Predmet i cilj Zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima na načelima održivoga gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.
Interes Republike Hrvatske
(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.
(2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se, upotrebljavaju, koriste i njima se gospodari na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.
(3) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) upravlja šumama i šumskim zemljištima u interesu Republike Hrvatske, prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti te donošenjem dokumenata i akata u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske, na način da tijelu državne uprave nadležnom za poslove šumarstva povjerava svoja upravljačka prava, s tim da se:
– načelom javnosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava sudjelovanje zainteresirane javnosti u određivanju smjernica i ciljeva upravljanja, gospodarenja, korištenja te raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u okviru Nacionalne strategije za šume, Nacionalnog programa za šume i šumskogospodarskih planova, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju ili gospodare šumama i šumskim zemljištima i javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju ili gospodarenju šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, dostupnošću javnosti sadržaja šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja te vođenjem Registra šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u elektroničkom obliku, koji se sastoji od više upisnika podataka, uz osiguranje pristupa osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima
– načelom predvidljivosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava načelno jednako postupanje u istim ili sličnim slučajevima vezanim uz gospodarenje, korištenje te raspolaganje šumama i šumskim zemljištima, a postupanja su propisana i razrađena podzakonskim aktima
– načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske
– načelom odgovornosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava preuzimanje odgovornosti tijela koje upravlja, odnosno osobe koja gospodari, koristi te raspolaže šumom i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, za učinak njihovih aktivnosti i poslovnih procesa na društvo i okoliš, pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima i poslovni procesi ostvarivati pozitivan učinak na društvo, a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom.
Načelo održivoga gospodarenja
Članak 3.
(1) Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim i gospodarskim funkcijama šuma uvjetuju poseban način planiranja, gospodarenja i korištenja na načelu održivoga gospodarenja šumama.
(2) Održivo gospodarenje šumama znači korištenje šuma i šumskog zemljišta na način, i u mjeri, koji održava njihovu bioraznolikost, produktivnost, kapacitet za regeneraciju, vitalnost i potencijal da trenutačno i ubuduće ispune odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te koji ne uzrokuje štetu drugim ekosustavima.
(3) Primjena načela održivoga gospodarenja šumama u svrhu trenutačnog i budućeg ispunjavanja odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i njihovo pridonošenje ruralnom razvoju, ostvaruje se kroz:
– održivo gospodarenje šumama i višenamjensku ulogu šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma
– učinkovito korištenje resursa, pri čemu se optimizira doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta
– odgovornost za šume na globalnoj razini, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
Općekorisne i gospodarske funkcije šuma
Članak 4.
(1) Općekorisne funkcije šuma su:
1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
2. utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda
3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena
5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša
6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere
7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu
9. povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost.
(2) Gospodarske funkcije šuma su:
1. proizvodnja drvnih šumskih proizvoda
2. proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala
3. proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda.
Šuma i šumsko zemljište
(1) Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.
(2) Šumom se smatraju i: šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskog kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.
(3) Šumom se ne smatraju: odvojene skupine šumskoga drveća na površini do 0,1 ha; šumski rasadnici; šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa te sjemenski izvor ako stablo ili grupa stabala nisu sastavni dio šumskog kompleksa; zaštitni pojasevi šumskog drveća površine manje od 0,1 ha ili širine manje od 20 m; drvoredi, parkovi u naseljenim mjestima, botanički vrtovi i arboretumi; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova unutar šumskih kompleksa širine veće od 5 m i kulture kratkih ophodnji na poljoprivrednom zemljištu.
(4) Šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja.
(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovoga Zakona.
Ostvarivanje interesa Republike Hrvatske u načinu upravljanja
Članak 6.
Interes Republike Hrvatske u upravljanju šumskim ekosustavima ostvaruje se provođenjem mjera:
1. gospodarenja šumama i šumskim zemljištima kojima se uz ekološku ravnotežu osigurava trajno održavanje i obnova šuma na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima
2. zaštite šuma i šumskih zemljišta te zaštite i očuvanja općekorisnih funkcija šuma i bioraznolikosti (čuvanjem šuma, zaštitom šuma od bolesti, štetnika, požara i gradnje objekata u šumi i na šumskom zemljištu, utvrđivanjem posebnih uvjeta izgradnje i dr.), na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisima
3. Nacionalne strategije šumarstva te Nacionalnog programa šumarstva
4. provedbe i nadzora provođenja šumskogospodarskih planova
5. osiguravanja sredstava za održivo gospodarenje šumama
6. razminiranja šuma i šumskih zemljišta
7. sudjelovanja u upravljanju i nadzoru javnog šumoposjednika kao pravne osobe koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske i
8. dugoročnog praćenja stanja šuma.
Nadležno tijelo
Nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona je tijelo državne uprave nadležno za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Značenje pojedinih temeljnih pojmova
Članak 8. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24)
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona
2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava
3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja
4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma
5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu
6. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore
7. konverzija šuma obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini radi promjene i poboljšanja njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama
8. krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture
9. licenciranje izvoditelja šumarskih radova je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje licencija Komore
10. lovnogospodarski objekti su objekti koji su namijenjeni uzgoju i zaštiti divljači na temelju propisa o lovstvu
11. lovnotehnički objekti su objekti koji su namijenjeni lovu i korištenju divljači na temelju propisa o lovstvu
12. lugar je fizička osoba ovlaštena za čuvanje šuma
13. nacionalna inventura šumskih resursa je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima
14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta
15. ovlašteni inženjer je osoba upisana u Imenik ovlaštenih inženjera Komore
16. procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji obuhvaća troškove nastale prilikom uklanjanja nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja te poravnanja zemljišta nakon provedenih radova čija je svrha vraćanje površini prvotnu uporabnu namjenu odnosno način uporabe evidentiran u posjedovnom listu
17. pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma
18. Registar je registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku, kao elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika i registara podataka te računalnih programa za šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a čija je svrha osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju radi ostvarivanja cilja iz članka 1. ovoga Zakona.
19. šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvoja
20. šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima
21. šumski kompleks je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe
22. šumski požar je požar u šumi i/ili na šumskom zemljištu
23. šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući:
a) drvni šumski proizvodi su svi drvni dijelovi šumskog drveća i grmlja (oblovina, prostorno drvo, kora, granjevina, korijenje i slično)
b) nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično)
c) šumski reprodukcijski materijal je sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma
24. Tijelo je nadležno tijelo sukladno s odredbama propisa kojim se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
25. urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja prilikom provođenja radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima posvećuje posebnu pažnju uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti prvenstveno urbanih i park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koji su izloženi većem broju posjetitelja
26. zaštićeno područje je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode
27. zaštita šuma je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja
28. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja.
(2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje zaštite prirode, područje vlasništva i drugih stvarnih prava i drugim posebnim zakonima.
(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumama
Članak 9.
(1) Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.
(2) Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom su:
1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu ugljika
2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava
3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume
4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje bioraznolikosti u šumskom ekosustavu
5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode)
6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
Gospodarenje šumama i zaštita šumskog ekosustava
Članak 10.
(1) Šumoposjednici gospodare šumama održavajući i unapređujući bioraznolikost i krajobraznu raznolikost te skrbe o zaštiti šumskoga ekosustava i pri tome su obvezni:
1. održavati prirodni sastav šume i podržavati zavičajne vrste
2. smještajem i strukturom umjetno podignutih sastojina poticati zaštitu i obnovu prirodnih šuma, a ne povećavati pritisak na njih
3. izabrati vrste za umjetno podizanje sastojina i obnovu degradiranih sastojina obavljati na temelju opće prikladnosti stanišnim uvjetima i ciljevima gospodarenja, dajući prednost zavičajnim vrstama
4. koristiti samo one unesene vrste, provenijencije i varijetete čiji je utjecaj na ekosustav i genetički integritet zavičajnih vrsta stručno procijenjen, a čiji se negativni utjecaj može izbjeći ili umanjiti
5. voditi skrb o svim vrstama u ekosustavu
6. podržavati održiv način gospodarenja na odgovarajućim staništima koji oblikuje vrijedan ekosustav
7. u šumama koje su ugrožene sušenjem i elementarnim nepogodama uspostaviti cjelovitu mrežu nadzora radi sagledavanja kretanja negativnih procesa
8. gospodarenje šumom provoditi na način kojim se ne uzrokuju trajne štete ekosustava te poduzimati mjere za poboljšanje i održanje bioraznolikosti
9. vrstu i način korištenja sredstava pri uzgoju, iskorištavanju i zaštiti šuma prilagoditi posebnostima staništa i vrsta
10. uzgoj, iskorištavanje i zaštitu šuma te gradnju i održavanje šumske infrastrukture prilagoditi zaštiti tla i voda u smislu izbjegavanja štetnih utjecaja na kvalitetu i kvantitetu izvora i akumulacija te slobodno kretanje površinskih i podzemnih voda.
(2) Infrastrukturu u šumskim ekosustavima treba planirati i projektirati na način koji je najmanje štetan za šumsko stanište, vodeći brigu o posebnim geološkim, vegetacijskim, hidrološkim i drugim vrijednostima, a posebno o ekološki vrijednim dijelovima ekosustava utvrđenim posebnim propisima (zaštićena područja, ekološka mreža, ugroženi i rijetki stanišni tipovi, migratorni koridori rijetkih, osjetljivih ili ugroženih vrsta).
Provedba sveeuropskih kriterija i uvažavanje općeg interesa
Članak 11.
Radi osiguranja provedbe sveeuropskih kriterija iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona te uvažavanja općeg interesa u gospodarenju šumama šumoposjednici su dužni:
– gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima
– dopustiti neometan pristup šumi osobama ovlaštenim za obavljanje nadzora nad gospodarenjem šumama
– dopustiti provedbu propisanih praćenja, izmjera za potrebe nacionalne inventure šumskih resursa i izrade šumskogospodarskih planova te prikupljanje podataka sukladno međunarodnim obvezama.
Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske
(1) Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje) obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja.
(2) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.
(3) Na zahtjev stranke, o osnivanju novih gospodarskih jedinica te promjenama postojećih granica i naziva Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(4) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.
(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Registar šumskogospodarskog područja
Članak 13.
(1) Za šumskogospodarsko područje ustanovljuje se Registar pri Ministarstvu.
(2) Registar se vodi u elektroničkom obliku, sastoji se od više upisnika podataka, a pristup osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.
(3) Registar će sadržavati i dio za izvješćivanje za potrebe ispunjavanja međunarodnih i nacionalnih obveza iz sektora šumarstva, u koji će se upisivati prikupljeni podaci i druge informacije, sukladno obvezama iz EU zakonodavstva, međunarodnih konvencija, sporazuma, protokola i drugih akata koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
(4) Sadržaj Registra, način prikupljanja podataka, vođenje i upis u upisnike podataka u Registar, izradu i uspostavu Registra, dostupnost i uvjete korištenja podataka iz Registra, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka, kao i objavu pojedinih podataka iz Registra na mrežnoj stranici Ministarstva ministar propisuje pravilnikom.
Šumoposjednik
Članak 14.
(1) Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem.
(2) U smislu ovoga Zakona šumoposjednici su:
a) javni šumoposjednik je pravna osoba koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu: Ustanova)
c) pravna osoba čiji je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave, a kojoj je odlukom Vlade iz članka 16. stavka 3. povjereno gospodarenje (u daljnjem tekstu: Pravna osoba)
d) privatni šumoposjednik je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik na temelju pravnoga posla.
(3) Prema površini šume i šumskog zemljišta privatni šumoposjednik može biti:
a) mali šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta do 20 ha
b) srednji šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha
c) veliki šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 300 ha.
Upis u upisnik privatnih šumoposjednika
(1) Privatni šumoposjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva.
(2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri Ministarstvu.
(3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(4) Uvjet upisa u upisnik privatnih šumoposjednika je posjedovanje šume i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije.
(5) Brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika provodi se na zahtjev šumoposjednika ili po službenoj dužnosti nakon prestanka postojanja uvjeta za upis iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(7) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika, brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja ministar propisuje pravilnikom.
2. Pravilnik o Upisniku privatnih šumoposjednika
Gospodarenje i korištenje šumama i šumskim zemljištima
Članak 16.
(1) Šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pojedinim šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenima znanstvenim istraživanjima i nastavi gospodari Ustanova.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, urbanim šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim onih koje se nalaze unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko rekreacijskih područja, može gospodariti Pravna osoba na temelju odluke Vlade.
(4) Kada se poslovni udio, dionice ili osnivačka prava jedinice lokalne samouprave u Pravnoj osobi smanji ispod jedne polovine dijela, odluka Vlade iz stavka 3. ovoga članka prestaje važiti.
(5) Šumama i šumskim zemljištima koji nisu u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare privatni šumoposjednici.
(6) Iznimno od stavaka 1. i 5. ovoga članka, za šume i šumska zemljišta u zaštićenim područjima kategorije nacionalni park i strogi rezervat, za provedbu Programa zaštite, njege i obnove, odgovorna je javna ustanova osnovana sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode (u daljnjem tekstu: Javna ustanova).
(7) Ako Program iz stavka 6. ovoga članka provodi javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom i/ili strogim rezervatom, mora posjedovati odgovarajuću licenciju Komore ili provođenje Programa može povjeriti, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, javnom šumoposjedniku, a za šume i šumska zemljišta koja nisu vlasništvo Republike Hrvatske privatnom šumoposjedniku koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.
(8) Drvni šumski proizvodi iz šuma kojima gospodari Ustanova prodaju se javnim nadmetanjem koje, uz naknadu troškova, provodi javni šumoposjednik, a sredstva ostvarena prodajom prihod su Ustanove.
(9) Pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu koristiti javnopravna tijela i pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: Korisnici).
(10) Korištenje iz stavka 9. ovoga članka je, u smislu ovoga Zakona, upotreba pojedine šume i šumskog zemljišta bez prava na gospodarenje istom, u svrhu poslova koje Korisnici obavljaju iz područja policijskog, obrambenog, pravosudnog i zdravstvenog sustava te iz drugih područja sukladno posebnim propisima.
(11) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima iz ovoga članka obavlja se na načelu održivoga gospodarenja šumama, na način i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske
Članak 17.
(1) Javni šumoposjednik je pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Osnivač javnog šumoposjednika kao društva s ograničenom odgovornošću je Republika Hrvatska.
(3) Sjedište javnog šumoposjednika je u Zagrebu.
(4) Naziv javnog šumoposjednika je »HRVATSKE ŠUME društvo s ograničenom odgovornošću«.
(5) Pravni oblik, unutarnja organizacija i djelatnosti društva javnog šumoposjednika utvrđeni su izjavom o osnivanju.
Odlučivanje smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem
Članak 18.
(1) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Sanacija i umjetna obnova u određenom roku
Članak 19.
(1) Šumoposjednici su dužni sanirati opožarene površine u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom.
(2) Šumoposjednici su dužni umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjelo prirodno pomlađivanje, površine na kojima je izvršeno pustošenje, bespravna sječa i površine na kojima je došlo do propadanja šuma, i to u roku od dvije godine, ako taj rok nije utvrđen šumskogospodarskim planom.
(3) Iznimno od odredbi ovoga članka, Ministarstvo može, na temelju prijedloga šumoposjednika, produžiti rok za sanaciju i obnovu površina, a najduže za još dvije godine.
Izvršenje i provedba mjera
Članak 20.
Ako šumoposjednici ne izvrše mjere propisane ovim Zakonom i na osnovi njega donesenih propisa, kao i na temelju posebnih propisa, ove će mjere provesti tijelo koje ih je naredilo ili osoba koju ono ovlasti, na trošak šumoposjednika ili pravne osobe koja koristi šumu ili šumsko zemljište, a bila je dužna izvršiti naređene mjere.
Kretanje i posjet šumi ili šumskim zemljištima
Članak 21.
(1) Fizičke osobe mogu se kretati šumom ili šumskim zemljištem kao posjetitelji šuma, ako nije drukčije određeno ovim Zakonom ili drugim propisom.
(2) Posjetom šumi ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu, bez stjecanja imovinske koristi.
(3) Posjetitelji šume ili šumskog zemljišta preuzimaju sve rizike kojima su izloženi prilikom kretanja šumom ili šumskim zemljištem.
(4) Šumoposjednik nije dužan poduzimati posebne mjere opreza prema posjetiteljima šuma niti se može smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili ozljede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile nanesene namjerno ili grubom nepažnjom prilikom obavljanja redovite djelatnosti gospodarenja šumom.
Šuma i šumsko zemljište prema namjeni
Članak 22.
(1) Sve šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj smatraju se višenamjenskim.
(2) Šume prema geografskom položaju mogu biti kontinentalne, šume na sredozemnom kršu i šume na visokom kršu.
(3) Prema namjeni šume se razvrstavaju na:
a) gospodarske
b) zaštitne.
(4) Prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti:
1. za podizanje novih šuma
2. za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava
3. za ostale potrebe gospodarenja šumama.
(5) Iznimno od odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka, šume i šumska zemljišta prema namjeni mogu biti šume posebne namjene, i to:
1. zaštićene šume
2. urbane šume
3. šumski sjemenski objekti
4. šume za znanstvena istraživanja
5. šume za potrebe obrane Republike Hrvatske
6. šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.
(6) Namjena iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka za šume i šumska zemljišta iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona određuje se nakon isteka ugovora o služnosti, a do tada se smatraju šumskim zemljištem na kojem je osnovana služnost.
(7) Gospodarske šume su šume koje se, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno koriste za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.
(8) Zaštitne šume su šume koje, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene.
(9) Zaštićene šume su šume i šumska zemljišta unutar područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode, a dijelimo ih na:
1. šume u kojima je dopuštena gospodarska uporaba prirodnih dobara
2. šume u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.
(10) Urbane šume su šume i šumska zemljišta planirana prostornim planovima unutar ili uz građevinsko područje naselja, a znatno utječu na kvalitetu života stanovnika naselja; šume čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor i rekreaciju posjetitelja; šume unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja.
(11) Šumski sjemenski objekti obuhvaćaju sjemenske sastojine, sjemenske plantaže, roditeljska stabla, klon i klonsku smjesu, a njihova primarna namjena je proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala.
(12) Šume za znanstvena istraživanja su šume i šumska zemljišta primarno namijenjena znanstvenim istraživanjima i nastavi.
(13) Šume za potrebe obrane Republike Hrvatske su šume i šumska zemljišta primarno namijenjena potrebama obrane Republike Hrvatske unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane.
(14) Šume za potrebe utvrđene posebnim propisima su šume i šumska zemljišta koje koriste Korisnici iz članka 16. stavka 9. ovoga Zakona.
Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem
(1) Šumoposjednici su dužni gospodariti šumom i šumskim zemljištem na način propisan ovim Zakonom.
(2) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem obuhvaća radove:
1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova
2. prirodne obnove šuma
3. umjetne obnove šuma
4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu
5. konverzije šuma
6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima
7. njege šuma
8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara
9. doznake stabala
10. čuvanja šuma
11. rasadničarstva i sjemenarstva
12. planiranja, projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture
13. održavanja izvora, bunara i cisterni
14. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda
15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda
16. održavanja neobrasloga šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bioraznolikosti.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ministar može u slučaju pojave prirodne nepogode, donijeti naredbu kojom se zabranjuje provođenje pojedinih radova gospodarenja šumama određenih šumskogospodarskim planovima, u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama.
(4) Radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem iz stavka 2. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
13. Naredba o zabrani provedbe radova gospodarenja šumama
Provođenje radova gospodarenja šumom i šumskim zemljištem u zaštićenim područjima
Članak 24.
Osoba koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, dužna je osigurati sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te njihovu provedbu.
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika
Za unapređenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu privatnih šumoposjednika nadležno je Ministarstvo.
Nacionalna strategija šumarstva, Nacionalni program šumarstva i Nacionalna inventura šumskih resursa
Članak 26.
(1) Nacionalnom strategijom šumarstva utvrđuje se i definira nacionalna politika šumarstva te osigurava njezina usklađenost s aktima planiranja Republike Hrvatske.
(2) Nacionalnim programom šumarstva utvrđuju se uvjeti za provođenje elemenata šumarske politike te se definira okvir potrajnoga gospodarenja šumama uvažavajući njihovu višenamjensku ulogu i uporabu.
(3) Sastavni dio Nacionalnog programa šumarstva jesu provedbe politika, praćenja i procjena na nacionalnoj razini radi daljnjeg unapređenja potrajnoga gospodarenja šumama, kao i uspostavljanje i očuvanje prirodnih odnosa među vrstama i unapređivanje njihovih prirodnih staništa.
(4) Nacionalnim programom šumarstva uspostavlja se suradnja s drugim sektorima te osigurava njihovo usklađivanje aktivnosti pri provođenju šumarskih politika.
(5) Nacionalna inventura šumskih resursa provodi se u svrhu prikupljanja informacija o stanju šuma za potrebe šumarske politike i šumarske operative, ekologije, lovstva, zaštite okoliša, zaštite prirode, drvoprerađivačke industrije te za potrebe državnih i međunarodnih organizacija.
(6) Nacionalnu strategiju šumarstva iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a izrađuje je Ministarstvo.
(7) Nacionalni program šumarstva iz stavka 2. ovoga članka donosi Vlada.
(8) Ministarstvo je nadležno za provedbu Nacionalne inventure šumskih resursa i odobrava njezine rezultate.
(9) Postupak provođenja Nacionalne inventure šumskih resursa iz stavka 3. ovoga članka i odobravanje njezinih rezultata ministar propisuje pravilnikom.
Šumskogospodarski planovi
Članak 27.
(1) Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.
(2) Šumskogospodarski planovi su:
– šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja)
– osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom (u daljnjem tekstu: Osnova gospodarenja)
– program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže
– program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
– program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske
– program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima
– program zaštite, njege i obnove šuma
– program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.
Trajanje šumskogospodarskih planova
(1) Osnovom područja planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.
(2) Osnova gospodarenja propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i Ustanove za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.
(3) Program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima, analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelje provedbe plana za gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i privatnih šumoposjednika za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), te planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih deset godina.
(4) Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice privatnih šumoposjednika za razdoblje deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira potrajnost prihoda etata za daljnjih deset godina (I/2 gospodarsko polurazdoblje) i za idućih 20 godina (II gospodarsko razdoblje), a obnavlja se svakih 20 godina uz reviziju svakih deset godina.
(5) Program zaštite, njege i obnove šuma utvrđuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako nije formirana zasebna gospodarska jedinica za šume, u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma Programi zaštite, njege i obnove šuma sastavni su dio šumskogospodarskih planova iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.
(7) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima utvrđuje zahvate za šumske sjemenske objekte tipa »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran« za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.
(8) Program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar vojnih lokacija odnosno zona posebne namjene za potrebe obrane kada su formirane zasebne gospodarske jedinice, za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.
(9) Program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba propisuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima za razdoblje od deset godina, a obnavlja se svakih deset godina.
(10) Šumskogospodarski planovi iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga članka podliježu postupku izvanredne revizije.
(11) Iznimno od odredbe stavka 10. ovoga članka, programi gospodarenja šumama malih i srednjih šumoposjednika ne podliježu postupku izvanredne revizije, osim programa koji su programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže.
(12) Šumskogospodarski planovi u postupku odobravanja i nakon odobrenja dostupni su javnosti.
(13) Šumskogospodarski planovi nakon isteka važenja trajno se pohranjuju.
(14) Iznimno od odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka, do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka u prvoj godini važenja i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana.
(15) Nedrvni šumski proizvodi mogu se koristiti bez ograničenja do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe propisu iz područja zaštite prirode.
(16) Sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjete za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova ministar propisuje pravilnikom.
1. Pravilnik o uređivanju šuma
Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova
Članak 29. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24)
(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.
(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.
(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.
(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.
(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.
(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.
(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Ministarstvo u odnosu na male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.
(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Ministarstvo
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika
– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje koristi Korisnik terete Korisnika.
(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.
(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.
(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Evidencije o izvršenim radovima
Članak 30. (NN 68/18, 115/18, 36/24)
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.
(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Ministarstvo.
(4) Licencirani izvoditelji šumarskih radova dužni su u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika unijeti u Registar podatke o doznačenim stablima i podatke s izdanih teretnih listova (popratnica).
Operativni planovi
(1) Operativni godišnji planovi izrađuju se na temelju šumskogospodarskih planova i mogu biti:
– operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
– operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.
(2) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane ovim Zakonom.
(3) Operativnim godišnjim planom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planira se godišnji opseg radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u potrebnoj količini i vrsti, a na temelju propisa šumskogospodarskih planova.
(4) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na zahtjev javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe.
(5) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika izrađuje Ministarstvo.
(6) Operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima donose javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i veliki privatni šumoposjednik do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.
(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Gospodarenje zaštitnim šumama i šumama posebne namjene
Članak 32.
Način gospodarenja i obnove zaštitnih šuma i šuma posebne namjene propisuje se šumskogospodarskim planovima u skladu sa svrhom radi koje su takvima proglašene.
Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene
Članak 33. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24)
(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.
(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.
(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, uz prethodno mišljenje javnog šumoposjednika kada se radi o šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili privatnog šumoposjednika.
(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.
(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.
(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.
(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 34.
(1) Urbane šume unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja Ministarstvo može proglasiti na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, u skladu s prostornim planovima.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se izvadak iz zemljišne knjige za sve nekretnine koje će biti obuhvaćene programom, s upisanim vlasništvom Republike Hrvatske – udio 1/1, posjedovni list za sve predmetne nekretnine i dokaz da je prostornim planom planirana izgradnja građevina.
(3) Ministarstvo rješenjem, na temelju zaprimljenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, proglašava šume i šumsko zemljište šumom posebne namjene sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Lovnogospodarski planovi
Članak 35.
(1) Šumskogospodarskim planovima utvrđuju se vrste i broj divljači koja se može uzgajati u šumi, uvažavajući zakonitosti prirodnog sklada između divljači i staništa, smjernice gospodarenja šumama te odredbe posebnih zakona i međunarodnih ugovora.
(2) Lovnogospodarski planovi moraju biti usklađeni sa šumskogospodarskim planovima iz stavka 1. ovoga članka.
Doznaka stabala
Članak 36. (NN 68/18, 115/18, 36/24)
(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.
(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.
(3) Zahtjev za doznaku stabala mali šumoposjednik podnosi Ministarstvu, a srednji šumoposjednik licenciranom izvoditelju šumarskih radova.
(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, licencirani izvođač za privatne šumoposjednike dužni su podatke o doznaci stabala upisivati u upisnik doznake pri Registru.
(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Teretni list i obilježba šumskih proizvoda
Članak 37.
(1) Drvni šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta mogu se transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica).
(2) Nedrvni šumski proizvodi koji se koriste za komercijalne svrhe i šumski reprodukcijski materijal mogu se transportirati samo ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica).
(3) Transport iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća: otpremu, prijevoz i pohranu šumskih proizvoda.
(4) Obilježbu i izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvne šumske proizvode i izdavanje teretnih listova (popratnica) za nedrvne šumske proizvode iz šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik te izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvo posječeno izvan šume sa zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja javni šumoposjednik.
(5) U šumama kojima gospodari Ustanova, Pravna osoba i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvne šumske proizvode i izdavanje teretnih listova (popratnica) za nedrvne šumske proizvode obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore.
(6) Obilježbu i izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvne šumske proizvode u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova te izdavanje teretnih listova (popratnica) za drvo posječeno izvan šume sa zemljišta u privatnom vlasništvu obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore.
(7) Uvjete i način doznake stabala, sadržaj teretnog lista (popratnice), obilježbe šumskih proizvoda, njihove otpreme, prijevoza i pohrane, kao i vrijeme sječe i šumski red ministar propisuje pravilnikom.
Zabranjene radnje u šumi i na šumskom zemljištu
Članak 38.
(1) Zabranjeno je pustošenje šuma, bespravna sječa stabala ili njihovo oštećivanje.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, zabranjeno je:
– odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima
– pašarenje, brst i žirenje
– skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda
– odnošenje humusa, treseta i listinca i
– smolarenje.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskim planovima i posebnim propisima, u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske javni šumoposjednik može dopustiti, bez naknade ili uz naknadu, sakupljanje šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa i smolarenje.
(4) Javni šumoposjednik iznimno može predvidjeti šumskogospodarskim planom određene površine šuma na kojima se može dopustiti brst ili žirenje.
(5) Privatni šumoposjednik može dopustiti u svojoj šumi pašarenje, brst i žirenje te sakupljati i iznositi iz šume nedrvne šumske proizvode u skladu s programom gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika i posebnim propisima.
(6) U šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade, uvjete za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog zemljišta utvrđuje općim aktom javni šumoposjednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a Ustanova i Pravna osoba utvrđuju za šume kojima gospodare.
Krčenje šuma
Članak 39. (NN 68/18, 115/18, 98/19, 36/24)
(1) Krčenje se može dozvoliti:
– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture
– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka
– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni
– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje
– u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova
– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 5. ovoga stavka.
(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1. do 4. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
(3) Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka za šume u vlasništvu Republike Hrvatske podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavaka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba.
(4) Dozvola iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se na temelju očitovanja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.
(5) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 5. i 6. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.
(6) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je izvršeno krčenje.
(7) Ako zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, mora se pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.
(8) Stručne poslove iz stavka 5. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.
(9) Ministarstvo i nadležno upravno tijelo podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.
(10) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(11) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavka 5. ovoga članka žalba se podnosi Ministarstvu.
Izrada i donošenje prostornih planova
(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja te građevine koje su planirane prostornim planovima.
(2) Prostornim planovima može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.
(3) U sastojinama I. i II. dobnog razreda, sastojinama koje su u fazi oplodnih sječa, šumskim sjemenskim objektima i šumama namijenjenim za znanstvena istraživanja i nastavu ne može se prostornim planovima planirati izgradnja kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja.
(4) Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.
(5) U postupku donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornog plana županije odnosno prostornog plana Grada Zagreba, prostornih planova posebnih obilježja, prostornog plana uređenja grada odnosno općine, koji se odnose na šume i šumska zemljišta, Ministarstvo daje mišljenje.
(6) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i Javna ustanova, u okviru svoje nadležnosti, dostavljaju očitovanje Ministarstvu na prostorne planove za potrebe davanja mišljenja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, posebne uvjete za izgradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje javni šumoposjednik, Ustanova odnosno Pravna osoba, a za šume privatnih šumoposjednika Ministarstvo.
(8) Šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere zaštite niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete za građevine izgrađene u pojasu do 50 m od ruba šume.
Praćenje zdravstvenog stanja šuma i mjere zaštite
(1) Šumoposjednici su dužni pratiti zdravstveno stanje šuma i poduzimati mjere radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Ministarstvo.
(3) Radi očuvanja zdravstvenoga stanja šuma Hrvatski šumarski institut (u daljnjem tekstu: Institut) provodi izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu te u okviru tih poslova propisuje i mjere za suzbijanje štetnih organizama.
(4) Kada zdravstveno stanje šuma zahtjeva poduzimanje intenzivnih mjera praćenja i suzbijanja štetnih organizama, ministar može naredbom propisati njihovo provođenje.
Upisnik oštećenosti šumskih ekosustava
Članak 42.
(1) Radi provođenja intenzivnoga i trajnog nadzora nad šumskim ekosustavima, s obzirom na štetu izazvanu atmosferskim onečišćenjem, klimatskim promjenama i drugim čimbenicima koji utječu na stanje šuma, Ministarstvo donosi program mjera za prikupljanje podataka koji će se upisivati u Registar kao upisnik oštećenosti šumskih ekosustava.
(2) Način prikupljanja podataka, mrežu točaka, provedbu i instituciju za provedbu programa, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika oštećenosti šumskih ekosustava te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
3. Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava
Upisnik šumskih požara
(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji podaci se upisuju u Registar u dijelu upisnika o šumskim požarima.
(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, Ministarstvo i veliki šumoposjednici dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijaviti njegov nastanak.
(3) Ministarstvo će prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev dostavljati domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.
(4) Način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.
Čuvanje šuma i šumski red
(1) Javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.
(2) Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici.
(3) Radi ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.
(4) Srednji i veliki šumoposjednici dužni su sami čuvati svoju šumu, a mali šumoposjednici sami ili u organizaciji udruženja šumoposjednika.
(5) Ako mali šumoposjednici čuvanje šuma obavljaju u organizaciji udruženja šumoposjednika, takvo čuvanje šuma će sufinancirati Ministarstvo.
(6) Čuvanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja osoba – lugar, koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima.
(7) Ako lugar zatekne u šumi ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:
1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe
2. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.
(8) Način čuvanja šuma i šumskih zemljišta i obavljanja poslova lugara, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice lugara ministar propisuje pravilnikom.
Mjere zaštite šuma
(1) U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume ne smije se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumi ili na šumskom zemljištu dopušteno je, izvan protupožarne sezone, ložiti vatru na šumskim radilištima i u svrhu uspostave šumskog reda te paliti drveni ugljen, sve pod uvjetima i uz mjere opreznosti koje odredi šumoposjednik.
(3) U šumi je zabranjeno odlagati otpad.
(4) Šumoposjednici i druge pravne osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske dužni su ukloniti otpad, osigurati obradu uklonjenog otpada u skladu s propisom koji uređuje gospodarenje otpadom te nastale troškove u vezi s tim poslovima imaju pravo naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila u šumu i na šumsko zemljište.
Opožarene šume i šumska zemljišta
Članak 46.
Na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta ne može se promijeniti namjena deset godina od opožarenja.
Šumska infrastruktura
Članak 47. (NN 68/18, 98/19, 36/24)
(1) Šumska infrastruktura je sastavni dio šume i šumskog zemljišta, a obuhvaća šumsku prometnu infrastrukturu (šumske prometnice) i druge građevine u šumama i na šumskom zemljištu namijenjene njihovom gospodarenju, a mogu je koristiti i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima koje odredi šumoposjednik.
(2) Šumska prometna infrastruktura sastoji se od primarne (šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) i sekundarne (traktorski put, traktorska vlaka i žična linija) šumske prometne infrastrukture.
(3) Način i uvjete korištenja te plaćanje i visinu naknade za uporabu šumske infrastrukture, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje općim aktom javni šumoposjednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a Ustanova, Pravna osoba i privatni šumoposjednik utvrđuju za šume kojima gospodare.
(4) Pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i tijela državne uprave ne plaćaju naknadu za uporabu šumske infrastrukture.
(5) Način i uvjete korištenja za uporabu šumske infrastrukture za šume posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske uredit će se posebnim aktom između javnog šumoposjednika i tijela državne uprave nadležnog za obranu uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) U šumi i na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova nadzora državne granice, sukladno potrebama i zahtjevima tijela nadležnog za unutarnje poslove, uz državnu granicu izgradit će se šumska prometna infrastruktura.
(7) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika.
(8) Razdiobu šumske prometne infrastrukture ministar propisuje pravilnikom.
1. Pravilnik o uređivanju šuma
Planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture
Članak 48.
(1) Planiranje, projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, raslinja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu.
(2) Pri planiranju i projektiranju šumske infrastrukture potrebno je prilagoditi se prirodnom okolišu te uvažavati turističke, rekreativne i protupožarne potrebe.
(3) Šumske prometnice planiraju, projektiraju te njihovu izgradnju i održavanje vode i nadziru ovlašteni inženjeri odgovarajućeg stručnog smjera Komore.
(4) Šumoposjednici te pravne i fizičke osobe dužni su prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju izraditi idejno rješenje i za takve radove zatražiti suglasnost Ministarstva na temelju mišljenja drugih nadležnih javnopravnih tijela sukladno posebnim propisima.
(5) Investitor šumske infrastrukture u šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske iznimno može biti i pravna ili fizička osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura koja se ugovorom obveže izgraditi šumsku infrastrukturu vlastitim sredstvima u određenom roku i predati je na gospodarenje javnom šumoposjedniku ili Ustanovi.
Šumske prometnice
Članak 49.
(1) Ako se na šumskim prometnicama obavljaju šumarski ili drugi radovi koji ugrožavaju sigurnost obavljanja prometa, promet se mora zapriječiti pri čemu je obvezno znakovima označiti zaprječenje prometa.
(2) Šumska prometna infrastruktura, kao i način njezine uporabe ako se koristi i u druge svrhe, mora biti posebno označena znakovima upozorenja i drugim znakovima.
(3) Šumoposjednici u suradnji s drugim ovlaštenicima prava na šumi i šumskome zemljištu te s nadležnom jedinicom lokalne samouprave mogu pojedine šumske prometnice zatvoriti rampama.
Izvođenje šumarskih radova
(1) Šumarske radove mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ovlašteni inženjeri.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dio šumarskih radova privatni šumoposjednici mogu izvoditi samostalno.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske fizičke osobe (lokalno stanovništvo) mogu izrađivati ogrjevno drvo iz posječenih stabala uz obveznu uspostavu šumskoga reda (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama, ali na vlastitu odgovornost što potvrđuju potpisanom izjavom.
(4) Vrstu šumarskih radova, minimalne uvjete za njihovo izvođenje te radove koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno ministar propisuje pravilnikom.
Izdvajanje šume i šumskog zemljišta i osnivanje prava građenja
(1) Šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo rješenjem može izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja:
a) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja
b) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu građevne čestice nužne za redovitu uporabu građevine ozakonjene sukladno propisu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
c) ako je na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske planirana izgradnja vojnih građevina za potrebe obrane Republike Hrvatske, potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte.
(2) Postupak iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka pokreće se na zahtjev Tijela.
(3) Postupak iz stavka 1. točke c) ovoga članka za potrebe interesa obrane Republike Hrvatske pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za obranu, a za potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte pokreće se na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Šumama i šumskim zemljištima koja su sukladno ovom članku izdvojena od trenutka izdvajanja raspolaže Tijelo u skladu s propisom za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
(5) Kada se traži izdvajanje dijela katastarske čestice, uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice.
(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf, drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode ne izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.
(7) Pravo građenja iz stavka 6. ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf, drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevina posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode.
(8) Vlada može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe strateškog investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku prema propisu.
(9) Iznimno od odredbe stavka 8. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf, druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim građevinama i građevinu posjetiteljske infrastrukture u zaštićenom području prema propisu iz područja zaštite prirode strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.
(10) Na zahtjev Tijela, šumsko zemljište na kojem je planirana izgrađenost zgradama (ugostiteljsko turističke smještajne građevine) u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf iz stavaka 6. i 9. ovoga članka, površine koja nije veća od 4 % ukupnog obuhvata igrališta za golf, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe izgradnje igrališta za golf, a zemljištem nakon izdvajanja raspolaže Tijelo sukladno posebnom propisu za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
(11) Šume i šumska zemljišta iz stavaka 6. i 9. ovoga članka proglašavaju se šumom posebne namjene.
(12) Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.
(13) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Izdvajanje šume i šumskog zemljišta u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina
(1) Pojedinu šumu i šumsko zemljište izvan granica građevinskog područja u vlasništvu Republike Hrvatske, ako za to postoji interes Republike Hrvatske utvrđen posebnim propisom, Ministarstvo može u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina sukladno posebnim propisima kojima se uređuje infrastruktura i posebnom propisu kojim se uređuju vode, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenoga geodetskog elaborata, rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja ili izdvojiti iz šumskogospodarskog područja i prenijeti pravo vlasništva.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe i uključivanje zemljišta u šumskogospodarsko područje
Članak 52. (NN 68/18, 98/19, 36/24)
(1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na temelju mišljenja povjerenstva koje imenuje ministar, sastavljenog od stručnjaka šumarske i agronomske struke, nakon izvršenog očevida, procjene troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te propisa šumskogospodarskog plana, kao i ostale dokumentacije u vezi sa zemljištem o kojem se odlučuje.
(3) Pojedino zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, te sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno ovome Zakonu.
(4) Za zemljište iz stavka 3. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredno zemljište.
(5) Pojedino zemljište u privatnom vlasništvu koje je uvršteno u šumskogospodarski plan, a koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi privođenja poljoprivrednoj vrsti uporabe.
(6) Osoba na čiji zahtjev se zemljište iz stavka 5. ovoga članka izdvoji iz šumskogospodarskog područja obvezna je zemljište privesti jednoj od poljoprivrednih vrsta uporabe u katastru u roku od dvije godine.
(7) Zemljište iz stavka 3. ovoga članka, za koje je pribavljena suglasnost iz stavka 4. ovoga članka, uključuje se u šumskogospodarsko područje u postupku odobravanja šumskogospodarskih planova sukladno članku 29. ovoga Zakona.
(8) Nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu javni šumoposjednik, Pravna osoba, Ustanova ili Korisnik predaje popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište.
(9) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Osnivanje prava građenja na šumi i šumskom zemljištu
Članak 53.
(1) U šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako je u obuhvatu ili na trasi zahvata u prostoru u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici za infrastrukturni zahvat, osniva se pravo građenja.
(2) Ugovor o osnivanju prava građenja na šumi i šumskome zemljištu iz stavka 1. ovoga članka u ime Republike Hrvatske sklapa ministar.
(3) Postupak i mjerila za osnivanje prava građenja iz ovoga članka Vlada propisuje uredbom.
Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i suglasnost na prijedlog parcelacije
(1) Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na šumama i šumskom zemljištu između Republike Hrvatske i drugih osoba može se provesti na temelju sporazuma koji sklapaju suvlasnici.
(2) U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate, osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.
(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničkih zajednica.
Zamjena šuma i šumskih zemljišta
(1) Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti sa šumama u vlasništvu drugih osoba, ako su na području iste ili susjedne gospodarske jedinice, u svrhu okrupnjivanja šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Na temelju prethodnog mišljenja javnog šumoposjednika, Ustanove i drugih nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska Ministarstvo donosi odluku o zamjeni šuma i šumskih zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, a ugovor o zamjeni nekretnina u ime Republike Hrvatske sklapa ministar.
(3) Šume i šumska zemljišta koja su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje vještačenjem tržišne vrijednosti nekretnine uz dopušteno odstupanje od 5 % vrijednosti nekretnina.
Stjecanje prava vlasništva na šumama i šumskim zemljištima
Članak 56.
(1) Šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu se otuđivati iz vlasništva Republike Hrvatske, osim u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.
(2) Strane osobe, i to fizička osoba kad nema državljanstvo Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije te pravna osoba koja ima registrirano sjedište izvan područja Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije, ne mogu stjecati pravo vlasništva na šumama i šumskome zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
Neovlašteno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta
Članak 57.
Zabranjeno je neovlašteno zauzimanje šume i šumskoga zemljišta.
Osnivanje prava služnosti u šumi i na šumskom zemljištu
Članak 58.
(1) U šumi i na šumskome zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova), naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, obavljanja turističke djelatnosti, proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i sportsko rekreacijskog turizma.
(2) Ugovor o služnosti na šumi i šumskome zemljištu iz stavka 1. ovoga članka u ime Republike Hrvatske sklapa ministar.
(3) Postupak i mjerila za osnivanje prava služnosti iz ovoga članka Vlada propisuje uredbom.
Zakup šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
(1) Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik, a koja nisu privedena namjeni, do privođenja namjeni mogu se davati u zakup.
(2) Šumska zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se davati u zakup samo u svrhu:
a) odmora, rekreacije i sporta
b) pašarenja
c) postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m²
d) osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji.
(3) Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koje je zaštićeno prema posebnom propisu, te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, predmet zakupa u svrhu pašarenja može biti šumsko zemljište unutar područja posebnog rezervata koje je zaštićeno prema posebnom propisu uz dopuštenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.
(5) Najveća površina šumskog zemljišta, koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup u svrhu pašarenja, je 3,3 ha po uvjetnom grlu pri čemu se u obzir uzimaju ukupne površine zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu kao zemljišta pogodna za pašarenje, uz uvjet minimalne proizvodnje.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, najveća površina šumskog zemljišta koju javni šumoposjednik može dati u zakup u svrhu pašarenja ne smije biti veća od 10 % od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla, uz uvjet da se ponuditelj u programu korištenja obveže na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od dana potpisivanja ugovora o zakupu.
(7) Sastavni dio ponude na javnom pozivu za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske je gospodarski program korištenja šumskog zemljišta (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).
(8) Gospodarski program je plan korištenja šumskog zemljišta koji sadrži osnovne podatke o podnositelju ponude, vrstu djelatnosti kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka.
(9) Postupak davanja u zakup šumskih zemljišta iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka provodi javni šumoposjednik putem javnog poziva za prikupljanje ponuda.
(10) Povjerenstvo koje imenuje ministar otvara prikupljene ponude po javnom pozivu iz stavka 9. ovoga članka te izrađuje prijedlog odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta.
(11) Odluku o zakupu, na prijedlog povjerenstva iz stavka 10. ovoga članka, donosi javni šumoposjednik.
(12) Na temelju odluke iz stavka 11. ovoga članka i dokaza o plaćenom najmanje jednom obroku zakupnine javni šumoposjednik sklapa ugovor o zakupu.
(13) Ugovor o zakupu iz stavka 12. ovoga članka smatra se ovršnom ispravom.
(14) Kriteriji odabira najpovoljnijeg ponuditelja u svrhu pašarenja utvrđuje se redoslijedom:
1. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu
2. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv
3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva ponuditelj osoba mlađa od 41 godinu
4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje dvostrukog iznosa zakupnine.
(15) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu odmora, rekreacije i sporta, postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska, drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m² smatra se osoba koja ponudi najviši iznos zakupnine.
(16) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 15. ovoga članka ima dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao obveze iz ugovora o zakupu.
(17) Najpovoljnijim ponuditeljem za zakup šumskog zemljišta u svrhu osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji smatra se ponuditelj koji ponudi najviši iznos zakupnine.
(18) Pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta u svrhu iz stavka 17. ovoga članka redoslijedom kako je navedeno ima osoba koja:
a) ima ugovorenu proizvodnju/isporuku biomase
b) ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv
c) ponudi najviši iznos zakupnine.
(19) Ponuditelj iz stavka 14. točke 1., stavaka 16. i 18. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.
(20) Postupak za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje ministar propisuje pravilnikom.
4. Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
Izgradnja građevina i opreme namijenjene držanju stoke na zakupljenom šumskom zemljištu
(1) Zakupnicima šumskog zemljišta na temelju važećeg Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja Ministarstvo može na zakupljenom šumskom zemljištu izdati suglasnost za izgradnju građevina i opreme namijenjene držanju stoke:
– ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja
– nadstrešnica za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija
– pojila za stoku.
(2) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:
– važeći Ugovor o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja
– mišljenje javnog šumoposjednika
– lokacijska informacija
– odgovarajući akt tijela državne uprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite prirode ako se izgradnja građevina i opreme planira na zaštićenom području prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(3) Zahtjevu za izdavanje suglasnosti za zahvat iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka uz dokumentaciju navedenu u stavku 2. ovoga članka obvezno se prilaže i:
– geodetski prikaz s ucrtanom površinom zahvata u prostoru koji je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije
– mišljenje nadležnog upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi prostornog planiranja.
(4) Suglasnost iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka izdaje se za izgradnju jedne nadstrešnice za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane po važećem Ugovoru o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.
(5) Zakupnik šumskog zemljišta obvezan je ukloniti građevine i opremu iz stavka 1. ovoga članka sa zakupljenog šumskog zemljišta nakon isteka ili raskida Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja.
Komasacija šuma i/ili šumskih zemljišta
Članak 60.
(1) Komasacija šuma i/ili šumskog zemljišta provodi se prema posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Za komasaciju šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske potrebno je prethodno pribaviti suglasnost Vlade.
(3) Komasacijom se može zamijeniti šuma i/ili šumsko zemljište za poljoprivredno zemljište i obratno, kao i šuma u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili šumsko zemljište za šumu u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba i obratno.
Naknada za šumu ili šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske
(1) Za izdvojene šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, prenesena ili ograničena prava nad šumom i šumskim zemljištem te privremeno zauzimanje šumskoga zemljišta plaća se naknada koja se sastoji od naknade za šume, naknade za šumsko zemljište i naknade za smanjenje općekorisnih funkcija šuma (u daljnjem tekstu: Naknada), osim ako je odredbama ovoga Zakona drukčije propisano.
(2) Za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točaka a) i b) te stavka 10. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a prihod je državnog proračuna te se upotrebljava za optimalan doprinos šuma, sektora šumarstva i sa šumom povezanih sektora ruralnom razvoju, rastu i otvaranju radnih mjesta.
(3) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 6. i 9. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Naknadu u dijelu koji se odnosi na naknadu za šume i naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šuma plaća treća osoba koju odredi Tijelo, a pripada javnom šumoposjedniku odnosno Ustanovi koji gospodare šumom i/ili šumskim zemljištem te su je dužni upotrijebiti za kupnju šume i/ili šumskog zemljišta u ime i za račun Republike Hrvatske, za podizanje novih šuma, protupožarnu zaštitu i sanaciju opožarenih površina šuma i/ili šumskih zemljišta.
(4) Naknada u postupcima osnivanja služnosti na šumi i šumskom zemljištu i davanja u zakup šumskog zemljišta, u vlasništvu Republike Hrvatske, pripada javnom šumoposjedniku.
(5) Za osnivanje prava građenja iz članka 51. stavaka 6. i 9. ovoga Zakona za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ne plaća se Naknada u dijelu koji se odnosi na naknadu za šumsko zemljište.
(6) Obvezu plaćanja, obroke plaćanja i rok za uplatu Naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje Tijelo svojim aktom.
(7) Ako se izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz članka 51., osnivanje prava građenja iz članka 53. i osnivanje prava služnosti iz članka 58. ovoga Zakona vrši bez naknade, po pravomoćnosti akta o izdvajanju drvna masa pripada javnom šumoposjedniku.
(8) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za izdvajanje iz članka 51. stavka 1. točke c) i članka 52. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju izdvajanja radi darovanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te tijela državne uprave u slučaju izdvajanja ne plaćaju Naknadu.
(9) Način izračuna Naknade iz stavka 1. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
9. Pravilnik o utvrđivanju naknada za šumu i šumsko zemljište
Troškovi i evidentiranje u poslovnim knjigama
(1) Troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u svim parničnim, izvanparničnim, zemljišnoknjižnim, upravnim ili izvansudskim postupcima, kao i sve druge s tim povezane troškove te troškove katastarske izmjere na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske snosi osoba koja gospodari ili upravlja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Javni šumoposjednik, Pravna osoba i Ustanova dužni su dostaviti Ministarstvu do 31. siječnja tekuće godine vrijednost šuma i šumskog zemljišta u svrhu evidentiranja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama.
Obračun Naknade za šumu ili šumsko zemljište
Članak 62.
(1) Obračun Naknade iz članka 61. ovoga Zakona izrađuje javni šumoposjednik.
(2) Obračun Naknade iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se za sve postupke u kojima se raspolaže sa šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, osim kad je ovim Zakonom ili posebnim propisima određeno da se Naknada ne plaća.
Naknada za šumsku štetu
Članak 63.
(1) Osoba koja nanese štetu šumi, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima i šumskoj infrastrukturi dužna je platiti naknadu šumske štete.
(2) Naknada za šumsku štetu iz stavka 1. ovoga članka pripada šumoposjedniku koji gospodari šumom i šumskim zemljištem na kojima je nastala šteta.
(3) Visinu, način izračuna i mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
Osiguravanje, pribavljanja i raspoređivanje financijskih sredstava
Članak 64.
Financijska sredstva potrebna za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištima osiguravaju se:
1. sredstvima šumoposjednika
2. iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
3. sredstvima iz drugih javnih izvora
4. sredstvima koje za povećane troškove gospodarenja izdvajaju Korisnici.
Naknada za općekorisne funkcije šuma
Članak 65. (NN 68/18, 145/20, 36/24)
(1) Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod ili primitak veći od 995.421,06 eura plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka plaća se u visini od 0,015% od ukupnog prihoda ili ukupnog primitka, i uplaćuje se u državni proračun za namjene iz članka 68. ovoga Zakona tromjesečno i po završnom računu.
(3) Za pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koji su porezni obveznici po tonaži broda određeni sukladno posebnom propisu, ukupni godišnji prihod se prije obračuna nastale obveze na ime naknade za općekorisne funkcije šuma umanjuje za prihod ostvaren od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda.
(4) Poslove obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka obavlja Ministarstvo.
(5) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis fizičkih osoba – obveznika poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti te pravnih osoba koje su obveznici poreza po tonaži broda, s iskazanim iznosima primitaka odnosno prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koje se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim je uređen porez po tonaži broda, u svrhu obavljanja poslova obračuna i naplate naknade iz stavka 1. ovoga članka te je dužna podatke dostaviti u tekućoj godini za prethodnu godinu, po isteku roka za zaprimanje i unos podataka u evidencije Ministarstva financija, Porezne uprave.
(6) Financijska agencija dužna je, na zahtjev, Ministarstvu dostaviti popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit koji su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, s iskazanim iznosima prihoda, koje podatke Ministarstvo koristi za obračun i naplatu naknade iz stavka 1. ovoga članka.
Način obračuna i rokovi uplate naknade
Članak 66. (NN 68/18, 145/20, 36/24)
(1) Ministarstvo na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja vrši obračun i zaduženje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
(2) Ako obveznik najkasnije do dana predaje završnog računa ne uplati u državni proračun naknadu iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće postupak prisilne naplate naknade zajedno s kamatom tekućom od dospijeća tražbine.
Registar obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šume
Članak 67. (NN 68/18, 145/20, 36/24)
(1) Registar obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šume (u daljnjem tekstu: Registar obveznika) je središnja elektronička baza podataka o obveznicima plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
(2) Registar obveznika vodi Ministarstvo.
(3) Na temelju podataka u Registru obveznika Ministarstvo utvrđuje plaća li obveznik naknadu na način i u rokovima propisanim člankom 65. stavkom 2. ovoga Zakona.
(4) Podatke iz Registra obveznika Ministarstvo izdaje na zahtjev obveznika.
(5) Ministarstvo putem nadležnog državnog odvjetništva pokreće prekršajni postupak protiv obveznika iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona i odgovorne osobe obveznika koji nisu dostavili Ministarstvu obračun naknade sukladno rokovima iz članka 66. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(6) Način obračuna i rokove uplate naknade za općekorisne funkcije šume te uporabu, čuvanje i zaštitu podataka iz Registra obveznika ministar propisuje pravilnikom.
15. Pravilnik o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
Financiranje iz naknade za općekorisne funkcije šuma
Članak 68.
(1) Iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma financiraju se:
1. radovi gospodarenja u zaštitnim šumama i šumskim zemljištima
2. troškovi izrade i odobrenja šumskogospodarskih planova iz članka 29. stavka 4., stavka 9. podstavka 4. i stavka 10. ovoga Zakona
3. radovi gospodarenja u gospodarskim šumama malih šumoposjednika, osim radova pridobivanja drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda
4. radovi gospodarenja u gospodarskim šumama javnog šumoposjednika, Ustanove, Pravne osobe, srednjih i velikih šumoposjednika, i to:
a) podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu
b) sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima
c) održavanja izvora, bunara i cisterni
d) zaštita šuma od štetnih organizama i požara
5. razminiranje šuma i šumskog zemljišta
6. znanstveni i stručni radovi iz područja šumarstva
7. vatrogasne djelatnosti.
(2) Sredstva naknade iz članka 65. ovoga Zakona za provedbu radova iz stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka raspoređuju se na korištenje šumoposjednicima razmjerno udjelu u površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske kojima gospodare, u skladu sa šumskogospodarskim planovima.
(3) Postupak, način ostvarivanja prava i način korištenja sredstava naknade iz članka 65. ovoga Zakona za provedbu radova iz stavka 1. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
Članak 68.a (NN 68/18, 32/20 - na snazi od 20.03.2020.)
Iznimno od članka 68. stavka 1. ovoga Zakona, sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma mogu se koristiti za otklanjanje ili ublažavanje posljedica nastalih uslijed posebnih okolnosti odnosno događaja ili određenog stanja koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, o čemu odlučuje ministar.
Šumski doprinos
Članak 69.
(1) Pravne i fizičke osobe, osim malih šumoposjednika, koje obavljaju prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) plaćaju jedinicama lokalne samouprave šumski doprinos u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju.
(2) Šumski doprinos u visini od 10% plaća se jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja utvrđenih posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem i jedinicama lokalne samouprave u brdsko-planinskim područjima utvrđenim posebnim propisom, dok se šumski doprinos u ostalim jedinicama lokalne samouprave plaća u visini od 5%.
(3) Sredstva šumskoga doprinosa uplaćuju se na poseban račun jedinice lokalne samouprave područja na kojem je obavljena sječa šume i koriste se isključivo za financiranje izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture.
(4) Radi namjenskog korištenja i kontrole utroška sredstava iz stavka 3. ovoga članka jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Program utroška sredstava šumskog doprinosa.
(5) Način obračuna i postupak uplate šumskog doprinosa iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.
Subvencije i potpore
Članak 70.
(1) Unapređenje stanja i gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika, udruživanje privatnih šumoposjednika i okrupnjavanje šumskih posjeda poticat će se subvencijama i potporama kapitalnim ulaganjima privatnih šumoposjednika iz državnog proračuna i drugih izvora sukladno posebnim propisima.
(2) Ostvarivanja prava na subvencije i potpore iz područja šumarstva temelji se na podacima iz upisnika podataka koji se vode u Registru.
Suglasnost za projekte koji se financiraju putem Fondova i Programa Europske unije
Članak 71.
(1) Za potrebe prijave projekata na natječaje koji se financiraju iz fondova i Programa Europske unije Ministarstvo u neupravnom postupku može dati suglasnost trećim osobama javnog prava za projekte na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojom se ne rješavaju imovinskopravni odnosi na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) Nositelji projekata iz stavka 1. ovoga članka, uz zahtjev za izdavanje suglasnosti, obvezni su dostaviti obrazloženje i sažetak projekta.
(3) O izdanim suglasnostima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vodi evidenciju koja se upisuje u Registar.
Upravni, inspekcijski i stručni nadzor
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, u dijelu povjerenih javnih ovlasti, obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju šumarski inspektori Državnog inspektorata (u daljnjem tekstu: šumarski inspektori).
(3) Stručni nadzor kvalitete obavljenih radova ovlaštenih inženjera na gospodarenju šumama i šumskim zemljištima obavljat će Komora kao javnu ovlast na zahtjev Ministarstva ili drugih osoba koje imaju pravni interes.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u području trgovine obavlja se prema posebnim propisima.
(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u području obrane obavljaju šumarski inspektori i inspektori Inspektorata obrane u skladu sa sporazumom koji sklapaju čelnici nadležnih tijela.
(6) Nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara u šumama i na šumskom zemljištu obavljaju i inspektori zaštite od požara ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(7) Nadzor nad provedbom mjera iz programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže i Programa zaštite, njege i obnove šuma koordinirano obavljaju šumarski inspektori i inspektori zaštite prirode.
(8) Nadzor nad provedbom mjera iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona obavljaju poljoprivredni inspektori.
Poslovi šumarske inspekcije
Poslove šumarske inspekcije obavljaju: viši šumarski inspektor – specijalist, viši šumarski inspektor i šumarski inspektor.
Brisan.
Brisan.
Provođenje inspekcijskog nadzora
Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe inspekcijskom nadzoru šumarskih inspektora dužni su im omogućiti provođenje tog nadzora te im pri tome pružiti potrebne podatke i obavijesti.
Šumarski inspektor u Područnom uredu Državnog inspektorata
Šumarski inspektor u Područnom uredu Državnog inspektorata u provedbi inspekcijskoga nadzora ovlašten je:
1. provoditi uvid u šumskogospodarske planove i nadzirati njihovu provedbu
2. nadzirati sve radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, šumsku infrastrukturu, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, uskladištava ili izvozi iz šume do mjesta prerade te drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade
3. prikupljati podatke i obavijesti o izvršenim radovima gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uređivanju šuma, o stručnim službama, kao i druge podatke – radi utvrđivanja je li gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega
4. nadzirati kako se utvrđuje zdravstveno stanje šuma i provode mjere za suzbijanje štetnih organizama te narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se javni šumoposjednik, Ustanova ili privatni šumoposjednik ne pridržavaju propisa i naređenih mjera sukladno propisima o biljnom zdravstvu
5. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se javni šumoposjednik, Ustanova ili privatni šumoposjednik ne pridržava propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu šuma od požara
6. nadzirati provedbu i drugih mjera za zaštitu šuma određenih ovim Zakonom (šumski red, neposredno čuvanje šuma i dr.) ili propisom donesenim na temelju njega te propisati rok izvršenja
7. narediti obustavu sječe stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustošenja šume, krčenja šume, doznake stabala, prometa vozilima izvan šumskih prometnica i sakupljanja šumskih proizvoda ako se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
8. zabraniti izvršenje sječe stabala, poništiti doznaku stabala koja je protivna šumskogospodarskim planovima i šumarskoj struci za područja gdje nisu izrađeni šumskogospodarski planovi, narediti sanaciju sastojine nakon sječe bez doznake, pustošenja i krčenja šuma s rokom izvršenja od jednog vegetacijskog razdoblja
9. zabraniti izvođenje šumarskih radova ako ih obavlja osoba bez licencije za obavljanje šumarskih radova i/ili ako se uporabljuju tehnička sredstva i provode postupci koji ne udovoljavaju tehnološkim zahtjevima, zahtjevima zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi
10. narediti privremeno oduzimanje bespravno posječenog drva i ostalih dijelova stabla, kao i drugih bespravno prisvojenih ili proizvedenih šumskih proizvoda sukladno posebnom propisu
11. narediti privremeno oduzimanje šumskih proizvoda četinjača koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano sukladno posebnom propisu
12. narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskim planovima čije neizvršenje bi prouzročilo štetne posljedice
13. narediti usmenim rješenjem obustavu poslovanja ili druge privremene mjere za sprečavanje štetnih posljedica radi zaštite interesa Republike Hrvatske
14. obavještavati nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ako nije ovlašten neposredno postupiti
15. prikupljati potrebne podatke i obavještenja od nadziranih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba
16. podnositi optužne prijedloge za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
17. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.
Šumarski inspektor u središnjem uredu Državnog inspektorata
Šumarski inspektor u središnjem uredu Državnog inspektorata u provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten je:
1. nadzirati provedbu šumskogospodarske osnove područja
2. nadzirati gospodarenje šumama i šumskim zemljištem unutar šumskogospodarskog područja
3. nadzirati gospodarenje zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, šumama za znanstvena istraživanja i šumama za potrebe obrane
4. provoditi kontrolno-instruktivni nadzor
5. po potrebi provoditi nadzor po službenoj dužnosti s ovlastima šumarskog inspektora iz članka 77. ovoga Zakona.
Nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom
Članak 79. (NN 68/18, 115/18, 36/24)
(1) Nakon provedenoga inspekcijskog nadzora inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim činjenicama.
(2) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora.
(4) Inspektor će donijeti rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje u slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.
(5) Protiv rješenja šumarskih inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu.
(6) Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupit će u skladu s prekršajnim zakonom.
(8) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora, izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.
Nadležnost inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora
Članak 80.
Inspektori u obavljanju inspekcijskog nadzora provode izravan uvid u opće i pojedinačne akte nadzirane osobe, utvrđuju zakonitost poslovanja, pregledavaju poslovnu dokumentaciju, provjeravaju evidenciju o osposobljenosti zaposlenika i ispravnosti radnih sredstava, provjeravaju način primjene propisanih zaštitnih i sigurnosnih mjera, provjeravaju način organizacije radilišta, utvrđuju poštivanje rokova te provode i druge mjere i radnje kojima se ostvaruje uvid u poslovanje nadzirane osobe.
Prekršaji javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe
(1) Novčanom kaznom od 6630,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:
1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)
2. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona
3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)
4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)
5. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)
6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)
8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbama članka 40. stavka 1. ovoga Zakona
9. ne osigura zaštitu šuma u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te ne provodi šumski red (članak 44. stavak 1.)
10. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)
11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
12. šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.)
13. nakon dobivanja rješenja Ministarstva o odobrenom šumskogospodarskom planu ne preda popis nekretnina s neusklađenim načinom uporabe područnom Uredu za katastar za promjenu načina uporabe u šumu i šumsko zemljište (članak 52. stavak 8.)
14. dopusti raspolaganje šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske suprotno odredbama ovoga Zakona i općim propisima o raspolaganju nekretninama (članak 56. stavak 1.)
15. dopusti neovlašteno zauzimanje šuma i šumskog zemljišta (članak 57.)
16. ne dostavi vrijednost šuma i šumskog zemljišta u roku (članak 64.a stavak 2.)
17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1320,00 do 1990,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 3980,00 do 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:
1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)
2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona
3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 4. i 7.)
4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)
5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva (članak 41. stavak 1.)
6. ne osiguraju izravno čuvanje šuma (članak 44. stavci 3. i 8.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba ako:
1. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)
2. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)
3. ne prikuplja podatke o šumskim požarima i ne prijavi njihov nastanak (članak 43. stavci 2. i 4.)
4. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
5. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)
6. šumarske radove ne izvode fizičke osobe uz nadzor pravne osobe (članak 50. stavak 3.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 660,00 do 920,00 eura.
Prekršaji velikih i srednjih šumoposjednika
(1) Novčanom kaznom od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:
1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)
2. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona
3. se ne pridržava sadržaja, rokova donošenja, načina izrade šumskogospodarskih planova te izrade izvanrednih revizija koje su propisane pravilnikom (članak 28. stavak 16.)
4. ne izradi šumskogospodarske planove, redovito ih ne obnavlja ili revidira (članak 29. stavak 8.)
5. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)
6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)
8. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona
9. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)
10. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
11. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavci 1. i 4.)
12. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)
13. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
14. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1590,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:
1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)
2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona
3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)
4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)
5. ne prati zdravstveno stanje šuma i poduzima mjere radi njihove zaštite od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva, osim srednjeg šumoposjednika (članak 41. stavak 1.)
6. ne provodi šumski red (članak 44. stavak 2.)
7. ne osigura čuvanje šuma (članak 44. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 660,00 do 1060,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj veliki i srednji šumoposjednik ako:
1. ne prikuplja podatke u dijelu upisnika o oštećenosti šuma koje ministar propisuje pravilnikom (članak 42. stavak 2.)
2. ne prikuplja podatke o šumskim požarima osim srednjih šumoposjednika (članak 43. stavci 2. i 4.)
3. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
4. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je veliki i srednji šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 390,00 do 660,00 eura.
Prekršaji malih šumoposjednika
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:
1. ne sanira i obnovi površine iz članka 19. ovoga Zakona
2. dopusti oštećivanje stabala (članak 38. stavak 1.)
3. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
4. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)
5. u šumi ili na šumskom zemljištu dopusti gradnju građevina protivno odredbi članka 40. stavka 1. ovoga Zakona
6. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)
7. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
8. za izvođenje šumarskih radova ne angažira registriranog i licenciranog izvođača, a za stručne poslove ne angažira ovlaštenog inženjera (članak 50. stavci 1. i 4.)
9. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)
10. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
11. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 530,00 do 920,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 920,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:
1. izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)
2. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona
3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.)
4. izvrši ili dopusti odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, dozvoli pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 390,00 do 660,00 eura.
(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj mali šumoposjednik ako:
1. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
2. u šumi odlaže otpad te ako ga ne ukloni iz šume i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kada je mali šumoposjednik pravna osoba, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 260,00 do 530,00 eura.
Prekršaji Javne ustanove
(1) Novčanom kaznom od 3980,00 do 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj Javna ustanova ako:
1. ne gospodari u skladu sa šumskogospodarskim planovima (članak 11. podstavak 1.)
2. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)
3. ne izradi šumskogospodarski plan, redovito ga ne obnovi ili revidira (članak 29. stavak 8.)
4. ne vodi propisane evidencije o izvršenim radovima (članak 30. stavak 1.)
5. izvrši ili dopusti izvršenje doznake stabala u šumi protivno odredbama članka 36. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona
6. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavak 1.)
7. u šumama na području strogih rezervata i nacionalnih parkova obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 6.)
8. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)
9. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)
10. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
11. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi tijekom iduće godine (članak 39. stavak 7.)
12. ne prikuplja podatke o šumskim požarima (članak 43. stavak 2.)
13. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
14. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)
15. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)
16. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
17. izvodi šumarske radove bez registracije i bez licencije, a stručne poslove ne obavlja ovlašteni inženjer (članak 50. stavak 1.)
18. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona
19. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)
20. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
21. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.
Prekršaji pravnih osoba koje nisu šumoposjednici
(1) Novčanom kaznom od 3980,00 do 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja nije šumoposjednik ako:
1. koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske unutar zaštićenoga područja, a ne osigura sredstva za provedbu aktivnosti iz programa zaštite, njege i obnove šuma koji sadrži mjere njihove zaštite te ih ne provede (članak 24.)
2. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)
3. šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)
4. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obavlja obilježbu i izdavanje teretnih listova, a ne posjeduje odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)
5. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)
6. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)
7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
8. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)
9. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
10. u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni i osigura obradu uklonjenog otpada (članak 45. stavci 3. i 4.)
11. na opožarenim površinama šuma i šumskih zemljišta promjeni namjenu u roku kraćem od deset godina od opožarenja (članak 46.)
12. se motornim vozilom vozi izvan šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 7.)
13. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
14. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona
15. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)
16. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)
17. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
18. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura.
Prekršaji fizičkih osoba koje nisu šumoposjednici
Novčanom kaznom od 1320,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije šumoposjednik ako:
1. u roku od sedam dana od izvršene doznake stabala odnosno izdavanja teretnog lista (popratnice) u šumama privatnih šumoposjednika ne unese u Registar podatke o doznačenim stablima odnosno podatke s izdanih teretnih listova (popratnica) (članak 30. stavak 4.)
2. drvne i nedrvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.)
3. u šumama kojima gospodari Ustanova i privatni šumoposjednik obilježbu i izdavanje teretnih listova ne obavljaju fizičke ili pravne osobe koje posjeduju odgovarajuću licenciju Komore (članak 37. stavak 5.)
4. ne poštuje uvjete, način doznake stabala, sadržaj teretnog lista, obilježbu šumskih proizvoda, njihovu otpremu, prijevoz i pohranu, kao i vrijeme sječe i šumski red koje ministar propisuje pravilnikom (članak 37. stavak 7.)
5. izvrši odsijecanje grana, dijelova grana ili kresanje lisnika, osim ako to nije predviđeno šumskogospodarskim planovima, pašarenje, brst i žirenje, skupljanje i odnošenje šušnja, mahovine, šumskih plodova i drugih šumskih proizvoda, odnošenje humusa, treseta, listinca i smolarenje (članak 38. stavak 2.)
6. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume u roku od dvije godine ne privede namjeni radi koje je izvršeno krčenje (članak 39. stavak 6.)
7. zemljište na kojemu je izvršeno krčenje šume, a koje u roku od dvije godine nije privedeno namjeni radi koje je izvršeno krčenje, ne pošumi u tijeku iduće godine (članak 39. stavak 7.)
8. u šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu 50 metara od ruba šume loži otvorenu vatru i pali drveni ugljen (članak 45. stavak 1.)
9. u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)
10. se motornim vozilom vozi van šumskih prometnica bez dozvole šumoposjednika (članak 47. stavak 7.)
11. prije projektiranja i izgradnje nove šumske infrastrukture, a koja nije planirana šumskogospodarskim planom, pri planiranju ne izradi idejno rješenje i za takve radove ne zatraži suglasnost Ministarstva (članak 48. stavak 4.)
12. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske izrađuje ogrjevno drvo iz posječenih stabala (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)
13. postupa suprotno odredbama pravilnika iz članka 50. stavka 4. ovoga Zakona
14. neovlašteno zauzme šumu i šumsko zemljište (članak 57.)
15. kao zakupnik šumskog zemljišta na temelju važećeg ugovora o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu pašarenja na zakupljenom šumskom zemljištu podigne ogradu pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i druge vrste ograda namijenjene držanju životinja, nadstrešnicu za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija ili pojila za stoku bez suglasnosti Ministarstva (članak 59.a stavak 1.)
16. šumarskom inspektoru ne omogući provođenje nadzora ili mu ne pruži potrebne podatke ili obavijesti (članak 76.)
17. ne izvrši rješenje šumarskog inspektora (članak 79. stavak 2.).
Članak 93. (NN 68/18, 145/20, 36/24)
Brisan.
Oduzimanje predmeta
Članak 94.
(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja iz članka 81. stavka 1. točke 5., članka 82. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 84. stavka 1. točke 5., članka 85. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 87. stavka 1. točke 3., članka 88. stavka 1. točaka 1., 3. i 4., članka 90. stavka 1. točaka 4., 6. i 9., članka 91. stavka 1. točaka 2., 3. i 6., članka 92. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. ovoga Zakona, ili su nastali njegovim počinjenjem, oduzet će se.
(2) Javni šumoposjednik dužan je osigurati pohranu i čuvanje privremeno oduzetih predmeta i sredstava koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.
(3) Predmeti iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se i ako nisu u vlasništvu počinitelja prekršaja.
(4) Predmeti iz stavka 1. ovoga članka, za koje javni šumoposjednik ocijeni da su lako pokvarljivi ili se mogu sačuvati samo uz nerazmjerno visoke troškove odnosno protekom vremena gube znatno na vrijednosti, nakon isteka roka od 30 dana od oduzimanja javni šumoposjednik odredit će njihovu prodaju na dražbi. Od prihoda prodaje javni šumoposjednik naplaćuje svoje troškove pohrane, čuvanja i organizacije prodaje.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, predmeti iz stavka 1. ovoga članka za koje javni šumospojednik ocijeni da su lako pokvarljivi i ne mogu se čuvati do isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, javni šumoposjednik može odrediti njihovu prodaju odmah i neposredno ili na dražbi u roku po vlastitoj ocjeni.
(6) Sredstva dobivena prodajom sukladno stavcima 4. i 5. ovoga članka, nakon naplate troškova pohrane, čuvanja i organizacije prodaje, javni šumoposjednik stavlja na poseban račun te će se o njima odlučiti rješenjem o prekršaju.
(7) Primjena odredbi ovoga članka ne utječe na prava trećih osoba za naknadu štete od počinitelja prekršaja.
Primjena propisa koji su na snazi
Članak 95.
Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 96. ovoga Zakona, provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.) ostaju na snazi, i to:
6. Pravilnik o uređivanju šuma (»Narodne novine«, br. 79/15.)
7. Pravilnik o čuvanju šuma (»Narodne novine«, br. 28/15.)
10. Pravilnik o Upisniku šumoposjednika (»Narodne novine«, br. 137/14.)
16. Pravilnik o službenoj iskaznici i znački šumarskog inspektora (»Narodne novine«, br. 142/12.)
20. Šumsko-odštetni cjenik (»Narodne novine«, br. 37/15.).
Donošenje provedbenih propisa
Članak 96.
(1) Vlada će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe čije je donošenje propisano člankom 53. stavkom 3., člankom 55. stavkom 3., člankom 58. stavkom 3. i člankom 59. stavkom 8. ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano člankom 13. stavkom 4., člankom 15. stavkom 7., člankom 23. stavkom 3., člankom 26. stavkom 9., člankom 28. stavkom 14., člankom 36. stavkom 6., člankom 37. stavkom 7., člankom 42. stavkom 2., člankom 43. stavkom 4., člankom 44. stavkom 8., člankom 47. stavkom 7., člankom 50. stavkom 4., člankom 61. stavkom 9., člankom 63. stavkom 3., člankom 67. stavkom 6., člankom 68. stavkom 3., člankom 69. stavkom 5., člankom 74. stavkom 4. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona.
Rok za usklađenje s odredbama ovoga Zakona
Članak 97.
Šumoposjednici su dužni uskladiti svoje poslovanje i način rada s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Započeti postupci i privremeno postupanje
Članak 98.
(1) Upravni i drugi postupci započeti prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju njega.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci uplate i povrata naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za razdoblje do uključivo 2013. godine, u korist ili na teret posebnog računa javnog šumoposjednika (društva Hrvatske šume d. o. o.), izvršit će se sukladno odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/15., 68/12. i 148/13.) i Pravilnika o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (»Narodne novine«, br. 84/10. i 39/12.).
(3) Postupke rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a koji se odnose na građevinska područja, započete sukladno odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.), dovršit će Tijelo sukladno odredbama toga Zakona.
(4) Šume i šumska zemljišta koja su prema prostornim planovima donesenim prije stupanja na snagu ovoga Zakona u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pokrenut postupak iz stavka 3. ovoga članka, izdvojiti će se prema odredbama ovoga Zakona bez mišljenja iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona.
(5) Postupci nadzora koji su započeli prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
(6) Ugovori o zakupu koji su sklopljeni sukladno odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.), Uredbe o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 108/06. i 73/09.) i Uredbe o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 76/14.) do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji su na snazi, uskladit će se prema odredbi članka 59. ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci.
(7) Ugovori o zakupu iz stavka 6. ovoga članka raskinut će se ako zakupnici odbiju sklopiti dodatak Ugovoru o zakupu u svrhu usklađenja s odredbom članka 59. ovoga Zakona.
(8) Poslove licenciranja osoba za izvođenje šumarskih radova, izdavanja čekića i teretnih listova (popratnica), provođenja stručnih ispita za ovlaštene inženjere, priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te vođenje imenika ovlaštenih inženjera prema posebnom propisu koji uređuje rad Komore obavljat će Komora kao javnu ovlast.
(9) Pravne i fizičke koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
(10) Naknada iz stavka 9. ovoga članka plaća se u visini 0,0265% od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka i uplaćuje se na poseban račun za namjene iz članka 68. ovoga Zakona, tromjesečno i po završnome računu.
(11) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stavka 10. ovoga članka, pokrenut će se postupak prisilne naplate sukladno posebnim propisima.
(12) Plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma iz stavaka 9. i 10. ovoga članka te postupci prisilne naplate iz stavka 11. ovoga članka provodit će se do zaključno s danom 31. prosinca 2018.
Članak 99.
(1) Odluka protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), donesena na temelju odredbi članka 51. Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05.), članka 51. Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05. i 82/06.) te članka 51. i 51.a Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06. i 129/08.), u postupcima izdvajanja šume i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja, u korist jedinica lokalne samouprave, može se izmijeniti na zahtjev jedinice lokalne samouprave u čiju korist je donesena odluka o izdvajanju samo kada nije plaćena ukupna naknada po obračunu.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može se izmijeniti na zahtjev stranke u slučajevima kada jedinici lokalne samouprave nije potrebna ukupna površina zemljišta koje je izdvojeno, već samo dio, kada jedinica lokalne samouprave ne može zbog financijskih razloga ostvariti svrhu radi koje je pokrenut postupak izdvajanja te kada je došlo do bitne promjene gospodarske, infrastrukturne, društvene i kulturne namjene za izdvojeno zemljište.
(3) Zahtjev za izmjenu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora se podnijeti odluka čija se izmjena traži, suglasnost Ministarstva, suglasnost javnog šumoposjednika (Hrvatske šume d. o. o.) kome je plaćena naknada za izdvajanje za smanjenje naknade razmjerno izmjeni koja se traži te druga potrebna dokumentacija.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Prestanak važenja propisa
Članak 100.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.).
Stupanje na snagu Zakona
Članak 101.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 65., 66. i 67. ovoga Zakona koji stupaju na snagu dana 1. siječnja 2019.
Članak 21.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019., osim članaka 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. travnja 2019.
Članak 10.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
Članak 2.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 5.
Ministarstvo poljoprivrede će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 39.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu (»Narodne novine«, br. 71/19.), Pravilnik o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (»Narodne novine«, br. 70/21.) i Pravilnik o uređivanju šuma (»Narodne novine«, br. 97/18., 101/18., 31/20. i 99/21.) s odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 59. stavka 20. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona.
(3) Katastarske čestice ili dijelovi katastarskih čestica, koje su odlukama Vlade Republike Hrvatske, i to:
1. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/04-01/01, URBROJ: 5030105-04-5, od 4. kolovoza 2004.
2. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/05-01/02, URBROJ: 5030116-05-1, od 5. svibnja 2005.
3. Odlukom o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/05-01/02, URBROJ: 5030116-05-3, od 14. srpnja 2005.
4. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/06-01/01, URBROJ: 5030116-06-4, od 23. studenoga 2006.
5. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/07-02/02, URBROJ: 5030116-07-1, od 19. srpnja 2007.
6. Odlukom o popisu šumskih površina na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/08-01/01, URBROJ: 5030105-08-1, od
18. travnja 2008.
7. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/09-01/01, URBROJ: 5030120-09-l, od 10. ožujka 2009.
8. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta, na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/10-01/01, URBROJ: 5030125-10-1, od 28. svibnja 2010.
9. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 946-01/11-01/01, URBROJ: 50301l2-l1-1, od 14. travnja 2011.
10. Odlukom o popisu šuma ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, KLASA: 022-03/13-04/88, URBROJ: 50301-05/25-13-3, od 19. rujna 2013., utvrđene zemljištem na kojem se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, koje su u katastru nekretnina evidentirane kao šuma ili ostalo šumsko zemljište i u naravi čine šumu, a na kojima nije osnovano pravo služnosti i nisu privedene jednom od poljoprivrednih oblika uporabe i čiji su troškovi privođenja proizvodnji veći od pedesetogodišnjeg iznosa dvostruke početne zakupnine toga zemljišta, na prijedlog javnog šumoposjednika, uz pozitivno mišljenje tijela nadležnog za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, uključit će se u šumskogospodarsku osnovu prilikom prve revizije programa gospodarenja šumama, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
Članak 40.
Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 59. stavka 20. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/19.).
Članak 41.
Svi postupci započeti po odredbama Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 55/19.) dovršit će se po odredbama te Uredbe.
Članak 42.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.