odgovornosti
– uplate naknade za štetu, ako nije pokrenut sudski postupak
– saznanja vjerovnika za platežnu nesposobnost svog dužnika.
(5) Zastarni rok u slučaju iz stavka 3. ovoga članka ne može biti dulji od dvije godine od dana uplate tražbine odnosno od dana pravomoćnosti sudske presude kad se radi o zahtjevu za raspodjelu dijela duga platežno nesposobnog dužnika.
Članak 280.
Odredbama ove glave Zakona ne mijenjaju se odnosi utvrđeni odredbama zakonika kojima se uređuju poslovi pomorstva o ograničenju odgovornosti brodara niti prava i obveze utvrđene ugovorom o iskorištavanju brodova ili kakvoga drugog ugovora.
Članak 281.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na traganje i spašavanje osoba, objekata unutarnje plovidbe, stvari s tih objekata i svake druge imovine koja se zatekne u opasnosti na unutarnjim vodama.
(2) Traganje predstavljaju radnje na utvrđivanju mjesta, prirode i obujma nesreće na vodnim putovima s ciljem pronalaska osoba u pogibelji i imovine u opasnosti.
(3) Spašavanje je skup organiziranih i koordiniranih složenih aktivnosti na unutarnjim vodama koje se provode radi pružanja pomoći osobama u pogibelji te bilo kojoj drugoj imovini kojoj prijeti oštećenje ili uništenje odnosno otklanjanja opasnosti u slučaju plovidbene nesreće.
Članak 282.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove.
(2) Spašavanje ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.
Članak 283.
(1) Lučke kapetanije obavljaju poslove koordinacije i usklađivanja traganja i spašavanja objekata unutarnje plovidbe i osoba na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće.
(2) Traganje i spašavanje osoba u pogibelji i imovine lučke kapetanije dužne su započeti bez odgode kada razlozi hitnosti i druge okolnosti plovidbene nesreće to zahtijevaju.
(3) Osim lučke kapetanije postupak spašavanja u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša nadzire i inspekcija zaštite okoliša.
Članak 284.
(1) Poslove traganja i spašavanja obavljaju jedinice traganja i spašavanja.
(2) Jedinice traganja i spašavanja jesu plovne, zrakoplovne ili kopnene jedinice osposobljene i opremljene prikladnom opremom za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji.
(3) Jedinice traganja i spašavanja jesu i jedinice tijela javne vlasti i stručne udruge koje obavljaju djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu pridonijeti unaprjeđenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji.
(4) Način i uvjete obavljanja koordinacije i usklađivanja traganja i spašavanja, obavljanja poslova traganja i spašavanja jedinicama traganja i spašavanja te operativne postupke propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.
Članak 285.
Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na vađenje ili uništavanje i uklanjanje objekata unutarnje plovidbe, zrakoplova, njihovih dijelova, stvari i tereta potonulih ili nasukanih u unutarnjim vodama i lukama Republike Hrvatske ili koji će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati (u daljnjem tekstu: potonule stvari), ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja tih stvari.
Članak 286.
(1) Vađenje podrazumijeva podizanje potonule stvari na površinu te druge mjere i radnje uklanjanja stvari iz vode, uključujući i njezino uništavanje.
(2) Uklanjanje podrazumijeva mjere i radnje poduzete radi sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene potonulom stvari, uključujući njezino izvlačenje na obalu i prodaju potonule stvari na javnoj dražbi.
(3) Ovlaštena osoba za vađenje i uklanjanje potonule stvari je vlasnik potonule stvari ili osoba koja ima kakvo drugo pravo na temelju kojega je ovlaštena raspolagati tom stvari ili je od vlasnika preuzela odgovornost za upravljanje objektom unutarnje plovidbe.
Članak 287.
(1) Ovlaštena osoba obvezna je o vlastitom trošku izvaditi i ukloniti potonulu stvar.
(2) Ako je vlasnik potonule stvari nepoznat, sredstva za vađenje potonule stvari i troškovi njezina daljnjeg čuvanja osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Ako vlasnik postane poznat, dužan je nadoknaditi sredstva iz stavka 2. ovoga članka uplatom u korist državnog proračuna.
(4) Ako ovlaštena osoba ne izvadi i ne ukloni potonulu stvar, odgovara za štetu koja trećim osobama nastane u vezi s potonulom stvari.
(5) Ovlaštena osoba oslobađa se odgovornosti za štetu ako dokaže:
– da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti
– da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta
– da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.
(6) Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili zbog nepažnje.
Članak 288.
(1) Zabranjeno je potonulu stvar neovlašteno dirati, pomicati, premještati ili na bilo koji drugi način mijenjati njezino postojeće stanje.
(2) Ako potonula stvar u naravi predstavlja novac, dragocjenost, arhivsku građu od općega kulturnoga interesa i drugu stvar od vrijednosti kojoj se više ne može utvrditi vlasnik, ona je vlasništvo Republike Hrvatske.
(3) O nalazu potonule stvari iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija dužna je odmah obavijestiti nadležno državno tijelo za zaštitu spomenika kulture,odnosno arhiv, koji su ovlašteni te predmete uzeti u posjed i čuvanje, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.
(4) Odobrenje za vađenje stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju obilježja kulturnog dobra lučka kapetanija može dati samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture.
(5) O nalazu potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija dužna je odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove obrane.
(6) Odobrenje za vađenje potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija može dati samo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane.
Članak 289.
(1) Potonulu stvar smije na temelju odobrenja nadležne lučke kapetanije izvaditi ovlaštena osoba, osim u slučaju iz članka 290. stavka 1. i članka 291. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) U zahtjevu za davanje odobrenja za vađenje potonule stvari mora se navesti naziv potonule stvari, identifikacijske oznake, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o vlasništvu odnosno drugom pravu ovlaštene osobe, mjesto gdje se planira ukloniti te vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njezinu vađenju.
(3) Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se odobrava vađenje potonule stvari ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) U odobrenju za vađenje potonule stvari lučka kapetanija će, prema okolnostima pojedinog slučaja, odrediti uvjete sigurnosti izvođenja radova vađenja i uklanjanja potonule stvari te primjereni rok izvođenja radova uz upozorenje da po njezinoj obavijesti potonulu stvar može izvaditi i ukloniti Ministarstvo na trošak i rizik vlasnika ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodaju potonule stvari na javnoj dražbi.
(5) O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju potonule stvari ovlaštena osoba dužna je, bez odgađanja, obavijestiti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje.
(6) Za vađenje potonule stvari koje ne zahtijeva neka posebna nautička i tehnička sredstva i osobitu stručnost nije potrebno odobrenje lučke kapetanije ako je vrijednost stvari zanemariva, a stvar nema obilježje kulturnog dobra ili vojni značaj.
Članak 290.
(1) Ako potonula stvar leži na takvu mjestu da predstavlja ili može predstavljati opasnost za plovidbu ili iskorištavanje prirodnih bogatstava vodnog dobra ili onečišćuje ili može onečistiti okoliš, nadležna lučka kapetanija rješenjem će narediti ovlaštenoj osobi da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar.
(2) Ako ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija će obavijestiti Ministarstvo koje je ovlašteno na trošak i rizik vlasnika izvršiti vađenje potonule stvari, o čemu će donijeti rješenje i obavijestiti vlasnika.
(3) Ovlaštena osoba i Ministarstvo mogu sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njihovo ime izvadi potonulu stvar ili za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim se naređuje vađenje potonule stvari koja je u vlasništvu strane osobe dostavlja se ministarstvu nadležnom za vanjske i europske poslove.
Članak 291.
(1) Ako potonula stvar predstavlja izravnu opasnost ili smetnju za plovidbu i okoliš, lučka kapetanija će bez odgode obavijestiti Ministarstvo koje će hitno na trošak i rizik vlasnika, a prema rješenju koje donosi u hitnom postupku, izvršiti uklanjanje potonule stvari na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti plovidbe i zaštiti okoliša, o čemu će obavijestiti vlasnika.
(2) Smatra se da potonula stvar predstavlja izravnu i neposrednu opasnost za plovidbu ako se nalazi na plovnom putu.
(3) Rješenja koja se donose na temelju ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na mrežnim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.
(4) Sredstva za uklanjanje potonulih stvari u slučaju iz članka 290. stavka 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi s uklanjanjem potonule stvari na temelju članka 300. ovoga Zakona.
Članak 292.
(1) Ako je ovlaštena osoba nepoznata ili je poznata, ali se utvrdi da ona ne namjerava vaditi potonulu stvar ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje, vađenje potonule stvari smije poduzeti Ministarstvo.
(2) Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje potonule stvari ako u roku od 15 dana od dana potonuća odnosno nasukavanja ne pokrene postupak za dobivanje odobrenja za vađenje ili ako u roku od 15 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.
(3) Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila, a da o tome nije obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.
(4) Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukavanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, taj rok počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je stvar potonula ili se nasukala.
Članak 293.
(1) Kada vađenje poduzima Ministarstvo, ono će o tome objaviti oglas na svojim mrežnim stranicama i u službenom glasilu Republike Hrvatske te pozvati ovlaštenu osobu da potonulu stvar preuzme u roku od 15 dana.
(2) Ministarstvo je u obvezi potonulu stvar čije vađenje je poduzelo čuvati za njezina vlasnika ili drugu ovlaštenu osobu te poduzeti sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta.
(3) Ako je izvađena potonula stvar podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar može se bez odgode prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim mrežnim stranicama i u službenom glasilu Republike Hrvatske.
Članak 294.
(1) Ako se vlasnik ili druga ovlaštena osoba javi u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona, predat će joj se stvar ili iznos dobiven prodajom, čim se od nje naplate svi razumni troškovi u vezi s vađenjem, čuvanjem, oglašavanjem i prodajom i pristojbe nadležne lučke kapetanije.
(2) U sumnji kojoj od više osoba treba predati izvađenu potonulu stvar, ako okolnosti ne upućuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda.
(3) Postupak predaje ovlaštenoj osobi izvađene stvari ili iznosa dobivenog njezinom prodajom te naplate troškova od ovlaštene osobe provodi Ministarstvo.
(4) Ovlaštena osoba može se osloboditi svoje obveze plaćanja troškova i pristojbi tako da se odrekne stvari.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka na odgovarajući način primijenit će se članak 295. ovoga Zakona, neovisno o isteku roka od 15 dana.
Članak 295.
(1) Ako se u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar ili odbije preuzeti stvar, ili namiriti sve razumne troškove, tada izvađena potonula stvar postaje vlasništvo Republike Hrvatske ako se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi, pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
(3) Ako je potonula stvar prodana na javnoj dražbi prije isteka roka od 15 dana od objave oglasa sukladno članku 293. stavku 3. ovoga Zakona te je iznos ostvaren prodajom na javnoj dražbi položen na sudu, a vlasnik ili druga ovlaštena osoba se ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar ili odbije namiriti sve razumne troškove, pristojbe i nalazninu u roku od tri mjeseca od objave oglasa iz članka 293. stavka 1. ovoga Zakona, primijenit će se sljedeće:
a) iz iznosa položenog na sudu namirit će se pristojbe lučke kapetanije te svi razumni troškovi koje je Ministarstvo imalo u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom potonule stvari
b) kada je vađenje poduzelo Ministarstvo, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.
Članak 296.
(1) Nadležna lučka kapetanija može poduzimati mjere za uklanjanje potonule stvari koja predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka koje poduzme lučka kapetanija moraju biti u razmjeru s opasnošću.
(3) Kada su radovi vađenja i uklanjanja potonule stvari započeli, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se radovi zaista provode na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti okoliš.
(4) Lučka kapetanija može poduzeti samo one mjere koje se smatraju razumnima za potrebe uklanjanja opasne potonule stvari, a čim se potonula stvar ukloni, mora ih obustaviti. Takve mjere ne smiju nepotrebno ometati prava i interese vlasnika i drugih zainteresiranih osoba.
(5) Mjere u vezi s uklanjanjem opasne potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra ili je od vojnog značaja lučka kapetanija poduzima uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.
Članak 297.
(1) Zapovjednik objekta unutarnje plovidbe i ovlaštena osoba dužni su bez odgode izvijestiti najbližu lučku kapetaniju kada je objekt unutarnje plovidbe sudjelovao u plovidbenoj nesreći u kojoj je stvar potonula.
(2) Da bi lučka kapetanija mogla utvrditi predstavlja li potonula stvar opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš, izvješće iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o potonuloj stvari, vlasniku i ostale relevantne podatke, a osobito:
a) točan položaj potonule stvari
b) vrstu, veličinu i građu potonule stvari
c) prirodu štete i stanje potonule stvari
d) prirodu i količinu tereta, posebice opasnih i štetnih tvari i
e) količinu i vrstu ulja, uključujući pogonsko ulje i ulje za podmazivanje.
Članak 298.
(1) Prilikom utvrđivanja predstavlja li potonula stvar opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš, lučka kapetanija uzima u obzir sljedeće kriterije:
a) vrstu, veličinu i građu potonule stvari
b) mjesto potonuća ili nasukavanja, je li stvar potonula u plovnom putu ili izvan njega te razvrstaj i kategoriju plovnog puta
c) visinu vodostaja i meteorološke uvjete i
d) gustoću, frekvenciju i vrstu vodnog prometa te vrstu plovila koja plove tim vodnim putem
e) prirodu i količinu tereta na potonuloj stvari, količinu i vrstu ulja i, posebice, moguću štetu u slučaju ispuštanja tereta ili ulja u vodu ili okoliš
f) izloženost lučkih objekata
g) visinu potonule stvari iznad ili ispod površine vode pri najnižem vodostaju
h) blizinu podvodne infrastrukture, cjevovoda, telekomunikacijskih kabela i sličnih struktura i
i) bilo koju drugu okolnost zbog koje je potrebno ukloniti potonulu stvar.
(2) U postupku utvrđivanja opasnosti te postupku vađenja i uklanjanja potonule stvari, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, uz nadležnu lučku kapetaniju, prema potrebi sudjeluje i inspekcija zaštite okoliša.
Članak 299.
(1) Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje potonule stvari, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća i raspoloživa sredstva radi hitnog upozoravanja brodaraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju potonule stvari.
(2) Ako lučka kapetanija utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve razumne mjere kako bi se potonula stvar označila.
(3) Označavanje potonule stvari treba biti u skladu s međunarodno prihvaćenim sustavom obilježavanja (balisaže) koji se primjenjuje na vodnom putu gdje se potonula stvar nalazi.
(4) Ministarstvo mora objaviti pojedinosti o tim oznakama, koristeći sva prikladna sredstva, uključujući odgovarajuće nautičke publikacije.
Članak 300.
(1) Vlasnik odgovara za troškove vađenja i označavanja potonule stvari izvršenih sukladno člancima 290. i 291. ovoga Zakona ako ne dokaže da je plovidbena nesreća u kojoj je stvar potonula:
a) posljedica rata, neprijateljstava, građanskog rata, pobune ili iznimne, neizbježne i nesavladive prirodne pojave
b) u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenima u namjeri da se prouzroči šteta ili
c) u cijelosti prouzročena nemarom ili drugom štetnom radnjom nadležnog tijela odgovornog za održavanje objekata sigurnosti plovidbe u obavljanju te funkcije.
(2) Ni jedan zahtjev za naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti protiv vlasnika ako nije u skladu s odredbama ove glave ovoga Zakona.
(3) Ako je vlasnik potonule stvari nepoznat, sredstva za vađenje potonule stvari i troškovi njezina daljnjeg čuvanja osiguravaju se u državnom proračunu.
(4) Ako vlasnik postane poznat, dužan je nadoknaditi sredstva i troškove iz stavka 3. ovoga članka uplatom u korist državnog proračuna.
Članak 301.
(1) Osoba koja vađenje potonule stvari poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije za štetu prouzročenu vađenjem ili uklanjanjem odgovara na temelju općih pravila o odgovornosti za štetu od opasne djelatnosti.
(2) Za potrebe ovoga članka vađenje potonule stvari koje se poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije smatra se opasnom djelatnošću.
Članak 302.
(1) Izvođač radova koji obavlja vađenje potonule stvari na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom ili Ministarstvom, ako tim ugovorom nije ugovoreno drukčije, odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.
(2) Za štetu prouzročenu vađenjem potonulih stvari, osim slučajeva navedenih u stavku 1. ovoga članka, izvođač radova odgovara ako ne dokaže da je šteta nastala krivnjom ovlaštene osobe ili osobe za koju ona odgovara.
(3) Izvođač radova, ako nije drukčije ugovoreno, ima založno pravo na izvađenoj potonuloj stvari radi osiguranja naknade za vađenje i čuvanje stvari te može izvađenu potonulu stvar zadržati dok mu odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
Članak 303.
(1) Izvođač radova ima pravo na naknadu za vađenje potonule stvari, osim ako je vađenje poduzeo protiv izričite zabrane ovlaštene osobe.
(2) Ako stranke drukčije ne ugovore, naknada za vađenje potonule stvari ne može biti veća od vrijednosti izvađene stvari.
(3) Ako troškovi vađenja potonule stvari obavljenog na temelju rješenja iz članka 290. stavka 1. ili članka 291. stavka 1. ovoga Zakona te stvari koje imaju ili se može pretpostaviti da imaju obilježja kulturnog dobra budu veći od vrijednosti potonule stvari, razlika će se podmiriti iz državnog proračuna.
Članak 304.
Izvođač radova, ako nije drukčije ugovoreno, ima pravo zaloga izvađene potonule stvari radi osiguranja naknade za vađenje i čuvanje stvari te može izvađene stvari zadržati dok mu naručitelj radova ne podmiri te tražbine, osim za stvari za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra.
Članak 305.
(1) Kada lučka kapetanija postupi sukladno odredbama članka 290. stavka 2. odnosno članka 291. stavka 1. ovoga Zakona, Republika Hrvatska ima založno pravo na uklonjenoj potonuloj stvari radi osiguranja naknade troškova označavanja i uklanjanja, te može uklonjenu potonulu stvar zadržati dok joj odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.
(2) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova označavanja i uklanjanja potonule stvari prenosi se i zakonsko založno pravo i pravo pridržaja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Republika Hrvatska ovlaštena je namiriti svoje tražbine iz prodajne cijene potonule stvari ostvarene prodajom na javnoj dražbi ili sudskom prodajom.
Članak 306.
(1) Pravo na naknadu troškova vađenja i označavanja potonule stvari prema odredbama ove glave ovoga Zakona zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je sukladno članku 298. ovoga Zakona utvrđena opasnost za sigurnost plovidbe ili za okoliš .
(2) Pravo na naknadu troškova vađenja i označavanja potonule stvari utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od deset godina računajući od dana izvršnosti rješenja o uklanjanju potonule stvari.
Članak 307.
(1) Objekti unutarnje plovidbe iz članka 11. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona moraju se ukloniti iz unutarnjih voda.
(2) Zbog obavljanja radova popravka, preinake, rekonstrukcije, rezanja i drugih opravdanih razloga, objekti unutarnje plovidbe mogu se izvući na obalu i ukloniti iz unutarnjih voda.
(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvlačenje na obalu objekata unutarnje plovidbe, u pravilu, se obavlja u luci ili pristaništu.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, objekti unutarnje plovidbe mogu se ukloniti i na drugom mjestu izvan plovnog puta, pogodnom za izvlačenje na obalu i obavljanje predviđenih radova.
Članak 308.
(1) Odobrenje za izvlačenje ili spuštanje u vodu objekta unutarnje plovidbe, osim čamca, donosi nadležna lučka kapetanija u postupku pokrenutom na zahtjev vlasnika.
(2) Na postupak izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 289. ovoga Zakona.
(3) Ako se objekti unutarnje plovidbe izvlače ili spuštaju u luci ili pristaništu, lučka kapetanija će odobrenje iz stavka 2. ovoga članka donijeti uz suglasnost upravitelja luke ili pristaništa.
Članak 309.
(1) Troškove uklanjanja, izvlačenja ili spuštanja i premještanja objekata unutarnje plovidbe u slučajevima iz članka 307. ovoga Zakona snose vlasnici ili druge ovlaštene osobe.
(2) Izvođač radova iz članka 307. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odgovara za štetu sukladno članku 302. ovoga Zakona.
(3) Izvođač radova iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu za uklanjanje objekta unutarnje plovidbe sukladno članku 303. ovoga Zakona.
(4) Izvođač radova iz stavka 2. ovoga članka ima pravo zaloga sukladno članku 304. ovoga Zakona.
Članak 310.
(1) Odredbe ove glave Zakona odnose se na štetu koja nije predviđena ugovorom, a prouzroči je brod osobama i stvarima izvan broda te na okolišu u unutarnjim vodama Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na štete prouzročene sudarom brodova i na nuklearne štete.
Članak 311.
(1) Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na sve objekte unutarnje plovidbe, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služe te na hidroavion na vodi.
(2) Vlasnikom broda, brodarom i osobom koja je u trenutku događaja upravljala brodom smatraju se vlasnik i korisnik drugih vrsta plovila te osoba koja je upravljala plovilom ili radom plovila.
(3) Osim odredaba članka 314. ovoga Zakona, odredbe ove glave Zakona primjenjuju se i na ratne brodove.
Članak 312.
(1) Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar te osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom:
1. ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u području koje je proglašeno kupalištem odnosno u kojemu se ljudi uobičajeno kupaju ili području u kojem je zabranjena plovidba, ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom
2. ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u lukama, pristaništima, tovarištima, zimovnicima, skelnim prijelazima ili na njihovim prilazima, na uobičajenim vodnim putovima, na području koje se isključivo koristi za sportsku i sličnu plovidbu, ako se dokaže da je brod kriv za smrt odnosno tjelesnu ozljedu osobe
3. ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena na području u kojem je zabranjena plovidba ili su zabranjeni pojedini načini ili sredstva plovidbe, a smrt je odnosno tjelesna ozljeda nastupila za obavljanja zabranjene plovidbe, zabranjenog načina ili zabranjenim sredstvima plovidbe ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom.
(2) Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni prema stavku 1. ovoga članka ako im je brod protupravno oduzet.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka odgovorna je, osim osobe koja je u trenutku događaja upravljala brodom, i osoba koja je protupravno oduzela brod.
Članak 313.
(1) Brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima te drugim objektima u luci, pristaništu ili na vodi kao i okolišu u luci.
(2) Brod ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom osobe koja upravlja lukom, pristaništem ili je odgovorna za stanje obale, lukobrana, uređaja i postrojenja.
(3) U postupku naknade štete iz stavka 1. ovoga članka nadoknađuje se i izmakla korist.
(4) Pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga članka podrazumijeva se odgovornost vlasnika broda odnosno brodara.
Članak 314.
(1) Za štetu koju uzrokuje brod koji prevozi ulje kao rasuti teret izlijevanjem ili izbacivanjem tog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je izlijevanje odnosno izbacivanje ulja:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanredne, neizbježne ili neotklonjive naravi
b) treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu.
(2) Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili zbog krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti.
(3) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja može se podnijeti protiv vlasnika broda samo na temelju ovoga Zakona.
(4) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv:
a) osoba u službi vlasnika, brodara ili njihovih punomoćnika ili članova posade
b) druge osobe koja je, bez svojstva člana posade, obavljala usluge na brodu
c) naručitelja ugovora o prijevozu (bilo kako opisanog, uključivši i zakupoprimca), upravitelja ili brodara
d) osobe koja spašava uz pristanak vlasnika ili prema nalogu nadležne kapetanije
e) osobe koja poduzima zaštitne mjere
f) svih osoba u službi vlasnika ili njegovih punomoćnika navedenih u točkama c), d) i e) ovoga stavka, osim ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo zbog krajnje nepažnje znajući da bi šteta vjerojatno mogla nastupiti.
Članak 315.
(1) Za štete koje prouzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem drugih onečišćujućih tvari opasnih i štetnih za okoliš, osim ulja iz članka 314. ovoga Zakona, odgovaraju vlasnik broda i brodar ako ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari:
a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera
b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu ili
c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje građevina i opreme iz članka 142. ovoga Zakona u obavljanju tih poslova.
(2) Šteta zbog onečišćenja okoliša je svaki gubitak ili šteta nastala zbog onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja onečišćujućih tvari s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući izmaklu korist zbog takvog onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se trebaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete, kao i troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene zaštitnim mjerama.
(3) Ako vlasnik broda ili brodar dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili zbog krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.
(4) Kada je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka više osoba odgovorno, njihova odgovornost je solidarna.
Članak 316.
(1) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja okoliša može se podnijeti protiv vlasnika broda samo na temelju ovoga Zakona.
(2) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv osoba koje poduzimaju zaštitne mjere, kao i osoba u njihovoj službi, osim ako se dokaže da je šteta nastala kao rezultat njihova osobnog djelovanja ili propusta koje su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.
Članak 317.
Ako šteta zbog onečišćenja okoliša nastane iz nesreće u kojoj su sudjelovala dva broda ili više njih, vlasnici svih brodova solidarno odgovaraju za cjelokupnu štetu koja se razumno ne može podijeliti, ako se ne mogu osloboditi odgovornosti sukladno članku 315. ovoga Zakona.
Članak 318.
Odredbe ovoga dijela Zakona primjenjuju se na sve odnose iz unutarnje plovidbe.
Članak 319.
Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na svako plovilo koje je brod prema hrvatskom pravu te na svako plovilo koje je brod prema pravu države čiju državnu pripadnost ima.
Članak 320.
(1) Prema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju se:
1. dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda i brodara
2. stvarna prava na brodu
3. pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.
(2) Odredba stavka 1. točke 3. ovoga članka primjenjuje se na događaje koji su nastali na stranim brodovima na području Republike Hrvatske.
Članak 321.
Na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj primjenjuje se hrvatsko pravo.
Članak 322.
(1) Za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapošljavanju članova posade broda mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.
(2) Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda ako okolnosti ne upućuju na neko drugo pravo koje je činjenično ili pravno u bližoj vezi sa spornim odnosom i strankama.
(3) Primjena prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne isključuje primjenu prisilnih propisa prava najbliže veze o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede člana posade ako su oni za člana posade povoljniji.
Članak 323.
(1) Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema odredbama zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva s njom izjednačena, primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.
Članak 324.
Na ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.
Članak 325.
Iznimno od odredbe članka 324. ovoga Zakona primjenjuju se na ugovore o iskorištavanju brodova odredbe zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva:
1. na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama navedenoga Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u Republici Hrvatskoj
2. ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama navedenoga Zakonika.
Članak 326.
(1) Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.
(2) Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorima o iskorištavanju brodova, primjenjuju se:
1. pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen – za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana
2. pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik – ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika
3. odredbe ovoga Zakona – na ugovor o tegljenju.
(3) Na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana primjenjuje se, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene odnosno gdje su morale biti obavljene.
Članak 327.
(1) Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuje se pravo države u čijim se unutarnjim vodama sudar dogodio.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuje se:
1. ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost – pravo te države
2. ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih država isto – pravo tih država.
Članak 328.
Iznimno od odredaba članka 327. ovoga Zakona koje za naknadu štete zbog sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava primjenjuju se:
1. odredbe ovoga Zakona – ako sve zainteresirane stranke imaju zajedničko državljanstvo ili uobičajeno boravište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj
2. hrvatsko pravo – ako je jedan od brodova koji je sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod.
Članak 329.
Na odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje će se primijeniti ili ako se u cijelosti ili djelomično izabrano pravo ne može primijeniti.
Članak 330.
Ako u ovom Zakonu nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakona, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela zakonika kojim se uređuju poslovi pomorstva, odredbe i načela drugih zakona kojima se uređuju odnosi s međunarodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnoga privatnog prava.
Članak 331.
Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakona ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.
Članak 332.
Hrvatski sud isključivo je nadležan za suđenje:
1. u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod
2. u sporovima iz članaka 410., 411. i 412. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) koji nastanu tijekom i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud
3. u sporovima koji nastanu tijekom i u vezi sa sudskim ovršnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima.
Članak 333.
Za suđenje u sporovima za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu, međunarodno je nadležan hrvatski sud ako tužitelj ima prebivalište na području Republike Hrvatske.
Članak 334.
(1) Plovidbeni prekršaj je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u unutarnjoj plovidbi, lukama i pristaništima, objektima unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti, ali i svim plovilima koja plove ili se nalaze na unutarnjim vodama Republike Hrvatske u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša te plovidbom na unutarnjim vodama.
(2) Na plovidbene prekršaje primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje organizacija rada lučkih kapetanija.
Članak 335.
(1) Za plovidbene prekršaje propisane ovim Zakonom počinitelji će se kazniti novčanim kaznama.
(2) Zaštitne mjere propisane ovim Zakonom su:
1. zabrana upravljanja brodom na motorni pogon i
2. zabrana upravljanja motornim čamcem.
(3) Zaštitne mjere iz stavka 2. ovoga članka propisuju se u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
(4) Mjere iz stavka 2. ovoga članka počinju teći od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju, a izvršava ih lučka kapetanija koja je donijela odluku o prekršaju.
(5) Za vrijeme trajanja zaštitnih mjera osobe kojima su izrečene zaštitne mjere iz stavka 2. ovoga članka ne smiju upravljati brodom odnosno čamcem.
(6) Vrijeme mjere opreza privremenog oduzimanja svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti ili isprave o osposobljenosti za upravljanje čamcem uračunat će se u vrijeme zabrane upravljanja iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 336.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. s objekta unutarnje plovidbe izbaci, izlije ili ispusti otpad, predmete, tvari ili bilo koji oblik štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljenih voda ili smjesu takvog otpada s vodom koje mogu predstavljati smetnje ili opasnost za sigurnost plovidbe (članak 32. stavak 1.)
2. obavlja obrazovanje brodaraca bez suglasnosti Ministarstva odnosno izobrazbu brodaraca bez rješenja Ministarstva (članak 75. stavak 1.)
3. ako ne ispunjava uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe brodaraca (članak 75. stavak 2.)
4. organizira radno vrijeme i vrijeme odmora članova posade protivno odredbama članka 84. ovoga Zakona (članak 84. stavci 1. do 12.)
5. kao upravitelj luke ne opremi luku odgovarajućim uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s broda, zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada s broda te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari (članak 211. stavak 2.)
6. bez odobrenja Ministarstva obavlja javni prijevoz unutarnjim plovnim putovima (članak 222. stavak 1.)
7. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članak 251. stavak 2.)
8. postupi protivno naredbi inspektora sigurnosti plovidbe o privremenoj obustavi daljnjih radova, zahvata, djelatnosti ili aktivnosti, ili ne ukloni materijal koji ugrožava sigurnost plovidbe (članak 253. stavak 1.)
9. vadi potonulu stvar bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 289. stavak 1.)
10. o početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju potonule stvari bez odgađanja ne obavijesti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje (članak 289. stavak 5.)
11. potonulu stvar ne izvadi u roku koji je naredila lučka kapetanija (članak 290. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka kaznit će se prijevoznik treće zemlje ako bez dozvole Ministarstva obavlja prijevoz putnika i stvari u domaćem prometu (članak 224.).
Članak 337.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. po nalogu nadležne lučke kapetanije ne ukloni s unutarnjih voda potopljeni, neupisani ili brisani objekt unutarnje plovidbe (članak 11. stavak 3.)
2. po nalogu nadležne lučke kapetanije ne ukloni s plovnog puta oštećeni ili nasukani objekt unutarnje plovidbe (članak 11. stavak 4.)
3. organizira sportske aktivnosti, regate i druga javna događanja na vodnim putovima, uključujući i ronjenja koja se obavljaju kao poslovi pripreme ili izvođenja radova na vodi bez prethodnog odobrenja lučke kapetanije (članak 22. stavak 1.)
4. na objektu unutarnje plovidbe spaljuje otpad, mulj, talog i posebni otpad (članak 33. stavak 1.)
5. premazuje plovilo uljem, izlijeva i ispušta ostatke čišćenja vanjskog dijela objekta unutarnje plovidbe i upotrebljava štetna sredstva protiv obrastanja trupa koja se ne smiju ispuštati u vodu (članak 33. stavak 2.)
6. koristi pokretna spremišta postavljena na palubi objekta unutarnje plovidbe kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja (članak 33. stavak 3.)
7. u kaljuži strojarnice ubaci sredstava za čišćenje koja rastvaraju ulje ili maziva i emulgatore (članak 33. stavak 4.)
8. se na brodu ne vodi evidencija o dnevnom radnom vremenu i vremenu odmora članova posade broda ili se evidencija ne čuva na brodu do kraja godine (članak 84. stavak 11.)
9. na plovni put baci predmete koji mogu omesti ili ugroziti sigurnu plovidbu (članak 136. stavak 2.)
10. radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe obavlja plovilima trećih zemalja bez prethodnog odobrenja Ministarstva (članak 139. stavak 2.)
11. u propisanom roku za radove građenja i druge radove ili djelatnosti koji utječu na vodni put, lučki akvatorij te sigurnost plovidbe ne ishodi prometnu suglasnost nadležne lučke kapetanije (članak 140. stavak 1.)
12. ne prijavi nadležnoj lučkoj kapetaniji početak, svaki prekid, nastavak i završetak radova građenja i drugih radova (članak 140. stavak 3.)
13. građevine za poboljšanje uvjeta plovidbe i opremu za pomoć pri plovidbi ošteti, neovlašteno postavi, ukloni, zamijeni ili promijeni njihovo značenje (članak 142. stavak 6.)
14. u roku koji mu je odredila nadležna lučka kapetanija ne postavi propisana svjetla i znakove ili ih ne održava u ispravnom stanju (članak 149. stavak 3.)
15. obavlja javni prijevoz, prijevoz za osobne potrebe ili prijevoz za vlastite potrebe na skelnom prijelazu koji nije otvoren (članak 200. stavak 4.)
16. čamcem uz naknadu u unutarnjim vodama Republike Hrvatske obavlja javni prijevoz putnika i stvari bez odobrenja Ministarstva (članak 230.)
17. iznajmi čamac osobi koja nije stručno osposobljena za voditelja čamca (članak 236. stavak 4.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik.
Članak 338.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri zapošljavanju brodaraca na domaćim brodovima i stranim brodovima bez dopusnice Ministarstva (članak 86. stavak 1. točka 2.) ili ako ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 339.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, vlasnik ili brodar ako:
1. ne osigura da brod posjeduje valjane isprave i knjige te svjedodžbe i dokumente (članak 9. točka 2.)
2. ne dostavi Ministarstvu podatke iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona u rokovima propisanim stavkom 2. istoga članka
3. po nalogu nadležne lučke kapetanije trajno ili privremeno ne ukloni ili ne premjesti objekt unutarnje plovidbe u slučajevima kada se ugrožava sigurnost plovidbe, predstavlja opasnost od onečišćenja ili ometa izvođenje radova na vodi ili na obali (članak 11. stavak 5.)
4. obavi posebni prijevoz bez odobrenja lučke kapetanije (članak 21. stavak 1.)
5. brod na motorni pogon nije opremljen ispravnim radiotelefonskim uređajem ili ne posjeduje dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilu (članak 25. stavak 3.)
6. brod boravi u raspremi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 28. stavak 1.)
7. poslije obavljenog tehničkog nadzora ili pregleda broda, bez prethodne obavijesti nadležnom tijelu, obavi promjene ili preinake strukture trupa broda, njegovih strojeva, uređaja i opreme (članak 43. stavak 2.)
8. bez rješenja lučke kapetanije obavi pokusnu plovidbu broda (članak 45. stavak 6.)
9. ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje domaćeg broda kada je ono obvezno (članak 49. stavak 1.)
10. na unutarnjim vodama priveže ili usidri neupisani plutajući objekt (članak 61. stavak 1.)
11. promijeni mjesto priveza ili sidrenja upisanog plutajućeg objekta bez odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 61. stavak 3.)
12. članu posade broda ne osigura povratno putovanje i ne naknadi troškove povratnog putovanja u mjesto njegova prebivališta ili boravišta (članak 87. stavak 1.)
13. članu posade naplati troškove povratnog putovanja na način protivan članku 88. stavku 1. ovoga Zakona
14. za zapovjednika broda imenuje člana posade koji nije stručno osposobljen za obavljanje poslova zapovjednika (članak 95. stavak 3.)
15. u Upisnik brodova ne upiše brod u gradnji koji je u cijelosti u vlasništvu fizičke osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (članak 119. stavak 1.)
16. bez odobrenja nadležne lučke kapetanije u luci i izvan luke započne s ukrcavanjem ili ukrca gorivo ili mazivo u brod (članak 211. stavak 8.)
17. ako izvan lučkog područja bez odobrenja nadležne lučke kapetanije obavlja lučke djelatnosti ili aktivnosti koje su u suprotnosti sa člankom 219. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba, vlasnik ili brodar i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik, vlasnik ili brodar.
Članak 340.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik stranog nuklearnog broda ako brod uplovi u domaću luku bez odobrenja Ministarstva (članak 218. stavak 1.).
Članak 341.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako brodarske agencijske poslove obavlja iako nije upisana u Upisnik brodarskih agenata (članak 243. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se agent zaposlenik i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 342.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja se za vrijeme upravljanja plovilom ne pridržava propisa o pravilima plovidbe, kojima se uređuje sigurna plovidba i promet na unutarnjim vodama, i time izazove plovidbenu nesreću (članak 15. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja se za vrijeme upravljanja plovilom ne pridržava propisa o pravilima plovidbe, kojima se uređuje sigurna plovidba i promet na unutarnjim vodama i time izazove plovidbenu nezgodu (članak 15. stavak 2.).
(3) Uz novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga članka počinitelju plovidbenog prekršaja može se izreći i zaštitna mjera zabrane upravljanja brodom na motorni pogon ili zabrane upravljanja motornim čamcem.
Članak 343.
Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik broda ako:
1. brod treće zemlje bez odobrenja nadležne lučke kapetanije plovi državnim vodnim putovima (članak 16. stavak 2.)
2. ne organizira stražu na brodu ili ako se straža ne obavlja sukladno članku 26. ovoga Zakona
3. brod za vrijeme raspreme isplovi ili napusti mjesto raspreme bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 31. stavak 1.)
4. brod plovi bez važeće svjedodžbe Unije za plovila unutarnje plovidbe odnosno bez svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu (članak 39. stavci 1. i 2.)
5. se na brodu ne nalazi bilo koja isprava i knjiga broda propisane člancima 52. do 58. ovoga Zakona ili propisa donesenim na temelju ovoga Zakona
6. na brodu nema propisanog broja stručno osposobljenih članova posade (članak 70. stavak 1.)
7. ukrca i rasporedi za obavljanje poslova na brodu člana posade broda koji nije stručno osposobljen za obavljanje poslova na brodu (članak 73. stavak 1.)
8. kao člana posade broda ukrca osobu koja nema važeću brodarsku knjižicu (članak 78. stavak 2.)
9. se za vrijeme plovidbe ne nalazi na brodu ili ako osobno ne rukovodi brodom kad god to zahtijeva sigurnost broda (članak 97. stavak 2. i članak 98. stavak 2.)
10. u propisanim rokovima ne obavlja vježbe s čamcima i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanja, sprječavanje i gašenje požara (članak 97. stavak 4.)
11. u slučaju iznimnog događaja koji ugrožava sigurnost broda ili plovidbe, putnika i drugih osoba ili prijeti oštećenju stvari na brodu ili ako se primijeti onečišćenje uljem ili drugim opasnim tvarima, kao i prijetnju od ispuštanja ulja i drugih opasnih tvari ili o izravnoj opasnosti za sigurnost plovidbe koju uoči, bez odgode najbržom telekomunikacijskom vezom ne obavijesti lučku kapetaniju ili tijelo nadležno za nadzor vodnog prometa i/ili o takvom događaju bez odgode po dolasku u prvu luku ne podnese izvještaj lučkoj kapetaniji (članak 99. stavci 3. i 4.)
12. prije potonuća ne ukloni brod s plovnog puta i ne naredi njegovo napuštanje (članak 100. stavak 1.)
13. ako napusti brod prije nego što je poduzeo mjere iz članka 100. ovoga Zakona (članak 100. stavak 3.)
14. ako ne postupi u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona
15. obavlja brodom treće zemlje poslove tegljenja i potiskivanja na plovnim putovima u Republici Hrvatskoj bez odobrenja Ministarstva (članak 234. stavak 2.)
16. protivno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe nastavi daljnju plovidbu ili uporabu broda ako je isprava o sposobnosti za plovidbu ili uporabu oduzeta (članak 248. stavak 3.)
17. stranim brodom isplovi iz luke protivno zabrani isplovljenja inspektora sigurnosti plovidbe (članak 249. stavci 2., 3. i 6.)
18. u roku koji mu je odredio inspektor sigurnosti plovidbe ne ishodi odobrenje za boravak u raspremi (članak 250.)
19. protivno naredbi inspektora sigurnosti plovidbe ne iskrca člana posade (članak 254. stavak 3.)
20. domaćim brodom isplovi iz luke protivno zabrani isplovljenja iz luke inspektora sigurnosti plovidbe (članak 255. stavak 2.)
21. protivno zabrani inspektora sigurnosti plovidbe ukrcava ili iskrcava teret uređajima broda (članak 255. stavak 3.).
Članak 344.
(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba vlasnik čamca ako:
1. po nalogu nadležne lučke kapetanije trajno ili privremeno ne ukloni ili ne premjesti objekt unutarnje plovidbe u slučajevima kada se ugrožava sigurnost plovidbe, predstavlja opasnost od onečišćenja ili ometa izvođenje radova na vodi ili na obali. (članak 11. stavak 5.)
2. čamac koji plovi ne podvrgne obveznom tehničkom pregledu (članak 65.)
3. ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje čamca kada je ono obvezno (članak 66. stavak 4.)
4. čamac ne nosi oznaku ili je ona ispisana na nepropisan način (članak 112. stavci 2. i 5.)
5. u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti zbog kojih se čamac može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova o tome ne obavijesti lučku kapetaniju (članak 122. stavak 4.)
6. u roku od 30 dana ne podnese nadležnoj lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u listu B u upisniku brodova (članak 129. stavak 7.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članak fizička osoba – obrtnik, vlasnik čamca.
(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. kaznit će se fizička osoba, vlasnik čamca.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 4., 5. i 6. ovoga članka fizička osoba, vlasnik čamca kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna.
Članak 345.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, vlasnik ili brodar ako:
1. u slučaju nenamjernog izbacivanja ili opasnosti od izbacivanja otpada, predmeta, tvari, ili bilo kojeg oblika štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljenih voda ili smjese takvog otpada s vodom bez odgode ne obavijesti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste, količine i mjesta izbacivanja i ne poduzme mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja odnosno opasnosti od onečišćenja (članak 32. stavak 2.)
2. bez rješenja nadležne lučke kapetanije na unutarnjim vodama postavi pristan za privez čamca (članak 69. stavak 1.)
3. brod ne nosi ime, oznaku, ime luke upisa i ENI broj (članci 112., 113. i 114.)
4. u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti zbog kojih se brod može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova o tome ne obavijesti lučku kapetaniju (članak 122. stavak 4.)
5. u roku od 30 dana ne podnese zahtjev nadležnoj lučkoj kapetaniji za upis promjene podataka u listu B u upisniku brodova (članak 129. stavak 6.)
6. bez odobrenja lučke kapetanije izvuče iz vode ili spusti u vodu objekt unutarnje plovidbe (članak 308. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba, vlasnik ili brodar i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba – obrtnik, vlasnik ili brodar.
Članak 346.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 50000,00 kaznit će se brodar – pravna osoba ako ne organizira ili ne obavlja nadzor broda (članak 27. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 2000,00 kuna kaznit će se vlasnik ili korisnik čamca pravna osoba ako ne organizira ili ne obavlja nadzor čamca (članak 27. stavak 3.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1000,00 kuna kaznit će se fizička osoba odgovorna za nadzor plutajućeg objekta ako ne obavlja nadzor plutajućeg objekta (članak 27. stavak 2.).
Članak 347.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji u smjeni upravlja vođenjem broda, ili voditelj čamca ako:
1. plovi suprotno aktu kojim se ograničava ili zabranjuje plovidba (članak 7. stavak 2.)
2. plovi protivno zabrani plovidbe donesenoj u slučajevima obrane od poplave i obrane od leda (članak 7. stavak 3.)
3. plovi na unutarnjim vodama gdje je plovidba zabranjena (članak 15. stavak 1.)
4. brod treće zemlje bez odobrenja nadležne lučke kapetanije plovi državnim vodnim putovima (članak 16. stavak 2.)
5. je teretni brod nakrcan preko oznake najvećeg dopuštenog uronjenja odnosno putnički brod ukrca veći broj putnika od dopuštenog (članak 19. stavci 2. i 3.)
6. brod u plovidbi, u stajanju, po danu i po noći nije propisno obilježen (članak 23. stavak 2.)
7. koristi znakove i svjetla koji nisu propisani odnosno koristi na način koji nije propisan ili dopušten pravilnikom iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona (članak 24. stavak 1.)
8. koristi svjetiljke, reflektore, ploče, zastave ili druge predmete ako se mogu zamijeniti s propisanim svjetlima ili znakovima, ako smanjuju vidljivost ili otežavaju prepoznavanje propisanih svjetala i znakova ili ako bi zasljepljivanjem mogli zazvati opasnost ili smetnje za plovidbu ili za promet na obali (članak 24. stavak 2.)
9. prekine ili ošteti podvodni telekomunikacijski kabel, podvodni kabel visokog napona ili podvodni cjevovod u vodnom putu (članak 24. stavak 3.)
10. s objekta unutarnje plovidbe izbaci, izlije ili ispusti otpad, predmete, tvari, ili bilo koji oblik štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljenih voda ili smjesu takvog otpada s vodom koje mogu predstavljati smetnje ili opasnost za sigurnost plovidbe (članak 32. stavak 1.)
11. na objektu unutarnje plovidbe spaljuje otpad, mulj, talog i poseban otpad (članak 33. stavak 1.)
12. izlije i ispusti ostatke čišćenja vanjskog dijela objekta unutarnje plovidbe ili upotrijebi štetna sredstva protiv obrastanja trupa koja se ne smiju ispuštati u vodu (članak 33. stavak 2.)
13. koristi pokretna spremišta postavljena na palubi objekta unutarnje plovidbe kao spremišta za sakupljanje otpadnih ulja (članak 33. stavak 3.)
14. u kaljuže strojarnice ubaci sredstva za čišćenje koja rastvaraju ulje ili maziva i emulgatore uz izuzetak sredstava koja ne otežavaju pročišćavanje otpadnih voda iz kaljuža na stanicama za prikupljanje otpadnih voda (članak 33. stavak 4.)
15. prije isplovljenja iz luke ne preda sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje (članak 35. stavak 4.)
16. se na plutajućem objektu ne nalazi svjedodžba o sigurnosti plutajućeg objekta (članak 60. stavak 2.)
17. nije osposobljen za upravljanje čamcem određene kategorije (članak 67. stavak 2.)
18. je tijekom obavljanja dužnosti na brodu u stanju opijenosti ili mu je radna sposobnost umanjena zbog umora ili bilo kojega drugog razloga (članak 94. stavak 1.)
19. se ne brine o opskrbi broda, vođenju dokumentacije, održavanju i ispravnosti trupa, strojeva, uređaja i opreme, sigurnosti uređaja za ukrcaj i iskrcaj putnika, pravilnom ukrcaju, slaganju, prijevozu i iskrcaju tereta, pravilnom ukrcaju, smještaju i iskrcaju putnika te obavljanju svih ostalih poslova vezanih za plovidbu (članak 97. stavak 1.)
20. protivno rješenju lučke kapetanije kojim se odobrava otvaranje tovarišta ne ispuni uvjete i ne pridržava se mjera sigurnosti plovidbe te rokova koje je propisala lučka kapetanija (članak 199. stavak 6.)
21. bez odobrenja nadležne lučke kapetanije u luci i izvan luke započne s ukrcavanjem ili ukrca gorivo ili mazivo u brod (članak 211. stavak 8.)
22. u luci postupi protivno zabranama iz članka 212. ovoga Zakona
23. u međunarodnoj plovidbi bez odobrenja nadležne lučke kapetanije uplovi i/ili isplovi iz luke (članak 215. stavak 2. i članak 217. stavak 1.)
24. plovilo koje dolazi iz inozemstva prometuje s drugim plovilima ili osobama na obali i/ili započne ukrcaj i iskrcaj osoba ili stvari prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za uplovljavanje (članak 215. stavak 3.)
25. plovi ili se nalazi u području nadzora i upravljanja prometom i ne postupi prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ne dostavi podatke odnosno ne postupi po nalogu Nacionalne RIS središnjice i/ili lučke kapetanije (članak 264.)
26. brodu s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda ne priopći, iako je mogao, ime luke upisa broda, ime posljednje luke iz koje je isplovio ili ime luke u koju plovi (članak 278. stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i osoba odgovorna za nadzor plutajućeg objekta za prekršaj iz stavka 1. točaka 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 16. i 18. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, uz izrečenu novčanu kaznu, počinitelju se može izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja brodom na motorni pogon odnosno zabrane upravljanja motornim čamcem.
Članak 348.
Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 4000,00 kuna kaznit će se član posade broda ako:
1. za vrijeme trajanja ukrcanja nema valjane osobne isprave propisane ovim Zakonom (članak 79. stavak 5.)
2. za vrijeme službe nije na brodu ili ne obavlja poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i drugim propisima koji se odnose na plovidbu (članak 93. stavak 1.).
Članak 349.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda, član posade ili voditelj čamca prema kojemu je primijenjena mjera privremenog oduzimanja osobne isprave i isprave o sposobnosti za plovidbu ako za vrijeme trajanja mjere opreza upravlja plovilom (članak 262. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se voditelj čamca ako upravlja čamcem koji je isključen iz plovidbe (članak 261. stavak 7.).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 kuna kaznit će se osoba prema kojoj je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja brodom na motorni pogon ili zabrane upravljanja motornim čamcem ako upravlja brodom ili čamcem za vrijeme trajanja zaštitne mjere (članak 335. stavak 6.).
Članak 350.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 2000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji u smjeni upravlja vođenjem broda ako:
1. prilikom vezivanja ili pomicanja brodova koristi znakove za reguliranje plovidbe ili oznake na vodnom putu ili ako znakove i oznake ošteti ili onesposobi za njihovu namjenu (članak 20. stavak 1.)
2. postupi suprotno odredbi članka 20. stavka 2. ovoga Zakona
3. u slučaju nenamjernog izbacivanja ili opasnosti od izbacivanja otpada, predmeta, tvari, ili bilo kojeg oblika štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljenih voda ili smjese takvog otpada s vodom bez odgode ne obavijesti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste, količine i mjesta izbacivanja i bez odgode ne poduzme sve mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja odnosno opasnosti od onečišćenja (članak 32. stavak 2.)
4. na brodu nema Knjigu o uljima ili je vodi neuredno ili su upisani podaci neistiniti (članak 34. stavci 2. i 3.)
5. se u knjige broda ne upisuju podaci o važnim događajima i obavljenim radnjama na brodu te svi podaci u svezi s plovidbom, vodnim putom i brodom (članak 50. stavak 2.)
6. ako o činjenici rođenja i smrti osobe na brodu te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način, ne naznačujući mjesto ili poziciju broda i vrijeme rođenja odnosno smrti te ne navodeći vrijeme kad je posljednju izjavu volje primio i ne dostavi ga nadležnom tijelu (članak 103.)
7. u slučaju počinjenja kaznenog djela na brodu ne poduzme mjere potrebne za sprječavanje ili ublažavanje mogućnosti nastupanja štetnih posljedica tog djela te mjere za osiguranje i pokretanje postupka radi utvrđivanja počinitelja i njegove odgovornosti ili ne podnese izvješće odnosno ne preda nadležnom tijelu osobu za koju se osnovano sumnja da je počinitelj kaznenog djela (članak 105. stavci 1., 3. i 4.)
8. osobne stvari i isprave člana posade koji je samovoljno napustio brod ne preda tijelu unutarnjih poslova u prvoj domaćoj luci (članak 106. stavak 3.)
9. brod koji je stekao hrvatsku državnu pripadnost krši obvezu vijanja zastave Republike Hrvatske (članak 111. stavak 1.)
10. koristi sidrište protivno njegovoj namjeni (članak 203. stavak 5.)
11. koristi privezište u svrhe različite od onih navedenih u članku 205. stavku 1. ovoga Zakona (članak 205. stavak 2.)
12. bez odobrenja nadležne lučke kapetanije u luci ili izvan luke započne s ukrcavanjem ili ukrca gorivo ili mazivo u brod (članak 211. stavak 8.)
13. prilikom uplovljavanja u luku odnosno isplovljenja iz luke za vrijeme plovidbe u luci ne smanji brzinu plovidbe tako da valovi izazvani njegovom plovidbom ne nanose štetu drugim plovilima i uređajima u luci (članak 214. stavak 1.)
14. nadležnu lučku kapetaniju ili Ministarstvo bez odgode ne obavijesti o plovidbenoj nesreći u kojoj je sudjelovao (članak 266. stavak 2.)
15. od trenutka plovidbene nezgode u kojoj je sudjelovao ili od trenutaka saznanja o plovidbenoj nezgodi lučkoj kapetaniji ili ispostavi ne prijavi plovidbenu nezgodu u propisanom roku (članak 266. stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se voditelj čamca za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2. i 13. ovoga članka.
(3) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se stručni radnik i osoba odgovorna za nadzor za prekršaj iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.
Članak 351.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda ili član posade ako po zahtjevu inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog službenika odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina (članak 94. stavak 5.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i voditelj čamca.
(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja brodom na motorni pogon ili zabrana upravljanja motornim čamcem.
Članak 352.
Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za plovidbeni prekršaj voditelj čamca ako:
1. u slučaju nenamjernog izbacivanja ili opasnosti od izbacivanja otpada, predmeta, tvari, ili bilo kojeg oblika štetnih i opasnih tvari, ulja i zauljenih voda ili smjese takvog otpada s vodom bez odgode ne obavijesti najbližu lučku kapetaniju s točnim opisom vrste, količine i mjesta izbacivanja i bez odgode ne poduzme sve mjere potrebne za odstranjivanje onečišćenja odnosno opasnosti od onečišćenja (članak 32. stavak 2.)
2. čamac nije podvrgnut obveznom tehničkom pregledu (članak 65. stavak 1.)
3. se na čamcu ne nalaze isprave čamca i osobne isprave voditelja čamca (članak 67. stavak 3.)
4. čamcem prevozi veći broj putnika ili veću količinu tereta od dopuštenog (članak 67. stavak 4.)
5. upisani čamac ne vije zastavu Republike Hrvatske na vodnim putovima izvan granica Republike Hrvatske ili na unutarnjim vodnim putovima na kojima je jedna obala izvan granica Republike Hrvatske (članak 111. stavak 3.)
6. nadležnu lučku kapetaniju ili Ministarstvo bez odgode ne obavijesti o plovidbenoj nesreći u kojoj je sudjelovao (članak 266. stavak 2.)
7. od trenutka plovidbene nezgode u kojoj je sudjelovao ili od trenutka saznanja o plovidbenoj nezgodi lučkoj kapetaniji ili ispostavi ne prijavi plovidbenu nezgodu u propisanom roku (članak 266. stavak 3.).
Članak 353.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja:
1. se kupa, pliva ili roni na plovnom putu, u luci, pristaništu, radnom području plutajućih postrojenja te 100 metara uzvodno i 50 metara nizvodno od tovarišta, skelnog prijelaza, brodogradilišta, ulaza u luku, pristanište ili prevodnicu (članak 22. stavak 2.)
2. kao putnik u čamcu svojim ponašanjem ugrozi sigurnost plovidbe čamca i ne ponaša se prema uputama voditelja čamca (članak 67. stavak 6.)
3. u luci bez odobrenja upravitelja luke obavlja sportske i druge aktivnosti (članak 213. stavak 1.).
Prijelazne odredbe
Članak 354.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći podzakonski propisi:
1. Uredba o određivanju lučkog područja luke Vukovar (»Narodne novine«, br. 21/18.)
2. Uredba o određivanju lučkog područja luke Slavonski Brod (»Narodne novine«, br. 78/03.),
3. Uredba o određivanju lučkog područja luke Osijek (»Narodne novine«, br. 179/03., 132/11. i 12/13.)
4. Uredba o određivanju lučkog područja luke Sisak (»Narodne novine«, br. 108/06.)
5. Uredba o određivanju lučkog područja luke Aljmaš (»Narodne novine«, br. 97/09.)
6. Uredba o određivanju lučkog područja luke Batina (»Narodne novine«, br. 97/09.)
7. Uredba o određivanju mjerila plovnih putova za utvrđivanje plovnosti na državnim vodnim putovima (»Narodne novine«, br. 28/09.)
8. Odluka o davanju suglasnosti na odluku o određivanju lučkog područja županijske javne luke Vukovar, otvorene za javni promet putnika (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije, broj 3, od 19. ožujka 2007.)
9. Odluka o davanju suglasnosti na odluku o određivanju lučkog područja županijske javne luke Ilok, otvorene za javni promet putnika (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije, broj 3, od 19. ožujka 2007.)
10. Pravilnik o riječnim informacijskim servisima u unutarnjoj plovidbi (»Narodne novine«, br. 50/20.)
11. Pravilnik o prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 106/08.)
12. Pravilnik o službenoj odori lučkih kapetanija (»Narodne novine«, br. 41/17.)
13. Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama (»Narodne novine«, br. 13/20. i 52/20.)
14. Pravilnik o tehničkom održavanju vodnih putova (»Narodne novine«, br. 62/09., 136/12., 41/17. i 50/19.)
15. Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (»Narodne novine, br. 77/11., 66/14. i 81/15.).
Članak 355.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 167. stavka 1. i članka 171. stavka 2. ovoga Zakona.
(2)Vlada Republike Hrvatske će u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 284. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana donošenja Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj donijeti odluku iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 356.
Ministar će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 74. stavka 5. i članka 78. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 357.
Ministar će u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 65. stavka 4., članka 66. stavka 5., članka 187. stavka 3., članka 246. stavka 4. i članka 269. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 358.
(1) Ministar će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 15. stavka 3., članka 39. stavaka 13. i 14., članka 57. stavka 3., članka 72. stavka 6., članka 86. stavka 2., članka 111. stavka 4., članka 125. stavka 7., članka 170. stavka 7., članka 206. stavka 4., članka 222. stavka 3. i članka 244. ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Tehnička pravila iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 359.
(1) Do stupanja na snagu uredbi iz članka 167. stavka 1. i članka 171. stavka 2. ovoga Zakona ostaju na snazi Uredba o pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 134/08.), Uredba o tehničko-tehnološkim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 32/09.) i Uredba o upravljanju i vođenju poslova lučkih uprava unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 100/08., 71/12. i 31/16.).
(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 74. stavka 5. i članka 78. stavka 5. ovoga Zakona ostaju na snazi Pravilnik o posadi plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 105/16., 32/18. i 47/20.), Pravilnik o brodarskim knjižicama (»Narodne novine«, br. 49/15.), članci 43. do 55. Pravilnika o čamcima (»Narodne novine«, br. 72/15., 81/15. i 91/16.) i Naredba o visini naknade za obrasce, isprave i knjige koje izdaju Ministarstvo i lučke kapetanije na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 124/15.).
(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 65. stavka 4. i članka 66. stavka 5. ovoga Zakona ostaju na snazi Naredba o visini naknade za pregled i baždarenje čamaca koje provode lučke kapetanije unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 50/15.) i Naredba o visini naknade za tehnički pregled i baždarenje čamaca za javne namjene i čamaca za gospodarske namjene za prijevoz putnika i stvari (»Narodne novine«, br. 28/15.).
(4) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 187. stavka 3. ovoga Zakona ostaju na snazi Pravilnik o kriterijima za određivanje naknada za koncesije u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 72/15.) i Naredba o kriterijima za određivanje visine lučkih pristojbi u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 124/15. i 128/15.).
(5) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 246. stavka 4. i članka 269. stavka 2. ovoga Zakona ostaju na snazi Pravilnik o ispitivanju nesreća brodova na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 56/00.) i Pravilnik o inspekciji sigurnosti unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 31/14.).
(6) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 15. stavka 3. i članka 206. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 138/15.).
(7) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 111. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o vijanju zastave i isticanju znakova na plovilima na unutarnjim vodnim putovima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 86/11.).
(8) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 72. stavka 6. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 4/16.).
(9) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 244. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti brodarskog agenta (»Narodne novine«, br. 81/16.).
(10) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 222. stavka 3. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti komercijalnog prijevoza unutarnjim vodnim putovima (»Narodne novine«, br. 38/08. i 50/16.).
(11) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 39. stavaka 13. i 14. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o Tehničkom nadzornom tijelu i uvjetima za priznavanje klasifikacijskih društava (»Narodne novine«, br. 84/18.).
(12) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 57. stavka 3. ovoga Zakona ostaju na snazi članci. 1. do 8. Pravilnika o ispravama i knjigama plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 150/08.).
(13) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 125. stavka 7. ovoga Zakona ostaju na snazi Pravilnik o dodjeljivanju imena oznake i jedinstvenog identifikacijskog broja plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 87/18.), Pravilnik o plutajućim objektima (»Narodne novine«, br. 72/15. i 83/15.), Pravilnik o upisu brodova (»Narodne novine«, br. 56/00.) i Pravilnik o čamcima (»Narodne novine«, br. 72/15., 81/15. i 91/16.) u dijelu koji se odnosi na glavu V.
(14) Do stupanja na snagu Tehničkih pravila iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona ostaju na snazi Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (»Narodne novine«, br. 84/18.).
Članak 360.
Ministarstvo će utvrditi i voditi službene evidencije iz članka 10. stavka 1. i članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 361.
Vlasnici pristana za privez čamca dužni su u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja nadležne lučke kapetanije iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 362.
(1) Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati voditelje i zamjenike voditelja prekršajnog postupka u lučkim kapetanijama Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar.
(2) Mandat članova Vijeća za prekršaje lučkih kapetanija Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar traje do imenovanja voditelja i zamjenika voditelja prekršajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 363.
(1) Na lučkim područjima već određenima uredbama Vlade Republike Hrvatske sve postojeće luke smatraju se otvorenima za javni promet.
(2) Otvorena i razvrstana sportska i komunalna pristaništa stupanjem na snagu ovoga Zakona smatraju se otvorenima i razvrstanima kao riječne marine.
Članak 364.
(1) Lučke uprave osnovane na temelju Zakona o lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 142/98. i 65/02.) nastavljaju s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Lučke uprave obvezne su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona.
Članak 365.
(1) Postojeći skelni prijelazi koji imaju akt o otvaranju moraju ispuniti uvjete iz članka 200. stavka 6. ovoga Zakona najkasnije do 1. siječnja 2027.
(2) Skelni prijelazi koji ne ispune uvjete u roku iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će zatvoriti po službenoj dužnosti.
Članak 366.
(1) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar će na mrežnim stranicama Ministarstva objaviti popis imena i/ili oznaka svih objekata unutarnje plovidbe upisanih u postojeće upisnike čiji podaci nisu usklađeni s odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07., 51/13., 152/14. i 118/18.) s opisom neusklađenosti, kao i popis onih objekata unutarnje plovidbe čiji vlasnici, brodari ili korisnici nemaju upisan osobni identifikacijski broj (OIB) u upisniku.
(2) Vlasnici objekata unutarnje plovidbe iz stavka 1. ovoga članka dužni su u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Ministarstvu zahtjev za usklađenje podataka iz stavka 1. ovoga članka i upis OIB-a.
(3) Ako zahtjev nije podnesen do isteka roka u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je objekt unutarnje plovidbe propao i na isti će se primijeniti odredbe koje se odnose na brisanje po službenoj dužnosti propalih brodova sukladno članku 122. ovoga Zakona.
Članak 367.
Ministar će u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uz suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo, donijeti odluku kojom će se postojeća dugogodišnja i uobičajena tovarišta na rijekama Savi, Dravi i Dunavu otvoriti kao trgovačka pristaništa.
Članak 368.
Isprave i knjige broda izdane sukladno odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07., 51/13., 152/14. i 118/18.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona važe do datuma isteka roka njihove valjanosti odnosno do ispunjenja.
Članak 369.
Po zahtjevima za utvrđivanje sposobnosti za plovidbu čamaca za javnu namjenu koji su podneseni prije stupanja na snagu ovoga Zakona postupat će Hrvatski registar brodova na temelju pravilnika kojim se uređuje način rada tehničkog nadzornog tijela i uvjeti za priznavanje klasifikacijskih društava.
Članak 370.
(1) Upisnik brodova u elektroničkom obliku ustrojit će Ministarstvo u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Prijenos upisa objekata unutarnje plovidbe upisanih u dosadašnje upisnike i evidencije obavit će se po službenoj dužnosti s podacima koje sadrže postojeći upisnici i evidencije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 371.
Tradicionalni objekt unutarnje plovidbe koji nije upisan u odgovarajući upisnik na dan stupanja na snagu ovoga Zakona moći će se upisati najkasnije do 31. prosinca 2023. uz udovoljavanje sljedećim uvjetima:
1. da je to tradicionalni objekt unutarnje plovidbe koji je sposoban za plovidbu što se potvrđuje tehničkim pregledom obavljenim od strane nadležne lučke kapetanije ili Ministarstva
2. da podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja posjeduje valjani dokaz o vlasništvu.
Članak 372.
(1) Postupci započeti prema odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07., 51A/13., 152/14. i 118/18.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona dovršit će se prema odredbama tih propisa.
(2) Postupci davanja koncesija započeti prema odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07., 51A/13., 152/14. i 118/18.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona dovršit će se prema odredbama tih propisa te odredbama Zakona o koncesijama (»Narodne novine«, br. 69/17. i 107/20.) i odredbama Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16.).
Članak 373.
Ministarstvo će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Završne odredbe
Članak 374.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sljedeći podzakonski propisi:
1. Uredba o uvjetima za plovidbu stranih brodova i čamaca namijenjenih razonodi ili športu na unutarnjim vodama (»Narodne novine«, br. 34/01.)
2. Pravilnik o postupcima u slučaju rođenja, smrti ili pronalaska napuštenog novorođenog djeteta i postupku s imovinom umrlih osoba na plovilu (»Narodne novine«, br. 40/13.)
3. Pravilnik o upisu lučkih korisnika (»Narodne novine«, br. 136/12.)
4. Pravilnik o posebnim uvjetima za izdavanje odobrenja za obavljanje javnog prijevoza putnika i stvari u unutarnjem i međunarodnom prometu na unutarnjim plovnim putovima (»Narodne novine«, br. 103/00.)
5. Pravilnik o tovarištima (»Narodne novine«, broj 128/15.)
6. Naredba o plovidbi rijekom Neretvom, Zrmanjom i Savom u odnosu na Savu (»Narodne novine«, br. 25/80., 21/85., 10/89. i 18/90.)
7. Naredba o određivanju visine cijene obrasca Odobrenja za plovidbu stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi ili športu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, rijekama, jezerima Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 45/97.).
Članak 375.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine«, br. 109/07., 132/07., 51A/13., 152/14. i 118/18.).
Članak 376.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.