I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.
Članak 2.
Ovim se Zakonom propisuju:
– protupravna ponašanja prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe (u daljnjem tekstu: športsko natjecanje),
– obveze i odgovornosti športskih udruga, ustanova i trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: športski klub) koji su organizatori ili sudjeluju u športskom natjecanju, te športskih saveza i drugih športskih udruga više razine,
– posebni uvjeti koje mora ispunjavati športski objekt i obveze vlasnika ili korisnika športskog objekta,
– obveze i odgovornosti gledatelja športskog natjecanja, osobito ograničavanja u mogućnosti prisustvovanja športskom natjecanju,
– obveze i odgovornosti športaša, trenera, sudaca i drugih osoba koje vode športsko natjecanje,
– obveze i odgovornosti sredstava javnog priopćavanja,
– obveze i ovlasti ministarstva nadležnog za poslove športa i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u provođenju ovoga Zakona,
– kaznena djela, prekršaji i sankcije za protupravna ponašanja propisana ovim Zakonom.
Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.
(2) Športskim klubom u smislu ovoga Zakona smatra se svaka udruga, ustanova ili trgovačko društvo koje sudjeluje u športskom natjecanju.
(3) Organizatori športskog natjecanja u smislu ovoga Zakona jesu športski klubovi, športski savezi, športske udruge više razine i druge pravne ili fizičke osobe koje organiziraju športsko natjecanje.
(4) Redar u smislu ovoga Zakona je posebno osposobljena osoba angažirana od strane organizatora radi održavanja reda i mira u športskom objektu.
(5) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja.
(6) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.
Članak 4.
(1) Protupravnim ponašanjem u smislu ovoga Zakona smatra se:
– posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže više od 6% alkohola, droga te posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– pokušaj unošenja ili unošenje u športski objekt alkoholnih pića, droga, pirotehničkih sredstava, oružja i drugih predmeta koji su prema prosudbi redara pogodni za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– pokušaj ulaska, dolazak i boravak na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,
– maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi način radi prikrivanja identiteta,
– pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,
– bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor,
– pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,
– paljenje i bacanje pirotehničkih sredstava,
– paljenje ili uništavanje na drugi način navijačkih rekvizita i drugih predmeta,
– pokušaj nedopuštenog ulaska ili nedopušten ulazak u natjecateljski prostor ili u gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju,
– boravak i zadržavanje na mjestu u gledateljskom prostoru za koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajuća isprava izdana od strane organizatora.
(2) Protupravna ponašanja iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ostvarena tijekom čitavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa športskog natjecanja.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, unošenje i posjedovanje športskog oružja od strane natjecatelja koji to oružje unose u športski objekt radi sudjelovanja na športskom natjecanju u odgovarajućem športu, ne smatra se protupravnim ponašanjem.
II. ŠPORTSKO NATJECANJE
Članak 5.
(1) Organizator športskog natjecanja dužan je procijeniti mogućnosti izbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju i poduzeti mjere radi njihovog sprječavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i drugim zakonima i propisima za njihovo provođenje, te propisima međunarodnih i domaćih športskih saveza i drugih športskih udruga više razine.
(2) Organizator športskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprječavanje i otklanjanje dužan je surađivati s nadležnim policijskim tijelom i osigurati dovoljan broj osoba, uključujući i policijske službenike, na prostoru športskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provođenja mjera sigurnosti športskog natjecanja.
(3) Organizator športskog natjecanja dužan je postupati po nalogu policije glede poduzimanja mjera sigurnosti u postupku pripreme, organiziranja i održavanja športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, službene osobe organizatora koje vode natjecanje dužne su privremeno ili trajno prekinuti športsko natjecanje.
Članak 6.
(1) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športa i razini športskog natjecanja, vrsti športskog objekta, očekivanom broju gledatelja, te ocjeni opasnosti za izbijanje nereda i nasilja, mora na športskom natjecanju imati redarsku službu s dovoljnim brojem redara.
(2) Redarsku službu mogu činiti zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača, koji su osposobljeni za obavljanje poslova redara na športskom natjecanju.
(3) Organizator športskog natjecanja može za poslove redarske službe angažirati zaštitare i čuvare zaposlene u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(4) Pravilima športskog saveza ili druge športske udruge više razine propisuju se, sukladno propisima iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, mjerila za opremanje športskih objekata uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica i videonadzorom, mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja te ovisno o razini športskog natjecanja kada redarsku službu moraju činiti redari zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača i/ili zaštitari i čuvari zaposleni u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(5) Organizator športskog natjecanja dužan je na zahtjev nadležnoga policijskog tijela povećati broj redara kada to tijelo procijeni da planirani broj redara ne jamči sigurnost na športskom natjecanju.
(6) Prema zahtjevu policije, a iz razloga sigurnosti, organizator je dužan ograničiti broj ulaznica koje se stavljaju u prodaju, na broj manji od ukupnog kapaciteta športskog objekta.
Članak 7.
Kada se športsko natjecanje održava u sustavu natjecanja organiziranom za područje dviju ili više županija, za razinu države ili kao međunarodno natjecanje, a označeno je kao visokorizično, najmanje 30 posto osoba koje obavljaju redarske poslove moraju biti zaštitari, zaposlenici trgovačkog društva koje ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
Članak 8.
(1) Redarska služba mora biti organizirana sa zapovjednom strukturom koja osigurava da svaki redar znade koja mu je osoba nadređena.
(2) Ako športsko natjecanje osiguravaju i pripadnici policije najviše rangirana osoba u hijerarhiji zapovijedanja mora biti iz reda policije a pripadnici redarske službe dužni su postupati po zapovijedi policije.
(3) Policijskim službenicima koji obavljaju poslove unutar športskog objekta u civilnoj službi organizator športskog natjecanja dužan je osigurati dostatan broj ulaznica.
(4) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športskog objekta, mora osigurati prostoriju ili prostor čiji smještaj i oprema omogućuju vizualno praćenje športskog objekta ili njegovog dijela u kojem se odvija športsko natjecanje i efikasno zapovijedanje redarstvenom službom.
Članak 9.
Redari moraju na odjeći imati vidljivo istaknutu oznaku ili napis koji označava da su pripadnici redarske službe, pri čemu redari koji su zaposlenici trgovačkih društava koje obavljaju djelatnost privatne zaštite moraju nositi odoru i iskaznicu te imati radni nalog.
Članak 10.
(1) Redari su dužni:
– štititi sudionike športskog natjecanja te imovinu koja se nalazi u športskom objektu,
– utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora te spriječiti neovlašten ulazak u športski objekt,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na športskom objektu alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja te takve predmete privremeno oduzeti,
– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete,
– zabraniti pristup u športski objekt osobi koja je u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokušava unijeti u športski objekt alkohol, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela športskog objekta u drugi dio,
– zadržati gledatelja koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju i predati ga policiji,
– onemogućiti gledatelje u pristupu u one dijelove športskog objekta koji nisu namijenjeni gledateljima,
– osobe zatečene u počinjenju prekršaja predati policiji.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, redari neće zabraniti pristup športskom objektu športašima koji unose športsko oružje namijenjeno natjecanju u odgovarajućem športu ako se natjecanje održava u tom objektu.
(3) Radi provedbe dužnosti iz stavka 1. ovoga članka redari su ovlašteni:
– izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, zabraniti i spriječiti ulazak u športski objekt.
(4) Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi način ne mogu odbiti:
– napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,
– napad usmjeren na uništenje ili oštećenje dijelova športskog objekta i njegove opreme.
(5) Redari zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja zaštitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.
Članak 11.
(1) Organizator športskog natjecanja kao redare može zapošljavati ili koristiti samo osobe koje su fizički i psihički sposobne za obavljanje poslova redara, koje imaju najmanje srednju stručnu spremu, koje nisu osuđivane za prekršajna djela protiv javnog reda i mira ili za kaznena djela počinjena iz koristoljublja ili počinjena iz nečasnih pobuda ili za koja se progoni po službenoj dužnosti.
(2) Redari koji nemaju odobrenje (licenciju) za obavljanje poslova privatne zaštite moraju proći obuku kojom ih se upoznaje s njihovim obvezama i ovlastima i u kojoj se ocjenjuje stupanj njihove fizičke i psihičke pripremljenosti i podobnosti za obavljanje redarskih poslova.
(3) Pravilnik o osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove redara na športskom natjecanju donosi ministar unutarnjih poslova.
Članak 12.
Redari moraju u ophođenju s gledateljima biti pristojni i spremni na pomoć, ne smiju biti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava niti smiju iskazivati svoju navijačku pripadnost.
Članak 13.
Organizator športskog natjecanja može ugovoriti s gostujućim klubom da poslove redarske službe među gledateljima navijačima gostujućeg kluba obavljaju i redari gostujućeg kluba.
Članak 14.
Organizator športskog natjecanja će pozvati klubove navijača domaćega športskog kluba, a gostujući športski klub klubove svojih navijača, da zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijača radi sprječavanja nereda i nasilja prilikom športskog natjecanja te za vrijeme putovanja na športsko natjecanje i u povratku sa športskog natjecanja.
Članak 15.
Športski klubovi će podupirati osnivanje i rad klubova navijača, omogućiti članovima klubova navijača kupnju ili dodjelu ulaznica za športsko natjecanje, organizirati za članove klubova navijača posjete športskim objektima i upoznavanje s natjecateljima i službenim osobama športskog kluba, pružati im pomoć prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na športska natjecanja u kojima sudjeluje športski klub, koristiti kao redare i članove klubova navijača.
III. ŠPORTSKI OBJEKT
Članak 16.
(1) Športski objekt, pored uvjeta propisanih posebnim propisima, mora imati dovoljan broj ulaza, odnosno izlaza, mogućnost postavljanja odgovarajućih ograda ili drugih prepreka radi odvajanja pojedinih skupina gledatelja, uspostavljene sustave obavještavanja, zaštitu od požara, prostor za pružanje hitne medicinske pomoći, dovoljan broj sanitarnih čvorova lociranih na pojedinim dijelovima športskog objekta, a športski objekti na kojima se održavaju športska natjecanja prema pravilima iz članka 6. stavka 4. i uvjetima iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i uređaje za kontrolu i brojanje ulaznica te neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa o ponašanju gledatelja na ulazima, izlazima i cijelom prostoru športskog objekta gdje se nalaze gledatelji, kojeg organizator športskog natjecanja, vlasnik ili korisnik športskog objekta mora dostaviti policiji na njezin zahtjev, radi korištenja u prekršajnom ili kaznenom postupku.
(2) Ako športski objekt ima parkiralište, prostor za parkiranje autobusa mora biti odvojen od prostora za parkiranje osobnih automobila, a posebno mora biti osiguran odvojeni prostor za parkiranje autobusa i osobnih vozila navijača gostujućega športskog kluba.
(3) Ako športski objekt nema parkiralište ili je njegovo parkiralište nedovoljno za prihvat očekivanog broja autobusa i osobnih automobila, organizator športskog natjecanja je dužan od nadležnog tijela Grada Zagreba, odnosno grada ili općine na čijem području se nalazi športski objekt, ishoditi odgovarajuće odobrenje da se određeni prostor koristi za parkiranje autobusa i osobnih automobila.
(4) Ukoliko športski objekt nije opremljen prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili ukoliko organizator ne ispuni obveze iz stavka 2. i 3. ovoga članka, policija može zabraniti održavanje športskog natjecanja.
Članak 17.
(1) Ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta mora rukovati osposobljeno osoblje.
(2) Ulazna i izlazna vrata u športski objekt i sva vrata prema prostorima gledališta moraju se otvarati prema van od gledatelja i moraju biti otključana za vrijeme dok su gledatelji u športskom objektu. Izuzetno nadležni policijski zapovjednik ili rukovoditelj redarske službe može naložiti da vrata prema prostorima gledališta budu zaključana. Sva vrata moraju imati sprave za zatvaranje, odnosno otvaranje kojima se može brzo i jednostavno rukovati i ne smiju biti zaključana ključem.
(3) Ulazna i izlazna vrata, posebno vrata koja se koriste u izvanrednim situacijama (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven gledateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.) prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice moraju biti odgovarajuće i vidljivo označeni, te se nalaziti pod stalnim nadzorom redara za vrijeme športskog natjecanja.
(4) U izvanrednim situacijama mora biti osigurana mogućnost puštanja gledatelja na natjecateljski prostor.
Članak 18.
(1) Športski objekt mora imati Plan evakuacije kojim su određena postupanja u slučaju izvanrednih situacija (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven natjecateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.).
(2) Plan evakuacije donosi vlasnik ili korisnik športskog objekta nakon konzultacije s policijom, vatrogasnom službom, službom hitne pomoći. Prije početka športskog natjecanja s Planom evakuacije organizator športskog natjecanja dužan je upoznati predstavnike športskih klubova, suce i druge službene osobe na športskom natjecanju.
Članak 19.
(1) Športski objekt, odnosno onaj njegov dio na kome će se održavati športsko natjecanje i biti smješteni gledatelji mora prije ulaska gledatelja biti pretražen radi pronalaženja predmeta koji se ne smiju unositi u športski objekt.
(2) Redari, medicinsko i protupožarno osoblje moraju biti na svojim određenim mjestima prije ulaska gledatelja u športski objekt sve do njihovog izlaska iz športskog objekta.
Članak 20.
(1) Sustav obavještavanja gledatelja mora biti jasan i jači od buke koju mogu stvoriti gledatelji unutar i izvan športskog objekta.
(2) Sustav obavještavanja gledatelja ne smije se koristiti za objavu političkih poruka niti za podupiranje domaćega športskog kluba.
(3) Kada u športskom natjecanju sudjeluje inozemni športski klub, organizator športskog natjecanja dužan je osigurati da se poruke i upute navijačima inozemnoga športskog kluba upućuju na njihovom jeziku. Organizator međunarodnoga športskog natjecanja dužan je omogućiti predstavniku svakog inozemnoga športskog kluba obraćanje navijačima toga kluba. Organizator je dužan snimiti sva obraćanja navijačima putem sustava obavještavanja gledatelja.
Članak 21.
(1) Na prostoru športskog objekta nije dozvoljena prodaja i distribucija alkoholnih pića u smislu ovoga Zakona. Bezalkoholna pića se smiju prodavati ili distribuirati samo ako su u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nacionalni športski savezi, uz prethodnu suglasnost policije, mogu dopustiti prodaju i distribuciju pića s koncentracijom alkohola do 6%, u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama, u športskim objektima na športskim natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična natjecanja prema odredbama članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 22.
Zatvoreni športski objekti, i otvoreni športski objekti ako se na njima održavaju športska natjecanja noću, moraju biti opremljeni samostalnim izvorom električne energije dovoljnim da se u slučaju nestanka električne energije iz javnog sustava osigura stupanj rasvjete dovoljan da se spriječi opasnost za gledatelje.
Članak 23.
(1) Športski objekt se, polazeći od vrste i značaja športskog natjecanja, očekivanog broja gledatelja i očekivanog dolaska gledatelja, mora otvoriti dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt.
(2) Ako od vremena otvaranja športskog objekta do vremena početka športskog natjecanja treba proći više od 30 minuta organizator športskog natjecanja dužan je osigurati zabavu za gledatelje (prigodan športski ili zabavni program kojim se promiče šport).
IV. GLEDATELJI
Članak 24.
(1) Gledatelj se, za vrijeme dolaska na športsko natjecanje, tijekom športskog natjecanja i nakon odlaska sa športskog natjecanja, ne smije protupravno ponašati.
(2) Gledatelju koji se protupravno ponaša zabranit će se i spriječiti dolazak na športsko natjecanje, udaljit će se iz športskog objekta i iz okolice športskog objekta ili mjesta održavanja športskog natjecanja i mogu mu se izreći ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekršajne i kaznenopravne sankcije.
Članak 25.
(1) Policija je ovlaštena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima očigledno da ide na športsko natjecanje, a svojim ponašanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili droga ili se drugačije protupravno ponaša utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno piće ili droge, pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi li transparente, zastave, simbole i sl. koji sadržavaju rasističke ili druge poruke koje mogu izazvati nesnošljivost, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti je utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajućim mjernim uređajem, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto športskog natjecanja ili ulazak u športski objekt, zadržati je do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(2) Policija je ovlaštena u provođenju odredbe stavka 1. ovoga članka pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijače na športsko natjecanje i sa športskog natjecanja.
(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vozač ili suvozač u osobnom automobilu policija može isključiti iz prometa osobni automobil do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 26.
(1) Policijski službenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, imaju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari.
(2) Policijski službenici mogu gledatelje koji se protupravno ponašaju zadržati u športskom objektu ili u okolici športskog objekta do dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema njima poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.
(3) Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka vodit će se računa da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da se ne onemogući odvijanje športskog natjecanja.
Članak 27.
(1) Policija će osobe iz članka 25. stavka 1. i članka 26. stavka 2. ovoga Zakona privesti i zadržati u prostorima policije ili drugim pogodnim prostorima.
(2) Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne uređaje i koji osiguravaju višesatan siguran boravak pojedinca ili većeg broja ljudi.
(3) Prostori u kojima se zadržavaju osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih službenika.
Članak 28.
(1) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja u športskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije početka športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja može zabraniti održavanje športskog natjecanja.
(2) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja za vrijeme održavanja športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja zatražit će od službenih osoba koje vode športsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
(3) Ukoliko policija ocijeni da organizator športskog natjecanja nije poduzeo mjere iz članka 5. i članka 6. stavka 5. ovoga Zakona, uslijed čega prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, zabranit će održavanje športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, a ne prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, policija će predložiti službenim osobama koje vode natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
V. ŠPORTAŠI I DRUGE OSOBE KOJE UDJELUJU U ŠPORTSKOM NATJECANJU
Članak 29.
(1) Športaši, treneri i članovi upravljačkih tijela športskih klubova dužni su u svojim javnim nastupima popularizirati športske ideje koje isključuju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup športašima i navijačima suparničkih športskih klubova.
(2) Športski klubovi, športski savezi i druge športske udruge višeg ranga svojim će aktima utvrditi sankcije koje će se poduzimati prema športašima, trenerima i članovima upravljačkih tijela športskih klubova ako su njihovi javni nastupi ili ponašanje prije, za vrijeme ili nakon održavanja športskog natjecanja mogli izazvati ili su izazvali protupravno ponašanje gledatelja.
(3) Aktima iz stavka 2. ovoga članka odredit će se stegovne mjere za športaše, trenere i članove upravljačkih tijela športskih klubova koji su se za vrijeme športskog natjecanja protupravno ponašali, bez obzira je li prema ovim osobama pokrenut postupak za izricanje prekršajnih i kaznenih sankcija.
VI. SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA
Članak 30.
(1) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove uredništva ili svojih novinara, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima.
(2) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove drugih osoba, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima, osim ako istovremeno na nedvojben način osuđuju društvenu i zakonsku neprihvatljivost takovih stavova.
VII. SANKCIJE
Članak 31.
(1) Sankcije za prekršaje propisane ovim Zakonom su novčana kazna, kazna zatvora i zaštitne mjere, a za maloljetne prekršitelje i odgojne mjere.
(2) Brisan.
Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe
Članak 31.a
(1) Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba teško tjelesno ozlijeđena, kaznit će se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt neke osobe, počinitelj će se kazniti za samo sudjelovanje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(4) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.
(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi.
Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima
Članak 31.b
Tko organizira ili vodi grupu ljudi koja zajednički za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba tjelesno ozlijeđena ili je došlo do oštećenja ili uništenja tuđe stvari ili imovine veće vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Uništavanje stvari ili imovine na športskom natjecanju
Članak 31.c
Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja ošteti, izobliči, uništi ili učini neuporabljivom tuđu stvar ili imovinu veće vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Nepoštivanje mjera i zabrana
Članak 31.d
Tko se za vrijeme trajanja zaštitne mjere iz članka 32., sigurnosne mjere iz članka 34. ili zabrane prisustvovanja športskom natjecanju iz članka 34.a ovoga Zakona zatekne na prostoru športskog objekta ili se njegova prisutnost utvrdi na drugi način, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine
Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,
– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,
– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.
(2) Zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.
(4) Pravomoćnu odluku o prekršaju u kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud osim podnositelju optužnog prijedloga dostavlja i nacionalnom športskom savezu, koji je o tome dužan obavijestiti organizatora športskog natjecanja, odnosno ugovornog distributera ovlaštenog za prodaju ulaznica te klub, odnosno udrugu navijača.
(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.
(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućivanje pristupa na prostor športskog objekta osobi za koju zna ili je dužan znati da joj je izrečena zaštitna, odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.
(7) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi za koju raspolaže saznanjima da se ranije protupravno ponašala te će poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta toj osobi.
Članak 32.a
(1) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.
(2) Adresa iz stavka 1. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.
(3) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju, te je dužna boraviti u službenim prostorijama policije ili drugim pogodnim prostorijama do isteka dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(4) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, dužna je najkasnije pola sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja te je dužna sedam dana prije održavanja športskog natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.
(5) Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka iz opravdanih razloga, radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obveza koje ne trpe odgodu, u nemogućnosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, dužna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi.
(6) Policija je ovlaštena provjeriti nalazi li se osoba iz stavka 1. i 4. ovoga članka na danoj adresi.
(7) Policija može za osobom iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka koja nije pristupila u nadležnu ili najbližu policijsku postaju i javila se dežurnom policijskom službeniku ili za koju se provjerom utvrdilo da se ne nalazi na danoj adresi, raspisati potragu radi dovođenja sucu prekršajnog suda.
(8) Policija će prekršajnom sudu dovesti osobu iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, ako je zatečena u prostoru športskog objekta ili je njezina prisutnost utvrđena pregledom zapisa videonadzora športskog objekta ili zapisa videonadzora koji je obavila policija..
Članak 33.
(1) Ako je športsko natjecanje, na temelju mjerila iz članka 5. i 6. ovoga Zakona ocijenjeno s visokom opasnošću od izbijanja nereda i nasilja, na zahtjev policije predsjednik prekršajnog suda osigurat će prisustvo suca prekršajnog suda i zapisničara, ukoliko športski objekt raspolaže odgovarajućim prostorijama za njegov rad.
(2) Ukoliko športski objekt ne raspolaže odgovarajućim prostorijama za rad prekršajnog suca, potrebno je osigurati njegovo dežurstvo u prostorijama nadležnoga prekršajnog suda.
(3) Dežurnog suca na zahtjev organizatora određuje predsjednik prekršajnog suda najbližeg mjestu održavanja športskog natjecanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 34.
(1) Počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja sud može pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih Kaznenim zakonom izreći i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina računajući od pravomoćnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(2) Na sigurnosnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 32.a ovoga Zakona.
Članak 34.a
(1) Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.
(2) Osoba kojoj je izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.
(3) Adresa iz stavka 2. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.
Članak 35.
Brisan.
Članak 35.a
Brisan.
Članak 36.
Policija će o maloljetnim osobama za koje je ocijenila ili utvrdila da su protupravno postupale u smislu ovoga Zakona obavijestiti njihove roditelje, odnosno skrbnike te nadležni centar za socijalnu skrb.
Članak 37. (NN 114/22)
(1) Novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja organizira športsko natjecanje ako:
1. ne poduzme mjere radi sprječavanja i suzbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju, odnosno odbije surađivati s nadležnim policijskim tijelom i postupati po nalogu policije glede otklanjanja uočenih nedostataka u postupku pripreme, organizacije i održavanja športskog natjecanja (članak 5.),
2. na športskom natjecanju nema redarsku službu ili nema dovoljan broj redara (članak 6.),
3. omogući da poslove redara obavljaju osobe koje nemaju oznaku ili natpis koji označava da su pripadnici redarske službe (članak 9.),
4. kao redara zapošljava ili koristi osobu koja nije osposobljena za poslove redara (članak 11.),
5. zapis videonadzora športskog objekta ne dostavi na zahtjev policije (članak 16. stavak 1.),
6. ne osigura odgovarajući prostor za parkiranje autobusa i osobnih automobila (članak 16. stavak 3),
7. ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta ne rukuje osposobljeno osoblje (članak 17. stavak 1.),
8. se ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice ne nalaze pod stalnim nadzorom redara (članak 17. stavak 3.),
9. ako nije prije održavanja športskog natjecanja provedeno pretraživanje športskog objekta ili dijela športskog objekta u kojem se organizira športsko natjecanje i na kojem se smještaju gledatelji (članak 19.),
10. sustav obavještavanja gledatelja koristi za namjene koje nisu dopuštene (članak 20. stavak 2.),
11. na prostoru športskog objekta dopusti prodaju i distribuciju alkoholnih pića (članak 21. stavak 1.),
12. športsko natjecanje održava noću, a športski objekt nije opremljen samostalnim izvorom električne energije (članak 22.),
13. športski objekt ne otvori dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt (članak 23.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 10.610,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost organizator športskog natjecanja.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 do 33.180,00 eura kaznit će se pravna osoba organizator športskog natjecanja.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe organizatora športskog natjecanja.
Članak 38. (NN 114/22)
(1) Novčanom kaznom od 1990,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta ako:
1. na športskom objektu nema neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa, uređaj za brojanje i kontrolu ulaznica te sustav za obavještavanje gledatelja (članak 16. stavak 1.),
2. ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice nisu odgovarajuće i vidljivo označeni (članak 17. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 66.360,00 eura kaznit će se pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe vlasnika sportskog objekta.
Članak 38.a (NN 114/22)
Novčanom kaznom od 130,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj redar koji ne obavi dužnosti iz članka 10. stavka 1.ovoga Zakona te koji ne postupa po zapovijedi policije.
Članak 39. (NN 114/22)
(1) Novčanom kaznom od 260,00 do 1990,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića i druga pića koja sadrže više od 6% alkohola, droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 1.),
2. pokuša unijeti ili unese u športski objekt alkoholna pića, drogu, pirotehničko sredstvo, oružje ili drugo sredstvo pogodno za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 2.),
3. pokuša ući, dođe ili boravi na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 4. stavak 1. podstavak 3.),
4. maskira lice radi prikrivanja identiteta (članak 4. stavak 1. podstavak 4.),
5. pokuša unijeti ili unese i ističe u športskom objektu transparent, zastavu ili drugu stvar s obilježjem kojim se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 5.),
6. boravi i zadržava se na mjestu u gledateljskom prostoru za koje ne posjeduje ulaznicu ili odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora (članak 4. stavak 1. podstavak 11.).
(2) Novčanom kaznom od 130,00 do 1320,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno novčanom kaznom od 660,00 do 3980,00 eura pravna osoba koja kupi ili na drugi način pribavi ili omogući kupnju ili pribavljanje ulaznica osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera (članak 32. stavak 1.), zabrana prisustvovanja športskom natjecanju (članak 34.a stavak 1.) i mjera opreza te organizator športskog natjecanja koji ne postupi sukladno odredbi članka 32. stavka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
Članak 39.a (NN 114/22)
(1) Novčanom kaznom od 660,00 do 3310,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana do najdulje 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. baca predmete u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor športskog objekta (članak 4. stavak 1. podstavak 6.),
2. pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 7.),
3. pali ili baca pirotehnička sredstva (članak 4. stavak 1. podstavak 8.),
4. pali ili na drugi način uništava navijačke rekvizite ili druge predmete (članak 4. stavak 1. podstavak 9.),
5. pokuša nedopušteno ući ili nedopušteno uđe u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju (članak 4. stavak 1. podstavak 10.).
(2) Novčanom kaznom od 660,00 do 3310,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbama članka 32.a ovoga Zakona, te kojoj je izrečena zabrana iz članka 34.a stavka 1. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbi članka 34.a stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura ili kaznom zatvora od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se fizička osoba koja je dva ili više puta od dana počinjenja prekršaja u razdoblju od dvije godine unatrag pravomoćno proglašena krivom za prekršaje iz ovoga članka.
Članak 39.b
(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja.
(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o osobama evidentiranim za prekršaje iz ovoga Zakona (ime i prezime, ime oca/majke, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu koja se može identificirati), podnesenim kaznenim prijavama i optužnim prijedlozima, izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama, te zabranama prisustvovanja športskim natjecanjima, dovedenim i zadržanim osobama, podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela, te s time u vezi podatke o navijačima i navijačkim skupinama.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina..
VIII. NADZOR
Članak 40.
Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a druga ministarstva u okviru svoje nadležnosti.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
(1) Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.
(2) Športski savezi ili druge udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će pravila iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
(3) Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će športske objekte u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(4) Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Ministar nadležan za šport uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za poslove gradnje će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik kojim će propisati posebne uvjete koje moraju ispunjavati športski objekti prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar unutarnjih poslova donijet će akt iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 43.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 43/09
Članak 25.
Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.
Pravila o mjerilima za opremanje športskog objekta uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica, videonadzorom te mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja kao i načinu ustrojavanja redarske službe iz članka 3. ovoga Zakona, športski savezi ili druge športske udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 26.
Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će športske objekte u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 114/22
Članak 6.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.