Baza je ažurirana 16.12.2024. 

zaključno sa NN 123/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

I Kž 314/2022-4 Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

1

Poslovni broj: I -314/2022-4

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-314/2022-4

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića predsjednika vijeća te Sanje Katušić-Jergović i mr. sc. Marijana Bitange članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog S. J., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru od 27. srpnja 2022. broj Kov-12/2022-11, u sjednici održanoj 13. rujna 2022.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba okrivljenog S. J. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru od 27. srpnja 2022. broj Kov-12/2022-11 odbijen je prijedlog okrivljenog S. J. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza izvoda prometa po računu društva J. G. j.d.o.o. (str. 29-65), potpisnog kartona (str. 67-68), preslika naloga za plaćanje (str. 71-90), preslike kartica dobavljača (str. 96-99), zapisnika o ispitivanju svjedokinje D. Ž. (str. 134-136), svjedoka R. M. (str. 137-138), svjedokinje S. Ž. sada M. (str. 147-149), svjedokinje V. B. (str. 158-159), svjedoka M. B. (str. 160-162) i nalaza i mišljenja knjigovodstveno-financijskog vještaka M. M. (str. 173-183).

 

2. Protiv tog je rješenja pravodobnu žalbu podnio okrivljenik S. J. po branitelju odvjetniku I. V. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske preinačiti pobijano rješenje "kako to predlaže okrivljenik", a podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

 

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Žalitelj ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. navodeći da pobijano rješenje "ne daje razloge" zbog kojih smatra da bi policijski službenici zakonito pribavili poslovnu dokumentaciju. No, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prvostupanjski je sud u pobijanom rješenju dao jasne, određene i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama o kojima ovisi odluka o zakonitosti dokaza navedenih u izreci pobijanog rješenja, a to što ih žalitelj ne prihvaća pitanje je činjenične naravi.

 

6. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud iznio utvrđenje do kojeg je došao nakon analize dokumentacije u koju je izvršio uvid i pravilno zaključio da nema osnove za izdvajanje kao nezakonitih dokaza ni poslovne dokumentacije niti preostalih po okrivljeniku nabrojanih dokaza, odnosno, zapisnika o ispitivanju svjedoka te nalaza i mišljenja knjigovodstveno- financijskog vještačenja, sve opisano u izreci pobijanog rješenja, odnosno da je prijedlog za izdvajanje te dokumentacije, zapisnika i vještačenja kao nezakonitih dokaza neosnovan. Prvostupanjski sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bilo riječ o dokazima koji su pribavljeni suprotno članku 10. stavak 2. ZKP/08. pa da se na njima ne bi mogla temeljiti sudska odluka, a takav zaključak prihvaća kao pravilan i ovaj drugostupanjski sud.

 

6.1. Naime, policijski su službenici, postupajući u okviru izvida sukladno članku 206.h ZKP/08. te na temelju ovlasti koje imaju prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09., 92/14. i 70/19.), poduzimali potrebne mjere radi prikupljanja podataka potrebnih za odlučivanje o kaznenoj prijavi (dostavljenoj državnom odvjetniku 2. veljače 2021.). Osim toga, u skladu sa člankom 206. g stavak 2. ZKP/08. tijela navedena u tom propisu, pa tako i banke i druge pravne osobe, dužni su dostaviti podatke koje je od njih zatražio državni odvjetnik, osim onih koje predstavljaju zakonom zaštićenu tajnu.

 

6.2. Izvod prometa po računu društva J. G. j.d.o.o. (list 29-65) policija je zatražila i dobila od F. dopisom od 26. veljače 2021. (list 24); dok je potpisni karton (list 67-68) od E. & S. bank d.d. zatražilo i dobilo Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru dopisom od 10. kolovoza 2021. (list 66) kao i presliku naloga za plaćanje (list 71-90) dopisom od 11. svibnja 2021. (list 70). Navedeni dokazi, kao i preslika kartice dobavljača (list 96-99), su dokazi koji se nalaze u spisu predmeta prije donošenja rješenja o provođenju istrage (6. listopada 2021.), dok su preostali dokazi opisani u izreci pobijanog rješenja dokaza prikupljeni nakon što je doneseno rješenje o provođenju istrage, a to su dokazi kojima se provjeravala vjerodostojnost ranije pribavljene dokumentacije. Nasuprot tvrdnji žalitelja, svi dokazi prikupljeni kako u prethodnom postupku tako i tijekom istrage, pribavljeni su na zakonom propisani način, i zato nije riječ o nezakonitim dokazima niti je riječ o povredi tajnosti poslovnih podataka jer ne vrijedi obveza čuvanja bankovne tajne kad je te podatke pisanim putem zatražilo državno odvjetništvo u predistražnom postupku. Ishodište tih dokaza se nalazi u sadržaju kaznene prijave M. kuća DLB d.o.o. K. iz veljače 2021. i njenim privicima. Nasuprot tvrdnji žalitelja, ništa u postupku ne upućuje da je riječ o "zlouporabi prava od strane policijskih istražitelja", niti je riječ o "pretrazi poslovnih prostora ili računovodstva okrivljenika", niti o radnji za koju je trebalo odobrenje okrivljenika, kako sve tvrdi žalitelj. Zato je pravilna odluka prvostupanjskog suda kada je odbio prijedlog da se izdvoje ovi dokazi koji su navedeni u optužnici.

7. Žalitelj nadalje tvrdi da navedena poslovna dokumentacija predstavlja „početnu radnju nakon koje se došlo do dodatnih saznanja“ pa da se sukladno doktrini otrovane voćke preostali dokazi opisani u izreci pobijanog rješenja imaju smatrati nezakonitim dokazima. No, budući da je utvrđeno da niti jedan od dokaza koji se odnosi na poslovnu dokumentaciju, čije je izdvajanje predloženo, nije nezakonit, to ni ni zapisnici o ispitivanju svjedokinje D. Ž. (list 134-136), svjedoka R. M. (list 137-138), svjedokinje S. Ž. sada M. (list 147-149), svjedokinje V. B. (list 158-159), svjedoka M. B. (list 160-162) te nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka M. M. (str. 173-183) nisu dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza pa su neosnovani i ovi žalbeni navodi.

 

8. U odnosu na žalbene prigovore okrivljenika da je za odluku o (ne)zakonitosti svih navedenih dokaza nužno ispitati policijske službenike, računovotkinju i okrivljenika treba napomenuti da iz odredbe članka 351. stavak 2. ZKP/08. ne proizlazi obveza suda da doista mora provesti dokaze prije nego odluči o prijedlogu za izdvajanje dokaza, a u ovoj konkretnoj situaciji prvostupanjski je sud očigledno ocijenio da mu za odluku o (ne)zakonitosti dokaza nije potrebno izvoditi neke druge dokaze pa su takvi žalbeni prigovori neosnovani.

 

9. Prema tome, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju dao jasnu i valjanu ocjenu zakonitosti dokaza čije je izdvajanje predloženo pa žalbeni prigovori okrivljenika, osobito u ovom stadiju postupka, da mu je povrijeđeno pravo na obranu nisu osnovani.

 

10. Slijedom navedenog, budući da žalbom okrivljenika nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno članku 494. stavak 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

U Zagrebu 13. rujna 2022.

 

 

 

 

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović, v.r.

 

 

Copyright © Ante Borić