Povezani zakoni

Zakon o područjima posebne državne skrbi

pročišćeni tekst zakona

NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14, 147/1418/15

na snazi od 26.02.2015.

Uživajte...

Baza je ažurirana 23.11.2017. zaključno sa NN 110/17

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.

Članak 2.

(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.

(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Članak 3.

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju.

Članak 4.

(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.

(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja,

Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

Članak 5.

(1) U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:

Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac;

Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;

Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;

Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;

Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;

Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;

Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;

Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.

Članak 6.

(1) Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.

(2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:

Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.

 

II. POTICAJNE MJERE ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Članak 7.

Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi.

Članak 8.

(1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:

1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,

2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala,

3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili

4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te

5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu,

6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,

7. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu.

(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi.

Članak 9.

(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su:

1. raspoloživi stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu,

2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(3) Oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu za koje se u postupku utvrdi da se radi o oštećenju V. i VI. stupnja sukladno Zakonu o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96., 57/00. i 38/09.) smatrat će se sukladno ovom Zakonu građevinskim zemljištem.

Članak 9.a (NN 147/14, 18/15)

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje odnosno čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka imenovano od čelnika ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba procjenjuje status useljivosti stambenog objekta u postupcima iz članka 12.b ovoga Zakona.

(6) Stranka ima pravo prigovora na procjenu Povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka, o kojem rješenjem odlučuje čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba. Stranka prigovor može izjaviti u roku od 15 dana od primitka pisane obavijesti Povjerenstva za procjenu stanja stambenog objekta, o procijenjenom statusu useljivosti stambenog objekta.

Članak 9.b (NN 147/14)

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m2

b) dvočlana obitelj – 45 m2

c) tročlana obitelj – 55 m2

d) četveročlana obitelj – 65 m2

e) peteročlana obitelj – 75 m2,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m2.

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, uz suglasnost podnositelja zahtjeva, za veličinu do +/– 20 m² površine za stanove odnosno do +/– 30 m² za obiteljske kuće, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a.

(3) Iznimno, uz odobrenje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a uz suglasnost podnositelja zahtjeva, moguća su i veća odstupanja, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a, u mjestima u kojima Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ne raspolaže obiteljskom kućom ili stanom čija je stambena površina sukladna stavku 1. ili 2. ovoga članka.

(4) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(5) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(8) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(9) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(10) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10. (NN 147/14)

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje odnose u obitelji:

1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,

2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

 

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:

1. hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,

2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,

3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske,

4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona

(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona. No, kada se jednom stambeno zbrine, korisnik više ne može podnositi nove zahtjeve za stambeno zbrinjavanje.

(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(8) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uložilo po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.

(9) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.

(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 10.a (NN 147/14)

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

(2) Status člana obitelji najmoprimca na temelju rješenja nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba o ispunjavanju uvjeta iz ovog Zakona, može ostvariti novorođeno i posvojeno dijete te novovjenčani bračni kao i izvanbračni drug najmoprimca kao i člana obitelji najmoprimca koji je status člana obitelji ostvario u trenutku stambenog zbrinjavanja najmoprimca.

(3) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b (NN 76/14, 147/14)

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti i bračni kao i izvanbračni drug hrvatskog branitelja koji je sklopio kupoprodajni ugovor, uz uvjet da je bračna zajednica postojala i u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora.

(3) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se najkasnije do 1. lipnja 2017.

(4) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

10. Uredba o načinu povrata kupoprodajne cijene bez kamata hrvatskim braniteljima i članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

Članak 10.c

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje pravilnikom.

5. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na dodjelu građevnog materijala izvan područja posebne državne skrbi

Članak 10.d

Brisan.

Članak 11. (NN 147/14)

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 2. do 5.  i 7. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.

(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 6. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.

(4) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.

(5) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:

– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja,

– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.

Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na provedbu organizirane ugradnje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.

(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2. do 5. i 7.  ovoga Zakona.

(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.

(13) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.

(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano, na poziv nadležnog tijela, odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu ako istu odbije i nakon što Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi u mjestu za koje je podnesen zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.

(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.

(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu po nalogu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čiji prijedlog ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 11.a

(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.

(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.

9. Pravilnik o najmu stambenih jedinica

Članak 12. (NN 147/14)

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 15. veljače tekuće godine uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju.

(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,

4. uvjerenje Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u prethodnoj godini,

7. uvjerenje nadležnog suda u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, a potvrdu Ministarstva pravosuđa u skladu s točkama 1. i 2. navedenog stavka nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu pribavlja po službenoj dužnosti.

(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje na temelju zahtjeva ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju, i ostalu dokumentaciju kao što je:

– dokaz o statusu nositelja stanarskog prava, odnosno člana obiteljskog kućanstva nositelja stanarskog prava,

– dokaz o stečenom pravnom položaju zaštićenog najmoprimca odnosno člana obiteljskog kućanstva zaštićenog najmoprimca,

– izjavu vlasnika/suvlasnika nekretnine kojom dopušta podnositelju zahtjeva obnovu/popravak/nadogradnju na nekretnini u njegovu vlasništvu/suvlasništvu kao i upis zabrane otuđenja,

– izjavu o stanju useljivosti stambenog objekta.

Dokumentaciju o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud, uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba pribavit će službenim putem.

(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točki 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. godine do trenutka podnošenja zahtjeva, kao i za mjesta svih boravišta u navedenom razdoblju. Iznimno, izbjeglice, prognanici, povratnici, osobe kojima su navedeni statusi prestali i bivši nositelji stanarskog prava, koji se stambeno zbrinjavaju kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja, a koji iz osobito opravdanih razloga ne mogu priložiti dokumentaciju iz stavka 2. točki 3. do 5. ovoga članka, koja se odnosi na nekretnine na području drugih država, za sebe i/ili člana obitelji prilažu ovjerenu izjavu kojom pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću jamče da ispunjavaju uvjete utvrđene u navedenim odredbama.

(5) Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje iz članka 12.a stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje iz stavka 2. točaka 3. do 7. i stavka 5. ovoga članka u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne mogu biti stariji od šest mjeseci, a nepotpuni, odnosno nepravodobni zahtjevi odbacit će se rješenjem, na koje se može izjaviti žalba.

(7) Iznimno, pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala za popravak obiteljske kuće ili stana mogu ostvariti izbjeglice, prognanici, povratnici, osobe kojima su navedeni statusi prestali i bivši nositelji stanarskog prava, koji se stambeno zbrinjavaju kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja, a koji iz osobito opravdanog razloga ne mogu priložiti odgovarajući dokaz da ispunjavaju uvjet utvrđen u odredbi članka 12. stavka 2. točki 4. ovog Zakona, u kojem slučaju su dužni uz zahtjev priložiti ovjerenu izjavu kojom pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću jamče da ispunjavaju uvjet utvrđen u toj odredbi. U navedenim slučajevima potvrdu odnosno uvjerenje ureda za katastar da podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje ne posjeduju druge nekretnine i uvjerenje općinskog suda da podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje nemaju u vlasništvu druge nekretnine u Republici Hrvatskoj uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba pribavit će službenim putem.

Članak 12.a (NN 147/14, 18/15)

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu, raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu te planu stambenog zbrinjavanja, ostvaruje se u skladu s listama prvenstva razvrstanim prema općinama i gradovima koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. ožujka, te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči.

(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i urednih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.

(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od petnaest dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 15. svibnja.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije lista prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika, osoba kojima je takav status prestao, te bivših nositelja stanarskih prava koji se stambeno zbrinjavaju u okviru nacionalnog i regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje,

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja drugih osoba koje se zbrinjavaju u okviru nacionalnog programa za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja i odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,

– uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

(7) Izvješća o provedbi stambenog programa iz stavka 1. ovoga članka, uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, dužni su dostavljati Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(8) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, neriješeni zahtjevi s liste prvenstva prenijet će se na listu prvenstva za iduću kalendarsku godinu, pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na listi prvenstva.

(9) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Uvjete za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i članova njihovih obitelji uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(11) Uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

6. Uredba o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja

7. Uredba o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje

8. Uredba o postupku i uvjetima ostvarivanja prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu

Članak 12.b

(1) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.

(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.

Članak 13. (NN 147/14)

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.

(2) Iznimno od članka 9.b stavka 5. ovog Zakona korisnici koji su do 1. svibnja 2013. stambeno zbrinuti davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu ostvaruju pravo na kupnju u cijelosti čitave stambene površine obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu po cijeni koja se propisuje uredbom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

2. Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi 

4. Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljskih huća dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata na područjima posebne državne skrbi

Članak 14. (NN 76/14, 147/14)

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 8. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

Članak 15.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.

(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima.

Članak 16.

Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 17.

Brisan.

Članak 18.

Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

Članak 19. (NN 147/14)

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka zahtjev podnose tijekom cijele godine.

(3) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.

(4) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.a (NN 147/14, 18/15)

(1) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje iznimno može omogućiti stambeno zbrinjavanje izvan Liste prvenstva u posebnim okolnostima kao što su teška oštećenja stambenih objekata zbog požara, poplave i drugih vremenskih nepogoda te teških zdravstvenih i socijalnih prilika podnositelja zahtjeva ili člana obitelji podnositelja zahtjeva, a sve uz pisanu preporuku nadležnog centra za socijalnu skrb ili načelnika općine ili gradonačelnika i uz prijedlog Povjerenstva osnovanog u tu svrhu.

(2) Za potrebe stambenog zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje imenuje Povjerenstvo za hitno stambeno zbrinjavanje.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čini pet članova, i to jedan predstavnik ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, jedan predstavnik ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba i tri predstavnika Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(4) Na prijedlog Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, bez odgode, donose rješenje o darovanju građevinskog materijala ili o davanju u najam obiteljske kuće ili stana sukladno osiguranim financijskim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu.

(5) U postupku utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje koje se provodi u skladu s ovim člankom, nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba će po službenoj dužnosti pribaviti dokaze iz članka 12. stavka 2. ovog Zakona, o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud.

Članak 20.

(1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.

(2) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.

Članak 21.

(1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu stambenog zbrinjavanja, a koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju prebivalište na adresi nekretnine koju stječu.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana stjecanja nekretnine nekretnina otuđi, ili ako porezni obveznik promjeni prebivalište.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika osobe iz stavka 1. ovoga članka, a rok iz stavka 2. ovoga članka računa se od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 22. (NN 147/14)

Brisan.

Članak 23.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:

1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,

2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,

3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Članak 24.

Brisan.

Članak 25. (NN 147/14)

Brisan.

Članak 26.

Brisan.

 

V. POTICAJNE MJERE U SKLOPU SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA

Članak 27.

Brisan.

Članak 28.

Brisan.

 

VI. PROVEDBA I NADZOR

Članak 29.

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:

1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva,

2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,

3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.

(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30.

Brisan.

Članak 31.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cijelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

 

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

(1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).

Članak 33.

(1) Postupci započeti po   Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)

Članak 34.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.

(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008.

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009.

Klasa: 015-02/08-01/01

Zagreb, 15. srpnja 2008.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 57/11

Članak 9.

(1) U slučajevima kada je privremeni korisnik, koji je koristio objekt koji je vraćen u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.) uložio vlastita sredstva u taj objekt i time povećao njegovu vrijednost, a radi se o objektu koji je predmet obnove po Zakonu o obnovi, a sredstva uložena u objekt ne prelaze iznos sredstava potrebnih za obnovu po Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika te će umjesto vlasnika objekta isplatiti korisniku objekta uložena sredstva za obnovu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je privremeni korisnik ostvario pravo na obnovu i stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava. U slučaju kad je privremeni korisnik stambeno zbrinut davanjem sredstava kredita pod uloženim sredstvima za njegovo stambeno zbrinjavanje podrazumijeva se dio kredita koji neće vratiti i subvencionirana kamata.

(3) Ako je privremeni korisnik uložio sredstva u poslovni ili stambeni objekt koji nije predmet obnove ili je uložio sredstva u stambeni objekt koja su veća od sredstava potrebnih za obnovu prema Zakonu o obnovi, Republika Hrvatska preuzima obvezu vlasnika prema korisniku za isplatu uloženih sredstava. Ako je privremeni korisnik ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje na teret sredstava državnog proračuna, Republika Hrvatska izvršit će prijeboj njegovih uloženih sredstava u objekt sa sredstvima Republike Hrvatske utrošenim za njegovo stambeno zbrinjavanje te će mu isplatiti samo iznos razlike sredstava.

(4) Republika Hrvatska, koja je preuzela obvezu vlasnika iz stavka 3. ovoga članka za uložena sredstva u poslovni objekt stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za bilo koju gospodarsku djelatnost, a za uložena sredstva u stambeni objekt Republika Hrvatska stječe prema vlasniku pravni položaj davatelja kredita u visini preuzete obveze po najpovoljnijim uvjetima kredita koji daje bilo koja banka za stambeno zbrinjavanje. Preuzimanje obveze Republike Hrvatske u smislu ovoga stavka, stjecanje statusa davatelja kredita prema vlasniku, odnosi u svezi vraćanja sredstava kredita te svi drugi odnosi uredit će se ugovorom između Republike Hrvatske i vlasnika.

(5) Vlasnik objekta u slučaju iz stavka 4. ovoga članka ima pravo umjesto obveze vraćanja kredita prepustiti vlasništvo objekta Republici Hrvatskoj, s tim da za prepušteno vlasništvo na objektu stječe ista prava za taj objekt prema stanju objekta prije ulaganja sredstava kao i vlasnik izvlaštenog objekta prema propisima o izvlaštenju. Vlasnik objekta iz stavka 4. ovoga članka koji se odluči za prepuštanje vlasništva na objektu, s osnove prava vlasnika izvlaštenog objekta ima pravo na izbor između:

– vlasništva na drugom objektu koji po vrijednosti odgovara vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja sredstava u taj objekt ili

– novčane naknade u tržišnoj vrijednosti njegovog objekta prije ulaganja u taj objekt.

Svi odnosi između Republike Hrvatske i vlasnika u smislu ovoga stavka uredit će se ugovorom.

(6) Republika Hrvatska u smislu stavka 1. i 3. ovoga članka preuzima obvezu vlasnika i u slučajevima kad je pokrenut sudski postupak, u svim stadijima toga postupka, kao i u slučaju kad je donesena pravomoćna presuda i u ovršnom postupku, tako što u tim postupcima stupa u pravni položaj vlasnika.

Članak 10.

Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona o kojima nije odlučeno, podnositelji zahtjeva dužni su dopuniti odgovarajućim dokazima prema članku 12. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08.) najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. U suprotnom će Ministarstvo donijeti rješenje kojim će zahtjev odbiti.

Članak 11.

(1) Uredbu iz članka 10.b stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 10.c stavka 3. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

(3) Prva Lista prvenstva formirat će se prema članku 12.a za 2012. godinu i objavit će se najkasnije do 31. siječnja 2012.

(4) Predsjednika i članove Povjerenstva iz članka 12.b Vlada Republike Hrvatske imenovat će na prijedlog ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 015-02/11-01/01

Zagreb, 13. svibnja 2011.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 51A/13

Članak 20.

Zahtjeve za stambeno zbrinjavanje podnesene prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 57/11.) o kojima nije odlučeno, a koje podnositelji zahtjeva nisu dopunili odgovarajućim dokazima prema članku 12. navedenog Zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba odbit će rješenjem.

Članak 21.

Prava podnositelja zahtjeva uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu koje će tijekom 2013. godine rješavati uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba utvrđuju se u skladu s odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.).

Podnositelji neriješenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje uvrštenih na liste prioriteta za 2013. godinu imaju mogućnost nadopuniti podnesene zahtjeve do 31. ožujka 2014. godine, u skladu s člankom 8. ovoga Zakona. U protivnom će podneseni zahtjev ured državne uprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba kao nepravodoban, odnosno nepotpun odbaciti rješenjem.

Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, nakon provedene revizije svih stambenih jedinica upisanih u registar stambenih jedinica namijenjenih za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, u slučajevima zatečenih korisnika stambenih jedinica uvedenih u posjed odnosne stambene jedinice na temelju valjane pravne osnove kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje, predložit će nadležnim uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba utvrđivanje prava po službenoj dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona, radi sklapanja odgovarajućeg ugovora o najmu.

Članak 22.

Pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uredbe iz članka 9. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Provedbene propise donesene na temelju Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.) čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uskladit će s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23. (NN 147/14)

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba preuzimaju od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na rješavanje u prvom stupnju o pravu na stambeno zbrinjavanje, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Brisan.

Brisan.

Brisan.

Članak 24.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o područjima posebne državne skrbi.

Članak 25.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2013.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 148/13

Članak 6.

Građani koji steknu pravo vlasništva na nekretnini koja se nalazi na područjima posebne državne skrbi do 31. prosinca 2013. i ispunjavaju uvjete iz članka 21. stavka 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.) ne plaćaju porez na promet nekretnina.

 

Članak 7.

(1) Građani koji su ostvarili pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina sukladno s člankom 21. stavkom 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.), taj porez će biti u obvezi platiti ako u roku od 10 godina od dana stjecanja nekretninu otuđe ili promijene prebivalište izvan područja posebne državne skrbi ili stvarno ne borave na području posebne državne skrbi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako građanin, koji je ostvario pravo iz članka 21. stavka 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11. i 51/13.) otuđi u roku od 10 godina nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u vlasništvo osobi nasljedniku prvog nasljednog reda, koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, nije u obvezi platiti porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 8.

Na obveznike poreza na dobit koji tijekom 2014. godine podnesu poreznu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu primjenjuje se Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 53/09. i 122/10.).

Članak 9.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Klasa: 022-03/13-01/266

Zagreb, 29. studenoga 2013.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 76/14

Članak 4.

Svi sudski i ovršni postupci koji su pokrenuti na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08. i 57/11.), a koji su u tijeku, obustavljaju se.

Svi sudski i ovršni postupci koji su pokrenuti na temelju članka 14. stavka 1. ovoga Zakona koji se odnose na povrat uloženih sredstava protiv korisnika prava na darovanje građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva, a koji su u tijeku, obustavljaju se.

U slučajevima u kojima je prije stupanja na snagu ovoga Zakona započeta ili provedena ovrha radi povrata uloženih sredstava protiv korisnika prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11. i 51/13.), a koji se nije s članovima obitelji uselio u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivao najmanje 10 godina, ili je u tom roku istu prodao, darovao ili na bilo koji drugi način otuđio bez suglasnosti nadležnog tijela, po zahtjevu ovršenika ili nasljednika ovršenika iz prvog nasljednog reda podnesenom Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvršit će se obeštećenje koje će uključiti povrat ovršenih sredstava bez kamata, na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

U slučajevima u kojima je prije stupanja na snagu ovoga Zakona započeta ili provedena ovrha radi povrata uloženih sredstava protiv korisnika prava na darovanje građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva, a koji se nije s članovima obitelji uselio u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivao najmanje 10 godina, ili je u tom roku istu prodao, darovao ili na bilo koji drugi način otuđio bez suglasnosti nadležnog tijela, po zahtjevu ovršenika ili nasljednika ovršenika iz prvog nasljednog reda podnesenom Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje izvršit će se obeštećenje koje će uključiti povrat ovršenih sredstava bez kamata, na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zahtjev za obeštećenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka podnosi ovršenik ili nasljednik ovršenika iz prvog nasljednog reda, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Upisane zabrane otuđenja, odnosno opterećenja nekretnina brisat će se po službenoj dužnosti.

Članak 5.

Iznimno, u slučajevima koji nisu riješeni na temelju odredaba članka 9. stavaka 3., 4. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 57/11.), kada je privremeni korisnik koristio stambeni i poslovni objekt koji je vraćen u posjed vlasniku na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a u taj objekt je uložio vlastita sredstva i time povećao njegovu vrijednost, te ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuo sudski postupak za naknadu uloženih sredstava, Republika Hrvatska će vlasniku objekta predložiti sklapanje nagodbe u razumnom roku, u svrhu rješavanja tog pitanja na razuman, primjeren i razmjeran način.

Na temelju nagodbe iz stavka 1. ovoga članka:

– vlasnici nekretnina izuzimaju se od obveze povrata sredstava nenaplaćenih tražbina i troškova parničnog i ovršnog postupka, a Republika Hrvatska preuzima na sebe plaćanje nenaplaćenih tražbina i troškove parničnog postupka

– podnosi se zahtjev za brisanje zabilježbi založnih prava na nekretninama vlasnika

– može se predložiti zamjena nekretnine.

Nagodbu iz stavka 1. ovoga članka, u ime Republike Hrvatske, sklapa Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uz prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 6.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o područjima posebne državne skrbi.

Članak 7.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/74

Zagreb, 13. lipnja 2014.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 147/14

Članak 18.

U članku 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 51A/13.) stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 19.

Pravomoćna rješenja i suglasnosti, koja nisu izvršena, izmijenit će se ili ukinuti i zamijeniti novim sukladno odredbama ovog Zakona, ovisno o prirodi stvari i posljedicama koje bi nastale mijenjanjem ili ukidanjem, ako je u međuvremenu došlo do izmijenjenih okolnosti zbog kojih je stranka izgubila interes za izvršavanjem pravomoćnog rješenja ili suglasnosti, odnosno ako su se promijenile činjenice temeljem kojih je doneseno rješenje ili suglasnost, ako se time ne dira u stečena prava trećih.

Članak 20.

Za osobe koje borave na temelju akta tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili javnih poduzeća u stanovima u državnom vlasništvu kojima upravlja Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koje nemaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje izdano od Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje ili njegovih prednika, niti im je to pravo regulirano posebnim zakonom, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zatražit će od nadležnog ureda državne uprave u županiji i nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba utvrđivanje prava po službenoj dužnosti prema ovom Zakonu.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se izjaviti žalba Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a protiv rješenja Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Tužba protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka ima odgodni učinak.

Članak 21.

Svi postupci koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se sukladno odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13. i 76/14.), osim postupaka iz članka 5. i članka 7. ovoga Zakona koji će se dovršiti po odredbama ovoga Zakona.

Članak 22.

Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Članak 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članaka 15., 16. i 17. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 18/15

Članak 4.

Svi postupci koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14. i 147/14.), osim postupaka iz članka 2. ovog Zakona, koji će se dovršiti prema odredbama ovog Zakona.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Copyright © Ante Borić