Povezani zakoni

Zakon o porezu na dohodak

pročišćeni tekst zakona

NN 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14

na snazi od 01.01.2015.

Uživajte...

Baza je ažurirana 01.08.2015. zaključno sa NN 84/15

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.

2. POREZNI OBVEZNIK

2.1. Pojam poreznog obveznika

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

(2) Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

2.2. Rezident

Članak 3.

(1) Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

(2) Rezident je i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

2.3. Nerezident

Članak 4.

Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona.

3. IZVORI DOHOTKA

Članak 5.

(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.

(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala,

5. dohodak od osiguranja,

6. drugi dohodak.

4. POREZNA OSNOVICA

Članak 6. (NN 125/13, 143/14)

(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. ovoga Zakona.

(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1., 11. i 12. ovoga Zakona, odnosno umanjen za osobni odbitak iz članka 36. ovoga Zakona za fizičke osobe koje su rezidenti država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske, sukladno s člankom 36. stavkom 14. ovoga Zakona.

(3) Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se:

1. za iznos plaća novozaposlenih osoba iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona,

2. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,

3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona,

4. i za preneseni gubitak iz članka 35. ovoga Zakona, nakon umanjenja iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

5. POREZNO RAZDOBLJE

Članak 7.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,

2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga Zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

6. POREZNE STOPE

Članak 8. (NN 143/14)

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.

(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

Članak 9. (NN 143/14)

(1) Dohotkom se ne smatraju:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž te uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,

2. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

3. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

4. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

(2) Dohotkom se ne smatraju ni:

2.1. primici po posebnim propisima:

2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,

2.1.2. socijalne potpore,

2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novo­rođenog djeteta. Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,

2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,

2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,

2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,

2.3. nasljedstva i darovi,

2.4. primici od otuđenja osobne imovine,

2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu,

2.7. novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica,

2.8. potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe.

(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.

(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

8. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Članak 10. (NN 143/14)

Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda,

3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja,

4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,

5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,

6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa,

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu,

8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9. primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa,

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa,

11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa,

12. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa,

13. stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima i to studentima za redovno školovanje na visokim učilištima,

14. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do propisanog iznosa,

15. sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava      sindikalne članarine članovima sindikata,

16. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa,

17. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godišnje,

18. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,

19. novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

20. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, do propisanih iznosa,

21. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila,

22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s točkama 12., 13. i 18. ovoga članka te primitke, osim primitaka iz članka 5. ovoga Zakona, koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s točkama 13. i 18. ovoga članka odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Ministar financija pravilnikom će propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova.

9. OSOBNA OSLOBOĐENJA

Članak 11.

Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,

4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

 

II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA

1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA

Članak 12. (NN 125/13, 148/13)

(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.

(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.

(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).

(6) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 5. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.

(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s n­a­mjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

(9) Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona. Ako porezni obveznik rezident sukladno s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po osnovi primitka ostvarenog iz inozemstva ili u inozemstvu u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća u inozemstvu iz tog primitka, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu, ali je u tom slučaju obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, osim ako Republika Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata izaslanih na rad u inozemstvo po nalogu tuzemnog poslodavca, kao i za primitke rezidenata ostvarene radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA

2.1. Dohodak od nesamostalnog rada

Članak 13.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona.

2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada

Članak 14. (NN 148/13)

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,

1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,

1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,

1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine,

1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos,

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima,

4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,

5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje,

2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijaš­njih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,

3. mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja

4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,

5. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

(4) Radnicima, u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, prema propisima koji uređuju radni odnos.

2.3. Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada

Članak 15. (NN 143/14)

(1) Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, a osobito:

1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,

2. posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stav­ka 1. ovoga Zakona,

3. obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima,

4. sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona,

5. obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plaće iz članka 14.  1. ovoga Zakona,

6. Članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obvezno za radnike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i isplatitelja primitka odnosno plaće iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:

1. naknada plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije,

2. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom pro­računu ili proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja,

4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe,

5. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije,

6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.

(3) Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 14. ovoga Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.

2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

Članak 16.

Izdacima koji se oduzimaju od primitaka iz članka 14. ovoga Zakona pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka.

3. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti

Članak 17.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

 

3.2. Samostalne djelatnosti

Članak 18.

(1) Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti,

2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša,

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

3.3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti

Članak 19.

(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka i članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka 18. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti u skladu s člankom 32. i člankom 48. ovoga Zakona.

 

3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti

Članak 20. (NN 143/14)

(1) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

(2) Primici iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.

(4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.

(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.

 

(6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 30. ovoga Zakona ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju.

(8) U slučaju primjene stavka 7. ovoga članka porezni obveznik je obvezan voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunate amortizacije.

3.5. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti

Članak 21.

(1) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(2) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.

(3) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

(4) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.

(5) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 30. i člankom 51. stavkom 2. ovoga Zakona.

(6) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

(7) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(8) Izdacima se smatraju izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona (plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata.

(9) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 24. stavku 4. ovoga Zakona na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit.

(10) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

(11) Izdacima se smatraju i premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona.

3.5.1. Izdaci koji se porezno ne priznaju

Članak 22.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,

2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,

3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa,

4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.

(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.

3.6. Poslovne knjige i evidencije

Članak 23.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici.

(4) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.

(5) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, vode jedne poslovne knjige.

3.6.1. Popis dugotrajne imovine

Članak 24.

(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako su njihove nabavne cijene, odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 3.500,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korište­nja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.

3.7. Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti

Članak 25.

Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

3.8. Promjena načina oporezivanja

Članak 26. (NN 143/14)

(1) Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.

(2) Pisani zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kojim se na vlastiti zahtjev traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(3) Promjena načina oporezivanja na temelju podnesenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine.

(4) U opravdanim slučajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno, o čemu donosi rješenje.

(5) Opravdanim slučajevima iz stavka 4. ovoga članka osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%), zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja.

4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

4.1. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Članak 27.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema članku 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku 44. ovoga Zakona.

(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave. Izdaci se tijekom poreznog razdoblja ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava.

(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava oporezuje se ako je otuđeno (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog zakona te ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m², a ukupno do 1000 m². Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zemljišna čestica. Dohodak čini razlika između ukupnog iznosa primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnina ili imovinskih prava koji se otuđuju u razdoblju od pet godina i njihove nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda te za troškove ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave.

(8) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. i 7. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavak 7. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

(9) Ako je nekretnina iz stavka 5., 6. i 8. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 5. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(10) Ako su nekretnine i imovinska prava iz stavka 7. ovoga članka stečena darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 7. ovoga članka.

(11) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

(12) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti.

4.2. Dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine

Članak 27.a (NN 143/14)

(1) Dohodak od imovine utvrđuje se i po osnovi primitaka od otuđenja posebnih vrsta imovine.

(2) Posebnom vrstom imovine iz stavka 1. ovoga članka smatra se otpad u skladu s posebnim propisima. U smislu ovoga Zakona otpadom se ne smatra povratna ambalaža niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti u svrhu zaštite okoliša.

(3) Pri utvrđivanju dohotka od imovine iz stavka 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.

(4) Odredbe o promjeni načina utvrđivanja dohotka od imovine iz članka 29. ovoga Zakona primjenjuju se i na dohodak po osnovi otuđenja posebnih vrsta imovine iz ovoga članka.

4.3. Procjena dohotka od imovine

Članak 28.

Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena koje donosi ministar financija.

4.4. Promjena načina utvrđivanja dohotka od imovine

Članak 29. (NN 143/14)

(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost ili po osnovi obavljenih usluga od te imovine, koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, u poreznom razdoblju ostvaruje ukupne primitke veće od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost utvrđuje dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak od imovine u skladu sa člancima 19. – 24. ovoga Zakona, odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik može plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona.

 

5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA

Članak 30. (NN 43/13, 148/13, 143/14)

(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

(2) Izuzimanjima imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. ovoga članka smatraju se izuzimanja imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona od koje se plaća porez na dobit.

(3) Kamatama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primici od potraživanja svake vrste, a osobito:

1. primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava),

2. primici od kamata po vrijednosnim papirima,

3. primici od kamata po osnovi danih zajmova,

4. primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda.

(4) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici u naravi po osnovi udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(5) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije.

(6) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavka 5. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu.

(7) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 6. ovoga članka.

(8) Primici po osnovi udjela u dobiti koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(9) Dohodak od kapitala prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovoga članka utvrđuje se samo ako vlastite dionice društva u trenutku dodjele tih dionica ili realizacije prava iz opcije kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima u skladu s posebnim zakonom. Ako ovaj uvjet nije ispunjen po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju se izdaci.

(11) Dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.

(12) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi primitaka iz stavka 11. ovoga članka, ako su ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radničkog dioničarstva ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te su namijenjeni i dijele se članovima tog fonda. Ministar financija pravilnikom će propisati način ostvarivanja prava na neoporezivu isplatu navedenih primitaka.

(13) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti, ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.

(14) Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i razlika primitka koja nastaje kada se tijekom poreznog razdoblja poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma.

(15) Kamatama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne smatraju se:

1. zatezne kamate,

2. naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje ako je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznosi najviše do 0,5% godišnje,

4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica,

5. primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(16) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz stavka 1. ovoga članka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

(17) Primicima iz stavka 16. ovoga članka smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji je način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima,

2. instrumenata tržišta novca,

3. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,

4. izvedenica,

5. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

(18) Otuđenjem financijske imovine iz stavka 17. ovoga članka smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

(19) Otuđenjem iz stavka 18. ovoga članka ne smatra se:

1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,

2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka,

4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(20) U slučaju otuđenja financijske imovine iz stavka 19. točaka 2. i 4. ovoga članka kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvrđena na dan prvog stjecanja financijske imovine.

(21) Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (netoprinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).

(22) Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

(23) Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na način iz stavka 16. ovoga članka. U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(24) Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini. Kapitalni gubitak iskazuje se najviše do visine porezne osnovice. Kapitalni gubitak priznaje se u godišnjem izvješću u kojem se iskazuju ukupno ostvareni kapitalni dobici na zadnji dan poreznog razdoblja za koje se izvješće sastavlja i podnosi.

(25) Odredbe stavka 24. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 27. stavka 11. ovoga Zakona.

(26) Dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(27) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 24. ovoga članka te način i rokove podnošenja propisuje pravilnikom ministar financija.

6. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA

Članak 31.

(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primit­ka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci.

(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja odnosno premijama osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvješća.

(5) Dohotkom od osiguranja smatraju se i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak.

7. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA

7.1. Drugi dohodak

Članak 32.

(1) Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka prema stavku 2., odnosno stavku 3. ovoga članka umanjen za propisane izdatke iz stavka 4. i 5. ovoga članka.

(2) Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi:

1. nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona,

2. samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona,

3. imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona,

4. kapitala iz članka 30. ovoga Zakona,

5. osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona.

(3) Primicima prema stavku 1. i 2. ovoga članka osobito se smatraju:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava,

3. primici po osnovi djelatnosti športaša,

4. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti,

5. primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 14. stavku 3. ovoga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona,

6. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka 10. točke 4. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,

7. primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 10. točke 6. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,

8. stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima iz članka 10. točke 12. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,

9. športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka 10. točke 14. ovoga Zakona, iznad propisanog iznosa,

10. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka 10. točke 16. ovoga Zakona, iznad propisanih iznosa,

11. ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji.

(4) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima.

(5) Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka izdaci se, prije izdataka iz stavka 4. ovoga članka ako su obračunani i plaćeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi:

1. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,

2. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,

3. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artis­tičke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

(6) Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka po osnovi djelatnosti može na vlastiti zahtjev, upisom u registar poreznih obveznika, utvrđivati dohodak u skladu sa člancima 19. do 24. ovoga Zakona odnosno na način propisan za samostalne djelatnosti. Zahtjev za promjenom načina utvrđivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na početku ostvarivanja dohotka, na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu.

(7) Porezni obveznik koji prema stavku 6. ovoga članka utvrđuje dohodak u skladu sa člankom 19.  – 24. ovoga Zakona, ne može koristiti izdatke iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Izdaci iz stavka 5. ovoga članka priznaju se pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

7.2. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa

Članak 33.

(1) Drugim dohotkom smatra   se i primitak po osnovi povrata doprinosa iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema Zakonu o doprinosima.

(3) Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.

7.3. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Članak 33.a (NN 143/14

(1) Drugim dohotkom smatra se i primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

(2) Drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način propisan člankom 63. ovoga Zakona

8. ZAJEDNIČKI DOHODAK

Članak 34.

(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.

(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članka 19. – 24. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak ili gubitak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak ili gubitak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici i supoduzetnici).

(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka 27. i 28. ovoga Zakona.

(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.

(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.

(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.

 

III. POREZNI GUBITAK

Članak 35.

(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i ostalih djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, odnosno na temelju poslovnih knjiga prema članku 19. – 24. ovoga Zakona.

(2) Porezni gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen.

(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja.

(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubit­ka iz stavka 1. ovoga članka istekom petoga poreznog razdoblja.

(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

 

IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA

Članak 36. (NN 125/13, 143/14)

(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 5. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 2.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca te kod ostvarene mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata sredstava na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.600,00 kuna, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno.

(2) Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka u visini:

1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,

2. za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete,

3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.

4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu. U tom slučaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdržava ne može koristiti osobni odbitak iz točke 3. ovoga stavka.

(3) Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 45. ovoga Zakona, rezidentu se priznaju osobni odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak iz stav­ka 1. ovoga članka, a na temelju porezne kartice iz članka 46. ovoga Zakona.

(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj razini.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

(6) Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drukčije.

(7) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, odnosno životni partneri i neformalni životni partneri za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

(8) Osobama s invaliditetom u smislu ovoga Zakona smatraju se fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca iz stavka 7. ovoga članka kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici prema stavku 3. ovoga članka, osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

(11) Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.

(12) Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiro­račun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

(13) Osobni odbitak prema stavcima 10., 11. i 12. ovoga članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

(14) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, osim Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. ovoga Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

 

V. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU GODIŠNJEG POREZA

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA

1.1. Godišnji porez na dohodak

Članak 37.

(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje.

(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.

(3) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 6. ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima prema članku 5. ovoga Zakona te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.

(4) Ako je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.

(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

((6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku. Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave.

(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

1.2. Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Članak 38.

(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona obvezan je za radnike i druge fizičke osobe iz članka 14. ovoga Zakona izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.

(2) Poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona obvezan je izvršiti godišnji obračun iz stavka 1. ovoga članka za radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona koji su kod njega ostvarivali plaću, mirovinu ili primitke iz članka 14. ovoga Zakona u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

(3) Na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezan je postupiti i poslodavac i isplatitelj primitaka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. ovoga Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice.

2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

2.1. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu

Članak 39. (NN 125/13, 148/13)

(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja i/ili,

2. dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona.

(2) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak iz stavka 1. ovoga članka ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz članka 5. ovoga Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama ovoga Zakona, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja.

(3) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

(4) Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(5) Porezni obveznik iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona, osim dohotka koji Republika Hrvatska u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i dohodak iz ostalih izvora iz članka 5. ovoga Zakona, obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga Zakona.

(6) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi nije iskazao dohodak za koji Porezna uprava nije imala saznanja, a koji je bio obvezan iskazati sukladno propisima važećima za to porezno razdoblje, te je doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno razdoblje, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, Porezna uprava će po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana kada, temeljem novih saznanja, utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati.

2.2. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 40. (NN 148/13, 143/14)

(1) Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili

2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona i/ili,

3. dohodak od kapitala iz članka 30. ovoga Zakona i/ili,

4. dohodak od osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona i/ili,

5. drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona,

a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. ovoga Zakona.

(2) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo dohotke iz stavka 1. ovoga članka, može za te dohotke podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak iz članka 36. i članka 54. ovoga Zakona,

2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. drugih prava propisanih zakonima.

(3) Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja prava iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a prema članku 5. ovoga Zakona.

2.3. Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu

Članak 41. (NN 143/14)

Godišnju poreznu prijavu ne može podnijeti porezni obveznik:

1. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga Zakona,

2. za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema članku 44. ovoga Zakona,

3. za drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena prema članku 33.a ovoga Zakona.

2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 42.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

2.5. Podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 43.

(1) Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

(2) Nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

2.6. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak

Članak 43.a (NN 143/14)

(1) Posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se postupak čijom primjenom porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak iz članaka 39. i 40. ovoga Zakona, nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave prema člancima 42. i 43. ovoga Zakona, već tu obvezu preuzima Porezna uprava.

(2) Poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako:

1. porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvari dohodak iz članka 39. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

2. Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku poreznog obveznika u poreznom razdoblju i to samo kada Porezna uprava, u okviru svojeg djelokruga prema posebnim propisima, nije odgovorna za neraspoloživost podataka,

3. porezni obveznik nema obvezu podnošenja porezne prijave prema članku 40. Zakona, a ostvaruje razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu.

(3) Porezni obveznici na koje se, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, podnose godišnju poreznu prijavu prema člancima 42. i 43. ovoga Zakona, ovisno imaju li, sukladno članku 39. ovoga Zakona, obvezu podnošenja godišnje porezne prijave ili godišnju poreznu prijavu dobrovoljno podnose u skladu s člankom 40. ovoga Zakona.

(4) Porezna uprava, primjenjujući poseban postupak iz stavka 1. ovoga članka, obvezna je, na temelju evidencija i podataka kojima raspolaže, utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, o čemu izdaje privremeno porezno rješenje.

(5) Privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta iz službenih evidencija kojima raspolaže i to najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu smatra se da je, u smislu ovoga Zakona, izvršena osobna dostava.

(6) Protiv privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od strane Porezne uprave porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.

(7) O prigovoru iz stavka 6. ovoga članka odlučuje prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora.

(8) Prigovor iz stavka 6. ovoga članka odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru.

(9) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja u skladu s navodima iz prigovora, donosi se porezno rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

(10) Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani, donosi se porezno rješenje kojim se odbija prigovor te se protiv takvog rješenja može izjaviti žalba u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

(11) Za porezne obveznike koji ne postupe na način i u roku propisanom stavkom 6. ovoga članka, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom te će Porezna uprava temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno ovom Zakonu i Općem poreznom zakonu.

(12) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 9. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je dužnu razliku uplatiti u skladu s člankom 37. stavkom 6. ovoga Zakona.

(13) Porezni obveznik kojem je na način propisan stavkom 11. ovoga članka izvršeno zaduženje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, obvezan je dužnu razliku uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu.

(14) U slučaju provedbe posebnog postupka iz stavka 1. ovoga članka kojim je utvrđeno da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

(15) Oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja iz stavka 4. ovoga članka te način dostave podataka iz stavka 5. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar financija.

3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA

Članak 44. (NN 143/14)

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 18. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od 65% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.

(2) Poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona (iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova), a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema članku 19. do 24. ovoga Zakona, dohodak i porez na dohodak utvrđuje se u paušalnom iznosu.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona, osim evidencije o prometu.

(4) Samostalne djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja kampova prema stavku 1. i 2. ovoga članka koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak te evidencije i izvješća u svezi paušalnog oporezivanja, utvrđuje ministar financija.

(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat, koji ostvaruju obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 4. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.

(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 5. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu sa člankom 47. stavkom 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost odnosno iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 19. – 24. ovoga Zakona.

 

VI. UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE PREDUJMA POREZA

1. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 45. (NN 125/13, 143/14)

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine iz članka 14. ovoga Zakona ili sam porezni obveznik.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obračun poreza na dohodak od ostvarene mirovine ili razlike mirovina iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili isplatitelj inozemnih mirovina iz sustava socijalnog osiguranja isplaćuje u tijeku kalendarskog mjeseca za više proteklih mjeseci, odnosno poreznih razdoblja obavlja se na način:

1. u slučaju isplata za više proteklih mjeseci istoga poreznog razdoblja primjenjuju se propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu kada je mirovina ili razlika mirovine trebala biti isplaćena,

2. u slučaju isplate mirovina ili razlike mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), kod obračuna se primjenjuju propisi koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena, odnosno kada je mirovina prema rješenju dospjela za isplatu.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada prema članku 14. ovoga Zakona ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 16. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine 2.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.

(6) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet može za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, na vlastiti zahtjev, preuzeti obvezu obračunavanja, obustavljanja i plaćanja predujmova poreza na dohodak prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada prema članku 14. stavku 1. ovoga Zakona ostvare izravno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.

(10) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona obračunava i uplaćuje sam porezni obveznik na način i u roku iz stavka 9. ovoga članka. Iznimno, porezni obveznici mogu na vlastiti zahtjev predujam poreza na dohodak plaćati prema rješenju Porezne uprave, mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100,00 kuna.

1.1. Porezna kartica

Članak 46.

(1) Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se i utvrđuje na temelju porezne kartice koju za radnika, umirovljenika i fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona imaju poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona dužni su je čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.

(2) Osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona može tijekom poreznog razdoblja koristiti ako je poslodavcu ili isplatitelju primitka odnosno plaće ili mirovine predao poreznu karticu.

(3) Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak iz članka 14. ovoga Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djece, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i dostaviti joj vjerodostojne isprave u roku od trideset (30) dana od dana nastanka promjene.

(4) Podatke o isplaćenim primicima odnosno plaćama i mirovinama iz članka 14. ovoga Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak od nesamostalnog rada radnika, umirovljenika i fizičkih osoba koji ostvaruju primitke iz članka 14. ovoga Zakona, poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu.

(5) Poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće i mirovina iz članka 14. ovoga Zakona i sam porezni obveznik obvezni su o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.

2. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Članak 47. (NN 143/14)

(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 18. i dohotka koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 19. – 24. ovoga Zakona, mjesečni predujam se utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak.

(2) Mjesečni predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđen na način iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici plaćaju za mjesece koji slijede iza mjeseca u kojemu je istekao rok za podnošenje godišnje porezne prijave do podnošenja sljedeće godišnje porezne prijave.

(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave.

(4) Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave.

(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i to na osnovi podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza za koju se utvrđuje predujam dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostalna djelatnost obavljala. Ako porezni obveznik u godišnjoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelatnosti iskaže i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za iduće razdoblje utvrđuje se samo od porezne obveze proizašle od obavljanja samostalne djelatnosti. Način izračuna tako utvrđenog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti pravilnikom propisuje ministar financija.

(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje o plaćanju predujmova ako je doneseno odnosno donijeti rješenje i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.

3. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD DRUGOG DOHOTKA

3.1. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

Članak 48.

(1) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema članku 32. stavku 1. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nerezidenti obavljanjem djelatnosti iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka iz stavka 1. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik u roku od osam dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.

(4) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa

Članak 49.

Porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa prema članku 33. ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje Porezna uprava nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o doprinosima, po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

3.3. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Članak 49.a (NN 143/14)

(1) Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitka utvrđenog kao razlika između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje iz članka 33.a ovoga Zakona, obračunava Porezna uprava po stopi od 40% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) O utvrđenom i obračunatom porezu na dohodak iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava izdaje porezno rješenje.

(3) Porezni obveznik kojem je utvrđen i obračunat drugi dohodak iz stavka 1. ovoga članka obvezan je isti uplatiti u roku od 15 dana od dana dostave poreznog rješenja iz stavka 2. ovoga članka

4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 50. (NN 143/14)

(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova iz članka 44. ovoga Zakona, predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika iz članka 36. ovoga Zakona. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 47. ovoga Zakona, a po stopi od 12 %.

(2) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom primitka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona primjenom stope od 25%.

(4) Predujam poreza na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak, na ukupno ostvareni primitak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste u tom razdoblju, a koje se donosi nakon otuđenja četvrte nekretnine iste vrste ili četvrtog imovinskog prava iste vrste. Za svako daljnje otuđenje nekretnine iste vrste ili imovinskog prava iste vrste u razdoblju od pet godina u kojem je već utvrđen dohodak od otuđenja nekretnina iste vrste ili imovinskih prava iste vrste, donosi se novo rješenje za tu nekretninu ili imovinsko pravo koje se otuđuje. Predujam se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 27. stavka 7. ovoga Zakona primjenom stope od 25%.

(5) Ranije plaćeni porez na dohodak iz stavka 3. ovoga članka po osnovi otuđenja nekretnine ili imovinskog prava iste vrste uračunava se u poreznu obvezu utvrđenu po osnovi stavka 4. ovoga članka.

(6) Predujam poreza na dohodak od posebnih vrsta imovine iz članka 27.a ovoga Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj primitka kao predujam poreza po odbitku najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za tekući mjesec. Predujam poreza plaća se po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od posebnih vrsta imovine dužni su o isplaćenim primicima podnositi izvješća u skladu sa stavkom 7. ovoga članka

(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava i dohodak od posebnih vrsta imovine te za uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

5. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD KAPITALA

Članak 51. (NN 125/13, 83/14, 143/14)

(1) Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i korištenja usluga iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(2) Predujam poreza na dohodak od kamata iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom ili pripisom primitka kao porez po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(3) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(5) Predujam dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 11. ovoga Zakona oporezuje se pri isplati na način propisan stavkom 4. ovoga članka.

(6) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja iz članka 30. stavka 14. ovoga Zakona plaća se po odbitku na način propisan stavkom 1. ovoga članka i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit.

(7) Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala i za uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.

(8) Porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan je predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17. ovoga Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

(9) Porezni obveznik iz stavka 8. ovoga članka obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika pri čemu obveza za plaćanjem predujma nastaje istodobno s isplatom primitka.

(11) Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu iz članka 30. stavka 16. ovoga Zakona porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona. Otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.

(12) Ako dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz članka 30. stavaka 16. i 17. ovoga Zakona nije utvrđen ili nije prijavljen po tržišnim cijenama, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama.

(13) Oblik i sadržaj evidencije iz stavka 9. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar financija.

6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD OSIGURANJA

Članak 52.

(1) Predujam poreza na dohodak od osiguranja obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku.

(2) Predujam poreza plaća se od osnovice primitka u visini uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja, odnosno u visini isplaćene svote ako je manji od uplaćenih premija osiguranja te u visini uplaćenih premija osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 10. točki 17. ovoga Zakona, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. ovoga Zakona.

 

VII. POSEBNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI

 

1. Oslobođenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

Članak 53.

(1) Fizičke osobe kojima je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

(2) Fizičke osobe – članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

2. Olakšice za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara

Članak 54. (NN 148/13, 143/14)

(1) Rezidentima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, iznimno od članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:

1. 3.500,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara,

2. 3.000,00 kuna mjesečno, za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

(2) Rezidentima se osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Rezidentima se osobni odbitak za vlastitu invalidnost i/ili invalidnost uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece, ako imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje prema osnovnom osobnom odbitku iz stavka 1. ovoga članka primjenom faktora iz članka 36. stavka 2. točke 3. i 4. ovoga Zakona.

(4) Osobni odbitak prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 55. (NN 148/13)

(1) Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima.

(2) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.

(3) Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.

(4) Smatra se da porezni obveznik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

(5) Način ostvarivanja porezne olakšice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s Pravilnikom o načinu ostvarivanja poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima donesenim na temelju Zakona o porezu na dobit.

3. Poticaji zapošljavanja

Članak 56. (NN 143/14)

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima.

(2) Novim radnicima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a zaposlenje je kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jednomjesečne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog rada ako je ugovoren. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici, stažisti i slično.

(3) Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima iz stavka 2. ovoga članka, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim brojem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i isplaćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom poreznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu.

(4) Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

(6) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona dohodak od samostalne djelatnosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta, prema posebnim propisima.

4. Poticaji istraživanja i razvoja

Članak 57.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.

(2) Istraživanjem se u smislu stavka 1. ovoga članka smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje i primijenjeno istraživanje. Temeljnim istraživanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktične primjene, a primijenjenim istraživanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog cilja. Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju postojećih.

(3) Istraživanjem i razvojem u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko testiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačkoga razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, upravljačka studija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

(4) Izdacima za istraživanje i razvoj iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:

1. plaće i ostali odnosni troškovi osoba koje sudjeluju u istraživanju i razvoju,

2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti istraživanja i razvoja,

3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom dijelu u kojem se ova sredstva koriste za istraživanje i razvoj,

4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih administrativnih izdataka,

5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreznog obveznika obavila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja,

6. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojem se koriste za istraživanje i razvoj.

 

VIII. DOSTAVLJANJE IZVJEŠĆA I DRUGE OBVEZE

1. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 58.

(1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, porezni obveznici koji po­činju davati u najam i zakup pokretnine, stvari i nekretnine i porezni obveznici koji počinju ostvarivati dohodak izravno iz inozemstva dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja dohotka, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana početka ostvarivanja dohotka.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz članka 18. ovoga Zakona, dužni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu dati podatke o osobi koja im vodi poslovne knjige.

(3) Porezna uprava može temeljem prikupljenih podataka o dohotku od nesamostalnog rada, obveznim doprinosima i predujmu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koje porezni obveznici dostavljaju na propisanom izvješću, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa sukladno s člankom 24. stavkom 2. Zakona o doprinosima. Popis sadrži: ime i prezime ili naziv poslodavca, godinu rođenja fizičke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca, broj radnika kojima na izvješću nije iskazana isplata plaće i razdoblje na koje se ta izvješća odnose. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe poslodavca i ime roditelja fizičke osobe poslodavca.

(4) Porezni obveznici obvezni su za potrebe utvrđivanja porezne obveze prijaviti dohodak iz članka 5. ovoga Zakona u propisanim rokovima i na propisani način. Ako to ne učine, a Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka sukladno s člankom 63. ovoga Zakona utvrdi dohodak kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje, Porezna uprava može, u godini u kojoj doneseno rješenje postane izvršno, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis tih poreznih obveznika. Popis sadrži: ime i prezime i godinu rođenja poreznog obveznika, razdoblje u kojem je navedeni dohodak ostvaren te iznos utvrđenog dohotka po toj osnovi. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja te ime roditelja poreznog obveznika.

2. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA

Članak 59.

(1) Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno slobodnih zanimanja istodobno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka.

3. DOSTAVLJANJE PODATAKA OD DRUGIH PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

Članak 60.

(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primicima po osnovi nesamostalnog rada i djelatnosti, za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko računa obveznika poreza na dohodak. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine obveznike poreza na dohodak dostaviti i tijekom godine.

(3) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

(4) Podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se dostaviti i elektroničkim putem odnosno na nosačima podataka.

(5) Osobe i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim primicima koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom.

4. OBVEZA ISPLATE NA RAČUN

Članak 61.

Tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na žiroračun kod banke, a iznimno i na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način.

5. REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA

Članak 62.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak:

1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 18. ovoga Zakona,

2. od imovine prema članku 27. ovoga Zakona,

3. od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

4. od samostalne djelatnosti iz inozemstva,

5. od imovine i imovinskih prava iz inozemstva,

6. od kapitala i drugog dohotka iz inozemstva,

7. od obrtničke djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 44. ovoga Zakona,

8. od djelatnosti slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. točke 4. Zakona koje se oporezuju prema članku 32. ovoga Zakona.

(3) Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvrđivanje paušalnog dohotka ili prelaska na oporezivanje po odbitku, odnosno početka ostvarivanja primitaka.

(4) Porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prestanku ostvarivanja dohotka iz inozemstva i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog dohotka prema članku 44. ovoga Zakona na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohotka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvrđivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku iz stavka 3. ovoga članka.

6. PRIKUPLJANJE I USPOREDBA PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

Članak 63. (NN 143/14)

(1) Radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje.

(2) Porezna uprava je dužna dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

(3) Ako Porezna uprava u tijeku prikupljanja podataka i njihove usporedbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi drugi dohodak u skladu s člankom 33.a ovoga Zakona.

(4) Za svrhe iz stavka 1. i 2. ovoga članka Porezna uprava je obvezna ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) U postupku ispitivanja izvora imovine ispitivat će se izvor cjelokupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja 2005.

7. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA

Članak 64. (NN 143/14)

Ministar financija se posebno ovlašćuje da provedbenim propisima propiše:

1. neoporezive iznose nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 4.),

2. neoporezive iznose učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima (članak 10. točka 6.),

3. neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka po osnovi nesamostalnog rada koje poslodavci isplaćuju radnicima i drugim osobama iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona i neoporezive iznose naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka poduzetnika te uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 9. i 10.),

4. neoporezive iznose po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu (članak 10. točka 11.),

5. neoporezive iznose stipendija učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima (članak 10. točka 12.),

6. neoporezive iznose športskih stipendija koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje (članak 10. točka 14.),

7. neoporezive iznose nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima amaterima prema posebnim propisima (članak 10. točka 16.),

8. neoporezive iznose primitaka koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem tijela akreditiranih u skladu s pravilima Europske unije u Republici Hrvatskoj za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja, u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, te način i uvjete pod kojima se mogu isplatiti (članak 10. točka 20.),

9. oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (članak 23., u svezi sa člankom 18.),

10. osnove i mjerila za utvrđivanje tržišnih cijena (članak 28.) oblik i sadržaj izvješća te način i rokove podnošenja (članak 30. stavak 27.),

11. oblik i sadržaj izvješća o uplaćenim porezno priznatim premijama životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (članak 31. stavak 4.),

12. oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (članak 34. stavak 7.),

13. mogućnosti i načine korištenja osobnog odbitka za poreznog obveznika i uzdržavane članove njegove uže obitelji (članak 36.),

14. način uračunavanja inozemnog poreza u tuzemni porez na dohodak (članak 37. stavak 4.),

15. oblik i sadržaj godišnje porezne prijave (članak 42. stavak 1.), oblik i sadržaj privremenog poreznog rješenja te način dostave podataka (članak 43.a stavak 15.),

16. način utvrđivanja i plaćanja predujma poreza na dohodak (članci 45. do 52.),

17. oblik i sadržaj porezne kartice (članak 46. stavak 1.),

18. uz suglasnost ministra rada i mirovinskoga sustava, oblik, sadržaj, rokove te način dostavljanja podataka o isplaćenim primicima i uplaćenom predujmu poreza za potrebe Porezne uprave i Središnjeg registra osiguranika (članak 31. stavak 4., članak 46. stavak 4. i 5., članak 48. stavak 4., članak 50. stavak 7., članak 51. stavak 7., članak 60. stavak 5.),

19. oblik i sadržaj prijave o početku obavljanja samostalne djelatnosti, iznajmljivanja i ostvarivanja inozemnog dohotka (članak 58. stavak 1. u svezi sa člankom 62.),

20. isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti na ostale račune sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu (članak 61.).

 

IX. POSTUPOVNA ODREDBA

Članak 65.

Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Prekršajnog zakona.

 

X. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 66. (NN 148/13)

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godišnjoj poreznoj prijavi (članak 37. stavak 6., u svezi sa člankom 37. stavkom 3.),

2. porezni obveznik koji ne uplati mjesečni, tromjesečni, odnosno jednokratni predujam poreza po rješenju Porezne uprave u utvrđenoj visini i u propisanom roku (članak 44. stavak 5., članak 45. stavak 10., članak 47. stavak 5. i članak 50. stavci 1., 3. i 4.),

3. porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji predujam poreza na dohodak (članak 45. stavci 7., 9. i 10. te članak 48. stavak 3.),

4. porezni obveznik koji u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili ostvarivanja dohotka (članak 58. stavak 1.).

Članak 67.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. pravne i fizičke osobe koje za svoje radnike i fizičke osobe iz članka 14. ovoga Zakona ne izvrše godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (članak 38.),

2. pravne i fizičke osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o isplaćenim primicima i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu (članak 31. stavak 4., članak 46. stavak 4. i 5., članak 48. stavak 4., članak 50. stavak 6., članak 51. stavak 7., članak 60. stavak 5., u svezi sa člankom 64. točkom 17.),

3. pravne i fizičke osobe, isplatitelji primitka, koji u propisanom roku ne uplate ili uplate manji predujam poreza na dohodak (članak 45. stavci 1. do 5. i stavak 8., članak 48. stavak 2., članak 50. stavak 2., članak 51. i članak 52.),

4. pravne i fizičke osobe koje isplate građanima ne obavljaju preko žiroračuna, odnosno iznimno kod ostalih računa sukladno posebnim propisima, kod banke (članak 61.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

(1) Dohodak ostvaren do dana početka primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su do tada bili na snazi.

(2) Porezni obveznik može koristiti oslobođenje ili umanjenje dohotka od samostalne djelatnosti koju obavlja na područjima posebne državne skrbi iz članka 55. ovoga Zakona idućih deset godina od dana početka primjene ovoga Zakona, neovisno o prije korištenim propisanim olakšicama za te namjene.

Članak 69.

(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 127/00., 150/02., 163/03. i 30/04.).

(2) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti:

1. članak 21. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva (»Narodne novine«, br. 43/96. i 44/96. ispravak),

2. članak 13., 40. i 41. Zakona o športu (»Narodne novine«, br. 111/97., 24/01. i 13/98. ispravak).

Članak 70.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2005.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 80/10

Članak 33.

(1) Iznimno od članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, za 2010. godinu oslobođene su oporezivanja ukupno do 3.000,00 kuna na godišnjoj razini, za uplate izvršene u 2010. godini, a nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Dohodak od osiguranja iz članka 31. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) utvrđuje se od primitaka po osnovi premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje su uplaćene i porezno priznate do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Za 2010. godinu uvećanje osobnog odbitka iz članka 36. stavaka 12. do 25. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) i izdatke iz članka 12. stavka 9. toga Zakona, porezni obveznik rezident može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave u ukupnom iznosu do najviše 6.000,00 kuna godišnje i to za uplate izvršene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Godišnji porez na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) za koji se podnosi godišnja porezna prijava, za 2010. godinu obračunava se po stopi od 13,5% od godišnje porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 30% na razliku godišnje porezne osnovice između peterostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između šesterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 42,5% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14-erostrukog osnovnoga osobnog odbitka.

(5) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 38. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) za 2010. godinu obračunava se prema stavku 4. ovoga članka.

(6) Ovlašćuje se ministar financija da donosi podrobnije propise za provedbu ovoga Zakona te da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu propiše:

1. vjerodostojne isprave i vođenje evidencije za darovanja dana za zdravstvene potrebe iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona,

2. vođenje i sadržaj evidencije o dodijeljenim stipendijama iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona,

3. vođenje i sadržaj evidencije o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 4. stavka 3., članka 9. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona.

(7) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04. i 73/08.) s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 34.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2010.

 

Klasa: 410-01/10-01/01

Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/11

 

Članak 4.

(1) Ovlašćuje se ministar financija da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona propiše sadržaj evidencije, te oblik i sadržaj izvješća o obračunanim i isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te način i rokove dostavljanja tog izvješća.

(2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/11-01/04

Zagreb, 30. rujna 2011.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 22/12

Članak 16. (NN 43/13, 120/13 !)

(1) Godišnji porez na dohodak iz članka 37. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) za koji se podnosi godišnja porezna prijava, za 2012. godinu obračunava se po stopi od 12% od godišnje porezne osnovice do visine 26.400,00 kuna, po stopi od 22,83% na razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00 kuna i 43.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 43.200,00 kuna i 105.600,00 kuna, po stopi od 37,5% na razliku godišnje porezne osnovice između 105.600,00 kuna i 129.600,00 kuna i po stopi od 40% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 129.600,00 kuna.

(2) Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 38. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) za 2012. godinu obračunava se prema stavku 1. ovoga članka. Iznimno, ako bi se na temelju godišnjeg obračuna za 2012. godinu ostvarila razlika poreza za uplatu isključivo zbog promjene poreznih razreda, odnosno primjene poreznih stopa iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac nije obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(3) Ukinut.

Članak 17.

Ovlašćuje se ministar financija da uskladi provedbene propise iz članka 44. stavka 4. i članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10. i 114/11.) s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

 

Članak 18. (NN 43/13)

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. ožujka 2012., osim članka 6. i članka 10. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2013.

Klasa: 410-01/12-01/05

Zagreb, 17. veljače 2012.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 125/13

Članak 8. (NN 83/14 - ukinuto Odlukom USRH)

Iznimno od članka 6. ovoga Zakona i članka 51. stavka 4. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.), ako je odluka o isplati dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu donesena, u skladu s posebnim propisima, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a isti nisu isplaćeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pri isplati te dividende i udjela u dobiti primijenit će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.

Članak 9.

Ovlašćuje se ministar financija da uskladi provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/189

Prijelazne i završne odredbe iz NN 148/13

Članak 10.

Odredbe o olakšicama za područje posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja iz članaka 54. i 55. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. i 125/13.) primjenjuju se za 2013. godinu, pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2013. godinu.

Članak 11.

Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. i 125/13.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 6. i 7. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2014.

Klasa: 022-03/13-01/261

Zagreb, 4. prosinca 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 143/14 od 03.12.2014.

Članak 28.

(1) Na kamate iz članka 11. ovoga Zakona obračunate do 31. prosinca 2014. primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

(2) Odredbe članaka 12., 21. i 26. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke započete od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Postupci utvrđivanja dohotka započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završit će se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

(3) Na postupke podnošenja i obrade prijave poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje razlike paušalnog poreza na dohodak za 2014. godinu, utvrđivanje i plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se u 2015. godini utvrđuju na temelju ostvarenog dohotka u 2014. godini, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.).

Članak 29.

Porez na dohodak ne plaća se pri isplati dividendi i udjela u dobiti iz članka 11. ovoga Zakona ako se isplaćuju iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012., osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona te se oporezuju stopom predujma poreza na dohodak od 12%.

Članak 30.

Odredbe članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka primjenjuju se pri otuđenju financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016.

Članak 31.

Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise iz članka 64. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13. i 83/14.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015., osim članka 11. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na oporezivanje kapitalnih dobitaka, a koji stupa na snagu 1. siječnja 2016.

Klasa: 022-03/14-01/134

Zagreb, 25. studenoga 2014.

 

Copyright © Ante Borić