Osnovni tekst iz NN 57/12 od 23.05.2012.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

Proglašavam Zakon o poticanju zapošljavanja, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. svibnja 2012. godine.

Klasa: 011-01/12-01/58 Urbroj: 71-05-03/1-12-2 Zagreb. 15. svibnja 2012.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom, s ciljem jačanja zapošljivosti i poticanja zapošljavanja, uređuju uvjeti za ostvarivanje prava na olakšice poslodavaca pri zapošljavanju nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno dugotrajno nezaposlenih osoba.

(2) Ovim se Zakonom, s ciljem jačanja zapošljivosti i stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad, korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, uređuje mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja.

(3) Ovim se Zakonom, zbog posebnih obilježja sezonskog rada u poljoprivredi, uređuje jednostavniji način zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi.

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona određuje se da je:

1) nezaposlena osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, osoba koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi duže od devedeset dana i koja nema više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, te se zapošljava na temelju ugovora o radu ili se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

2) dugotrajno nezaposlena osoba, osoba koja se, bez obzira ima li evidentiran staž u mirovinskom osiguranju ili je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja, u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima, kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te se zapošljava na temelju ugovora o radu,

3) korisnik mirovine, osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu prema propisima Republike Hrvatske, države članice Europske unije ili države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju,

4) tražitelj zaposlenja, osoba koja se želi zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, osim osobe koja:

– je zaposlena osoba, odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja,

– je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove,

– ima utvrđenu opću nesposobnost za rad,

– je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme,

5) privremeni, odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi, posao u području:

– bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje,

– stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda,

– ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka,

6) poslodavac koji može koristiti olakšice pri zapošljavanju, odnosno koji stručno osposobljava korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, fizička ili pravna osoba koja nezaposlenu osobu zapošljava, odnosno stručno osposobljava za rad,

7) poslodavac koji može zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku,

8) sezonski radnik u poljoprivredi, nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji, na temelju ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi,

9) vrijednosni kupon, javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici.

(2) Riječi koje imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u ovome Zakonu korištene u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

II. OLAKŠICE ZA ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH OSOBA

Članak 3.

(1) Pravo na olakšicu u obliku oslobađanja od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu u trajanju do dvije godine, može ostvariti poslodavac koji na temelju ugovora o radu zaposli nezaposlenu osobu iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Pod doprinosima u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se doprinos za obvezna osiguranja na osnovicu, odnosno plaću za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu, za zapošljavanje te poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa.

Članak 4.

(1) Poslodavac koji koristi olakšice iz članka 3. ovoga Zakona, ne može za istu osobu koristiti mjere aktivne politike u zapošljavanju koje se provode prema posebnom propisu niti po toj osnovi ostvariti druga prava.

(2) Ako radni odnos radnika za kojeg je poslodavac koristio olakšicu iz članka 3. ovoga Zakona, nakon njezinog isteka ne traje još najmanje godinu dana, poslodavac ne može ostvariti pravo na olakšicu za drugu novozaposlenu osobu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, olakšicu za drugu novozaposlenu osobu poslodavac ne može koristiti u razdoblju od godine dana od dana prestanka radnog odnosa radnika za kojeg je koristio olakšicu, ako je do prestanka radnog odnosa došlo iz poslovno uvjetovanih razloga ili istekom ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

Članak 5.

(1) Olakšicu iz članka 3. ovoga Zakona može ostvariti poslodavac ako:

1) radnicima dospjele plaće isplati sukladno odredbama Zakona o radu,

2) dospjele poreze i doprinose za obvezna osiguranja isplati istovremeno s isplatom plaće,

3) za vrijeme trajanja olakšice niti za jednog svog radnika ne donese odluku o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga.

(2) Ako tijekom trajanja olakšice iz članka 3. ovoga Zakona nastupi okolnost uslijed koje poslodavac više ne ispunjava neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, danom prestanka ispunjavanja uvjeta gubi pravo na tu olakšicu te je dužan u roku od trideset dana obračunati i uplatiti obvezu doprinosa na osnovicu u visini ukupno iskorištenog iznosa olakšice, te o tome, prema posebnom propisu izvijestiti tijelo nadležno za financije.

(3) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, za korištenje olakšice iz članka 3. ovoga Zakona, nadzire tijelo državne uprave nadležno za financijske poslove, a ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, nadzire tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada.

(4) Poslodavac je, prije početka korištenja olakšice iz članka 3. ovoga Zakona, dužan od tijela nadležnog za provedbu mirovinskog osiguranja i tijela nadležnog za vođenje evidencije nezaposlenih, pribaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za korištenje olakšice.

(5) Radi omogućavanja praćenja ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, tijelo nadležno za provedbu mirovinskoga osiguranja, tijelo nadležno za vođenje evidencije nezaposlenih i tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljati podatke tijelu nadležnom za financije.

(6) Ako poslodavac ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, tijelo nadležno za financije će rješenjem utvrditi obvezu uplate iskorištenog iznosa olakšice.

III. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 6.

(1) Poslodavac može, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, s nezaposlenom osobom iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, korištenjem mjere aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, sklopiti pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti u trajanju od:

1) dvanaest mjeseci za osobe koje su završile preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski ili specijalistički diplomski stručni studij,

2) dvadeset četiri mjeseca za osobe u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu.

(3) Ako je ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa sklopljen s nezaposlenom osobom iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka koja nema evidentirani staž u mirovinskom osiguranju niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja osiguranja, poslodavac će tijekom ukupnog trajanja stručnog osposobljavanja, za tu osobu biti oslobođen od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu te posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa.

(4) Poslodavac koji s osobom iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, za koju prema posebnim propisima o doprinosima nije u obvezi doprinosa na osnovicu i obvezi obračuna i uplate doprinosa na osnovicu, ima sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ne može za tu osobu koristiti i oslobođenje iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako poslodavac tijekom trajanja ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, osobi koja se stručno osposobljava za rad isplati primitak podložan obvezi poreza na dohodak, dužan je obračunati i uplatiti poreze i doprinose za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

Članak 7.

(1) Poslodavac može sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ako ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona i ako mu nadležna služba za zapošljavanje odobri korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Korištenje mjere iz stavka 1. ovoga članka nadležna služba za zapošljavanje će odobriti na način i u postupku koji je utvrđen uvjetima i načinom korištenja sredstava za provođenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, te će nadzirati njezinu provedbu.

(3) Na nezaposlenu osobu iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona koja odbije sklopiti ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih niti propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti.

Članak 8.

(1) Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa mora biti sklopljen u pisanom obliku, a na osobu koja sklopi takav ugovor na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i opći propis koji uređuje radne odnose, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

(2) Osobi koja ima sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne može se naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju ako poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

IV. ZAPOŠLJAVANJE NA PRIVREMENIM, ODNOSNO POVREMENIM SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI

Članak 9.

(1) Poslodavac iz članka 2. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona, koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan je za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obračunate na dnevnu osnovicu iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Pod doprinosima za obvezna osiguranja, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika toga osiguranja, te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje.

(3) Dnevna osnovica za obračun doprinosa iz stavka 2. ovoga članka je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 podijeljen brojkom 30.

(4) Ministar nadležan za financije će, prema posebnom propisu, za svaku kalendarsku godinu objaviti visinu dnevne osnovice iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1) podatke o poslodavcu i sezonskom radniku u poljoprivredi,

2) podatak o najdužem trajanju redovitog radnog dana,

3) podatke o stanci, dnevnom i tjednom odmoru, u najkraćem trajanju prema općem propisu o radu,

4) podatak o načinu i rokovima isplate dnevnog iznosa plaće i

5) evidentiran vrijednosni kupon.

(3) Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisati najniži dnevni iznos plaće iz stavka 2. podstavka 4. ovoga članka.

(4) Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju.

(5) Poslodavac ne smije sklopiti ugovor iz stavka 1. ovoga članka s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, s maloljetnikom te s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu.

Članak 11.

(1) Na sezonskog radnika u poljoprivredi na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a na zaštitu njegovih prava na odgovarajući se način primjenjuje opći propis o radu.

(2) Na sezonskog radnika u poljoprivredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju se posebni propisi kojima je uređen prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji nezaposlenih, propisi koji uređuju obustavu ili prestanak prava za vrijeme nezaposlenosti niti propisi koji uređuju prestanak isplate mirovine korisniku mirovine.

Članak 12.

(1) Vrijednosni kupon iz članka 2. stavka 1. podstavka 9. ovoga Zakona izdaje tijelo državne uprave nadležno za financije, a prilikom njegove kupnje se evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla.

(2) Na vrijednosnom kuponu iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, pravilnikom propisati sadržaj i oblik ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona.

Članak 13.

(1) Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi je dužan tijelu nadležnom za provedbu mirovinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine.

(2) Na temelju podataka iz stavka 1. ovoga članka tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju.

(3) Tijelo nadležno za provedbu mirovinskog osiguranja, radi evidentiranja uplata na osobne račune osiguranika drugog mirovinskog stupa, podatke o utvrđenim osiguranicima, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podataka, dostavljat će tijelu nadležnom za vođenje registra osiguranika drugog mirovinskog stupa.

(4) Dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak.

(5) Predujam poreza na dohodak na primitke iz stavka 4. ovoga članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršena isplata ili davanje.

(6) Poslodavci koji isplaćuju ili daju primitke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primitke i uplaćeni porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije.

(7) Na obvezu podnošenja izvješća iz stavka 6. ovoga članka te na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak, primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka te opći porezni propisi.

V. NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA

Članak 14.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja ministarstvo nadležno za rad.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada, a u dijelu obračuna i naplate doprinosa za financiranje obveznih osiguranja te obračuna i plaćanja poreznih obveza tijelo državne uprave nadležno za financije.

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 15.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:

1) ako sezonskog radnika u poljoprivredi zaposli na poslovima koji se ne smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi (članak 2. stavak 1. podstavak 5.),

2) ako prestankom ispunjavanja uvjeta izgubi pravo na olakšicu, a u roku od trideset dana ne obračuna i ne uplati obvezu doprinosa na osnovicu u visini iskorištenog iznosa olakšice ili prema posebnom propisu o tome ne izvijesti tijelo nadležno za financije (članak 5. stavak 2.),

3) ako prije početka korištenja olakšice ne pribavi dokaze od tijela nadležnog za provedbu mirovinskog osiguranja, odnosno tijela nadležnog za vođenje evidencije nezaposlenih o ispunjavanju uvjeta za korištenje olakšice (članak 5. stavak 4.),

4) ako sklopi ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, odnosno ako mu nadležna služba za zapošljavanje nije odobrila korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju, odnosno mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (članak 7. stavak 1.),

5) ako ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne sklopi u pisanom obliku (članak 8. stavak 1.),

6) ako osobi koja ima ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa naloži prekovremeni rad bez njezine pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad (članak 8. stavak 2.),

7) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, za svaki radni dan ne sklopi prije početka rada (članak 10. stavak 1.),

8) ako zaposli sezonskog radnika u poljoprivredi u trajanju dužem od devedeset dana tijekom kalendarske godine (članak 10. stavak 4.),

9) ako ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, sklopi s osobom izuzetom člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. ovoga Zakona, ili s maloljetnikom, ili s osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu (članak 10. stavak 5.).

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

(1) Poslodavac koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima zaposlenu osobu, odnosno ima s osobom zaključen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i za koju prema posebnim propisima koji uređuju obveze plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, nije u obvezi doprinosa i obvezi obračuna i uplate doprinosa, ne može za tu osobu koristiti i olakšicu na temelju ovoga Zakona.

(2) Postupak ostvarivanja prava poslodavca, radnika i osobe koja se stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, započet prema posebnim propisima koji uređuju obvezu plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, dovršit će se prema odredbama tih propisa.

Članak 17.

(1) Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za ovu kalendarsku godinu donijeti odluku iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za rad će, uz suglasnost ministra nadležnog za financije, u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 100-01/12-01/03 Zagreb, 11. svibnja 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem, v. r.