MINISTARSTVO FINANCIJA
Na temelju članka 6. stavka 8., članka 31.e stavka 4. i članka 37. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12) donosim
Članak 1.
U Pravilniku o porezu na dobit (»Narodne novine« broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10 i 137/11) u članku 3. stavku 2. na kraju prve rečenice briše se točka, stavlja se zarez i dodaje tekst: »a najkasnije petnaest (15) dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine.«.
Članak 2.
Iza članka 12. dodaje se novi naslov i članak 12.a koji glasi:
»1.a Porezna olakšica za reinvestiranu dobit
Članak 12.a
(1) Pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6. i stavku 5. Zakona mogu ostvariti porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili dobit prije uvećanja i umanjenja prema članku 5. stavku 1. Zakona pod uvjetima:
1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit uporabljena za povećanje temeljnog kapitala i
2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti i
3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru.
(2) Porezni obveznik koji iskazuje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit dostavlja uz prijavu poreza na dobit ili najkasnije u roku od 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit, dokaz da je u sudskom registru upisano povećanje temeljnog kapitala u visini reinvestirane dobiti.
(3) Porezni obveznik koji ne dostavi dokaz iz stavka 2. ovoga članka obvezan je izvršiti ispravak prijave poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao umanjenje porezne osnovice.
(4) Pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit, porezni obveznik, uz dokaz i u roku iz stavka 2. ovoga članka, dostavlja odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uključivo i dobit koja se reinvestira, te pregled stanja kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti.
(5) U slučaju kada je umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit iskazano u iznosu ostvarene dobiti poreznog razdoblja utvrđene prema stavku 1. ovoga članka, pri čemu porezna obveza nastaje isključivo na temelju propisanih uvećanja porezne osnovice, tada dokaz iz stavka 2. ovoga članka može biti utvrđen u iznosu reinvestirane dobiti umanjene za poreznu obvezu.
(6) U smislu članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona, bankarski odnosno financijski nebankarski sektor obuhvaća porezne obveznike koji su osnovani u skladu s posebnim propisima i koji su od nadležnih tijela dobili odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga, kao što su: kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac.
(7) Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti.
(8) Odredbe stavka 7. ovoga članka se primjenjuju u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19. Zakona te u slučaju promjene strukture vlasništva.«.
Članak 3.
U članku 22. stavku 1. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
»Porezna osnovica se povećava za iznos iskazanog gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod na način propisan člankom 12. Zakona i ovim člankom, osim u slučaju nastanka izvanrednog oštećenja na temelju vjerodostojne dokumentacije.«.
Članak 4.
U članku 35.a stavci 1. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) U slučaju nastanka razlike na potraživanjima za predujmljenu dobit iz članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. Nastala razlika se smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.
(3) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam; nadnevak i iznos isplaćenog predujma; iznos obračunatog poreza na dohodak pri isplati predujma dobiti prema propisima o porezu na dohodak; za svaku osobu kojoj je isplaćen predujam dobiti iznos ostvarenog udjela u dobiti poreznog razdoblja; iznos obračunatog poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja, sukladno propisima o porezu na dohodak, u slučaju nastanka razlike iz stavka 1. ovoga članka. Evidencija o isplaćenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit.«.
Članak 5.
U članku 36. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
»(5) Rezerviranja za otpremnine iz članka 11. stavka 2. Zakona, priznaju se prema utvrđenom planu za slijedeće porezno razdoblje.«.
Članak 6.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»(1) Metode navedene u članku 13. stavku 3. Zakona pod točkama: a), b) i c) su klasične transakcijske metode, a metode pod točkama d) i e) su metode transakcijske dobiti. Pri odabiru metode za utvrđivanje transfernih cijena potrebno je utvrditi metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju. Prilikom odabira u obzir treba uzeti prednosti i nedostatke navedenih metoda, primjerenost metode prirodi nadzirane transakcije što se određuje funkcionalnom analizom, dostupnost pouzdanih informacija potrebnih za primjenu odabrane metode, kao i stupanj usporedivosti nadziranih i nenadziranih transakcija, uključujući pouzdanost usklađenja usporedivosti koja mogu biti potrebna radi eliminacije njihovih međusobnih materijalnih razlika.
(2) Klasičnim transakcijskim metodama može se najizravnije utvrditi jesu li uvjeti trgovačkih i financijskih odnosa povezanih poduzetnika u skladu s načelom nepristrane transakcije. Uzevši u obzir prethodno navedene kriterije, kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti i klasičnu transakcijsku metodu i metodu transakcijske dobiti, prednost se daje klasičnoj transakcijskoj metodi, odnosno kada je s jednakom pouzdanošću moguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena i neku drugu metodu za određivanje transfernih cijena, prednost se daje metodi usporedivih nekontroliranih cijena, s naglaskom da je potrebno pronaći metodu koja je najprimjerenija određenom slučaju.
(3) Pri odabiru i primjeni metode prema članku 13. Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka, za utvrđivanje da li je neka transakcija provedena prema načelu nepristrane transakcije, treba učiniti i sljedeće:
1. prikupiti informacije o grupi, o položaju poreznog obveznika u grupi i analizi povezanih transakcija, odnosno opće informacije koje mogu biti iste za grupu i specifične informacije za poreznog obveznika;
2. identificirati izabranu metodu, opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti i navesti razloge zašto je baš ta metoda odabrana;
3. sastaviti dokumentaciju o pretpostavkama i procjenama donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata transfernih cijena (vezano uz analizu usporedivosti, funkcionalnu analizu i analizu rizika);
4. sastaviti dokumentaciju o svim izračunima napravljenima prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog obveznika i porezne obveznike s kojima se uspoređuje;
5. na odgovarajući način ažurirati dokumentaciju iz prijašnjih godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u relevantnim činjenicama i okolnostima;
6. sastaviti dokumentaciju koja navodi podlogu (temelj), odnosno na drugi način podupire ili je spomenuta prilikom rada na analizi transfernih cijena.«.
Članak 7.
U članku 47. stavku 3. točka 25. mijenja se i glasi:
»25. Povećanje dobiti za ostale prihode i druga povećanja porezne osnovice. Na ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenje gubitka za prihode koji nisu iskazani u računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavcima 5. i 7. Zakona. Na ovom rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos utvrđen člankom 6. stavkom 7. Zakona i člankom 12.a stavcima 7. i 8. ovoga Pravilnika, u slučaju kada nije izvršen ispravak prijave poreza na dobit prema članku 12.a stavku 3. ovoga Pravilnika ili prema članku 66. Općeg poreznog zakona.«.
Točka 28. mijenja se i glasi:
»28. Reinvestirana dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona. Na ovom rednom broju upisuje se iznos dobiti poreznog razdoblja, koja je uporabljena za povećanje temeljnog kapitala na način propisan člankom 12.a ovoga Pravilnika.«.
Točka 30. mijenja se i glasi:
»30. Iznos prihoda od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona, utvrđen na način propisan člankom 13. ovoga Pravilnika, te ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavku 2. Zakona utvrđeni na način propisan člankom 20. ovoga Pravilnika.«.
Članak 8.
U članku 49. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
»(10) Ako temeljem članka 31. stavka 11. Zakona pri isplati dividendi i udjela u dobiti nije postojala obveza plaćanja poreza po odbitku, obveza plaćanja poreza po odbitku nastaje u slučaju kada se prema članku 12.a ovoga Pravilnika ne ostvaruje pravo korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.«.
Članak 9.
Iza članka 51.a dodaje se novi naslov i članak 51.b koji glasi:
»3.2. Isplata dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica prema Direktivama 1990/435/EEZ, 2003/123/EZ i 2006/98/EZ
Članak 51.b
(1) Porezni obveznik koji porez po odbitku, po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ne plaća sukladno članku 31.e Zakona, obvezan je Poreznoj upravi u roku od 15 dana, za svaku isplatu posebno, dostaviti:
1. dokaz o rezidentnosti primatelja za porezne svrhe u trenutku isplate,
2. dokaz o minimalnom izravnom udjelu iz članka 31.e stavka 1. točke 1. Zakona i razdoblju trajanja uvjeta iz članka 31.e stavka 1. točke 2. Zakona u trenutku isplate,
3. dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona u trenutku isplate.
(2) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona, ako ima jedan od oblika navedenih u Dodatku E, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Primatelj dividende i udjela u dobiti ispunjava uvjete iz članka 31.e stavka 2. točke 3. Zakona, ako je obveznik jednog od poreza navedenog u Dodatku F, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.«.
Članak 10.
Mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika: »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ----------« i Prijava poreza na dobit – Obrazac PD koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2012. godinu.
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim članka 9. ovoga Pravilnika, koji stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.
Klasa: 011-01/12-01/185
Urbroj: 513-07-21-01/12-1
Zagreb, 28. svibnja 2012.
Ministar financija Slavko Linić, v. r.
DODATAK E
Popis društava iz članka 31.e stavka 2. točke 1. Zakona o porezu na dobit
(a) društva osnovana u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2011. o Statutu Europskoga društva (SE) i Direktivom Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. kojom se dopunjuje Statut Europskoga društva s obzirom na sudjelovanje zaposlenika u upravljanju te Europske zadruge osnovane u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu Europske zadruge (SCE) i Direktivom Vijeća 2003/72/EZ od 22. srpnja 2003.kojom se dopunjuje Statut Europske zadruge s obzirom na sudjelovanje zaposlenika u upravljanju;
(b) društva prema belgijskom pravu naziva: 'as ‘société anonyme’/‘naamloze vennootschap’, ‘société en commandite par actions’/‘commanditaire vennootschap op aandelen’, ‘société privée à responsabilité limitée’/‘besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid’, ‘société coopérative à responsabilité limitée’/‘coöperatieve vennootschap met beperkte aansprakelijkheid’, ‘société coopérative à responsabilité illimitée’/‘coöperatieve vennootschap met onbeperkte aansprakelijkheid’, ‘société en nom collectif’/‘vennootschap onder firma’, ‘société en commandite simple’/‘gewone commanditaire vennootschap’, javna poduzeća koja su preuzela jedan od prethodnih pravnih oblika i druga društva osnovana u skladu s belgijskim pravom koja su obveznici belgijskog poreza na dobit pravnih osoba;
(c) društva prema bugarskom pravu naziva: ‘събирателно дружество’, ‘командитно дружество’, ‘дружество с ограничена отговорност’, ‘акционерно дружество’, ‘командитно дружество с акции’, ‘неперсонифицирано дружество’, ‘кооперации’, ‘кооперативни съюзи’, ‘държавни предприятия’ koja su osnovana u skladu s bugarskim pravom i obavljaju trgovačke djelatnosti;
(d) društva prema češkom pravu naziva: ‘akciová společnost’, ‘společnost s ručením omezeným’;
(e) društva prema danskom pravu naziva: ‘aktieselskab’ i ‘anpartsselskab’. Ostala društva koja su obveznici poreza na dobit pravnih osoba u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih osoba ukoliko se njihovi oporezivi prihodi izračunavaju i oporezuju u skladu s odredbama poreznog zakonodavstva koje vrijede za ‘aktieselskaber’;
(f) društva prema njemačkom pravu naziva: Aktiengesellschaft’, ‘Kommanditgesellschaft auf Aktien’, ‘Gesellschaft mit beschränkter Haftung’, ‘Versicherungsverein auf Gegenseitigkeit’, ‘Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaft’, ‘Betriebe gewerblicher Art von juristischen Personen des öffentlichen Rechts’ te ostala društva osnovana u skladu s njemačkim pravom koja su obveznici njemačkog poreza na dobit pravnih osoba;
(g) društva prema estonskom pravu naziva: ‘täisühing’, ‘usaldusühing’, ‘osaühing’, ‘aktsiaselts’, ‘tulundusühistu’;
(h) društva koja su osnovana ili registrirana prema irskom pravu, tijela registrirana u skladu sa zakonom »Industrial and Provident Societies Act«, »building societies« osnovana u skladu sa zakonom »Building Societies Acts« i »trustee savings banks« u smislu zakona »Trustee Savings Banks Act« iz 1989.;
(i) društva prema grčkom pravu naziva: ‘ανώνυμη εταιρεία’,·‘εταιρεία περιορισμένης ευθύνης (Ε.Π.Ε.)’ i ostala društva osnovana prema grčkom pravu koja su obveznici grčkog poreza na dobit pravnih osoba;
(j) društva prema španjolskom pravu naziva: ‘sociedad anónima’, ‘sociedad comanditaria por acciones’, ‘sociedad de responsabilidad limitada’, te ona javnopravna tijela koja posluju na temelju privatnog prava. Drugi subjekti osnovani prema španjolskom pravu koji su obveznici španjolskog poreza na dobit pravnih osoba ('Impuesto sobre Sociedades’);
(k) društva prema francuskom pravu naziva: ‘société anonyme’, ‘société en commandite par actions’, ‘société à responsabilité limitée’, ‘sociétés par actions simplifiées’, ‘sociétés d’assurances mutuelles’, ‘caisses d’épargne et de prévoyance’, ‘sociétés civiles’ koja su automatski obveznici poreza na dobit pravnih osoba, ‘coopératives’, ‘unions de coopératives’, industrijske i trgovačke javne ustanove i poduzeća te druga društva osnovana u skladu s francuskim pravom koja su obveznici francuskog poreza na dobit pravnih osoba;
(l) društva prema talijanskom pravu naziva: ‘società per azioni’, ‘società in accomandita per azioni’, ‘società a responsabilità limitata’, ‘società cooperative’, ‘società di mutua assicurazione’te privatni i javni subjekti koji isključivo ili pretežno obavljaju trgovačku djelatnost;
(m) prema ciparskom pravu: ‘εταιρείες’, kako se definiraju u zakonima o porezu na dohodak;
(n) društva prema latvijskom pravu naziva: ‘akciju sabiedrība’, ‘sabiedrība ar ierobežotu atbildību’;
(o) društva koja su osnovana prema litvanskom pravu;
(p) društva prema luksemburškom pravu naziva: ‘société anonyme’, ‘société en commandite par actions’, ‘société à responsabilité limitée’, ‘société coopérative’, ‘société coopérative organisée comme une société anonyme’, ‘association d’assurances mutuelles’, ‘association d’épargne-pension’, ‘entreprise de nature commerciale, industrielle ou minière de l’Etat, des communes, des syndicats de communes, des établissements publics et des autres personnes morales de droit public’ i druga društva osnovana u skladu s luksemburškom pravu koja su obveznici luksemburškog poreza na dobit pravnih osoba;
(q) društva prema mađarskom pravu naziva: ‘közkereseti társaság’, ‘betéti társaság’, ‘közös vállalat’, ‘korlátolt felelősségű társaság’, ‘részvénytársaság’, ‘egyesülés’, ‘szövetkezet’;
(r) društva prema malteškom pravu naziva: ‘Kumpaniji ta’ Responsabilita’ Limitata’, ‘Soċjetajiet en commandite li l- kapital tagħhom maqsum f’azzjonijiet’;
(s) društva prema nizozemskom pravu naziva: ‘naamloze vennootschap’, ‘besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid’, ‘open commanditaire vennootschap’, ‘coöperatie’, ‘onderlinge waarborgmaatschappij’, ‘fonds voor gemene rekening’, ‘vereniging op coöperatieve grondslag’, ‘vereniging welke op onderlinge grondslag als verzekeraar of kredietinstelling optreedt’ te ostala društva koja su osnovana u skladu s nizozemskim pravom koja su obveznici nizozemskog poreza na dobit pravnih osoba;
(t) društva prema austrijskom pravu naziva: Aktiengesellschaft’, ‘Gesellschaft mit beschränkter Haftung’, ‘Versicherungsvereine auf Gegenseitigkeit’, ‘Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaften’, ‘Betriebe gewerblicher Art von Körperschaften des öffentlichen Rechts’, ‘Sparkassen’ te ostala društva osnovana prema austrijskom pravu koja su obveznici austrijskog zakona o porezu na dobit pravnih osoba;
(u) društva prema poljskom pravu naziva: ‘spółka akcyjna’, ‘spółka z ograniczoną odpowiedzialnością’;
(v) trgovačka društva ili društva na temelju građanskog prava koja imaju trgovački oblik, zadruge i javna poduzeća osnovana u skladu s portugalskim pravom;
(w) društva prema rumunjskom pravu naziva: ‘societăți pe acțiuni’, ‘societăți în comandită pe acțiuni’, ‘societăți cu răspundere limitată’;
(x) društva prema slovenskom pravu naziva: ‘delniška družba’, ‘komanditna družba’, ‘družba z omejeno odgovornostjo’;
(y) društva prema slovačkom pravu naziva: ‘akciová spoločnosť’, ‘spoločnosť s ručením obmedzeným’, ‘komanditná spoločnosť’;
(z) društva prema finskom pravu naziva: ‘osakeyhtiö’/‘aktiebolag’, ‘osuuskunta’/ ‘andelslag’, ‘säästöpankki’/‘sparbank’ and ‘vakuutusyhtiö’/‘försäkringsbolag’;
(aa) društva prema švedskom pravu naziva: ‘osakeyhtiö’/‘aktiebolag’, ‘osuuskunta’/ ‘andelslag’, ‘säästöpankki’/‘sparbank’ and ‘vakuutusyhtiö’/‘försäkringsbolag’;
(ab) društva koja su osnovana u skladu s pravom Ujedinjenog Kraljevstva.
(ac) društva prema hrvatskom pravu naziva: »dionička društva« i »društva s ograničenom odgovornošću« te ostala društva koja su prema hrvatskim propisima obveznici poreza na dobit.
DODATAK F
Popis poreza iz članka 31.e stavka 2. točke 3. Zakona o porezu na dobit
– impôt des sociétés/vennootschapsbelasting u Belgiji,
– корпоративен данък u Bugarskoj,
– Daň z příjmů právnických osobin u Republici Češkoj,
– selskabsskat u Danskoj,
– Körperschaftssteuer u SR Njemačkoj,
– Tulumaks in Estoniji,
– corporation tax u Irskoj,
– φόρος εισοδήματος νομικών προσώπων κερδοσκοπικού χαρακτήρα u Grčkoj,
– impuesto sobre sociedades u Španjolskoj,
– impôt sur les sociétés u Francuskoj,
– imposta sul reddito delle società u Italiji,
– Φόρος Εισοδήματος na Cipru,
– uzņēmumu ienākuma nodoklis u Latviji,
– Pelno mokestis u Litvi,
– impôt sur le revenu des collectivités u Luksemburgu,
– Társasági adó, osztalékadó u Mađarskoj,
– Taxxa fuq l-income u Malti,
– vennootschapsbelasting u Nizozemskoj,
– Körperschaftsteuer u Austriji,
– Podatek dochodowy od osób prawnych u Poljskoj,
– imposto sobre o rendimento das pessoas colectivas u Portugalu,
– impozit pe profit u Rumunjskoj,
– Davek od dobička pravnih oseb u Sloveniji,
– Daň z príjmov právnických osôb u Slovačkoj,
– yhteisöjen tulovero/inkomstskatten för samfund u Finskoj,
– statlig inkomstskatt u Švedskoj,
– corporation tax u Ujedinjenom Kraljevstvu,
– porez na dobit u Republici Hrvatskoj.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_06_61_1480.html