pročišćeni tekst zakona
na snazi od 17.02.2022.
Uživajte...
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3. (NN 18/22)
(1) Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse.
(2) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća:
1. socijalnopedagošku procjenu proces primjene diferencijalno dijagnostičkih postupaka odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o relevantnim obilježjima, rizicima, snagama i potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja socijalnopedagoških intervencija te obuhvaća postupak procjene i izradu stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga
2. planiranje intervencija – proces izrade plana intervencija u suradnji s korisnicima, utemeljeno na procjeni i participativnim načelima radi strukturiranog prikazivanja identificiranih potreba, rizika i potencijala, potrebnih stručnih postupaka, ciljeva, sudionika i vremenskog okvira provedbe intervencija
3. prevenciju skup stručnih intervencija usmjerenih sprečavanju nastanka i razvoja problema u ponašanju, a putem smanjivanja rizičnih i jačanja zaštitnih čimbenika korisnika odnosno njihova osnaživanja
4. promociju mentalnog zdravlja – stručno djelovanje na temelju modela jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj korisnika
5. ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece
6. tretman skup specijaliziranih socijalnopedagoških stručnih intervencija usmjerenih prema korisnicima s razvijenim problemima u ponašanju, a radi smanjivanja rizičnih čimbenika koji su pridonijeli njihovu razvoju i održavanju te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija
7. socijalnopedagoško savjetovanje – skup stručnih intervencija prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih poticanju samoprocjene, stjecanju uvida i postizanju pozitivnih promjena u psihosocijalnom funkcioniranju sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih potencijala te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu
8. posttretman skup socijalnopedagoških stručnih intervencijskih postupaka koji se poduzimaju nakon završene tretmanske intervencije, u pravilu u primarnom okruženju pojedinca, a sa svrhom osiguravanja održivosti učinaka provedene intervencije te odgovornog odnosa korisnika prema samom sebi, obitelji i društvu koji može uključivati i koordiniranje odnosno pomoć pri ostvarivanju različitih socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih, radnih i drugih prava pojedinaca
9. evaluaciju skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unaprjeđivanja intervencija sa svrhom stjecanja uvida u način provođenja intervencija i njihove učinkovitosti utemeljene na znanstvenim načelima
10. zastupanje i zagovaranje – niz stručnih postupaka zalaganja, promoviranja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika odnosno socijalne pravde u najširem smislu
11. edukacijske aktivnosti – osmišljavanje i provođenje obrazovnih programa i aktivnosti za stručnjake u širem profesionalnom okruženju, u kontekstu cjeloživotnog učenja, a radi njihova ovladavanja općim i specifičnim socijalnopedagoškim, psihosocijalnim i psihoedukativnim kompetencijama te poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti
12. istraživačke aktivnosti – primjena znanstvenih metoda i postupaka radi produbljivanja spoznaja o etiološkim, fenomenološkim te intervencijskim obilježjima i potrebama korisnika, kao i zakonitostima psihosocijalnog funkcioniranja pojedinaca, obitelji i skupina
13. superviziju proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, čiji je cilj razvoj i osnaživanje profesionalne kompetentnosti i osobne dobrobiti te podizanje razine kvalitete u obavljanju djelatnosti
14. vještačenje postupak u kojem socijalni pedagog temeljem specifične stručne procjene ili koristeći se svojim stručnim znanjem izrađuje nalaz o psihosocijalnom statusu pojedinca ili traženim činjenicama te o tome daje mišljenje
15. medijaciju proces rješavanja sukoba odnosno spornih pitanja između korisnika, u svrhu postizanja dogovora i načina eventualne nadoknade štete, uz posredovanje, vođenje i usmjeravanje medijatora
16. mentoriranje vježbenika – postupak praćenja, usmjeravanja, profesionalne brige i podrške oko rada socijalnih pedagoga vježbenika kao priprema za buduće ovlašteno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(3) Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se primarno u kontekstu problema u ponašanju korisnika.
Članak 4.
Svrha obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti je unaprjeđivanje psihosocijalnog funkcioniranja i kvalitete života korisnika te osiguravanje njihove pozitivne socijalne usklađenosti, zasnovano na humanizmu i ljudskim pravima te na dobrobit pojedinca i društva u cjelini.
Članak 5.
Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima koja utječu na zdravlje i kvalitetu života korisnika socijalnopedagoških usluga i društva u cjelini, osobito u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, unutarnjih poslova, civilnog društva, vjerskih organizacija i humanitarnih zajednica.
Članak 6.
Pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
Članak 7. (NN 18/22)
(1) Socijalnom pedagogu priznat će se pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti ako:
1. ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
2. ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci
3. je član Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora)
4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)
b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom socijalnopedagoške djelatnosti.
(3) Pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti priznaje se na zahtjev socijalnog pedagoga.
(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje socijalnog pedagoga u Imenik socijalnih pedagoga.
Članak 8.
(1) Socijalnom pedagogu koji je upisan u Imenik socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: ovlašteni socijalni pedagog) prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti:
– smrću
– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti
– ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti
– ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 13. ovoga Zakona
– na njegov zahtjev
– ako teško povrijedi etički kodeks socijalnopedagoške djelatnosti
– ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku izrečena mjera privremene zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti ili mjera prestanka prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(2) O prestanku prava iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
Članak 9. (NN 18/22)
(1) Ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost u slučaju:
– izricanja prekršajno pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti
– prestanka prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
Članak 10.
(1) Socijalnopedagošku djelatnost obavlja ovlašteni socijalni pedagog na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijmu i kao privatnu socijalnopedagošku praksu.
(2) Privatnu socijalnopedagošku praksu može obavljati ovlašteni socijalni pedagog ili više ovlaštenih socijalnih pedagoga zajednički.
(3) Osobe koje obavljaju privatnu socijalnopedagošku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu trajno obavljati socijalnopedagošku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik socijalnih pedagoga i odgovarajući upisnik privatne socijalnopedagoške prakse.
(4) Osobe koje obavljaju privatnu socijalnopedagošku praksu, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, mogu obavljati socijalnopedagošku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa socijalnopedagoške djelatnosti u odgovarajući upisnik.
Članak 11.
(1) Ovlašteni socijalni pedagog dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u privatnoj socijalnopedagoškoj praksi o tome obavijestiti Komoru.
(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog socijalnog pedagoga iz odgovarajućeg upisnika privatne socijalnopedagoške prakse.
Članak 12.
(1) Ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem privatne socijalnopedagoške prakse, osim ako je ovlašteni socijalni pedagog istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskoga gospodarskog prostora.
(2) Ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.
(3) Ako ovlašteni socijalni pedagog koji obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom socijalnom pedagogu.
Članak 13. (NN 18/22)
(1) Ovlašteni socijalni pedagog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja socijalnopedagoške znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalne pedagogije.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom pedagogu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.
Članak 14.
(1) Ovlašteni socijalni pedagog može podnijeti zahtjev Komori za priznavanje specijalizirane stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje socijalne pedagogije za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad (u daljnjem tekstu: specijalnost).
(2) Područja socijalne pedagogije u kojima se ovlaštenom socijalnom pedagogu može priznati specijalnost određuje Komora Statutom.
(3) O zahtjevu za priznanje specijalnosti rješenjem odlučuje Komora.
(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Priznata specijalnost upisuje se u Imenik socijalnih pedagoga.
Članak 15.
(1) Pri obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti ovlašteni socijalni pedagog obvezan je djelovati sukladno etičkom kodeksu socijalnopedagoške djelatnosti i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom socijalnog pedagoga.
(2) Sve što osobe koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost u obavljanju djelatnosti saznaju o korisniku intervencija obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu tijela državne uprave ili sudbene vlasti, u skladu s posebnim propisima.
(5) Pri dostavi podataka iz stavka 4. ovoga članka osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obvezne su voditi računa da oblik i opseg iznesenih podataka budu sukladni načelima struke i odredbama Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga.
(6) Licencirane i autorskim pravima zaštićene socijalnopedagoške instrumente zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima umnožavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.
(7) Obveza iz stavka 6. ovoga članka obvezuje osobe koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost, izdavače i distributere instrumenata, korisnike instrumenata, pomoćno osoblje, korisnike socijalnopedagoških intervencija i sve druge sudionike.
Članak 16.
(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.
Članak 17.
(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.
(2) Komora se upisuje u sudski registar.
Članak 18. (NN 18/22)
Osnivači Komore su Republika Hrvatska i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo.
Članak 19.
(1) Na temelju javne ovlasti Komora:
– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona
– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti
– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti
– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga
– propisuje razinu specijalnosti u pojedinim područjima socijalne pedagogije i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti
– vodi zakonom propisane upisnike, imenike i evidencije
– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisani posebnim zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dodatno će se urediti pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Članak 20.
Osim poslova iz članka 19. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:
– prati i unaprjeđuje rad ovlaštenih socijalnih pedagoga i uvjete za njihov rad
– utvrđuje standarde rada i normative
– prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa socijalnopedagoške djelatnosti, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede članovima Komore
– prati stručno usavršavanje ovlaštenih socijalnih pedagoga
– zastupa članove Komore u zaštiti profesionalnih interesa
– potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore
– surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu
– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja važnih za ostvarivanje zadaća socijalnopedagoške djelatnosti
– obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 21.
(1) Komora vodi Imenik socijalnih pedagoga, Imenik socijalnih pedagoga vježbenika, upisnik članova Komore, upisnik samostalne privatne socijalnopedagoške prakse i upisnik zajedničke privatne socijalnopedagoške prakse i druge upisnike i evidencije.
(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka su službene evidencije.
(3) Izvaci iz imenika, upisnika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.
(4) Postupak upisa u Imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredaba propisanih općim aktom Komore.
(5) Sadržaj i način vođenja Imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom Komora.
Članak 22. (NN 18/22)
(1) Članom Komore može biti socijalni pedagog koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za upisom u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.
(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.
(7) Ako se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.
(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 23.
(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, Sud časti, predsjednik, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom.
(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 24.
(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.
(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.
Članak 25. (NN 18/22)
Skupština Komore donosi:
– statut
– godišnji program rada
– financijski plan
– odluku o godišnjem izvješću o radu
– odluku o financijskom izvješću
– odluku o visini članarine
– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore
– etički kodeks socijalnopedagoške djelatnosti
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 26.
(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza članova Komore, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.
(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.
Članak 27.
(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.
(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.
(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.
(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.
Članak 28. (NN 18/22)
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– krši propise i opće akte Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona
– Skupština Komore ocijeni da iz drugih razloga više ne može izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu s člankom 32. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.
Članak 29.
(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje:
– vodi poslovanje Komore
– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine
– obavlja i druge poslove određene statutom Komore.
(2) Upravni odbor čine:
– predsjednik Komore
– zamjenik predsjednika Komore
– sedam članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva sjednice i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora.
(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.
Članak 30.
(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njezinih članova te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućim viškom prihoda i pokrivanju mogućeg manjka prihoda, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama članova, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže propisuju i druga pitanja važna za rad Komore.
(4) Etičkim kodeksom socijalnopedagoške djelatnosti utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih socijalnih pedagoga i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni socijalni pedagozi prilikom obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti.
3. Statut Hrvatske komore socijalnih pedagoga
Članak 31.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata Komore donesenih pozivom na ovaj Zakon provodi Ministarstvo.
(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.
(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.
Članak 32. (NN 18/22)
(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.
(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.
(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
2. Pravilnik o sadržaju godišnjeg izvješća o radu Hrvatske komore socijalnih pedagoga
Članak 33.
(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz:
– članarine
– drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
Članak 34.
(1) Član Komore odgovara za teške i lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga pred disciplinskim tijelima Komore, određenima statutom.
(2) Teške povrede dužnosti socijalnog pedagoga jesu:
– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne
– teška povreda etičkog kodeksa socijalnopedagoške djelatnosti kojom se osobito narušava ugled socijalnopedagoške djelatnosti, a koja ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena
– nestručno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti
– povreda obveze osiguranja od odgovornosti
– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora
– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga.
(3) Lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga jesu:
– narušavanje ugleda socijalnog pedagoga i etičkog kodeksa socijalnopedagoške djelatnosti koje je lakšeg značenja
– povreda dužnosti socijalnog pedagoga ponašanjem prema korisniku socijalnopedagoških usluga, drugom socijalnom pedagogu, trećim osobama ili društvenoj zajednici
– onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora
– neispunjavanje obveza iz članstva prema Komori
– neredovito i nepravilno vođenje socijalnopedagoške dokumentacije.
Članak 35. (NN 18/22)
(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti socijalnog pedagoga mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti
– prestanak članstva u Komori.
(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga može se izreći ukor ili novčana kazna.
Članak 36.
(1) Visina i namjena novčanih kazni navedenih u članku 35. ovoga Zakona utvrđuju se statutom Komore.
(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.
Članak 37.
(1) Disciplinski postupak pokreće disciplinsko tijelo određeno statutom, po službenoj dužnosti ili na zahtjev tijela Komore određenog statutom.
(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojom su izrečene novčane kazne ovršna je isprava.
(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Postupak za teške povrede zastarijeva nakon dvije godine, a za lakše povrede godinu dana od dana izvršene povrede.
(5) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva nakon šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.
(6) Istekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti odluke o izrečenoj kazni za lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga izrečena kazna se briše, pod uvjetom da socijalni pedagog nije počinio novu povredu dužnosti socijalnog pedagoga od pravomoćnosti izrečene kazne.
(7) Istekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu dužnosti socijalnog pedagoga izrečena kazna se briše, pod uvjetom da socijalni pedagog nije počinio novu povredu dužnosti socijalnog pedagoga od pravomoćnosti izrečene kazne.
Članak 38. (NN 18/22)
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga provodi Komora.
(2) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev nadležnog ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.
(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih socijalnopedagoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(5) Ovlašteni socijalni pedagog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom pedagogu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.
(8) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora uređuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(9) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.
Članak 39.
Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem socijalnopedagoške djelatnosti Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:
– izreći mjeru iz članka 35. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone
– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom socijalnom pedagogu kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost
– izreći mjeru iz članka 35. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone.
Članak 40.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom kojoj nije priznato pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti (članak 10.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost, a nije joj priznato pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti (članak 6.).
Članak 41.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa obavljanje stručnog nadzora (članak 38. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja privatnu socijalnopedagošku praksu novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.
Članak 42.
(1) Ministarstvo i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga osnovat će Hrvatsku komoru socijalnih pedagoga u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar će u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih pedagoga u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati osnivački odbor Hrvatske komore socijalnih pedagoga.
(3) U osnivački odbor imenuju se po tri člana osnivača.
(4) Osnivački odbor donosi statut i druge odluke potrebne za osnivanje komore i njezin upis u sudski registar.
Članak 43.
(1) Socijalni pedagozi koji po osnovi ugovora o radu s ustanovama ili drugim pravnim ili fizičkim osobama obavljaju socijalnopedagošku djelatnost mogu i dalje obavljati socijalnopedagošku djelatnost pod uvjetom da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za priznavanje prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(2) Socijalni pedagozi koji su oslobođeni obveze polaganja stručnog ispita ili nisu bili obvezni polagati stručni ispit prema važećim propisima, a imaju najmanje pet godina staža u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, mogu i dalje obavljati socijalnopedagošku djelatnost i smatrat će se da ispunjavaju uvjet iz članka 7. stavka 1. točke 3., pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za priznavanje prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
Članak 44.
Ministar će donijeti pravilnike iz članka 19. stavka 3. i članka 32. stavka 4. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 45.
Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Komora će donijeti u roku od godine dana od dana osnivanja Komore.
Članak 46.
(1) O zahtjevima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog do osnivanja Komore rješava nadležno tijelo državne uprave.
(2) Danom osnivanja Komore nadležno tijelo državne uprave će ustupiti Komori sve neriješene zahtjeve za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog.
Članak 47.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 12.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 13.
Postupci priznavanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 98/19.).
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.