FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost umjetničkog obrazovanja u javnim ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost umjetničkog obrazovanja su umjetničke škole i druge javne ustanove.
(3) Djelatnost umjetničkog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
(4) Dio djelatnosti umjetničkog obrazovanja vezan za kurikulume u primijenjenom strukovnom umjetničkom obrazovanju ostvaruje se po zakonu kojim se uređuje djelatnost strukovnog obrazovanja.
(5) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost umjetničkog obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(6) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisi koji se donose na temelju ovoga Zakona, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.
Članak 2.
Umjetničke škole u smislu ovoga Zakona su glazbene, plesne, likovne i druge škole koje izvode umjetničke programe u skladu s ovim Zakonom.
Članak 3.
(1) Umjetničko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima, a u skladu s ovim Zakonom.
(2) Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, te se upisuju u ustanove za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
(3) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u ustanovama za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Članak 4.
(1) Ciljevi umjetničkog obrazovanja su:
– učenicima s izraženim sklonostima i sposobnostima, talentiranima i darovitima omogućiti stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima, omogućiti razvoj njihovog kreativnog potencijala,
– osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, te razvoj njihovih sposobnosti i stavova prema razvojnim ciklusima učenika i odgojno-obrazovnim razinama, te zahtjevima i razinama složenosti kvalifikacije u umjetničkim područjima,
– omogućiti razvoj kulturnog izražaja s obzirom na tradiciju i kulturnu autohtonost, nacionalno i civilizacijsko kulturno i umjetničko okruženje,
– osigurati sustavan način poučavanja učenika umjetničkim znanjima i vještinama, poticati i unapređivati njihov intelektualni, stvaralački, estetski i socijalni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,
– razvijati sposobnost doživljavanja i razumijevanja likovnih, glazbenih, dramskih i drugih djela nacionalne, europske i svjetske kulture,
– razvijati sposobnost povezivanja umjetničkih djela s društvenom sredinom i povijesnim okolnostima.
(2) Načela umjetničkog obrazovanja su:
– učenikova sklonost, talentiranost i darovitost,
– dostupnost svakome pod jednakim uvjetima prema njegovim sposobnostima,
– programski, odnosno kurikulumski kontinuitet s obzirom na ishode učenja i darovitost učenika,
– vertikalna i horizontalna prohodnost od rane pripremne razine do srednjoškolskog odnosno visokoškolskog obrazovanja,
– usklađivanje s potrebama nacionalnog i civilizacijskog kulturnog i umjetničkog okruženja tradicije i autohtonosti, osobnim potrebama i sklonostima te potrebama kulturnih politika i tržišta rada.
(3) Svrha ovoga Zakona je propisati posebnosti umjetničkog obrazovanja kao dijela jedinstvenog sustava obrazovanja.
Članak 5.
(1) Za umjetničko obrazovanje osniva se sektorsko vijeće za umjetnost, a sektorsko vijeće može se sastojati od podsektorskih vijeća.
(2) Sektorsko vijeće osniva ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) koji imenuje i razrješava njegove članove.
(3) Sektorsko vijeće sastoji se najviše od 20 članova koji se imenuju na rok od pet godina i mogu biti ponovo imenovani.
(4) Za članove se imenuju stručnjaci na prijedlog ministarstva nadležnog za kulturu, poslodavaca, komora, sindikata, strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, visokih učilišta, ustanova za umjetničko obrazovanje i drugih dionika.
(5) U sektorsko vijeće ministar izravno imenuje predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) i predstavnike odgovarajućih ustanova za umjetničko obrazovanje.
(6) Sektorsko vijeće je partnerski sastavljeno, savjetodavno i stručno tijelo koje istražuje te iskazuje potrebe tržišta rada, visokog obrazovanja i svih drugih sastavnica hrvatskog društva, a kroz:
– definiranje potrebnih umjetničkih kvalifikacija,
– analiziranje postojećih i potrebnih kompetencija unutar sektora te u podsektorima,
– davanje podloga za izradu standarda zanimanja,
– davanje mišljenja Agenciji o potrebnom sadržaju umjetničkih kvalifikacija,
– promicanje sektora te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora,
– davanje prijedloga mreže umjetničkih kurikuluma i ustanova za umjetničko obrazovanje osnivačima ustanova za umjetničko obrazovanje,
– utvrđivanje profila unutar obrazovnog sektora.
(7) Sredstva za rad sektorskog vijeća, naknade članovima sektorskog vijeća te sredstva za sve druge troškove vezane uz rad sektorskog vijeća osiguravaju se iz proračuna Agencije.
II. TRAJANJE OBRAZOVANJA, UMJETNIČKI KURIKULUM
Članak 6.
(1) Umjetničko obrazovanje na svim razinama umjetničkog obrazovanja ostvaruje se na temelju Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje i posebnih kurikuluma umjetničkog obrazovanja.
(2) Osnovno glazbeno obrazovanje izvodi se prema osnovnoškolskom umjetničkom kurikulumu u šestogodišnjem trajanju.
(3) Osnovno plesno obrazovanje izvodi se prema osnovnoškolskom umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
(4) Osnovnim umjetničkim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja.
(5) Pripremno glazbeno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode škole prema umjetničkom kurikulumu u dvogodišnjem trajanju.
(6) Pripremno plesno obrazovanje za srednje obrazovanje izvode škole prema umjetničkom kurikulumu u jednogodišnjem trajanju.
(7) Pripremnim glazbenim, odnosno plesnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja bez prethodno završenog osnovnog glazbenog, odnosno plesnog obrazovanja.
(8) Srednje umjetničko obrazovanje izvodi se prema umjetničkom kurikulumu u četverogodišnjem trajanju.
(9) Srednjim umjetničkim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.
Članak 7.
(1) Obrazovni standard određene razine umjetničkog obrazovanja, odnosno stupanj složenosti kvalifikacije u području umjetničkog obrazovanja (kurikulum određenog područja umjetničkog obrazovanja) sadrži jezgrovni i diferencirani dio te školski kurikulum, načine, metode i oblike rada u umjetničkom obrazovanju, kriterije za upis učenika u programe umjetničkog obrazovanja te način praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika.
(2) Jezgrovni dio kurikuluma odnosi se na sve učenike i obvezan je za sve učenike.
(3) Diferencirani dio kurikuluma umjetničkog obrazovanja u osnovnoj, odnosno srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete i/ili module kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole.
(4) Kurikulum iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Članak 8.
(1) Pravo upisa u prvi razred osnovnoga glazbenog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu navršila sedam godina života i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(2) Pravo upisa u prvi razred osnovnog plesnog obrazovanja imaju djeca koja su u pravilu navršila devet godina života i zadovoljila kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(3) U prvi pripremni razred srednje glazbene škole upisuju se učenici do navršenih 15 godina života, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(4) U prvi pripremni razred srednje plesne škole upisuju se učenici do navršenih 17 godina života, a u skladu s kriterijima propisanima kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u prvi pripremni razred srednje glazbene škole za zanimanja glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik kontrabasist mogu se upisati učenici do navršenih 18 godina života, a za zanimanje glazbenica pjevačica učenice do navršenih 20 godina života i glazbenik pjevač do navršene 22 godine života.
(6) Pravo upisa u prvi razred srednje umjetničke škole imaju učenici nakon završenog osnovnog glazbenog ili plesnog obrazovanja ili pripremnog glazbenog ili plesnog obrazovanja za srednju školu te koji su zadovoljili kriterije propisane kurikulumom umjetničkog obrazovanja i položili prijamni ispit.
(7) Učenici upisuju prvi razred srednje umjetničke škole do navršenih 17 godina života, a najkasnije do navršenih 18 godina života.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u prvi razred srednje glazbene škole za zanimanja glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik kontrabasist mogu se upisati učenici do navršenih 20 godina života, a za zanimanje glazbenica pjevačica učenice do navršenih 22 godina života i glazbenik pjevač do navršene 24 godine života.
(9) Iznimno, na temelju pokazane iznimne darovitosti, uz suglasnost učiteljskog/ nastavničkog vijeća, može se dopustiti upis u pripremni program srednje škole, odnosno prvi razred srednje glazbene ili plesne škole i učenicima koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. do 8. ovoga članka.
III. UČENICI
Članak 9.
(1) Status učenika srednje umjetničke škole stječe učenik koji uz posebni stručni dio programa umjetničke škole pohađa i općeobrazovni program u umjetničkoj školi, kao i učenik koji uz posebni stručni dio programa umjetničke škole pohađa i drugu srednju školu.
(2) Učenik može upisati samo jedan program u umjetničkoj školi na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
(3) Iznimno, daroviti učenici mogu pohađati i više od jednog temeljnog predmeta na osnovnoškolskoj razini ili više od jednog programa na srednjoškolskoj razini, ako sami snose troškove toga obrazovanja.
(4) O upisu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje ravnatelj škole na prijedlog učiteljskog/nastavničkog vijeća škole.
Članak 10.
(1) Učenici srednjih umjetničkih škola završavaju srednje obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
(2) Učenici koji završavaju kurikulum umjetničkog obrazovanja na razini srednje škole u najmanje četverogodišnjem trajanju mogu polagati i ispite državne mature pod uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.
Članak 11.
Učenik je dužan sudjelovati u javnim aktivnostima u organizaciji škole u skladu s školskim kurikulumom.
Članak 12.
(1) Učenici mogu završiti umjetničko obrazovanje i u kraćem vremenskom trajanju od propisanog ovisno o razini napredovanja u stjecanju znanja, razvoju vještina, sposobnosti i stavova na način propisan kurikulumom umjetničkog obrazovanja.
(2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.
Članak 13.
(1) Posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja mogu završiti obrazovanje pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanoga trajanja upisanoga programa.
(2) O produženju obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće škole koju učenik pohađa.
(3) Načini pohađanja nastave i polaganja ispita učenika iz stavka 1. ovoga članka uređuju se statutom umjetničke škole.
Članak 14.
(1) U slučaju prekida školovanja učenik može nastaviti započeto obrazovanje u istom razredu najkasnije u sljedećoj školskoj godini.
(2) O nastavku obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje učiteljsko/nastavničko vijeće škole u kojoj učenik želi nastaviti obrazovanje.
Članak 15.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se u školi prema kurikulumu umjetničkog obrazovanja i posebnome kurikulumu prilagođenome učeniku s teškoćama.
IV. POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIKA
Članak 16.
(1) Učitelji/nastavnici su dužni pratiti, vrednovati i ocjenjivati rad učenika u skladu s umjetničkim kurikulumom.
(2) Ako zbog duže opravdane odsutnosti, bolesti, preseljenja ili iz drugih opravdanih razloga propisanih statutom škole, na kraju školske godine nije moguće ocijeniti znanje učenika ili ako njegovo znanje ne udovoljava razini očekivanih postignuća definiranih kurikulumom umjetničkog obrazovanja, učenikovo obrazovanje može se produžiti za jednu školsku godinu.
(3) Postupak iz stavka 2. ovoga članka uređuje se statutom škole.
(4) Odluku o produženju obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka donosi ravnatelj škole, na prijedlog učiteljskog/nastavničkog vijeća škole.
V. UČITELJI, NASTAVNICI I STRUČNI SURADNICI
Članak 17.
(1) Poslove učitelja/nastavnika u umjetničkoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije).
(2) Poslove učitelja/nastavnika stručnih predmeta u umjetničkom obrazovanju, može obavljati i osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 1. ovoga članka ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.
(3) Odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja i nastavnika, kao i okvirni program pedagoških kompetencija propisuje ministar.
Članak 18.
Ukupne tjedne obveze odgojno-obrazovnog rada u umjetničkoj školi i ostale poslove koji proizlaze iz odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.
Članak 19.
(1) Stručna tijela škole su razredno i učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a po potrebi škola može imenovati i druga stručna tijela što se određuje statutom škole.
(2) Sadržaj rada razrednog i učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća te drugih stručnih tijela škole uređuje se statutom.
(3) U umjetničkoj školi osniva se vijeće učenika koje čine predstavnici svakog razreda ili određene godine obrazovanja. Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika uređuje se statutom škole.
(4) U umjetničkoj školi osniva se vijeće roditelja. Roditelji/skrbnici učenika svakog razreda ili određene godine obrazovanja između sebe biraju jednog člana u vijeće roditelja. Način izbora i djelokrug rada vijeća roditelja uređuje se statutom škole.
VI. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA
Članak 20.
(1) Umjetničke škole vode pedagošku dokumentaciju o učenicima.
(2) Škola vodi bazu podataka o upisanim učenicima, njihovom napredovanju, izdanim svjedodžbama i drugim ispravama.
(3) Na završetku svakog razreda osnovne umjetničke škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a svjedodžba četvrtog, odnosno šestog razreda je isprava o završetku osnovne umjetničke škole.
(4) Na završetku svakog razreda srednje škole učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku srednjeg obrazovanja svjedodžba o završnome radu.
VII. OSNIVANJE ŠKOLE
Članak 21.
(1) Umjetnička škola osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja i zakona o ustanovama.
(2) Odjele osnovnih umjetničkih programa može imati osnovna škola koja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima, o tome pribavi rješenje za početak rada.
(3) Umjetnička škola, kao i odjel umjetničkog programa u sastavu osnovne škole iz stavka 2. ovoga članka, može započeti s radom nakon što su pribavili rješenje o početku rada koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(4) Osnivači umjetničke škole mogu biti:
– Republika Hrvatska,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– jedinica lokalne samouprave,
– druga pravna ili fizička osoba.
(5) Način, uvjete i postupak osnivanja umjetničke škole i umjetničkih odjela u sastavu osnovne škole te način, uvjete i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada propisuje ministar.
Članak 22.
(1) Školska ustanova ima statut.
(2) Statutom se pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove, izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonima i aktu o osnivanju.
(3) Statut školske ustanove donosi školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača.
Članak 23.
(1) U sklopu javne djelatnosti glazbena, plesna i druga umjetnička škola može obavljati koncertnu djelatnost, odnosno izvoditi umjetničku predstavu u organizaciji stručnih odjela škole.
(2) U sklopu javne djelatnosti likovnih škola i škola za primijenjenu umjetnost, škole mogu imati izložbeni salon ili galeriju za postave učeničkih i nastavničkih radova u skladu sa statutom škole.
(3) Organizacija javne djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka je uređena kurikulumom umjetničkog obrazovanja za određeno umjetničko područje, a utvrđuje se kurikulumom škole.
VIII. FINANCIRANJE
Članak 24.
(1) Sredstva za financiranje javnih potreba u umjetničkom obrazovanju osiguravaju se:
– iz državnog proračuna,
– iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– namjenskim sredstvima kulturnih institucija i ustanova na lokalnoj razini,
– sredstvima osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba,
– prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim prihodima,
– participacijom roditelja/skrbnika učenika,
– sredstvima drugih subjekata, pokrovitelja i zainteresiranih ustanova.
(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:
1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,
2. materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorima,
3. naknadu za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola,
4. stručno osposobljavanje i usavršavanje,
5. vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature,
6. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja,
7. izvođenje jednog obrazovnog programa na osnovnoškolskoj razini,
8. izvođenje jednog obrazovnog programa za stjecanje kvalifikacije/zanimanja.
(3) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za materijalne troškove umjetničkih škola, i to za:
1. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,
2. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima,
3. javnu djelatnost,
4. naknadu za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,
5. poboljšanje uvjeta rada škole.
(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u umjetničkom obrazovanju, i to za:
1. opremanje škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,
2. opremanje škola računalnim programima,
3. opremanje školskih knjižnica, nototeka, fonoteka,
4. programe od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (časopisi, stručne knjige, obljetnice, manifestacije, izvannastavne aktivnosti),
5. škole kojima je osnivač druga fizička ili pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.
(5) Kada je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, osnivač je dužan osigurati potrebna sredstva za financiranje:
1. plaća i naknada plaća s doprinosima,
2. ostalih rashoda za radnike škole,
3. materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad škole.
(6) Školski odbor uz suglasnost osnivača donosi odluku o iznosu participacije roditelja/skrbnika učenika te cijeni obrazovanja iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona, za svaku godinu obrazovanja i objavljuje je u javnom natječaju za upis polaznika u prvi razred.
(7) Umjetničke škole sklapaju ugovor o participaciji s roditeljima, odnosno skrbnicima učenika umjetničkih škola kojim utvrđuju iznos participacije, prava učenika i obveze škole.
Članak 25.
Ostvareni prihod škola mora upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti škole u skladu s zakonom, aktom o osnivanju i statutom škole.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Učitelj/nastavnik koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u umjetničkoj školi, a nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
Članak 27.
(1) Umjetničke škole dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do donošenja kurikuluma umjetničkog obrazovanja škole će organizirati odgojno-obrazovni proces u skladu s postojećim nastavnim planovima i programima.
(3) Sve plesne i glazbene škole koje rade u sastavu pučkih otvorenih učilišta dužne su uskladiti svoje ustrojstvo, rad i poslovanje, statute i opće akte s odredbama ovoga Zakona najkasnije do 31. kolovoza 2014.
(4) Školama iz stavka 3. ovoga članka prestaje pravo obavljanja poslova u sastavu pučkih otvorenih učilišta s danom 31. kolovoza 2014.
Članak 28.
(1) Provedbene propise na temelju ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 4 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik o osnovnom umjetničkom školovanju (»Narodne novine«, br. 53/93.) ostaje na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa na temelju ovoga Zakona, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 29.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 3. stavka 2. ovoga Zakona koja stupa na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 602-01/11-01/04
Zagreb, 28. listopada 2011.